FK Sloboda Tuzla

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.21</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>FK Sloboda Tuzla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1563</id>
    <revision>
      <id>3425823</id>
      <parentid>3425738</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:54:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treneri */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31437" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = black
| Boja2             = red
| Ime kluba         = FK Sloboda Tuzla
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br/&gt;Sloboda Tuzla
| Grb               = FK Sloboda Tuzla.png
| veličina_grba     = 160px
| Nadimak           = ''Fukare'' &lt;br&gt; ''Slana Garda'' &lt;br&gt; ''Crveno-crni''
| Osnovan           = [[1919]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Sloboda|url=http://www.fksloboda.ba/index.php/istorija/osnivanje-kluba|website=fksloboda.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150829030406/http://www.fksloboda.ba/index.php/istorija/osnivanje-kluba|archive-date=29. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Tuzla]]&lt;br/&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|red}} {{colorbox|black}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion           = [[Stadion Tušanj|Tušanj]]
| Kapacitet         = 7.200
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|BIH}} Elmir Šećerbegović
| Trener            = {{ZD|BIH}} Adnan Jahić
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = Trg Stara tržnica 10&lt;br&gt;75000 Tuzla
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 10. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica       = [http://www.fksloboda.ba/ fksloboda.ba]
| Trenutna sezona   =
|uzorak_lr1   = _black_stripes
|uzorak_t1    = _blackstripes
|uzorak_dr1   = _black_stripes
|lijeva ruka1 = FF0000
|tijelo1      = FF0000
|desna ruka1  = FF0000
|šorc1        = 000000
|čarape1      = FF0000
|uzorak_lr2   = 
|uzorak_t2    = 
|uzorak_dr2   = 
|lijeva ruka2 = FF0000
|tijelo2      = FF0000
|desna ruka2  = FF0000
|šorc2        = FFFFFF
|čarape2      = FF0000
}}

'''Fudbalski klub Sloboda Tuzla''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je [[1919]]. godine. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. U sezoni 2013/14. osvojila je prvo mjesto u Prvoj ligi FBiH i izborila plasman u Premijer ligu BiH.

== Historija ==
Krajem novembra 1919. godine je mjesno partijsko vijeće donijelo odluku o osnivanju RSD-a te je krajem oktobra 1919. godine održana osnivačka skupština.

Na osnivačkoj skupštini je sekretar [[Mitar Trifunović Učo]] dao prijedlog za naziv &quot;Gorki&quot; po ruskom književniku [[Maksim Gorki|Maksimu Gorkom]]. Prijedlog je prihvaćen, a u okviru društva sa radom je počela fudbalska sekcija čiji su prvi igrači bili iz porodice Mott, Mustačević, Zaboš, Mujezinović, Šifer, Josić, Zafani, Morankić, Mešković itd. Interesantno je da su potomci neki od navedenih i danas sa nama, veliki prijatelji FK Sloboda.

U sljedećih par godina društvo je bilo izloženo pritiscima koji su bili karakteristični za to vrijeme te vlast nastojala da se promijeni boljševički naziv društva. Godine 1923. je sud naredio zabranu društva, ali su određeni aktivisti nastavili sa aktivnostima zbog čega su ležali u zatvoru. Zahvaljujući upornom zalaganju aktivista koji su osnovali Gorki 20.11.1927. godine je osnovano RSD Sloboda, a u njenom okrilju i fudbalska sekcija. Nosioci ideja i 1919. i 1927. godine su bile skoro sve iste osobe.

=== Poslije Drugog svjetskog rata ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Sloboda je počela igrati u Zonskoj ligi da bi 1958. godine ostvaren plasman u Drugu saveznu ligu. Igrajući sa ekipama ekipama iz [[Slovenija|Slovenije]], sjeveroistočnog dijela [[Hrvatska|Hrvatske]] i sjeverozapadne [[Srbija|Srbije]] kroz Drugu saveznu ligu Zapad i Sjever, Sloboda uspjeva dva puta se plasirati u Prvu saveznu ligu te oba puta se u društvu naboljih zadržava po jednu sezonu.

Ipak, Sloboda u sezoni 1968/69, nakon baraža sa [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti]] iz [[Podgorica|Podgorice]] ostvaruje ponovni plasman u Prvu saveznu ligu u kojoj se zadržala sljedeće 22 sezone, odnosno sve do raspada bivše države, a samim time i zajedničke lige.

=== Prva savezna liga ===
U ovom periodu Sloboda igra bitnu ulogu u tadašnjem jugoslovenskom fudbalu te Santosi sa Tušnja, kako je prozvana ekipa Slobode sredinom [[1970te|1970-ih]], postaje regionalno nogometno središte u kojem priliku za afirmaciju dobijaju igrači mahom sa područja današnjeg [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], sjeveroistočne [[BiH]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

1971. godine FK &quot;Sloboda&quot; osvaja kup Prvoligaša pobjedom nad [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničarom]] rezultatom 1:0. Iste godine je ostvaren plasman u finale Kup-a maršala Tita u kome je poražena u dva susreta od [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] 0:4 u [[Tuzla|Tuzli]] i 2:0 u [[Beograd]]u. Ipak najveći uspjeh ostvaren je u sezoni 1976/77. godine kada je nakon osvojenog trećeg mjesta u prvenstvu izboren plasman u [[kup UEFA]], a nakon poraza u [[Las Palmas]]u od istoimene ekipe, rezultatom 5:0, i minimalne pobjede u Tuzli, rezultatom 4:3, &quot;Sloboda&quot; se oprostila od daljeg takmičenja.

Pored ovih rezultata treba istaći uspješno učešće u balkanskom kupu 1970. godine kao i osvajanje [[Rapan kup]]a 1984. godine. Otkako je u sezoni 1968/69. godine uveden trofej za fer-plej, FK &quot;Sloboda&quot; je u 19 završenih fudbalskih šampionata ovo priznanje osvojila šest puta. Za reprezentativce selekcije ex JugosLavije nastupilo je 29 fudbalera FK &quot;Sloboda&quot; Tuzla.

=== Bosna i Hercegovina ===
Osamostaljivanjem države [[BiH|Bosne i Hercegovine]], FK &quot;Sloboda&quot; Tuzla ima značajnu ulogu u prvenstvu gdje je ostvarila visoke plasmane, u takmičenju za kup BiH šest puta je bila finalist takmičenja, a u sezoni 2008/2009. je ponovila svoj najbolji poslijeratni uspjeh (1995/96) te osvojila 3. mjesto u Premijer ligi. Sloboda je u ovom periodu dva puta bila učesnik [[UEFA Intertoto kup]]a gdje je oba puta došla do drugog kruga. Dva puta je igrala i finale kupa BiH i u oba finala bila poražena, i to 2008. od Zrinjskog, a 2009. od Slavije, oba puta na penale. Sezona 2008/2009. je najuspješnija u Premijer Ligi, igrano je finale kupa i osvojeno treće mjesto na tabeli, izborili su Evropu ali im je uskraćena licenca. Sloboda je tužila N/FSBiH i dobila tužbu ali daljnji razvoj situacije ostaje nerazjašnjen.

U sezoni 2011/12. Sloboda je nakon 42 godine izgubila status u društvu naboljih. U sezoni ispadanja iz Premijer lige u Slobodi su se promijenila dva predsjednika kluba te tri šefa stručnog štaba. Prvu sezonu nakon ispadanja Slobodu s klupe vodi Smail Karić.  U drugu polusezonu 2013/2014. Sloboda ulazi sa Miroslavom Blaževićem na klupi i novom upravom koja novom šefu obezbjeđuje željene igrače i uspjeva se vratiti u Premijer Ligu.

U sezoni 2014/15. Sloboda ponovo igra Premijer Ligu, sa klupe ih predvode Denis Karić, zatim Acadio Casemiro, a nakon zimske pauze na klupu dolazi Husref Musemić. Uz Musemića dolaze nova pojačanja sa ciljem opstanka u Premijer Ligi, od kojih su najzvučnija Almir Bekić, Zajko Zeba, Dilaver Zrnanovic, Mersudin Ahmetović i drugi, Sloboda uspjeva nakon nekoliko kola obezbjediti opstanak i početi pripreme za sezonu 2015/2016.

Početkom 2015. godine, predsjednik Slobode Azmir Husic javnosti objedlodanjuje plan djelovanja i razvoja FK Sloboda pod nazivom &quot;Zlatna Karika&quot;, koji predviđa da sa njegovim kapitalom uz pomoć općine Tuzla Sloboda napravi iskorak. Početkom jula 2015. godine plan je usvojen na skupštini FK Slobode.

U sezoni 2015/2016 Sloboda je zabilježila najbolji rezultat u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Ligi BIH]] plasmanom na drugo mjesto, te je igrala u finalu [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa BiH]] u kojem je izgubila od ekipe [[FK Radnik Bijeljina]] ukupnim rezultatom 4:1 (1:1, 3:0).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/radnik-ispisao-historiju-sloboda-ostala-bez-trofeja/194873|title=Radnik ispisao historiju, Sloboda ostala bez trofeja|access-date=2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Ekipa Husrefa Musemića je osvojenim drugim mjestom u PL BIH osigurala plasman u prvo pretkolo Evropske Lige. Nakon dvije odigrane utakmice sa ekipom Beitar iz [[Izrael]]a (0:0, 1:0), Sloboda je okončala svoj nastup u Evropskoj Ligi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://faktor.ba/sloboda-beitar-odigrali-bez-golova-tuzlaci-u-izraelu-traze-prolaz-dalje-fotovideo/|title=Sloboda i Beitar odigrali bez golova: Tuzlaci u Izraelu traže prolaz dalje (FOTO/VIDEO) - Faktor.ba|date=30. 6. 2016|language=bs-BA|access-date=2. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://bportal.ba/video-nakon-minimalnog-poraza-od-beitara-sloboda-zavrsila-svoj-nastup-u-evropskoj-ligi/|title=VIDEO Nakon minimalnog poraza od Beitara: Sloboda završila svoj nastup u Evropskoj ligi|date=7. 7. 2016|language=bs-BA|access-date=2. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Uspjesi ==
*'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2013/14.]]
*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (6)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1995/1996.|1995/96]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1999/2000.|1999/00]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2008/2009.|2008/09]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2015/2016.|2015/16.]]
*'''[[Druga nogometna liga SFRJ|Druga liga SFRJ]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1958/59.
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1970/71.
*'''[[UEFA Intertoto kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1983.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 21. juli 2019.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=BIH|ime=Adnan Salihović|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Omar Pršeš|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Edis Smajić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Perica Ivetić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=HRV|ime=Tony Livančić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=Amar Beganović|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Armin Hodžić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Sabit Alispahić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Irfan Fejzić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Edin Salkić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Adnan Mujkić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=ŠVI|ime=Anis Ramčilović|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Almir Bekić|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=SRB|ime=Dejan Uzelac|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Petar Dodig|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=FRA|ime=Yoann Martelat|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Josip Šantić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Marinko Rastoka|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Dino Hodžić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Adnan Buljić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Saša Maksimović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=SRB|ime=Dušan Ristić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=HOL|ime=Sadik Špijodić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Samir Bekrić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Adnan Osmanović|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Amer Bekić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=BIH|ime=Abid Mujagić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Plasman u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine ==
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot; width=60%
|-
!colspan=11|''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|FK Sloboda u Prvoj i Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]''
|-
!width=15%|{{Tooltip| Sez. | Sezona u Premijer ligi Bosne i Hercegovine}}
!width=5%|{{Tooltip| Poz. | Pozicija u prvenstvu}}
!width=5%|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica}}
!width=5%|{{Tooltip| P | Pobjede}}
!width=5%|{{Tooltip| N | Neriješeno}}
!width=5%|{{Tooltip| I | Izgubljeno}}
!width=5%|{{Tooltip| DG | Dati golovi}}
!width=5%|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi}}
!width=5%|{{Tooltip| GR | Gol-razlika}}
!width=5%|{{Tooltip| B | Ukupan broj osvojenih bodova u toku sezone}}
!width=5%|{{Tooltip| Ref. | Referenca}}
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994/95.]]||-||6||4||0||2||20||7||+13||12||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1994/1995, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996.|1995/96.]]||3.||30||19||6||5||58||28||+30||63||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/1996, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1995/1996, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|1996/97.]]||9.||30||12||7||11||45||33||+12||43||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1996/1997, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997/98.]]||5.||30||13||7||10||39||27||+12||46||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1997/1998, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|1998/99.]]||5.||30||15||6||9||46||32||+14||51||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1998/1999, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|1999/00.]]||8.||30||14||5||11||41||31||+10||47||&lt;ref name=&quot;Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45 ''Prva liga Bosne i Hercegovine 1999/2000, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]]||11.||42||17||13||12||54||41||+13||64||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]]||10.||30||11||7||12||32||28||+4||40||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/03.]]||6.||38||16||6||16||51||38||+13||54||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]||5.||30||11||9||10||38||36||+2||42||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/2004, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]||11.||30||11||8||11||30||28||+2||41||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]||11.||30||11||6||13||31||40||-9||39||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/2006, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]||10.||30||12||4||14||36||45||-9||40||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/2007, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]||6.||30||15||2||13||44||38||+6||47||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/2008, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2008/09.]]||3.||30||15||5||10||32||26||+6||50||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009/10.]]||8.||30||13||3||14||30||34||-4||42||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010, sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171020071204/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1 |date=20 Oktobar 2017 }}; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011.|2010/11.]]||6.||30||14||4||12||28||29||-1||46||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/2011, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011/12.]]||15.||30||10||2||18||23||48||-25||32||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012, sportsport.ba&quot;&gt;[http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012, sportsport.ba'']; pristupljeno: 26. juli 2014.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014/15.]]||8.||30||11||7||12||33||28||+5||40||&lt;ref name=&quot;Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015, sportsport.ba&quot;&gt;[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777 ''Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015, sportsport.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2015.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]|| align=&quot;center&quot; |2.
|30
|19
|5
|6
|44
|23
| +21
|62
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nr.soccerway.com/national/bosnia-herzegovina/premier-liga/20152016/regular-season/r31610/|title=Summary - Premier Liga - Bosnia and Herzegovina - Results, fixtures, tables and news - Soccerway|website=nr.soccerway.com|access-date=2. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
| 5.||32||11||10||11||39||42||-3||43||
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| 10.||32||9||9||14||31||34||-3||36||
|-
|colspan=2 align=center|'''Ukupno''' - &lt;small&gt;''22 sezone''&lt;/small&gt; ||'''660'''||'''283'''||'''131'''||'''246'''||'''825'''||'''716'''||'''+109'''||'''980'''||
|-
|-style=&quot;border-bottom:2px solid green;&quot;
|colspan=2 align=center|'''Ukupno u PLBiH''' - &lt;small&gt;''16 sezona''&lt;/small&gt; ||'''504'''||'''206'''||'''100'''||'''198'''||'''576'''||'''558'''||'''+18'''||'''718'''||
|}

== Stadion ==

[[Stadion Tušanj]] je stadion na kojem FK Sloboda igra svoje utakmice punih 56 godina. Nosi ime po dijelu grada [[Tuzla|Tuzle]] u kojem je smješten.
Stadion se počeo graditi u proljeće 1947. godine. Radilo se udarnički, svakodnevno su dolazile brigade mladih iz tadašnjih kvartova, iz škola, pomagali radnici iz preduzeća. Međutim, teško vrijeme poslije Drugog svjetskog rata, puno bitnijih stvari u to vrijeme kao i činjenica da se sistem takmičenja tih godina stalno mijenjao pa su i ambicije Slobode se mijenjale, su doprinijeli da radovi na Tušnju utihnu. U to vrijeme Sloboda je igrala na terenu Proletera iz Kreke. Teren se nalazio na prostoru današnjeg novoizgrađenog tržnog centra Tuš na Ircu.

Iz tog vremena ostaće upamćena prva noćna utakmica u [[Tuzla|Tuzli]]. Naime te noći, 4.avgusta 1956. godine, u okviru tadašnje Zonske lige Sloboda je ugostila [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] iz Sarajeva.

Formiranje Zonske lige [[1955]].godine, u kojoj je Sloboda igrala sa timovima kao što su [[FK Sarajevo|Sarajevo]], [[FK Borac Banja Luka|Borac]], [[FK Čelik|Čelik]], [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar,]] je počelo privlačiti veliku pažnju tuzlanske publike. Slobodine dobre igre i visoka pozicioniranost su reanimirale radove na [[Stadion Tušanj|Tušnju]]. Svečano otvaranje se desilo 28.jula 1957. godine za koju se upriličila prijateljska utakmica Sloboda-[[NK Zagreb|Zagreb]].

Iako je rezultat bio u drugom planu Sloboda je visoko slavila rezultatom 5:2 (0:1). Bio je to događaj decenije u Tuzli, a okupilo se preko 10.000 gledalaca na tek izgrađenom [[Stadion Tušanj|Tušnju]].

Utakmicu su sudili sudije [[Mesud Skokić]], [[Miralem Behlilović]] i [[Jure Kordić]].

Tušanj je sljedeću deceniju postao gost ekipama iz cijele bivše države jer je Sloboda ubrzo nakon otvaranja stadiona ušla u Drugu saveznu ligu, tačnije 1958. godine gdje je uz dva jednogodišnja izleta u Prvu saveznu ligu (1959/60 i 1962/63) uspješno se takmičila sve do 1969. godine.

[[Stadion Tušanj|Tušanj]] je bio mjesto na kojem su mnogi naši očevi i majke učestvovale na sletovima povodom svečanih dana bivše države, kao i na manifestacijama obilježavanja postojanja kluba.

Odlične igre, zapažena rola u Prvoj saveznoj ligi i Kupu Maršala, kao i trka za prestižom su rezultirale izgradnjom reflektora čija je gradnja dovršena 1979. godine.

Do početka 90-tih većih radova na Tušnju nije bilo iako je u Rudarskoj 2 godinama stajala maketa nadogradnje stadiona. Došao je još jedan [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat]], promijenilo se puno stvari. Sloboda pored par ekipa koje su bile standardni prvoligaši u ligi bivše države počinje da se takmiči sa ekipama koje su prije rata igrale republičke pa i među općinske lige. Naravno, u tim prvim godinama je bilo puno prioritetnijih, egzistencijalnih stvari. Ipak, ne možemo se oteti utisku da je upravo u tim prvim poslijeratnim godinama, krajem 90-tih, interesovanje za za utakmice bio mnogo veći nego što je sada u sadašnje vrijeme. Tušanj je rijetko bivao ispod 4-5 hiljada posjete, a na utakmicama sa starim rivalima [[FK Sarajevo|Sarajevom]], [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničarem]], [[NK Čelik|Čelikom]] je bio i više od 8.000 gledalaca. U to vrijeme tribine su bile pune, a već afirmirana navijačka skupina Fukare Tuzla je dupke punila stajanje.

Prvih godina novog milenijuma osvanule su i nove stolice što je dalo novo ruho izgledu tribina.

Međutim, istih godina tadašnja uprava čini korak za koji će se ispostaviti da nije bio najbolje rješenje. Iako nisu bila osigurana sredstva za gradnju popularnog &quot;stajanja&quot; isto biva srušeno sa obrazloženjem da će na tom mjestu niknuti tribina u roku od 3 mjeseca. Prošlo je više od 10 godina, a nekadašnje stajanje i dalje zjapi srušeno dok pogled na njega samo budi sjetu i prelijepe uspomene svakog onog ko je odrastao gledajući utakmice sa tog mjesta. 
Tih godina velika rezultatska i organizacijska kriza je zahvatila redove Slobode tako da pored grčevite borbe za opstanak u redovima vodstva kluba i općinskih vlasti nije ni bilo neke pretjerane želje za gradnjom stadiona. Jedino su navijači ti koji nisu prestali potencirati gradnju stadiona svo to vrijeme. Parolama, sloganima, grafitima i dr. pokušala se reanimirati tuzlanska sportska javnost i ukazati na potrebu gradnje stadiona kao jednog od preduslova za dizanja kluba iz sumornog sivila.

U periodu 2007-09 stadion Tušanj ponovo postaje sve češća tema u kuloarima. U 2008. godini Općinsko vijeće je donijelo odluku o osnivanju „Javne ustanove gradski stadion Tušanj“ čime je preuzelo na sebe obavezu gradnje stadiona. Krajem juna 2009. godine putem medija je obaviještena javnost o skorom početku gradnje Sjeverne tribine sa 1. julim 2009. godine kao datumom početka radova. Radovi na Tušnju su počeli 01. jula 2009. godine, u 11.30h rušenjem ulaza na stajanje starog 52 godine. Radovi na izgradnji sjeverne tribine još uvijek traju. Rebalansom budžeta grada Tuzle usvojenim u decembru 2015. planirana je izgradnja istočne tribine stadiona Tušanj.

== Navijači ==
Nakon avantura i kratkih izleta u Prvu ligu Jugoslavije došla je sezona 1968/69. Razigravanje za Prvu ligu se igralo sa [[FK Budućnost Podgorica|Budućnosti iz Podgorice]]. Fenomenalnih 3:0 za crveno-crne u uzvratu u [[Podgorica|Podgorici]] odjeknulo je kao bomba u slanom gradu. Svi koji su mogli išli su do [[Sarajevo|Sarajeva]] dočekati igrače na aerodromu. Do Tuzle u koloni je već bilo nekoliko stotina automobila. Svečani doček je održan na trgu i tako je sve počelo. Godine odličnih izdanja Slobode u Prvoj ligi su postale standard, Tušanj je bio pun, prosjek je bio 10-12 hiljada na stadionu, a naravno sve je gorilo kada su dolazili ekipe velike četvorke.

U tim godinama A tribina Tušnja okuplja one najvatrenije. Bili su to ljudi svih profila, svih zanimanja, raznih imovinskih stanja, ali svi su bili vatreni i strastveni u svojoj ljubavi prema Slobodi. Upravo po tome se A tribina i razlikovala od ostalih tribina. Spontano se formiraju društva, ekipice, njihova mjesta su bila poznata na A tribini.

Krajem 70-tih svim klincima koji su dolazili u Univerzitetsku i od koji je većina kasnije poslije postala jezgro grupe koja organizirano počinje pratiti tuzlanske klubove prvo pod nazivom &quot;Red-Black Killers&quot;, a kasnije &quot;Fukare&quot;.

Prve godine poslije rata donose veliko rivalstvo sa zeničkim Čelikom pa samim time i sa Robijašima. Ono što je interesanto ja da su tada odnjegovana pojedina prijateljstva na toj relaciji koja su se poslije prenosila na novije generacije te se i danas zadržao jedan zdrav, sportski i prijateljski odnos sa mnoštvo ličnih poznanstava i prijateljstava.

U međuvremenu opšte stanje na BH tifo sceni dobija sasvim drugi izgled. Sukobi postaju svakodnevnica pa tako i naša grupa nije izuzetak. Stvara se tradicija sukoba sa [[Manijaci]]ma, [[Horde zla|Hordama]], [[Ultrasi]]ma. Vrlo česti neredi u našem gradu na Fukare bacaju pogrešnu percepciju grada pa tako se Fukare personificiraju sa nečim lošim, ali obzirom da isto breme nosi većina grupa to je stvar sa kojom se mora živiti i mijenjati.
                                                                                        
== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=70% style=&quot;text-align:center&quot;
!width=5%| Sezona
!width=10%| Takmičenje
!width=10%| Runda
!width=20%| Klub
!width=10%| Domaćin
!width=10%| Gost
|-
|[[Kup UEFA 1977/1978.|1977/78.]]
|[[Kup UEFA]]
|1.pretkolo
|align=left|{{ZD|ŠPA}} [[UD Las Palmas|Las Palmas]]
|4-3
|0-5 
|-
|rowspan=3|[[Intertoto kup 1978.|1978.]]
|rowspan=3|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
|rowspan=3|Grupna faza
|align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Netanya FC|Maccabi Netanya]]
|2-2
|2-2 
|-
|align=left|{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg|Elfsborg]]
|3-2
|0-1 
|-
|align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|2-1
|3-1
|-
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 2003.|2003.]]
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
|1. pretkolo
|align=left|{{ZD|ISL}} [[Knattspyrnufélag Akureyrar]]
|1-1
|1-1 &lt;small&gt;(3-2 pen.)&lt;/small&gt;
|-
|2. pretkolo
|align=left|{{ZD|BEL}} [[Lierse SK|Lierse]]
|1-0
|1-5
|-
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup 2004.|2004.]]
|rowspan=2|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]
|1. pretkolo
|align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Celje|Celje]]
|1-0
|1-2
|-
|2. pretkolo
|align=left|{{ZD|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|0-1
|1-2
|-
|[[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]]
|[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]
|1.  pretkolo
|align=left|{{ZD|IZR}} [[Beitar Jerusalem]]
|0-0
|0-1
|}

== Treneri ==
[[Datoteka:CirBlaz face.JPG|thumb|[[Miroslav Blažević]], bivši trener Slobode|204x204px]]
* {{ZD|JUG}}{{ZD|BIH}} [[Faruk Pašić]]
* {{ZD|JUG}} [[Đorđe Gerum]]
* {{ZD|JUG}}{{ZD|BIH}} [[Slobodan Stefanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Mustafa Hukić]] (juni 1994–juni 1996)
* {{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (juli 1996–juni 1998)
* {{ZD|BIH}} [[Mustafa Hukić]] (juli 1998–august 1999)
* {{ZD|BIH}} [[Sakib Malkočević]] (juli 2008–juli 2009)
* {{ZD|BIH}} [[Nermin Hadžiahmetović]] (septembar 2009–novembar 2009)
* {{ZD|BIH}} [[Adnan Osmanhodžić]] (novembar 2009–decembar 2009)
* {{ZD|BIH}} [[Vlatko Glavaš]] (januar 2010–oktobar 2010)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]] (oktobar 2010–mart 2011)
* {{ZD|BIH}} [[Ibrahim Crnkić]] (mart 2011–septembar 2011)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (septembar 2011–april 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Nihad Mujezinović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vedran Kovačević]] (april 2012–maj 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (maj 2012–juni 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]] (juni 2012)
* {{ZD|BIH}} [[Smajil Karić]]
* {{ZD|BIH}}{{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]] (januar 2014 – juni 2014.)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Sadiković]] (juni 2014 – Septembar 2014)
* {{ZD|Portugal}} [[Alfredo Casimiro]] (Septembar 2014 – Januar 2015)
* {{ZD|Bosna i Hercegovina}} [[Husref Musemić]] (Januar 2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2016–2017)
* {{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Zlatan Nalić]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Mile Lazarević]] (2019)
* {{ZD|SLO}} [[Marijan Bloudek]] (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Milenko Bošnjaković]] (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Gradimir Crnogorac]] (2019–2021)
* {{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2021–2022)
* {{ZD|BIH}} [[Adnan Jahić (nogometaš)|Adnan Jahić]] (2022–danas)

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080501101552/http://www.fksloboda.ba/  Službena stranica]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64379/profile/index.html FK Sloboda] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://www.transfermarkt.com/fk-sloboda-tuzla/startseite/verein/5405 FK Sloboda] na transfermarkt.com

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:FK Sloboda Tuzla|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Sloboda Tuzla]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1919.|Sloboda Tuzla]]
[[Kategorija:Sport u Tuzli|Sloboda Tuzla]]</text>
      <sha1>apt0eec5nhtm13ndvkjivnbep4cqsnj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enciklopedija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3076</id>
    <revision>
      <id>3425802</id>
      <parentid>3414128</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:42:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2405:3800:876:BF89:0:0:0:1</ip>
      </contributor>
      <comment>hahabababa</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9032" xml:space="preserve">bapak ko tu kuat main pelacur n jiran sbelah umah ko

== Razgraničavanje pojma ==
[[Datoteka:Brockhaus Lexikon.jpg|mini|Brockhaus 1902]]
Enciklopedija ne mora biti u obliku priručnika. Enciklopedije mogu biti u različitim organizacionim formama. Počev sa [[Alegorija|alegorijom]] preko [[kurikulum]]a, [[Kosmogonija|kosmogonije]], [[dekalog]]a, [[Kateizam|kateizma]] pa sve do sistematske ili alfabetske [[Dispozicija|dispozicije]]. Njena specifična osobina za razliku od drugih literarnih vrsta je univerzalnost. Posebna forma enciklopedije su [[alfabet]]ski sortirani priručnici kao što su leksikoni i rječnici, koji ne predstavljaju cijelokupno i opširno znanje u jednoj struci. Posebno priručnici sa ograničenim stručnim obimom se češće označavaju kao stručni [[leksikon]]i ili stručni [[Rječnik|rječnici]]. Leksikoni se proučavaju uz pomoć leksikonske teorije u nauci leksikografiji. Ponekad se i rječnici označavaju kao leksikoni. Rječnici su spisak i objašnjenja pojedinačnih leksikonskih jedinica (naprimjer pojedinačnih riječi jednoga jezika). Osim enciklopedije i rječnika postoje još i rječnici pojmova. Oni istražuju upotrebu riječi iz ideološke i/ili socijalno historijske perspektive i predstavljaju naučno mnogo zahtjevniji oblik nego stručni rječnici. 
Tipični primjeri tog oblika su &quot;Rječnik historijskih osnovnih pojmova&quot; i &quot;historijski rječnici filozofije&quot;.
Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. vijeka od [[Francuski jezik|francuske]] riječi ''encyclopédie'' koja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''encyclopaedia'' a ta opet od starogrčkih riječi ''εγκύκλιος'' i ''παιδεία'', koje su pogrešno od riječi ''egkýklios'' (okruglo, u krug hodajuće) i riječi ''paideía'' (nauka, obrazovanje) spojene u ''egkyklopaideia'' (osnovno znanje svih nauka i umjetnosti).

== Poređenje značajnijih enciklopedija ==

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;width:100%; border-collapse:collapse; border-color:#dfe0e3; background-color:#f9f9fb; font-size:85%; letter-spacing:1px&quot; 
|+'''Obim odabranih enciklopedija'''
|- style=&quot;background:#dfe0e3&quot;
! Ime
! Naslov
! Medijum
! Broj članaka
! Riječi
! Ilustracija
! Video
! Audio
! Vanjski likovi
! Jezik
|-
| Britannica
| Encyclopaedia Britannica (EB)
| 32 knjige
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;65.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|44 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;24.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|engleski
|-
| Britannica
| Britannica Ultimate Reference Suite [[2005]]
| 6 CDs ili 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;100.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;54 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;17.650 (*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|165.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|engleski
|-
| Brockhaus 
| Die Enzyklopädie 20. izdanje [[1996]] do [[1999]]
| 24 knjige
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;260.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;35.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Brockhaus
| Die Enzyklopädie 21. izdanje [[2005]] do [[2006]]
| 30 knjiga
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;300.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|33 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;40.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Brockhaus
| Die Enzyklopädie digital
| [[USB]] i 2 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;300.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|33 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;40.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|300
| style=&quot;text-align:right&quot;|3000/ 70 sati
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;22.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Enciclopedia universal ilustrada europeo-americana 
| Enciclopedia Espasa [[2004]]
| 90 knjiga + 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;900.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;200 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;100.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|španski?
|-
| Enciclopedia universal Larousse 
| Enciclopedia universal Larousse [[2003]]
| 4 CD ili 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;150.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;25 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|10.500 (*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|2.300
| style=&quot;text-align:right&quot;|francuski?
|-
| [[Microsoft Encarta]] 
| Microsoft Encarta [[2006]]
| 4 CD ili 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;50.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;20 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;24.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;300
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;2.800
| style=&quot;text-align:right&quot;|6.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|višejezična
|-
| Meyers 
| Meyers Großes Taschenlexikon in 26 Bänden
| 26 knjige + CD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;150.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;5.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Pauly-Wissowa
| Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft ([[1890]]-[[2000]])
| 86 knjiga i 1 CD-ROM
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| [[Wikipedia]]
| Wikipedia - Slobodna enciklopedija 
| Internet
| style=&quot;text-align:right&quot;|trenutno [[Posebno:Statistics|{{BROJČLANAKA}}]]
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;1.500 (***) &gt;300.000(**)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(***)(**)	
| style=&quot;text-align:right&quot;|(***)(**) {{BROJDATOTEKA}} multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|(***)(**) {{BROJDATOTEKA}} multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|bosanski
|-
| [[Wikipedia]]
| Wikipedia - Free encyclopedia 
| Internet
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;1 700 000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;323 000 000 (**)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)(**)	
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)(**) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)(**) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|engleski
|}
&lt;small&gt;(*) uključujući audio i video&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;(**) zajednička repozitura sa ostalim Wikipediama&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;(***) uključujući audio i video na lokalnoj Wikipediji&lt;/small&gt;

== Tipologija enciklopedija i leksikona ==

Enciklopedijske forme:

* Generalne ili univerzalne enciklopedije
* Specijalne enciklopedije
* Nacionalne i [[Kultura|kulturne]] enciklopedije

Specijelne forme:

* Antienciklopedije

Među-forme:

* Konverzacijski leksikoni i realne enciklopedije

Leksikonske forme:

* Stručni i predmetni leksikoni
* Kućni leksikoni

== Nove forme enciklopedije ==
[[Datoteka:Wikipedia bs.jpg|mini|&lt;small&gt;Wikipedia na bosanskom jeziku ima trenutno [[Posebno:Statistics|{{BROJČLANAKA}}]] članaka.&lt;/small&gt;]]
U prošlosti su pod pojmom enciklopedije spadale na [[papir]] štampane grupe objašnjenja i tumačenja o mnogim predmetima ljudskog znanja koji su od uvaženih autoriteta i poznavaoca tih istih pisani. Danas je to međutim drugačije. Moderna enciklopedija se danas ističe svojom brizinom kojom se aktualizira. Stara kao i nova saznanja su odmah svakome dostupna (naprimjer preko [[Internet]]a). Nove enciklopedije se ne osvrću na [[Tradicija|tradicije]]. Klasične štampane enciklopedije su uglavnom pisane da bi se ostvario materijalni dobitak dok nove više teže širenju znanja. Pronalazak novih medija ([[DVD]] i [[CD-ROM]]) doveo je do jednostavnije i jeftinije mogućnosti proizvodnje i publiciranja enciklopedije. Do velike senzacije došlo je [[2002]]. godine kada je engleska [[Encyclopedia Britannica]] izjavila da je neće više štampati nego je samo proizvoditi u elektronskom obliku. Izjava je poslije korigovana i taj plan se više ne prati.

== Srodne nauke ==

[[Nauka]] o proučavanju enciklopedijskih priručnika je [[enciklopedika]]. Ona se prije svega bavi [[Historija|historijskim]] proučavanjem enciklopedija. Također postoji još i pojam enciklopedistika. Obadvije riječi se koriste i kao [[sinonim]]i za enciklopediju. Leksikografija se više bavi pisanjem rječnika nego pisanjem enciklopedijskih leksikona. Druge srodne nauke su [[Kultura|kulturne]] nauke, [[Mediji|medijske]] nauke i naučnoteoretske nauke.


== Također pogledajte ==

* [[Wiki]]
* [[Wikipedia]]
* [[Internetske enciklopedije]]

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.wikipedia.org Wikipedia]
* [http://en.wikipedia.org/ Engleska Wikipedia]
* [http://www.wikipedia.de Njemačka Wikipedia]
* [http://www.britannica.com/ Encyclopædia Britannica]
* [https://web.archive.org/web/20051201062118/http://www.brockhaus.de/ Brockhaus]

{{Commonscat|Encyclopedias}}

[[Kategorija:Enciklopedija]]</text>
      <sha1>iqg8kranioprhchvg9ud7a8nmowzd8q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425803</id>
      <parentid>3425802</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:45:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/2405:3800:876:BF89:0:0:0:1|2405:3800:876:BF89:0:0:0:1]] i vraćeno na izmjenu 3414128 korisnika Semso98</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10108" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pavao Skalić; Enciklopedija ili znanje svijeta svetih i svjetovnih struka (1559).jpg|mini|Naslovna strana ''Enciklopedije...'' koju je u [[Basel]]u 1559. štampao hrvatski polihistor [[Pavao Skalić]], gdje je prvi put upotrijebljena riječ enciklopedija u današnjem značenju]]
[[Datoteka:Encyclopedie de D'Alembert et Diderot - Premiere Page - ENC 1-NA5.jpg|mini|Naučna enciklopedija iz 1772. godine]]
'''Enciklopedija''' (starogrčki '''εγκυκλοπαιδεία''', moderni [[Grčki jezik|grčki]] '''εγκυκλοπαίδεια''') je prvobitno od ''Hippias iz Elis'' u 5. vijeku p. n. e. utemeljen pojam za sveobuhvatno [[obrazovanje]]. Danas se pod pojmom enciklopedije podrazumjeva strukturirano, po mogućnosti opširno opisivanje ljudskoga znanja u jednoj za svakodnevnu potrebu prilagođenoj formi. Danas postoje opće i stručne enciklopedije. Opće enciklopedije obrađuju sva znanstvena područja dok stručne samo jednu oblast ali zato mnogo opširnije. Pojam enciklopedija se znanstveno proučava u nauci [[enciklopedika]] u kojoj se koristi [[enciklopedijska teorija]]. 


== Razgraničavanje pojma ==
[[Datoteka:Brockhaus Lexikon.jpg|mini|Brockhaus 1902]]
Enciklopedija ne mora biti u obliku priručnika. Enciklopedije mogu biti u različitim organizacionim formama. Počev sa [[Alegorija|alegorijom]] preko [[kurikulum]]a, [[Kosmogonija|kosmogonije]], [[dekalog]]a, [[Kateizam|kateizma]] pa sve do sistematske ili alfabetske [[Dispozicija|dispozicije]]. Njena specifična osobina za razliku od drugih literarnih vrsta je univerzalnost. Posebna forma enciklopedije su [[alfabet]]ski sortirani priručnici kao što su leksikoni i rječnici, koji ne predstavljaju cijelokupno i opširno znanje u jednoj struci. Posebno priručnici sa ograničenim stručnim obimom se češće označavaju kao stručni [[leksikon]]i ili stručni [[Rječnik|rječnici]]. Leksikoni se proučavaju uz pomoć leksikonske teorije u nauci leksikografiji. Ponekad se i rječnici označavaju kao leksikoni. Rječnici su spisak i objašnjenja pojedinačnih leksikonskih jedinica (naprimjer pojedinačnih riječi jednoga jezika). Osim enciklopedije i rječnika postoje još i rječnici pojmova. Oni istražuju upotrebu riječi iz ideološke i/ili socijalno historijske perspektive i predstavljaju naučno mnogo zahtjevniji oblik nego stručni rječnici. 
Tipični primjeri tog oblika su &quot;Rječnik historijskih osnovnih pojmova&quot; i &quot;historijski rječnici filozofije&quot;.
Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. vijeka od [[Francuski jezik|francuske]] riječi ''encyclopédie'' koja od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''encyclopaedia'' a ta opet od starogrčkih riječi ''εγκύκλιος'' i ''παιδεία'', koje su pogrešno od riječi ''egkýklios'' (okruglo, u krug hodajuće) i riječi ''paideía'' (nauka, obrazovanje) spojene u ''egkyklopaideia'' (osnovno znanje svih nauka i umjetnosti).

== Poređenje značajnijih enciklopedija ==

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;width:100%; border-collapse:collapse; border-color:#dfe0e3; background-color:#f9f9fb; font-size:85%; letter-spacing:1px&quot; 
|+'''Obim odabranih enciklopedija'''
|- style=&quot;background:#dfe0e3&quot;
! Ime
! Naslov
! Medijum
! Broj članaka
! Riječi
! Ilustracija
! Video
! Audio
! Vanjski likovi
! Jezik
|-
| Britannica
| Encyclopaedia Britannica (EB)
| 32 knjige
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;65.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|44 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;24.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|engleski
|-
| Britannica
| Britannica Ultimate Reference Suite [[2005]]
| 6 CDs ili 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;100.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;54 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;17.650 (*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|165.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|engleski
|-
| Brockhaus 
| Die Enzyklopädie 20. izdanje [[1996]] do [[1999]]
| 24 knjige
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;260.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;35.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Brockhaus
| Die Enzyklopädie 21. izdanje [[2005]] do [[2006]]
| 30 knjiga
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;300.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|33 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;40.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Brockhaus
| Die Enzyklopädie digital
| [[USB]] i 2 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;300.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|33 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;40.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|300
| style=&quot;text-align:right&quot;|3000/ 70 sati
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;22.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Enciclopedia universal ilustrada europeo-americana 
| Enciclopedia Espasa [[2004]]
| 90 knjiga + 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;900.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;200 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;100.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|španski?
|-
| Enciclopedia universal Larousse 
| Enciclopedia universal Larousse [[2003]]
| 4 CD ili 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;150.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;25 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|10.500 (*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)
| style=&quot;text-align:right&quot;|2.300
| style=&quot;text-align:right&quot;|francuski?
|-
| [[Microsoft Encarta]] 
| Microsoft Encarta [[2006]]
| 4 CD ili 1 DVD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;50.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;20 miliona
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;24.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;300
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;2.800
| style=&quot;text-align:right&quot;|6.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|višejezična
|-
| Meyers 
| Meyers Großes Taschenlexikon in 26 Bänden
| 26 knjige + CD
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;150.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;5.000
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| Pauly-Wissowa
| Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft ([[1890]]-[[2000]])
| 86 knjiga i 1 CD-ROM
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|nema
| style=&quot;text-align:right&quot;|njemački
|-
| [[Wikipedia]]
| Wikipedia - Slobodna enciklopedija 
| Internet
| style=&quot;text-align:right&quot;|trenutno [[Posebno:Statistics|{{BROJČLANAKA}}]]
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;1.500 (***) &gt;300.000(**)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(***)(**)	
| style=&quot;text-align:right&quot;|(***)(**) {{BROJDATOTEKA}} multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|(***)(**) {{BROJDATOTEKA}} multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|bosanski
|-
| [[Wikipedia]]
| Wikipedia - Free encyclopedia 
| Internet
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;1 700 000
| style=&quot;text-align:right&quot;|&gt;323 000 000 (**)
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)(**)	
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)(**) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|(*)(**) 
| style=&quot;text-align:right&quot;|?
| style=&quot;text-align:right&quot;|engleski
|}
&lt;small&gt;(*) uključujući audio i video&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;(**) zajednička repozitura sa ostalim Wikipediama&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;(***) uključujući audio i video na lokalnoj Wikipediji&lt;/small&gt;

== Tipologija enciklopedija i leksikona ==

Enciklopedijske forme:

* Generalne ili univerzalne enciklopedije
* Specijalne enciklopedije
* Nacionalne i [[Kultura|kulturne]] enciklopedije

Specijelne forme:

* Antienciklopedije

Među-forme:

* Konverzacijski leksikoni i realne enciklopedije

Leksikonske forme:

* Stručni i predmetni leksikoni
* Kućni leksikoni

== Nove forme enciklopedije ==
[[Datoteka:Wikipedia bs.jpg|mini|&lt;small&gt;Wikipedia na bosanskom jeziku ima trenutno [[Posebno:Statistics|{{BROJČLANAKA}}]] članaka.&lt;/small&gt;]]
U prošlosti su pod pojmom enciklopedije spadale na [[papir]] štampane grupe objašnjenja i tumačenja o mnogim predmetima ljudskog znanja koji su od uvaženih autoriteta i poznavaoca tih istih pisani. Danas je to međutim drugačije. Moderna enciklopedija se danas ističe svojom brizinom kojom se aktualizira. Stara kao i nova saznanja su odmah svakome dostupna (naprimjer preko [[Internet]]a). Nove enciklopedije se ne osvrću na [[Tradicija|tradicije]]. Klasične štampane enciklopedije su uglavnom pisane da bi se ostvario materijalni dobitak dok nove više teže širenju znanja. Pronalazak novih medija ([[DVD]] i [[CD-ROM]]) doveo je do jednostavnije i jeftinije mogućnosti proizvodnje i publiciranja enciklopedije. Do velike senzacije došlo je [[2002]]. godine kada je engleska [[Encyclopedia Britannica]] izjavila da je neće više štampati nego je samo proizvoditi u elektronskom obliku. Izjava je poslije korigovana i taj plan se više ne prati.

== Srodne nauke ==

[[Nauka]] o proučavanju enciklopedijskih priručnika je [[enciklopedika]]. Ona se prije svega bavi [[Historija|historijskim]] proučavanjem enciklopedija. Također postoji još i pojam enciklopedistika. Obadvije riječi se koriste i kao [[sinonim]]i za enciklopediju. Leksikografija se više bavi pisanjem rječnika nego pisanjem enciklopedijskih leksikona. Druge srodne nauke su [[Kultura|kulturne]] nauke, [[Mediji|medijske]] nauke i naučnoteoretske nauke.


== Također pogledajte ==

* [[Wiki]]
* [[Wikipedia]]
* [[Internetske enciklopedije]]

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.wikipedia.org Wikipedia]
* [http://en.wikipedia.org/ Engleska Wikipedia]
* [http://www.wikipedia.de Njemačka Wikipedia]
* [http://www.britannica.com/ Encyclopædia Britannica]
* [https://web.archive.org/web/20051201062118/http://www.brockhaus.de/ Brockhaus]

{{Commonscat|Encyclopedias}}

[[Kategorija:Enciklopedija]]</text>
      <sha1>5oaao29z1q6rb6u0weygxqi9i8i9uiw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivica Osim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3627</id>
    <revision>
      <id>3425824</id>
      <parentid>3425741</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:57:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19202" xml:space="preserve">{{wiki članak}}
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ivica Osim
| slika                      = Ivica Osim - SK Sturm (1999).jpg
| punoime                    = Ivan Osim
| nadimak                    = ''Švabo'', ''Strauß sa Grbavice''
| datumrođenja               = {{datum rođenja|1941|5|6}}
| rodnigrad                  = [[Sarajevo]]
| rodnadržava                = [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = {{Datum smrti i godine|2022|5|1|1941|5|6}}
| gradsmrti                  = [[Graz]]
| državasmrti                = [[Austrija]]
| visina                     = 189 cm
| pozicija                   = Ofanzivni vezni
| omladinskegodine           = 1954–1959.
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo]]
| godine1                    = 1959–1968.
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 166 (56)
| godine2                    = 1968
| klubovi2                   = [[FC Zwolle|Zwolle]]
| nastupi(golovi)2           = 2 (0)
| godine3                    = 1969–1970.
| klubovi3                   = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)3           = 54 (9)
| godine4                    = 1970–1972.
| klubovi4                   = [[RC Strasbourg|Strasbourg]]
| nastupi(golovi)4           = 58 (16)
| godine5                    = 1972–1975.
| klubovi5                   = [[CS Sedan Ardennes|Sedan]]
| nastupi(golovi)5           = 105 (16)
| godine6                    = 1975–1976.
| klubovi6                   = [[FC Valenciennes|Valenciennes]]
| nastupi(golovi)6           = 30 (1)
| godine7                    = 1976–1978.
| klubovi7                   = [[RC Strasbourg|Strasbourg]]
| nastupi(golovi)7           = 32 (4)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1962–1963.
| nacionalneekipe1           = {{ZD|JUG}} [[Nogometna U21 reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (?)
| nacionalnegodine2          = 1964–1969.
| nacionalneekipe2           = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (8)
| trenergodine               = 1978–1986.&lt;br/&gt;1986–1992.&lt;br/&gt;1991–1992.&lt;br/&gt;1992–1994.&lt;br /&gt;1994–2002.&lt;br/&gt;2003–2006.&lt;br/&gt;2006–2007.
| trenerklubovi              = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]&lt;br/&gt;{{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]&lt;br/&gt;[[FK Partizan]]&lt;br/&gt;[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]&lt;br/&gt;[[SK Sturm Graz|Sturm]]&lt;br/&gt;[[JEF United Ichihara Chiba|JEF United]]&lt;br/&gt;{{ZD|JAP}} [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]]
| zadnjiuređaj               = 1. 5. 2022
}}
'''Ivan Osim''' ([[Sarajevo]], 6. maj 1941 – [[Graz]], 1. maj 2022), poznatiji kao '''Ivica Osim''', bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener,&lt;ref&gt;[http://kurier.at/sport/fussball/4309555-ivica-osim.php Izvještaj austrijskih novina o treneru SK Sturm Graz]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; te počasni predsjednik [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]].&lt;ref&gt;[http://fkzeljeznicar.ba/foto-ivica-osim-proglasen-za-pocasnog-predsjednika-fk-zeljeznicar/18209/ Ivica Osim proglašen za počasnog predsjednika FK Željezničar], pristupljeno 13. marta 2017.&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Rođen je 6. maja 1941. u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Hrasno (Novo Sarajevo)|Hrasno]], tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u radničkoj porodici. Otac mu je bio bravar u željeznici i povremeno svirao harmoniku, dok mu je majka bila domaćica i aktivistica u [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenom križu]], za šta je dobila [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva]]. Osnovnu školu završava u Hrasnom i [[Novo Sarajevo|Novom Sarajevu]], nakon čega upisuje gimnaziju. U srednjoj školi biva jedan od najboljih matematičara zbog čega je oslobođen mature, te nakon završetka upisuje [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]].

==Igračka karijera==
===Klupska karijera===
Fudbalsku karijeru počeo je 1954. godine u omladinskom pogonu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Za prvi tim [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] debitovao je 1959. godine na utakmici protiv [[NK Osijek|NK Proletera]] iz [[Osijek]]a. Prvi trener mu je bio Spasoje Abramović. Igrao je zajedno u tandemu s Dragom &quot;Mišom&quot; Smajlovićem u FK Željezničaru. Zbog izvanredne tehnike, sjajnog vođenja lopte, efektnog driblinga i dobrog šuta, dobio je nadimak ''&quot;Strauß sa Grbavice&quot;'' i brzo postao miljenik publike. Nakon devet godina provedenih u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničaru]], u decembru 1968. godine prelazi u [[Holandija|holandski]] [[FC Zwolle]]. Međutim zbog povrede koljena, u [[FC Zwolle]]u ostaje samo tri mjeseca, te se ponovo vraća u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], gdje ostaje do 1970. godine kada prelazi u [[Francuska|francuski]] [[RC Strasbourg]]. U [[RC Strasbourg]] ostaje naredne dvije sezone gdje u 58 utakmica postiže 16 golova. U ljeto [[1972]]. godine prelazi u [[CS Sedan Ardennes|CS Sedan]], gdje ostaje naredne tri sezone. Sezonu 1975/76 provodi u [[FC Valenciennes]], da bi nakon završetka sezone ponovo potpisao za [[RC Strasbourg]], gdje ostaje sve do [[1978]]. godine tj. do kraja svoje igračke karijere.

====Afera Planinić====
Najteži period njegove igračke karijere svakako je &quot;''[[Afera Planinić]]''&quot; iz [[1965]]. godine i jednogodišnja suspenzija, kada je [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] prvobitnom odlukom tadašnjeg saveza izbačen u Drugu ligu, a poslije žalbe kažnjen sa oduzimanjem šest bodova. Međutim nakon godinu pauze, vraća se na utakmici protiv [[FK Radnički Niš|FK Radničkog]] iz [[Niš]]a, gdje u igru ulazi u drugom poluvremenu i kada cijeli [[Stadion Grbavica]] skandira njegovo ime, a on im se odužuje na najbolji mogući način i postiže pobjedonosni gol na toj utakmici. Već iduće godine proglašen je za najboljeg igrača Jugoslavije po izboru sportskih novinara.

===Reprezentacija===
[[Datoteka:Jugoslovanska nogometna reprezentanca 1968.jpg|mini|desno|Osim (stoji, drugi sa desna) sa [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavijom]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|Euru 1968.]]]]

U periodu od [[1962]]. do [[1963]]. godine bio je član [[Nogometna U21 reprezentacija Jugoslavije|mlade U21 reprezentacije Jugoslavije]] za koju je odigrao 3 utakmice. [[1964]]. godine postaje član [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|A reprezentacije]] za koju je u 16 utakmica postigao 8 golova. Također je bio na [[Olimpijske igre 1964.|Olimpijskim igrama 1964.]] godine u [[Japan]]u, kada je u pet odigranih utakmica postigao 4 gola. [[1968]]. godine igaro je u finalu [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropskog prvenstva]] protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|reprezentacije Italije]] koju je [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] u ponovljenoj utakmici izgubila rezultatom od 2:0. Poslednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 30. aprila [[1969]]. godine protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]] u [[Barselona|Barseloni]], u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1970.|Svjetsko prvenstvo u Meksiku 1970. godine]].

==Trenerska karijera==
===FK Željezničar===
Nakon završene igračke karijere, prvi tim koji preuzima kao trener je [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] [[1978]]. godine. Narednih osam godina ostaje na klupi [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] sa kojim dva puta postaje vice-prvak Jugoslavije, nastupa u finalu &quot;Kupa Maršala Tita&quot;, te igra u polufinalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] [[1986]]. godine protiv [[Mađarska|mađarskog]] [[FK Videoton]]a. U prvoj utakmici [[FK Videoton|Videoton]] je na svom terenu slavio sa 3:1, da bi na prepunoj [[Stadion Grbavica|Grbavici]] 24. aprila [[1984]]. godine [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] sve do samog kraja utakmice vodio sa 2:0 i jednom nogom već bio finalu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], gdje ga je čekao slavni [[Real Madrid]]. Međutim u 87. minuti utakmice, prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi način, te desni bek [[FK Videoton|Videotona]] [[József Csuhay]] postiže gol za konačnih 2:1 i osigurava svom timu ulazak u finale. To je bio jedan od najtežih sportski trenutaka u historiji [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] i u trenerskoj karijeri Ivice Osima.

===Reprezentacija Jugoslavije===
Na [[Olimpijske igre 1984.|ljetnim Olimpijskim igrama 1984. godine]] u [[Los Angeles]]u, bio je asistent [[Ivan Toplak|Ivanu Toplaku]], tadašnjem selektoru [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Olimpijske fudbalske reprezentacije Jugoslavije]] koja je osvojila bronzanu medalju.
[[1986]]. godine postaje selektor [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]], sa kojom debituje 29. oktobra [[1986]]. godine u [[Split]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]] pobjedom od 4:0. Osim je bio prvi selektor [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]] iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i mnogi su mu zamjerali što je u reprezentaciju pozivao najviše [[BiH|bosanskohercegovačkih]] igrača, što do tada nije bio slučaj. Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990. godine u Italiji]] vodi reprezentaciju Jugoslavije do četvrfinala, gdje na penale biva poražena od [[Nogometna reprezentacija Argentine|reprezentacije Argentine]]. Također se kvalifikovao i na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1992.|Evropsko prvenstvo 1992. godine]], međutim zbog početka sukoba u [[SFRJ|Jugoslaviji]], reprezentacija biva diskvalifikovana sa prvenstva.

====Ostavka====
Ostavku na klupi reprezentacije dao je 23. maja [[1992]]. godine na press konferenciji u [[Beograd]]u.
{{Citat|&quot;Ostavka je, ovako, najdirektnija stvar kad čovjek kaže: odlazim i gotovo je. Opet vam kažem, a to sam već ponovio, da ne vjerujem da mogu da idem, niti ću ići, ni u Firencu ni u Švedsku. Sve što mogu da napravim, ovako ljudski, i ako me neko bude pitao, tu nema problema nikakvih, to je moj privatni gest, a vi ga možete protumačiti kako hoćete... To je neka moja lična odluka, a ja neću da govorim radi čega i da objašnjavam, jer vi to vrlo dobro znate. Ali ako ništa drugo, i ono jedino što mogu da učinim za taj grad pa da se i vi sjetite da sam se rodio u Sarajevu, a znate šta se dešava&quot;}}

===FK Partizan===
Od [[1991]]. do [[1992]]. godine paralelno sa [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacijom Jugoslavije]] vodi [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|FK Partizan]] sa kojim [[1992]]. godine osvaja &quot;Kup Jugoslavije&quot;.

===Panathinaikos  FC===
[[1992]]. godine preuzima [[Grčka|grčki]] [[Panathinaikos Athen|Panathinaikos FC]], gdje ostaje sve do [[1994]]. godine. U dvije sezone koliko je bio trener [[Panathinaikos Athen|Panathinaikos]] osvaja dva puta &quot;Grčki Kup&quot;, jedan &quot;Grčki Super Kup&quot;, te [[1993]]. godine biva vice-prvak &quot;Grčke lige&quot; sa jednim bodom manje od prvoplasiranog [[AEK Athens FC|AEK-a]].

===SK Sturm===
U [[juli|julu]] [[1994]]. godine preuzima [[austrija|austrijski]] [[SK Sturm Graz|SK Sturm]] iz [[Graz]]a. U periodu od [[1994]]. do [[2002]]. godine sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] dva puta osvaja &quot;Austrijsku ligu&quot;, jednom &quot;Austrijski Kup&quot;, dva puta &quot;Austrijski Super Kup&quot;, te igra [[UEFA Liga Prvaka|Ligu Prvaka]] od [[1998]]. do [[2000]]. godine. Ostavku na klupi [[SK Sturm Graz|SK Sturma]] daje na konferenciji za novinare u [[Septembar|septembru]] [[2002]]. godine.
U januaru [[2009]]. godine proglašen je za &quot;trenera stoljeća&quot; na svečanosti povodom stogodišnjice postojanja kluba.&lt;ref&gt;[http://www.sturm12.at/2010/01/05/100-jahre-sturm-graz-platz-1-ivica-osim/ 100 Godina SK Sturm Graz]&lt;/ref&gt;

===JEF United===
U periodu od [[2003]]. do [[2006]]. godine bio je trener [[japan]]skog [[JEF United Ichihara Chiba|JEF Uniteda]], sa kojim [[2005]]. godine osvaja &quot;Japanski Kup&quot;. Bio je to prvi pehar u historiji kluba. Na mjesto svog pomoćnika dovodi sina [[Amar Osim|Amara Osima]], koji kasnije preuzima klub, nakon što je Ivica Osim promoviran kao selektor [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentacije Japana]] 21. jula [[2006]]. godine.

===Reprezentacija Japana===
Vodio je [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentaciju Japana]] na [[AFC Azijski Kup|Azijski kup]] [[2007]]. godine. U četvrtfinalu su na penale izbacili [[Nogometna reprezentacija Australije|reprezentaciju Australije]]. Zanimljivo je da Osim nije želio gledati penale, te je na press konferenciji poslije utakmice rakao ''&quot;Nisam želio gledati penale, jer to nije dobro za moje srce. Ne želim umrijeti na klupi reprezentacije Japana, nego želim umrijeti u svom rodnom Sarajevu''.''&quot;'' U polufinalu su poraženi od [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|reprezentacije Saudijske Arabije]], te su izgubili i utakmicu za treće mjesto od [[Nogometna reprezentacija Južene Koreje|reprezentacije Južne Koreje]]. Četiri mjeseca nakon [[AFC Azijski Kup|Azijskog kupa]], Ivica Osim je doživio [[moždani udar]], te je 7. decembra [[2007]]. godine za novog selektora Japana izabran [[Takeshi Okada]].

====Popularnost u Japanu====
Za vrijeme svog boravka u [[Japan]]u stekao je veliku popularnost među [[Japanci]]ma. [[2005]]. godina u [[Japan]]u je izašla knjiga pod nazivom &quot;Riječi Osima&quot; u kojoj su bili napisani citati Ivice Osima. Knjiga je prodata u više od 400.000 primjeraka i bila je bestseller u Japanu. Također se [[2009]]. godine našao se na omotu videoigre ''J-League Pro Soccer Club o Tsukurou! 6 Pride of J'' [[japan]]ske kompanije [[SEGA]]. [[2010]]. godine komentirao je utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetskog prvenstva iz Južnoafričke republike]] za područje [[Japan]]a za televizijsku korporaciju SKY.

==Nogometni savez Bosne i Hercegovine==
Nakon što je [[NFSBIH|NFSBiH]] suspendovan [[1. april]]a [[2011]]. godine od strane [[FIFA|FIFE]] i [[UEFA|UEFE]], zbog neusvajanja statuta koji je predviđao ukidanje predsjedništva u [[NFSBIH|NFSBiH]], formiran je komitet za normalizaciju na čijem je čelu Ivica Osim. Nakon velikih napora i bezbroj sastanaka, suspenzija je zvanično ukinuta [[30. maj]]a [[2011]]. godine, a Ivica Osim je ostao na mjestu predsjednika komiteta za normalizaciju [[NFSBIH|NFSBiH]].

==Trenerski uspjesi==
*Pobjednik Kupa Jugoslavije - [[Kup Jugoslavije 1991/92]] sa [[FK Partizan Beograd|FK Partizanom]] iz Beograda;
*'''Grčki Kup''' - [[Nogometni Kup Grčke 1992/93.|1993]], [[Nogometni Kup Grčke 1993/94.|1994]]
*'''Grčki Super Kup''' - [[1994]]
*Prvak austrijske nogometne Lige sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a - [[Prva nogometna liga Austrije 1997/98.|1998.]], [[Prva nogometna liga Austrije 1998/99.|1999.]];
*Pobjednik austrijskog kupa - [[Nogometni kup Austrije 1995/96.|1996.]], [[Nogometni kup Austrije 1996/97.|1997.]], [[Nogometni kup Austrije 1998/99.|1999.]] sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a; 
*Pobjednik austrijskog Super kupa - [[Nogometni Super Kup Austrije 1996.|1996.]], [[Nogometni Super Kup Austrije 1998.|1998.]], [[Nogometni Super Kup Austrije 1999.|1999.]] sa [[SK Sturm Graz|SK Sturmom]] iz [[Graz]]a; 
*'''Japanski Liga Kup''' - [[Japanski Liga Kup 2005.|2005]]

Zanimljivo je napomenuti da je Osim tokom svoje trenerske karijere dva puta odbio voditi [[Real Madrid]].

==Zdravstveni problemi==
Dana 16. novembra 2007, dok je bio selektor [[Nogometna reprezentacija Japana|reprezentacije Japana]], doživljava [[moždani udar]] u svom apartmanu u [[Tokijo|Tokiju]] za vrijeme gledanja utakmice [[Premijer liga Engleske|engleske Premier Lige]]. Nakon udara bio je komi do 3. decembra. Nakon buđenja iz kome prvo što je upitao suprugu Asimu bilo je &quot;Kako je prošla utakmica?&quot; koja se odvijala u trenutku nesreće. Dok je bio u komi, posjećivala su ga velika imena iz svijeta nogometa, kao što su [[Michel Platini]] i [[Sepp Blatter]].&lt;ref&gt;[http://sportv1.orf.at/?href=http%3A%2F%2Fsportv1.orf.at%2Fticker%2F272601.html Izvještaj o buđenju iz kome]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt;

Umro je u [[Graz]]u 1. maja 2022.

==Filmografija==
===Dokumentarci===
*'''Mein Sarajevo''' ''(&quot;Moje Sarajevo&quot;)'' – 1999. u produkciji [[3sat]]a i [[ORF]]-a, Gunter Schilhan
* ''Plava priča'' - 1999, [[Sabahudin Topalbećirević]]

==Bibliografija==
*'''Das Spiel des Lebens''' ''(&quot;Igra života&quot;)'' - 2001, Gerald Enzinger i Tom Hofer 
**(Knjiga dostupna na njemačkom i japanskom jeziku)
*'''Die Welt ist alles was der Ball ist''' ''(&quot;Svijet je sve ono što je lopta&quot;)'' - 2002], Stefan Schennach i Ernst Draxl 
*'''オシムの言葉''' ''(&quot;Riječi Osima&quot;)'' - 2005, Yukihiko Kimura 
**(Knjiga prodana u više od 400.000 primjeraka, bestseler u Japanu, dostupna i na bosanskom jeziku)

==Porodica==
Bio je oženjen [[Sarajevo|Sarajkom]] Asimom, koju je upoznao još u školskim danima. S njom je imao troje djece: sinove [[Amar Osim|Amara]] i Selimira te kćerku Irmu. Amar je također trener i nekadašnji nogometaš.

==Nagrade==
*'''1990''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]

==Ordeni==
*[[File:JPN Kyokujitsu-sho 4Class BAR.svg|45px|ribbon bar]] [[Orden Izlazećeg Sunca|Orden Izlazećeg Sunca, Četvrta Klasa, Zlatni zraci s rozetom]]: 2016.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Ivica Osim}}
{{Wikicitat}}
*{{FIFA igrač|61559}}
*{{NFT igrač|pid=20058}}
*{{Nogometni reprezentativac Srbije|1368}}
*[http://www.transfermarkt.co.uk/en/ivica-osim/aufeinenblick/trainer_2436.html Ivica Osim] na transfermarkt.co.uk
*[http://yugopapir.blogspot.com/2013/05/sportske-legende-ivica-osim-ovo-su-moji.html   Sarajevska legenda - Ivica Osim: &quot;Ovo su moji najdraži golovi!&quot; (1967)]

{{Navkutije
|ime        = Nagrade
|naslov     = Nagrade
|naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000;
|podaci1    =
{{Najbolji sastav EP 1968. u nogometu}}
}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Jugoslavije
|naslov     = Sastavi Jugoslavije
|naslovstil = background-color:#0c1c8c; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000;
|podaci1    =
{{Sastav Jugoslavije na EP 1968. u nogometu}}
{{Sastav Jugoslavije na OI 1988 – nogomet}}
{{Sastav Jugoslavije na SP 1990. u nogometu}}
}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije}}
{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}

{{DEFAULTSORT:Osim, Ivica}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Umrli 2022.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Zwollea]]
[[Kategorija:Nogometaši RC Strasbourga]]
[[Kategorija:Nogometaši Sedan Ardennesa]]
[[Kategorija:Nogometaši Valenciennesa]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1968.]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije]]</text>
      <sha1>invglbyy1ovqqkf75o67klgw6hr6fxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazi Husrev-begova džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3796</id>
    <revision>
      <id>3425869</id>
      <parentid>3412356</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:25:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]; −[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5217" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
|ime=Gazi Husrev-begova džamija
|slika=Sarajevo Begova-Dzamija 2011-11-08 (2).jpg
|opis_slike= 
|lokacija=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
|kooridnate={{coord|43|51|33|N|18|25|44.5|E|region:BA-BIH_type:landmark|display=inline,title}}
|religijska_pripadnost=[[Islam]]
|arhitekt=Adžem Esir Ali iz Tabriza
|arhitektonski_tip=Džamija
|arhitektonski_stil= [[Osmanlijska arhitektura]]
|godina_dovršetka=1531.
|broj_kupola=1
|vanjska_visina_kupole=26&amp;nbsp;m
|vanjski_prečnik_kupole=13&amp;nbsp;m
|broj_munara=1
|visina_munare= 47&amp;nbsp;m
}}
'''Gazi Husrev-begova džamija''' ili samo '''Begova džamija''' u [[Sarajevo|Sarajevu]] je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1531.
 
Džamija je zadužbina [[Gazi Husrev-beg]]a, vladara bosanskog Sandžaka. Projektovao ju je najvjerovatnije Adžem Esir Ali iz Tabriza, u to vrijeme glavni arhitekt Carstva.&lt;ref name=&quot;BejtićA&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Džamija]] je kvadratnog oblika, sa kupolom prečnika 13m i visinom od 26m. Na nju se nadovezuje polukupola prema jugu i manje kupole iznad bočnih prostora. Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom.&lt;ref name=&quot;NRedžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;
 
Uz džamiju se nalazi [[šadrvan]], čija voda služi za ritualno umivanje prije molitve. Današnji oblik šadrvana s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1531. je na istom mjestu stajao bunar. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva [[turbe (mauzolej)|turbeta]], u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije saradnik, dalmatinac [[Murad-beg Tardić]]. 

Nedaleko od džamije je [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kula]] i [[medresa]]. U [[16. vijek]]u kada je izgrađena, Gazi Husrev-begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate [[Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa|ostavštine Gazi Husrev-bega]].
 
To je prva džamija u svijetu koja je dobila [[električna struja|električno]] osvjetljenje 1898. godine.&lt;ref&gt;Izvor: Dnevni avaz, br. 4297, godina XII, nedjelja, 9.9.2007., Panorama, str. 14&lt;/ref&gt;

Ova džamija je od 2004. godine [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija na sjednici održanoj od  7. do 10. novembra 2006. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=11 |title= Begova džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik se sastoji od: džamije, [[Gazi Husrev-begovo turbe|Gazi Husrev-begovog i Murat-begovog turbeta]], dvorišta sa grobljem, abdesthanom sa vrućim česmama, šadrvana, muvekkithane i mjesta starog mekteba. 

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Sarajevo Gazi Husrev Beg.JPG|
Datoteka:Dvoriste Begove dzamije.jpg|Dvorište džamije
Datoteka:Interiér mešity v Sarajevu.jpg|Unutrašnjost džamije
Datoteka:Turbe Gazi Husrev-bega.jpg|Turbe Gazi Husrev-bega
Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|Razglednica iz 1900.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Islamska arhitektura]]
* [[Islamska umjetnost]]

== Literatura ==
* Ahmed Mehmedović - Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo, 2005.
* Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.  
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
* Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Gazi Husrev-beg's Mosque}}
* [http://ba.sarajevocityinfo.com/listing/index/40/gazi-husrev-begova-d%C5%BEamija Gazi Husrev-Begova džamija - lokacija i informacije]{{Mrtav link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.openstreetmap.org/?lat=43.85911&amp;lon=18.42867&amp;zoom=17&amp;layers=M Begova džamija, lokacija]
* [https://www.youtube.com/watch?v=8HNxEzUHoZc Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu 1934], Jugoslovenska kinototeka - Zvanični kanal

{{Gazi Husrev-beg}}
{{Džamije u Bosni i Hercegovini}}
{{Džamije u Sarajevu}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Gazi Husrev-beg|Džamija]]
[[Kategorija:1530. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>b9plf4evieby60x6p2xtrs0ri02yvvg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva bosanska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4118</id>
    <revision>
      <id>3425801</id>
      <parentid>3422816</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:34:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>ponešto o nestanku crkve bosanske</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30898" xml:space="preserve">'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja
kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. 
[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske.
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt;

Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori&lt;ref&gt;Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)&lt;/ref&gt;, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34&lt;/ref&gt;

U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71&lt;/ref&gt; Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek.

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75&lt;/ref&gt; Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' &lt;ref&gt;Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''&lt;ref&gt;Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo&lt;/ref&gt;'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;

Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;, a svoju vjeru “crkvu bosansku”&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168&lt;/ref&gt;, “naša vjera”&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783&lt;/ref&gt;, “naš zakon“&lt;ref&gt;Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375&lt;/ref&gt;. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73&lt;/ref&gt; Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.&lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44&lt;/ref&gt;

Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni”  ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169&lt;/ref&gt; U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona &quot;uzima iz njene ljubavi i dobrote&quot;. Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75&lt;/ref&gt;

Kako nisu gradili crkve, članovi &quot;Crkve bosanske&quot; vršili su svoje obrede u privatnim kućama  članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]].
Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==

Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva.
Oko [[1200]]. godine &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}}On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. 
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;.
Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile.
&quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. 
Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. 
Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu.

Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''&lt;/ref&gt; Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;

* U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. &lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53&lt;/ref&gt;
* Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook&lt;/ref&gt; Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. 

* Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)''
* Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. 
* Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u &quot;''De Patarenis Bosnae''&quot; (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. 
* Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]].
* Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima.
* Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]].
* Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''&quot;Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole.&quot;'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>5639y2zjstyl6co739pt20hsimjddrm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425806</id>
      <parentid>3425801</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:33:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>vjersko učenje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39000" xml:space="preserve">'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja
kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. 
[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske.
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt;

Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori&lt;ref&gt;Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)&lt;/ref&gt;, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34&lt;/ref&gt;

U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71&lt;/ref&gt; Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek.

== Vjersko učenje ==
Postoji različitih tumačenja&lt;ref&gt;O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]&lt;/ref&gt; o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt; Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više dualističkih sekta i grupa kao što su [[pavlićani]] (Armenija), [[masalijani]] (Sirija), [[priscilijani]] (Španija), [[bogumili]] (Makedonija, Bugarska i Grčka), [[albižani]] (Francuska), [[patareni]] (Italija), [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani (Bosna). &lt;ref&gt;Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136&lt;/ref&gt; Historičar Ante Babić je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija.

Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu.  Bogumilstvo je propovijedao da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt;

Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, proučavajući izvor iz 15 i 16 stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio Chaumette-des-Fosses, u djelu objavljenom 1816. godine. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85&lt;/ref&gt; Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali &quot;bogumilima&quot; niti se nema podataka da je bogumilstvo bio prisutan u srednjovjekovnoj Bosni. 

[[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. &lt;ref&gt;Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU&lt;/ref&gt; [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. &lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU&lt;/ref&gt;

Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],&lt;ref&gt;Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar&lt;/ref&gt; Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. &lt;ref&gt;Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4&lt;/ref&gt;  Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. &lt;ref&gt;Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86&lt;/ref&gt; Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85&lt;/ref&gt;

Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd.

[[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89&lt;/ref&gt; Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. &lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856&lt;/ref&gt; 

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75&lt;/ref&gt; Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' &lt;ref&gt;Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''&lt;ref&gt;Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo&lt;/ref&gt;'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;

Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;, a svoju vjeru “crkvu bosansku”&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168&lt;/ref&gt;, “naša vjera”&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783&lt;/ref&gt;, “naš zakon“&lt;ref&gt;Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375&lt;/ref&gt;. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73&lt;/ref&gt; Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.&lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44&lt;/ref&gt;

Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni”  ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169&lt;/ref&gt; U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona &quot;uzima iz njene ljubavi i dobrote&quot;. Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75&lt;/ref&gt;

Kako nisu gradili crkve, članovi &quot;Crkve bosanske&quot; vršili su svoje obrede u privatnim kućama  članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]].
Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==

Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva.
Oko [[1200]]. godine &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}}On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. 
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;.
Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile.
&quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. 
Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. 
Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu.

Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''&lt;/ref&gt; Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;

* U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. &lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53&lt;/ref&gt;
* Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook&lt;/ref&gt; Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. 

* Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)''
* Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. 
* Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u &quot;''De Patarenis Bosnae''&quot; (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. 
* Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]].
* Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima.
* Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]].
* Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''&quot;Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole.&quot;'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>m9nbgf27ztdz7mekt6ydxf4kbclac1l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425882</id>
      <parentid>3425806</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:59:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38999" xml:space="preserve">'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja
kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. 
[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske.
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt;

Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori&lt;ref&gt;Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)&lt;/ref&gt;, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34&lt;/ref&gt;

U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71&lt;/ref&gt; Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek.

== Vjersko učenje ==
Postoji različita tumačenja&lt;ref&gt;O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]&lt;/ref&gt; o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt; Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više dualističkih sekta i grupa kao što su [[pavlićani]] (Armenija), [[masalijani]] (Sirija), [[priscilijani]] (Španija), [[bogumili]] (Makedonija, Bugarska i Grčka), [[albižani]] (Francuska), [[patareni]] (Italija), [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani (Bosna). &lt;ref&gt;Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136&lt;/ref&gt; Historičar Ante Babić je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija.

Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu.  Bogumilstvo je propovijedao da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt;

Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, proučavajući izvor iz 15 i 16 stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio Chaumette-des-Fosses, u djelu objavljenom 1816. godine. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85&lt;/ref&gt; Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali &quot;bogumilima&quot; niti se nema podataka da je bogumilstvo bio prisutan u srednjovjekovnoj Bosni. 

[[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. &lt;ref&gt;Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU&lt;/ref&gt; [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. &lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU&lt;/ref&gt;

Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],&lt;ref&gt;Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar&lt;/ref&gt; Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. &lt;ref&gt;Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4&lt;/ref&gt;  Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. &lt;ref&gt;Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86&lt;/ref&gt; Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85&lt;/ref&gt;

Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd.

[[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89&lt;/ref&gt; Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. &lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856&lt;/ref&gt; 

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75&lt;/ref&gt; Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' &lt;ref&gt;Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''&lt;ref&gt;Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo&lt;/ref&gt;'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;

Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;, a svoju vjeru “crkvu bosansku”&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168&lt;/ref&gt;, “naša vjera”&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783&lt;/ref&gt;, “naš zakon“&lt;ref&gt;Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375&lt;/ref&gt;. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73&lt;/ref&gt; Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.&lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44&lt;/ref&gt;

Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni”  ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169&lt;/ref&gt; U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona &quot;uzima iz njene ljubavi i dobrote&quot;. Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75&lt;/ref&gt;

Kako nisu gradili crkve, članovi &quot;Crkve bosanske&quot; vršili su svoje obrede u privatnim kućama  članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]].
Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==

Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva.
Oko [[1200]]. godine &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}}On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. 
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;.
Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile.
&quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. 
Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. 
Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu.

Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''&lt;/ref&gt; Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;

* U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. &lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53&lt;/ref&gt;
* Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook&lt;/ref&gt; Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. 

* Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)''
* Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. 
* Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u &quot;''De Patarenis Bosnae''&quot; (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. 
* Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]].
* Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima.
* Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]].
* Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''&quot;Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole.&quot;'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>oikmagnfqsd3o5p0wbb5knsjgbamggh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425883</id>
      <parentid>3425882</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39147" xml:space="preserve">'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja
kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. 
[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske.
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt;

Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori&lt;ref&gt;Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)&lt;/ref&gt;, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34&lt;/ref&gt;

U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71&lt;/ref&gt; Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek.

== Vjersko učenje ==
Postoji različita tumačenja&lt;ref&gt;O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]&lt;/ref&gt; o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt; Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više [[Dualizam|dualističkih]] sekti i grupa kao što su [[pavlićani]] [[Armenija|(Armenija)]], [[masalijani]] [[Sirija|(Sirija)]], [[priscilijani]] [[Španija|(Španija)]], [[bogumili]] ([[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]]), [[albižani]] [[Francuska|(Francuska)]], [[patareni]] [[Italija|(Italija)]], [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani ([[Bosna i Hercegovina|Bosna]]). &lt;ref&gt;Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136&lt;/ref&gt; Historičar [[Anto Babić|Ante Babić]] je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija.

Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu.  Bogumilstvo je propovijedao da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt;

Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, proučavajući izvor iz 15 i 16 stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio Chaumette-des-Fosses, u djelu objavljenom 1816. godine. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85&lt;/ref&gt; Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali &quot;bogumilima&quot; niti se nema podataka da je bogumilstvo bio prisutan u srednjovjekovnoj Bosni. 

[[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. &lt;ref&gt;Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU&lt;/ref&gt; [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. &lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU&lt;/ref&gt;

Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],&lt;ref&gt;Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar&lt;/ref&gt; Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. &lt;ref&gt;Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4&lt;/ref&gt;  Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. &lt;ref&gt;Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86&lt;/ref&gt; Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85&lt;/ref&gt;

Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd.

[[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89&lt;/ref&gt; Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. &lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856&lt;/ref&gt; 

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75&lt;/ref&gt; Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' &lt;ref&gt;Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''&lt;ref&gt;Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo&lt;/ref&gt;'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;

Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;, a svoju vjeru “crkvu bosansku”&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168&lt;/ref&gt;, “naša vjera”&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783&lt;/ref&gt;, “naš zakon“&lt;ref&gt;Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375&lt;/ref&gt;. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73&lt;/ref&gt; Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.&lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44&lt;/ref&gt;

Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni”  ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169&lt;/ref&gt; U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona &quot;uzima iz njene ljubavi i dobrote&quot;. Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75&lt;/ref&gt;

Kako nisu gradili crkve, članovi &quot;Crkve bosanske&quot; vršili su svoje obrede u privatnim kućama  članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]].
Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==

Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva.
Oko [[1200]]. godine &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}}On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. 
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;.
Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile.
&quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. 
Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. 
Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu.

Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''&lt;/ref&gt; Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;

* U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. &lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53&lt;/ref&gt;
* Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook&lt;/ref&gt; Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. 

* Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)''
* Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. 
* Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u &quot;''De Patarenis Bosnae''&quot; (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. 
* Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]].
* Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima.
* Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]].
* Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''&quot;Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole.&quot;'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>maigxnyoellartzjhl3z6ufhq387k8h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425884</id>
      <parentid>3425883</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39148" xml:space="preserve">'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja
kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. 
[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske.
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt;

Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori&lt;ref&gt;Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)&lt;/ref&gt;, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34&lt;/ref&gt;

U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71&lt;/ref&gt; Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek.

== Vjersko učenje ==
Postoji različita tumačenja&lt;ref&gt;O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]&lt;/ref&gt; o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt; Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više [[Dualizam|dualističkih]] sekti i grupa kao što su [[pavlićani]] [[Armenija|(Armenija)]], [[masalijani]] [[Sirija|(Sirija)]], [[priscilijani]] [[Španija|(Španija)]], [[bogumili]] ([[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]]), [[albižani]] [[Francuska|(Francuska)]], [[patareni]] [[Italija|(Italija)]], [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani ([[Bosna i Hercegovina|Bosna]]). &lt;ref&gt;Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136&lt;/ref&gt; Historičar [[Anto Babić|Ante Babić]] je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija.

Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu.  Bogumilstvo je propovijedalo da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt;

Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, proučavajući izvor iz 15 i 16 stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio Chaumette-des-Fosses, u djelu objavljenom 1816. godine. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85&lt;/ref&gt; Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali &quot;bogumilima&quot; niti se nema podataka da je bogumilstvo bio prisutan u srednjovjekovnoj Bosni. 

[[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. &lt;ref&gt;Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU&lt;/ref&gt; [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. &lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU&lt;/ref&gt;

Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],&lt;ref&gt;Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar&lt;/ref&gt; Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. &lt;ref&gt;Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4&lt;/ref&gt;  Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. &lt;ref&gt;Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86&lt;/ref&gt; Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85&lt;/ref&gt;

Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd.

[[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89&lt;/ref&gt; Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. &lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856&lt;/ref&gt; 

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75&lt;/ref&gt; Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' &lt;ref&gt;Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''&lt;ref&gt;Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo&lt;/ref&gt;'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;

Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;, a svoju vjeru “crkvu bosansku”&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168&lt;/ref&gt;, “naša vjera”&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783&lt;/ref&gt;, “naš zakon“&lt;ref&gt;Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375&lt;/ref&gt;. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73&lt;/ref&gt; Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.&lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44&lt;/ref&gt;

Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni”  ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169&lt;/ref&gt; U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona &quot;uzima iz njene ljubavi i dobrote&quot;. Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75&lt;/ref&gt;

Kako nisu gradili crkve, članovi &quot;Crkve bosanske&quot; vršili su svoje obrede u privatnim kućama  članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]].
Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==

Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva.
Oko [[1200]]. godine &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}}On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. 
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;.
Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile.
&quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. 
Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. 
Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu.

Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''&lt;/ref&gt; Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;

* U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. &lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53&lt;/ref&gt;
* Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook&lt;/ref&gt; Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. 

* Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)''
* Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. 
* Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u &quot;''De Patarenis Bosnae''&quot; (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. 
* Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]].
* Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima.
* Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]].
* Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''&quot;Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole.&quot;'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>kun8vxymoh4l1zaqhbt48kgk4oin1lo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425888</id>
      <parentid>3425884</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39154" xml:space="preserve">'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja
kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. 
[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske.
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt;

Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori&lt;ref&gt;Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)&lt;/ref&gt;, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34&lt;/ref&gt;

U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71&lt;/ref&gt; Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek.

== Vjersko učenje ==
Postoji različita tumačenja&lt;ref&gt;O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]&lt;/ref&gt; o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt; Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više [[Dualizam|dualističkih]] sekti i grupa kao što su [[pavlićani]] [[Armenija|(Armenija)]], [[masalijani]] [[Sirija|(Sirija)]], [[priscilijani]] [[Španija|(Španija)]], [[bogumili]] ([[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]]), [[albižani]] [[Francuska|(Francuska)]], [[patareni]] [[Italija|(Italija)]], [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani ([[Bosna i Hercegovina|Bosna]]). &lt;ref&gt;Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136&lt;/ref&gt; Historičar [[Anto Babić|Ante Babić]] je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija.

Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu.  Bogumilstvo je propovijedalo da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt;

Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, koji su na osnovu izvora iz 15. i 16. stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio Chaumette-des-Fosses, u djelu objavljenom 1816. godine. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85&lt;/ref&gt; Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali &quot;bogumilima&quot; niti se nema podataka da je bogumilstvo bio prisutan u srednjovjekovnoj Bosni. 

[[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. &lt;ref&gt;Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU&lt;/ref&gt; [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. &lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU&lt;/ref&gt;

Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],&lt;ref&gt;Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar&lt;/ref&gt; Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. &lt;ref&gt;Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4&lt;/ref&gt;  Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. &lt;ref&gt;Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86&lt;/ref&gt; Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85&lt;/ref&gt;

Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd.

[[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89&lt;/ref&gt; Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. &lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856&lt;/ref&gt; 

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75&lt;/ref&gt; Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' &lt;ref&gt;Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''&lt;ref&gt;Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo&lt;/ref&gt;'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;

Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;, a svoju vjeru “crkvu bosansku”&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168&lt;/ref&gt;, “naša vjera”&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783&lt;/ref&gt;, “naš zakon“&lt;ref&gt;Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375&lt;/ref&gt;. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73&lt;/ref&gt; Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.&lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44&lt;/ref&gt;

Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni”  ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169&lt;/ref&gt; U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona &quot;uzima iz njene ljubavi i dobrote&quot;. Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75&lt;/ref&gt;

Kako nisu gradili crkve, članovi &quot;Crkve bosanske&quot; vršili su svoje obrede u privatnim kućama  članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]].
Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==

Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva.
Oko [[1200]]. godine &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}}On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. 
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;.
Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile.
&quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. 
Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. 
Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu.

Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''&lt;/ref&gt; Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;

* U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. &lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53&lt;/ref&gt;
* Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook&lt;/ref&gt; Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. 

* Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)''
* Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. 
* Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u &quot;''De Patarenis Bosnae''&quot; (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. 
* Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]].
* Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima.
* Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]].
* Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''&quot;Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole.&quot;'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>041n83ppzsowv5eupc5jjidjk6skcm0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425891</id>
      <parentid>3425888</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:09:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39171" xml:space="preserve">'''Crkva bosanska''' je bila autohtona crkva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] koja je postojala tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. 
Bosna je od samog početka srednjeg vijeka bila posebna etnička, [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturna]] i [[Politika Bosne i Hercegovine|politička]] cjelina. 
Ona je imala vlastiti kulturno-politički razvoj koji je doveo do stvaranja niza posebnosti, kako u sferi duhovnosti (domaća [[Bogumili|bogumilska]] vjera), tako i u kulturi (stećci, vlastitio pismo bosančica i dr.), politici (domaća vladarska dinastija banova i kraljeva, razvijena i jaka [[država]]), te niz drugih tipičnih bosanskih karakteristika koje su poznate širom svijeta.

Sigurno je da nema ni jedne teme u bosanskoj historiji oko koje su se toliko lomila koplja
kao oko pitanja karaktera, uloge i značaja crkve bosanske. 
[[Katolička crkva]] naziva pripadnike Crkve bosanske hereticima sa aspekta svojih [[Dogma|dogmi]], kao što je i njeno učenje heretičko za učenje Crkve bosanske.
Uvidom u izvore različitog porijekla može se utvrditi da se u njima spominju, s jedne strane Crkva bosanska, a s druge hereza (dualizam, manihejstvo) i heretici (jeretici),odnosno babuni, bogumili, patareni.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/53959389/Matur-Ski&lt;/ref&gt;

== Historija ==
U historijskoj literaturi ustanovljeno je da su bosanski krstjani jedini, među brojnim sličnim heretičkim pokretima u srednjovjekovnoj Evropi, uspjeli formirati i sačuvati posebnu autohtonu crkvu, čija vjerovanja su bila drukčija od tadašnje katoličke i pravoslavne crkve. Crkva bosanska je u periodu od 12. vijeka pa do osmanskih osvajanja imala značajan uticaj na politički, društveni, vjerski i diplomatski život srednjovjekovne bosanske države koja se suprotstavljala nadiranjima sa svih strana (bilo da je riječ o vojno političkim od strane mađarskih kraljeva ili crkveno-vjerskih od strane katoličke ili pravoslavne crkve.).&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila,'' Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt;

Historijski izvori početak djelovanja Crkve bosanske vežu za period vladavine [[Kulin ban|Kulina bana]] (1180-1204) koja je bila toliko raširena da ga je i sami bosanski ban Kulin prihvatio. Ovo možemo vidjeti iz pisma zetskog kneza [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] 1199. godine koji se žali tadašnjem rimskom papi [[Inocentiju III|Inoćentiju III]] kojem kaže da se u “''zemlji ugarskog kralja, to jest u Bosni, razvija hereza ne malih razmjera, i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom, udovicom pokojnog Miroslava humskog, i sa više svojih srodnika bio zaveden preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”.'' Ovo heretičko učenje, odnosno Crkva bosanska, je zasigurno postojala ranije što svjedoče neki izvori&lt;ref&gt;Prvi spomen bosanske hereze potječe iz 925. godine gdje u pismu pape Ivana X, upućenom splitskom nadbiskupu i tamošnjem svećenstvu, iznosi se prigovor što u susjednoj dijacezi (misli se na Bosnu), postoji neka nauka „''koja se ne nalazi u svetim knjigama''“. Ovdje se ne govori kakva je to nauka, ali sudeći po tome da se „''ne nalazi u svetim knjigama''“ možemo zaključiti da je u pitanju hereza, tj. krivovjerje. (Vidi: E. Imamović, 1995, ''Korijeni Bosne i bosanstva'', str. 172)&lt;/ref&gt;, međutim tek je krajem 12. stoljeća dostiglo značajan utjecaj na društveno-politički život Bosne. Do ovog perioda bosansku herezu nije toliko privlačilo pažnju predstavnike rimske crkve. Kroz historiju srednjovjekovne Evrope brojni slični heretički pokreti poput [[Katari|katara]], [[Bogumili|bogumila]] i patarena su bili proganjani zbog svojih vjerskih učenja koja su se razlikovala od učenja tadašnjih priznatih crkava. Sličnu sudbinu su doživjeli i bosanski krstjani koji su od početka 13. stoljeća pa do samog političkog sloma srednjovjekovne Bosne polovinom 15. stoljeća bili na meti učestalih križarskih pohoda. Rimski papa je 1203. godine poslao svoga izlaslanika [[Ivan Kazamaris|Ivana Cazamarisa]] u Bosnu, tačnije [[Bilino polje|Bilinu polje]] (kod [[Zenica|Zenice]]), gdje je ispitao učenje bosanske heretičke vjere. Ustanovio je da njihovi vjerski pogledi i obredna praksa po mnogočemu različiti od učenja kršćanstva. Predstavnici bosanskih krstjana kao i sami bosanski ban Kulin, uz svjedoka dubrovačkog arhiđakona Marina, su potpisali akt u kojem se odriču hereze. Iako se Kulin ban samo formalno odrekao hereze on je ipak uspio obezbijediti mir u svojoj zemlji, ali na kratko vrijeme pošto će Bosna u sljedećih 250 godina biti na meti čestih križarskih pohoda upravo zbog svoje vjere.&lt;ref&gt;Imamović, Mustafa, (1997), Historija Bošnjaka, str. 32-34&lt;/ref&gt;

U ovim križarskim pohodima čitava država, kako obični narod, tako i plemstvo, su zajedno branili Bosnu.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), K''orijeni i život bosanskog plemstva kroz hustoriju'', str. 71&lt;/ref&gt; Na ovaj način je Crkva bosanska održala svoju vjeru i zasebnu crkvenu hijerarhiju kroz gotovo čitav srednji vijek.

== Vjersko učenje ==
Postoji različita tumačenja&lt;ref&gt;O mišljenju historičara o vjerskom učenju Crkve bosanske vidi: Dautović, Dženan'', Crkva bosanska: moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005–2015),'' Historijska traganja, 15, 2015. [ str.127-160 ]&lt;/ref&gt; o porijeklu vjerskog učenja Crkve bosanske. Prva od njih da je Crkva bosanska, mada često zvana različitim imenima, bila ustvari jedan od mnogih izdanaka [[Manihejstvo|manihejstva]], kao sinteze tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, sa elementom ranog kršćanstva. Ovo vjersko učenje započeo je perzijski vjerski učenjak [[Mani|Mani/Maniheus]] (216.-277.) u 3. stoljeću n.e.  Nastala je kao mješavina [[Mazdaizam|mandaizma]], [[Budizam|budizma]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Osuđivao je materijalni svijet i ovozemaljska uživanja, a zagovarao je asketski način života. Spas svakog pojedinca ne zavisi od volje crkve, nego od njegovog ličnog života. To je izazvalo negativnu reakciju službene zoroastričke crkve, koja je proglasila Manija otpadnikom od vjere nakon čega je ubijen 277. godine. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt; Nakon izdavanje edikta rimskog imperatora [[Dioklecijan|Dioklecijana]] 296. godine u kojem naređuje progon i smrt njegovih sljedbenika, manihejci se povlače u ilegalu pod različitim nazivima tokom stoljeća. Na taj način kao izdanci manihestva nastali su više [[Dualizam|dualističkih]] sekti i grupa kao što su [[pavlićani]] [[Armenija|(Armenija)]], [[masalijani]] [[Sirija|(Sirija)]], [[priscilijani]] [[Španija|(Španija)]], [[bogumili]] ([[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]]), [[albižani]] [[Francuska|(Francuska)]], [[patareni]] [[Italija|(Italija)]], [[valdenzi]] (Francuska), [[katari]] (Italija, Francuska) i krstjani ([[Bosna i Hercegovina|Bosna]]). &lt;ref&gt;Zoranić, mr.Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka'', IP Svjetlost d.d Sarajevo, str. 136&lt;/ref&gt; Historičar [[Anto Babić|Ante Babić]] je utvrdio da je na području od Male Azije do Pirineja bilo 16 takvih pokreta, među kojima je i Crkva bosanska, sa svojim krstjanima i pristalicama, vjerovatno bila najbrojnija.

Utemeljitelj svih modernih naučnih tumačenja o Crkvi bosanskoj bio je hrvatski historičar 19. stoljeća [[Franjo Rački]]. U svojim naučnim djelima koje je objavio 1869. i 1870. godine pokušao dokazati da je Crkva bosanska izdanak [[Bogumili|bogumilstva]]. Ovo učenje se vrlo brzo proširilo po [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Trakija (regija)|Trakiji]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], gdje je nastalo, odakle je preko [[Raška|Raške]] stiglo i u Bosnu.  Bogumilstvo je propovijedalo da životom i svijetom ravnaju dva načela koja se stalno bore međusobno. To su načela dobra i zla, odnosno tame i svijetla. Načelo zla predstavlja Sotonu, a načelo dobra predstavlja sami Bog. Sotona je tvorac vidljivog i okruženog materijalnog svijeta. On njegovog zla se čovjek može osloboditi odricanjem od ovosvjetskih uživanja, kao što su meso, vino i žene. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84, Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće Preporod Sarajevo&lt;/ref&gt;

Rački nije bio prvi koji je povezao Crkvu bosansku sa bogumilstvom. Bilo je i starijih autora, koji su na osnovu izvora iz 15. i 16. stoljeća, smatrali da je ona sadržavala dualističko ili manihejsko vjerovanje. Prvi autor koji je povezao Crkvu bosansku s bogumilima bio je [[Chaumette-des-Fosses]], u djelu objavljenom 1816. godine. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85&lt;/ref&gt; Račkova istraživanja su bila mnogo obimnija i potpunija u odnosu na prethodna istraživanja i dugo vremena bila prihvaćena među jugoslavenskim historičarima. Ipak, pripadnici Crkve bosanske sebe nikada nisu nazivali &quot;bogumilima&quot; niti se nema podataka da je bogumilstvo bio prisutno u srednjovjekovnoj Bosni. 

[[Aleksandar Solovjev]] je u svojim radovima analizirao rukopisno djelo ''[[Srećkovićevo evanđelje]]'' i došao do zaključka da je ''“bosanska crkva bila od kraja 12 do 15 vijeka zaista heretička, i to bogumilska”''. &lt;ref&gt;Solovjev, Aleksandar, (1948), ''Vjersko učenje bosanske crkve,'' RAD JAZU&lt;/ref&gt; [[Dragutin Kniewald]] je također na osnovu latinskih izvora o bosanskim krstjanima došao do sličnog zaključka da “''crkva bosanska predstavlja jaku organizaciju neomanihejske sljedbe u bitnosti jednake onoj koju su na zapadu zvali katharima ili patarenima”''. &lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', RAD JAZU&lt;/ref&gt;

Prema suprotnim tumačenjima [[Božidar Petranović|Božidara Petranovića]],&lt;ref&gt;Petranović, (1867), ''Božidar, Bogumili, crkva bosanska i krstjani,'' Zadar&lt;/ref&gt; Crkva bosanska je bila jedna od istočnih pravoslavnih crkava, vjerovatno srpska, koja se otcijepila i preuzela neka heretička učenja. Ovu teoriju su preuzeli neki drugi srpski autori, kao što je Vaso Glušac 1924. godine. &lt;ref&gt;Glušac, Vaso, (1924), ''Srednjovjekovna crkva bosanska'', Prilozi za jezik, književnost, istoriju i folklor 4&lt;/ref&gt;  Na prvoj sjednici novoosnovanog Srpskog učenog društva (kasnije Srpska akademija nauka i umetnosti), održanoj 29. novembra 1864. godine, donesena je odluka o raspisivanju natječaja na temu bogumila i Crkve bosanske, s ciljem da se postavi naučni temelj srpskog prava na bosansku teritoriju. U natječaju je pobijedio Petranović koji je smatrao da je Crkva bosanska, kao i svi bosanski vladari, bila pravoslavna. Njegova mišljenja se danas smatraju nevjerodostojnim, barem izvan Srbije. &lt;ref&gt;Matijević, Zlatko, (2005), ''Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX i XX stoljeća (od Petranovića do internata).'' U: F. Šanjek, ur. ''Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni i Humu'', Sarajevo/Zgareb: Institu za istoriju u Sarajevu, Hrvatski institu za povijest, str. 335-351&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 62&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 85-86&lt;/ref&gt; Njihova shvatanja pobijaju razna latinska historijska građa koji predstavljaju Crkvu bosansku kao “manihejsku”, “dualističku” i “heretičku”. Razni srpski crkveni i drugi izvori Crkvu bosansku pominju kao heretičku. Dušanov zakonik prijeti globom i batinanjem onome ko izgovori “babunsku riječ”. Vlastelin je za babunsku riječ kažnjavao sa 100 perpera, a sebar sa 12 perpera i batinjanjem. U njemu su su predviđene rigorozne kazne za babune. Vremenom njegova “naučna tumačenja” su odbačena zbog nedostatka vjerodostojnosti. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 84-85&lt;/ref&gt;

Historičar fra [[Leo Petrović]] 1953. godine u svojoj knjizi ''Kršćani bosanske crkve'' odbacuje dualističko porijeklo i dokazuje monistički karakter Crkve bosanske, koja se razvila iz rane katoličke organizacije u Bosni. Katoličko porijeklo bosanskih krstjana prihvataju i ostali historiografi poput [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]], [[John V.A. Fine|John V.A.Fine jr]]. itd.

[[Mustafa Imamović]] smatra da se Crkva bosanska razlikovala od ostalih crkava po tome što su njeni pripadnici odbacivali mnoge elemente katoličke i pravoslavne crkve. Prvenstveno, oni su odbacivali cjelokupnu organizacionu i hijerarhijsku strukturu tradicionalne crkve, svi njeni građevinski objekti, a posebno bogati manastiri. Smatrali su da put ka spasenju ne zavisi od nekog sakramenta (krštenja, krizme, pričesti, pokore, ispovijedi…), niti od dobre volje crkvenih pastira, nego od načina života vjernika. Odbacivali su [[Stari zavjet]], proroke i spise svetih otaca. &lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 89&lt;/ref&gt; Ipak, krst se pojavljuje u nekim rukopisima Crkve bosanske, kao npr. testament gosta [[Radin Butković|Radina Butkovića]] iz 1466. godine. &lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 851-856&lt;/ref&gt; 

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|300px|desno|[[Stećci]], razasuti po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su historijski povezani sa bosanskom crkvom]]Što se tiče unutrašnje organizacije bosanske crkve postojala je hijerarhija koja se sastojala od tri stepena: ''djed, gost'' i ''starac''.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 75&lt;/ref&gt; Na čelu hijerarhije se nalazio ''djed'', nekada nazvan i ''did'' ili ''episkup crkve bosanske.'' &lt;ref&gt;Jalimam, dr. Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 149, Društvo studenata Demus&lt;/ref&gt; Djed je bio najviši poglavar među krstjanima odnosno nad njim nije bilo nikakve više crkvene vlasti. ''&lt;ref&gt;Ćošković, Pejo, (2005), ''Crkva bosanska u XV.stoljeću'', str. 401, Institut za istoriju Sarajevo&lt;/ref&gt;'' Djed bosanske crkve je imao veoma važan položaj u društveno-političkom životu sredjovjekovne Bosne; on je vršio krunisanje bosanskih kraljeva i imao je izražene sudske funkcije koje nije mogao osporiti niti sam vladar.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države,'' str. 72, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt;

Pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali “dobrim krstjanima”&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 72&lt;/ref&gt; ili &quot;dobrim Bošnjanima&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vaska Sotirov-Djukic|date=16. 12. 2014|title=Tragom pisane baštine BiH - Rukopisi Crkve bosanske|url=https://www.slideshare.net/vaskasotirovdjukic/tragom-pisane-batine-bih-rukopisi-crkve-bosanske}}&lt;/ref&gt;, a svoju vjeru “crkvu bosansku”&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 168&lt;/ref&gt;, “naša vjera”&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 783&lt;/ref&gt;, “naš zakon“&lt;ref&gt;Truhelka, dr. Ćiro, (1911), ''Testament gosta Radina – GZM'', XXIII, str. 374-375&lt;/ref&gt;. Crkva bosanska se kao institucija prvi put javlja u dvije povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića iz 1326. godine.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 70-73&lt;/ref&gt; Međutim, u drugim nebosanskim izvorima pripadnike bosanske crkve su nazivani različitim imenima, često pogrbnim. Tako susrećemo nazive: patareni, patarini, manihejci, heretici, šizmatici i sl. U današnjoj historiografiji pripadnici Crkve bosanske se pogrešno nazivaju “bogumilima”. Ovaj naziv je netačan i ne smije se koristiti za bosanske krstjane jer oni sebe nikada nisu nazivali tim imenom. Bogumili su postojali u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] i bili su jedan od mnogih heretičkih pokreta u Evropi. Moguće da je učenje Crkve bosanske i bogumilstva slično, ali koristiti naziv bogumilstvo za bosansku herezu je pogrešno. Jedini navodni srednjovjekovni izvor koji spominje naziv “bogumil” za Bosnu sigurno je falsifikat. Izvor je bio srpski rukopis iz 15. stoljeća koji je citirao Rus, V. Grigorovič, 1859. godine. Ruski naučnik nikada nije objavio originalni tekst, koji je potom bez traga nestao. Niti jedan drugi sačuvani rukopis isto djela ne navodi na tom mjestu riječ “bogumil”.&lt;ref&gt;Kniewald, dr. Dragutin, (1949), ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 117, RAD JAZU; Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 90, Buybook; Šidak, Jaroslav, (1954), ''Današnje stanje pitanja „Crkve bosanske“ u historijskoj nauci'', str. 139; Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka;'' John V.A. Fine jr., (1975), ''The Bosnian church: a new interpretation'', str. 44&lt;/ref&gt;

Postojale su dvije kategorije vjernika. U prvu kategoriju su spadali “izabrani i savršeni”  ili “pravi krstjani koji grijeha ne ljube”.&lt;ref&gt;Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 147, 169&lt;/ref&gt; U drugu kategoriju su spadali obični vjernici koji su se zvali “mrsni ljudi”. U prvu kategoriju su bili oni koji su se pridržavali svih vjerskih načela: nekonzumiranje hrane životinjskog porijekla (osim ribe), post, kloniti se svakog sjaja, raskola, užitka i braka. Slijedili su asketski način života i živjeli su u zajednicama, odnosno u hižama (kućama), što je slično kršćanskim samostanima ili islamskim tekijama. Hiža je zajedničko mjesto boravka svih predstavnika bosanskih krstjana. Ženu su smatrali ravnopravnim članom društva. Ona mužu nije morala donositi miraz jer je ona &quot;uzima iz njene ljubavi i dobrote&quot;. Brak su sklapali na jednostavan način, bez crkvenih ceremonija.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 74-75&lt;/ref&gt;

Kako nisu gradili crkve, članovi &quot;Crkve bosanske&quot; vršili su svoje obrede u privatnim kućama  članova zajednice. Lokalnu zajednicu nazivaju &quot;hiža&quot; (kuća), a na njenom čelu nalazi se starac.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U bogosluženju su koristili [[bosanski jezik]], a u vjerskim knjigama [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, [[Bosančica|bosančicu]].
Djedovi Crkve bosanske imali su narodna, [[Slaveni|slavenska]] imena umjesto tada uobičajenih hrišćanskih imena [[Grčka|grčkog]], latinskog i [[Židovi|židovskog]] porijekla, a za sva sveštenička zvanja su koristili slavenske nazive.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405235117/http://pollitika.com/misterij-crkve-bosanske |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Učešće u društvenopolitičkom životu srednjovjekovne Bosne ==

Crkva bosanska je sa svojom hijerarhijom zapaženo učestvovala u javnom i političkom životu srednjovjekovne bosanske države i društva, posebno u 14. i [[15. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
Pretpostavlja se da je poglavar Crkve bosanske od [[1377]]. godine okrunjivao bosanske kraljeve. Poglavar, odnosno djed je vjerovatno davao krunu u crkvi sv. Nikole u [[Mile (Visoko)|Milima]] kod [[Visoko]]g i nastupao je u javnom i [[Politika|političkom]] životu zemlje. Budući da je papa 1252. godine premjestio katoličku bosansku biskupiju u ugarsko [[Đakovo]], Crkva bosanska je neprestano jačala jer je katolički biskup stolujući u Đakovu izgubio stvarne veze s Bosnom.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

To je bila jedina &quot;heretička&quot; crkva koja je uspjela da postane zemaljska (državna) crkva.
Oko [[1200]]. godine &quot;Crkva bosanska&quot; je već jaka i uticajna organizacija u Bosni, prihvaćena od naroda i velikaša. Za to postoje dva važnija razloga. Prvi je što je naučavala na narodnom jeziku (za razliku od [[katolik]]a koji su se koristili [[Latinski jezik|latinskim]]), te su na taj način čuvali samostalnost Bosne od tuđinaca, naročito od [[Mađari|Mađara]] koji su se željeli preko crkve miješati u bosanske prilike.

Drugi je razlog što je učenje imalo određenih sličnosti i dodirnih tačaka sa starom [[Slavenska mitologija|slavenskom vjerom]], te je samim tim bilo radije prihvaćeno od [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]].

[[Kulin ban]], koji je ostavio dobru uspomenu svojom brigom za red, mir i pravdu, te se za njega još i danas čuje riječ: {{Citat| &quot;Za Kulina bana i dobrijeh dana!&quot;}}On i svi njegovi velikaši &quot;dobri Bošnjani&quot; pristaju uz krstjane, te &quot;Crkva bosanska&quot; postaje jedina priznata vjerska organizacija u Bosni.

Tu titulu krstjani zadržavaju sve do pada posljednjeg dijela Bosansko-humske zemlje [[1486]]. godine. Kroz čitavo to vrijeme Crkva bosanska sudjeluje u vodstvu države, radu sabora, posreduje u pregovorima sa susjedima i izmiruje unutrašnje razmirice. Vremenom, na svakom plemićkom posjedu služili su krstjani kao diplomati i savjetnici, a velikim dijelom su i poticali iz plemićkih porodica.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 12. 2013 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923200110/http://www.camo.ch/korjeni_i_ucenje.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kulin ban nije bio jedini bosanski vladar koji je bio pripadnik bosanske crkve. Neki bosanski vladari i članovi plemstva su bili njeni sljedbenici. Ban [[Ban Matej Ninoslav|Matej Ninoslav]] u pismu papi [[Grgur IX|Grguru IX]] 1233. godine izvještva ga da je njegov rođak, odnosno budući bosanski ban [[Prijezda I Kotromanić|Prijezda]] ''“nedavno vratio iz prljavštine heretičke stranputice na čistoću katoličke vjere”''.&lt;ref&gt;Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae,'' str. 46, Mladinska knjiga Sarajevo&lt;/ref&gt; Ban Matej Ninoslav je sam bio član heretičke vjere od rođenja ali je pod pritiskom rimske pape prihvatio katoličanstvo. Zbog ovog događaja narod se pobunio i usprotivio svome banu. Nakon toga, bosanski ban se vratio svojoj ranijoj vjeri što je započeo novi niz križarskih pohoda na Bosnu. Poznato je da su brojne velikaške bosanske porodice bili pripadnici bosanske crkve kao što su: [[Hranići]], [[Pavlovići]], [[Klešići]], [[Kosače]], [[Hrvatinići]], [[Sankovići]] i dr. Jedan od poznatiji, herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] je bio njihov velik pristalica i nakon progona bosanskih krstjana primio brojne odbjegle krstjane u svoju zemlju, [[Hum]]. U izvorima se u njihovoj službi pojavljuju krstjani koji su za njih obavljali razne diplomatske i političke poslove.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 76-77&lt;/ref&gt; Posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je također bio pripadnik Crkve bosanske i čak nakon prelaska na katolicizam održavao dobre odnose sa njenim pripadnicima. Pod pritiskom Rimske kurije kralj Tomaš počinje neviđeno proganjane bosanskih krstjana. Oni pripadnici Crkve bosanske koji nisu prešli na katolicizam su pobjegli pod zaštitu Osmanlijama ili u Hercegovinu gdje ih je otvorenih ruka primio herceg Stjepan Vukčić Kosača, najmoćnijeg velikaša tadašnje Bosne.&lt;ref&gt;Imamović, prof. dr. Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 76 i 79&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kniewald, Dragutin, ''Vjerodostojnost latinskih izvora o bosanskim krstjanima'', str. 155, JAZU&lt;/ref&gt;

== Utočište za &quot;heretike&quot; ==
[[Datoteka:Churches in Medieval Bosnia Map-sr.svg|thumb|550px|lijevo|Historijska karta rasprostranjenosti crkava u srednjovijekovnoj Bosni.]]
Dolazi do stvaranja tzv. pluralističke vjerske oaze u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i utočištu za &quot;heretike&quot; s [[Balkan]]a i Evrope koje su tako strastveno proganjale Katolička i [[Pravoslavna crkva]], premda je i Crkva bosanska bila žrtva krstaških ratova koje su s vremena na vrijeme poduzimale pape. Svoje su mjesto tako u viševjerskoj Bosni našli i bogumili iz [[Raška|Raške]], patareni iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i katari iz [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. U Bosni se nije mogla primijeniti maksima &quot;''Zapad gleda prema Rimu, Istok gleda prema Konstantinopolju''&quot; niti je vrijedilo pravilo &quot;''čiji teritorij, njegova i vjera''&quot; jer su bosanski vladari i vlastela vrludali između triju konfesija. Vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] i ban [[Stjepan II Kotromanić]] lavirali su između katoličanstva i Crkve bosanske, baš kao i prvi bosanski kralj [[Tvrtko I]], zatim [[Tvrtko II]] i kralj [[Stjepan Tomaš]]. Bosansku je vjeru do svoje smrti prakticirao vojvoda [[Sandalj Hranić]] kao i njegov nasljednik herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]]. Kosaču bosanska vjera nije smetala da se približi pravoslavlju, ali i katoličanstvu. Međutim, najodaniji Crkvi bosanskoj su bili Radinovići-Pavlovići.

Dostojanstvenici Crkve bosanske često su sudjelovali u diplomatskim misijama i pomagali u rješavanju sporova između vlastele i vladara, a nastupali su i kao njihovi politički savjetnici. Tako je Crkva bosanska bila ključan decentralizacijski faktor u Bosni koji je uravnotežio političku moć između vladara i vlastele, a to je držalo na udaljenosti druge dvije crkve koje su težile centralizaciji države. Krstjanske su hiže osnažile svoj politički i društveni položaj i davanjem azila prognanicima iz zapadnog i istočnog hrišćanstva.

[[Dubrovačka Republika]] Crkvu bosansku nije smatrala kao [[Sekta|sektu]] već kao Crkvu koja obavlja iste pravne, političke i diplomatske poslove kao i druge Crkve na zapadu i istoku Evrope. Dubrovčani spominju i da su hiže bosanskih krstjana bila svratišta dubrovačkih trgovaca i diplomata poput svratišta u pravoslavnim manastirima i katoličkim samostanima. Jedinstvenost srednjovjekovne bosanske države i ono što ju je razlikovalo od ostatka Evrope leži i u ponašanju bosanskih vladara i vlastele. Oni su naime u svoje poslove, uz Crkvu bosansku, uključivali sve više i Katoličku crkvu, a u istočnom [[Hum]]u i Pravoslavnu crkvu. Postoje zapisi prema kojima su predstavnici triju Crkava sarađivali i zajednički nastupali.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Uticaj djeda bosanskog bio je velik i izvan granica Bosne, te ga na osnovu nekih rukopisa smatraju [[Bogumili|katarskim]] papom. Da li je uopšte postojao vrhovni poglavar katara i patarena, sa sigurnošću nije dokazano. Činjenica je da su katari i patareni iz ostalih zemalja dolazili u Bosnu da tamo uče katarski nauk jer je on, iako su uz njega pristajale visoke ličnosti iz ostalih [[Evropa|evropskih]] zemalja, jedino u Bosni bio na određeni način legalan. Poznato je i da su neki katarski biskupi primali zaređenje u Bosni.

Premda bosanski vladari u međunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje &quot;krivovjerja&quot; na bosanskom tlu, Bosna je za čitavog svog postojanja bila napadana zbog &quot;hereze&quot;. Ni [[inkvizicija]], ni [[Krstaški ratovi|krstaški pohodi]] koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli ništa promijeniti. Naprotiv, bosanska država je neprestano jačala.

Tako je bilo sve do [[Stjepan Tvrtko Kotromanić|Stjepana Tvrtka Kotromanića]], za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila največa i najjača. 
Do tog vremena krstjani su primjerom svog života uživali neprikosnoveni autoritet među narodom. Narod prihvaća i uvažava njihove moralne stavove. Tako su, na primjer, brakovi u Bosni sklapani iz ljubavi, a ne iz koristoljublja, jer mladenka u [[brak]] nije nosila nikakav miraz, kao što je tada bilo uobičajeno u Evropi. Jedino je morala obećati &quot;da će biti vjerna&quot;.
Smrću kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] prilike u &quot;Crkvi bosanskoj&quot; su se izmijenile.
&quot;Dobri krstjani&quot; su se osilili, postali bogati i moćni i pomalo ublažili sprovođenje teških odredbi svoje vjere. Imanja poklanjaju rođacima i za rod se više brinu nego za ostali narod, a postaju popustljiviji prema hrišćanskom nauku.

Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlučnosti da bosansku državu održe jakom. Istovremeno na scenu stupaju i [[franjevci]].

&quot;Mala braća&quot; uspjela su u onome u čemu nisu uspjeli krstaši. Privoljevši neke plemiće na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajedništvu vladara i velikaša &quot;Crkve bosanske&quot;.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

Crkva bosanska je snažno uporište imala u dolini Bosne između [[Visoko]]g i [[Zenica|Zenice]], gdje se nalazila krstjanska hiža u [[Janjići (Zenica)|Janjićima]], u kojoj je na početku 15. vijeka stolovao djed Radomir.&lt;ref&gt;Mandić, Bogumilska crkva, 303-304; Hadžijahić, Zemljišni posjedi, 469-470; Anđelić, Visoko, 125; Fine, Bosnian Church, 256&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt; Na širem tom području zasvjedočena je dvadesetih godina 14.vijeka hiža gosta Radoslava u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]] (današnje Moštre). Jako uporište pripadnici Crkve bosanske imali su u širem području Konjica, gdje se također nalazio franjevački samostan i nekoliko crkava.&lt;ref&gt;Usp. Anđelić, Historijski spomenici, 128.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejo Ćošković Crkva bosanska u XV. stoljeću&lt;/ref&gt;

== Slom i nestanak Crkve bosanske ==

Kako se u 15. vijeku rasplamsala borba za bosansku biskupiju između Rima i Ugarske tako se Crkva bosanska učvrstila kao nezavisna hrišćanska crkva. Međutim, kako su bosanski krstjani jačali na evropskoj pozornicu neobičnim spletom okolnosti istim takvim spletom su i nestali. Posljednji vladari Bosne su bili saveznici Katoličke crkve i progonitelji bosanskih krstjana, u nadi dobijanja pomoći zapadnih država za obranu od nadirućeg Osmanskog carstva. Dodatni udarac u leđa Crkve bosanske desio se u proljeće 1453. godine kada je ''did'' bosanske crkve usljed progona pobjegao sa teritorija Bosne i potražio utočište u [[Hum]] kod [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Vukčića]]. Did je nešto kasnije prešao na pravoslavlje što se može vidjeti u pismu carigradskog patrijarha Gennadiosa II. Na ovaj način je Crkve bosanska ostala bez svoga duhovnog predvodnika što će dovesti do potpunog nestanka hereza sa ovih prostora.&lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 106&lt;/ref&gt; Pretposljednji je bosanski kralj Stjepan Tomaš, koji je na Zapadu optužen da je prepustio Turcima srpsku prijestolnicu [[Smederevo]], u pokušaju spašavanja obraza i podilaženju katoličkim državama, naredio bosanskim krstjanima da pređu na katoličanstvo ili odu u progon. Stjepan Tomaš zarobljava i tri poglavara bosanskih krstjana: Đuru Kućinića, Stojšana Tvrtkovića i Radmila Voćinića i šalje ih u Rim papi [[Papa Pije II|Piju II]] na &quot;preodgoj&quot;.
Tek kad je uništena Crkva bosanska došla je u Bosnu papinska kruna kojom je [[1461]]. okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević u [[Jajce|Jajcu]].
&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot;/&gt;

Posljednja kap u časi bila je potpuna vladarska nesposobnost i nesnalažljivost posljednjeg bosanskog vladara [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]]. 
Neodlučan, plivao je između [[Rimokatolička crkva|Rima]], krstjana, franjevaca, mađarskog kralja [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] i [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijskog]] [[Sultan Mehmed II|sultana Mehmeda II]], priklanjajući se sad jednima, sad drugima. Njegovu nesposobnost najbolje je iskoristio Mehmed II.

Uzdajući se u tvrde gradove i pomoć Matijaša Korvina, mladi kralj je uskratio sultanu traženi danak. 
Na to je Mehmed II skupio vojsku i [[1463]]. godine krenuo na Bosnu.

Ali još prije svoje smrti Stjepan Tomašević izdaje na sultanov nalog naređenje vojvodama i komandantima gradova da predaju tvrđave Osmanlijama u ruke. Tako se zbilo da je za osam dana više od 70 gradova i gradića potpalo pod sultanovu vlast. Jedini koji nije klonuo bio je lukavi [[Stjepan Vukčić Kosača|herceg Stjepan Vukčić Kosača]], gospodar Humske zemlje, ali ni on se neće moći još dugo odbraniti opkoljen s tri strane. [[1486]]. godine pada i njegovo posljednje uporište [[Herceg Novi|Novi]] na moru.

Uspostavom Osmanske vlasti, Crkva bosanska je kao vjerska organizacija nestala. Iako je islamizacija Bosne uzela velikog maha i privukla velik broj pristalica katoličke, pravoslavne i bosanske crkve (što svjedoče popisni defteri iz 15. i 16. st.), ona nije upotpunosti iščezla staru heretičku (često pogrešno zvana bogumilsku ili patarensku) vjeru. Razni izvori svjedoče prisustvo krstjana u pojedinih područjima Bosne kao što su visoki planinski lanci Hercegovine, dolina rijeke Neretve i okolne planine čak do kraja 19. stoljeća. Krstjani su na ovaj način očuvali sićušan ostatak svoje stare vjere u izolovanim područjima Bosne i Hercegovine gdje su svoju vjeru mogli u miru u propovijedati. Prisustvo bosanskih krstjana može se pratiti preko osmanskih katastarskih knjiga 15. i 16. stoljeća, u kojima su ljudi razvrstani po vjeri, neki su bili uneseni i kao ''kristian.'' Od kraja 16. stoljeća (kada se prestaju voditi ovi turski defteri ) do kraja 19. stoljeća jedino se možemo temeljiti na drugim domaćim i stranim izvorima.&lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 37-114; Hadžijahić, Muhamed, ''Zemljišni posjedi Crkve bosanske'', str. 463, 465, Historijski zbornik XXV-XXVI (1972/73); Solovjev, Aleksandar, ''Nestanak bogumilstva i islamizacija Bosne'', GID, Sarajevo 1949, str. 42-79; Imamović, Enver, (1995), K''orijeni Bosne i bosanstva''&lt;/ref&gt; Tako se u katastarskoj knjizi iz [[1469]]. godine spominje 10 kristijanskih sela, 113 kristijanskih kućanstava i pet kristijana-neoženjenih. Posljednji kristijani tj. krstjani u osmanskim spisima zabilježeni su [[1604]]. godine.&lt;ref name=&quot;pollitika.com&quot; /&gt;

* U jednom turskom dokumentu iz 9. marta 1568. godine, sa potpisom neimara Hajretina, navodi se da je područje gdje se gradi most u [[Mostar|Mostaru]] nenaseljeno i da “''nešto seljaka ima u selima oko [[Miljkovići (Mostar)|Milkovića]] koji su stare vjere. Patareni se zovu.''” Uz to kaže da je “''potok Radobolja postao od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna''”. U srednjem vijeku pripadnici Crkve bosanske su nazivani raznim imenima, pa tako i patarenima, iako se ovaj naziv stvarno koristio za neke heretičke vjerske grupe na sjeveru Italije u 11.,12. i 13. stoljeću. K. Vojnović iznosi podatak da je 1550. godine pred inkvizicijom svjedočio katolički svećenik kako su mu neki ljudi govori da imaju ''patarenske knjige'', ali nije znao reći sudu koji su to ljudi. &lt;ref&gt;Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih muslimana'', str. 52-53&lt;/ref&gt;
* Albanski katolički svećenik [[Peter Masarechi]], putujući kroz Bosnu 1620-tih godina bilježi “patarene” koji žive bez pravih svećenika i sakramenata, “''sa svećenikom koga je izabrao sa narod, bez ikakva zaređenja''”. &lt;ref&gt;Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 107-108, Buybook&lt;/ref&gt; Masarechijev izvještaj dobro prikazuje položaj bosanskih krstjana u vrijeme Osmanlija. Padom Bosne 1463. godine preostali pripadnici nekadašnje Crkve bosanske su nastavi svoje vjersko djelovanje u zabačenih dijelovima Bosne i Hercegovine bez ikakve vjerske organizacije. Bosanski krstjani gotovo da nisu ni imali nikakvog pravog vjerskog predvodnika za razliku od srednjeg vijeka gdje se na čelu hijerarhije Crkve bosanske nalazili ''djed'' i ''gost''. Od 1489. godine pa do posljednjih popisnih deftera krajem 16. stoljeća, tek dva imena nose titulu ''gost''. 

* Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz [[1670]]. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu prešli na [[islam]]. Mada ispovijedaju islam oni čitaju [[Novi zavjet]], piju vinu u [[ramazan]]u itd. ''(Histori de l’état présent de l’Empire Ottoman,'' Amsterdam 1670''.)''
* Na području Neretve islamizacije je sporije tekla nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, pa tako u Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz [[1867]]. stoji da je u [[Dubočani (Konjic)|Dubočanima]] kod [[Konjic]]a, porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju. Prešli su na islam tek polovinom 19. stoljeća. 
* Fra [[Julijan Jelanić]], navodi podatak u &quot;''De Patarenis Bosnae''&quot; (''O patarenima Bosne'') da je još iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|austrijske okupacije]] 1878. u gornjoj Neretvi bilo šesnaest Patarenskih porodica. 
* Poznati bosanski franjevac, [[Grgo Martić|fra Grga Martić]], zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin. Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod [[Jablanica|Jablanice]] i rijeke [[Drežanka|Drežanke]].
* Na području [[Kreševo|Kreševa]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] su, prema pisanju mitropolita Kosanovića i Azbotha, živjeli pripadnici nekadašnje Crkve bosanske koje oni nazivaju patarenima i bogumilima.
* Porodica Milišić iz [[Umoljani|Umoljana]] sa planine [[Bjelašnica|Bjelašnice]] je bila posljednja porodica ovih krajeva koja je primila islam. Njihovo porodično predanje pamti da su u ovoj porodici nekada davno živjela tri brata koji su bili posljednji bogumili u Bosni. Jedan brat je prešao na [[pravoslavlje]], drugi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]], a treći na [[islam]]. Na 24. Sarajevo Film Festivalu 2018. godine prikazan je dokumentarni film “Posljednji bogumili”, koju je režirao bosanskohercegovački novinar [[Nedim Lončarević]].
* Godine 1887. [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Ljubušak]] zabilježio je: ''&quot;Oko Rame i [[Neretva|Neretve]] ima i danas [[Muhamed]]ovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole.&quot;'' Takvi slučajevi su zabilježeni u okolici [[Fojnica|Fojnice]] i u drugim zabačenim bosanskim i hercegovačkim selima.&lt;ref&gt;Imamović, Enver, (1995), ''Korijeni Bosne i bosanstva,'' str. 212-213&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Handžić, Mehmed, (1940)'', Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana'', str. 33, Islamska dionička stamparija&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; widths=&quot;150&quot; heights=&quot;150&quot; caption=&quot;Galerija&quot;&gt;
Datoteka:Bilinopoljska izjava.png|Tekst Bilinopoljske izjave na latinskom jeziku potpisane 8. aprila 1203. godine.
Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog (cropped).jpg|Ploča Kulina bana pronađena u ostacima srednjovjekovne bosanske crkve blizu Visokog. 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Hijerarhija Crkve bosanske]]
* [[Lazar Drljača]]
* [[Hvalov zbornik]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnian Church}}

[[Kategorija:Crkve]]
[[Kategorija:Crkva bosanska|*]]
[[Kategorija:Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>h1zax4q5uwi4crzzm9y4s3f9tnok7h7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izrael</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4543</id>
    <revision>
      <id>3425860</id>
      <parentid>3425394</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T07:43:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>24.114.79.252</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16906" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = מדינת ישראל&lt;br /&gt;(Mədînat Yiśra'el)&lt;br /&gt;دولة اسرائيل&lt;br /&gt;(Dawlât Isrā'īl)
| zvanično_ime                   = Izrael
| ime_genitiv                    = Izraela
| zastava                        = Flag of Israel.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_Israel.svg
| mapa                           = Israel in its region (pre 1967 territory).svg
| službeni_jezik                 = Nemački [[hebrejski jezik|hebrejski]]  [[arapski jezik|arapski]]
| glavni_grad                    = [[Jerusalem]] ([[de jure]])&lt;br&gt;[[Tel Aviv]] ([[de facto]])
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Izraela|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Isaac Herzog]] (יצחק הרצוג)
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Izraela|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Yair Lapid]] (יאיר לפיד)
| po_površini_na_svijetu         = 149.
| površina                       = 20.770
| procenat_vode                  = 2
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 96.
| stanovnika                     = 8.051.200&lt;ref&gt;[http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/34438-izrael-broj-stanovnika-jevrejske-drzave-premasio-7-7-miliona.html Izrael: Broj stanovnika jevrejske države premašio 7,7 miliona]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://jssnews.com/2011/05/08/75-3-de-la-population-disrael-est-juive-20-5-est-arabe/ 75.3% de la population d’Israël est juive, 20.5% est arabe]&lt;/ref&gt; (2013)
| gustoća                        = 373
| nezavisnost                    = [[14. maj]] [[1948]].
| valuta                         = [[izraelski šekel]], Euro
| vremenska_zona                 = +2 &lt;br /&gt; [[UTC]] +3 ljeti
| himna                          = Nada &quot;[[HaTikva]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:Hatikvah instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.il]]
| pozivni_broj                   = 972
| komentar                       = Mnoge države ne priznaju izraelsku odluku o Jerusalemu kao glavnom gradu||
}}
'''Nemački: Jüdland''' ([[hebrejski]]: מדינת ישראל , [[arapski]]: دولة إسرائيل ), službeno '''Država Izrael''', jeste [[parlamentarna republika]] koja se nalazi na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i izlazi na [[Sredozemno more]]. Graniči sa: [[Liban]]om na [[sjever]]u, [[Sirija|Sirijom]] na sjeveroistoku, [[Jordan]]om, [[Zapadna Obala|Zapadnom Obalom]] na istoku, [[Egipat|Egiptom]] i [[Pojas Gaze|Pojasom Gaze]] na jugozapadu. Sadrži geografski raznolike odlike na svojoj relativno maloj površini. Izrael je definisan kao jevrejska i demokratska država u svojim Osnovnim zakonima i jedina je država sa jevrejskom većinom. U skladu sa odlukom Ujedinjenih naroda da se podijeli Palestina iz 1947, [[David Ben-Gurion]], šef Svjetske cionističke organizacije i predsjednik Jevrejske agencije za Palestinu, je 14. maja 1948. proglasio Izrael državom nezavisnom od Britanskog mandata u Palestini. Susjedne arapske zemlje izvršile su invaziju na Izrael u sljedećem danu u podršci Palestinskim Arapima. Izrael se od tada borio u nekoliko ratova sa susjednim arapskim zemljama i okupirao je Zapadnu Obalu, [[Sinaj|Sinajsko poluostrvo]], [[Pojas Gaze]] i Golansku visoravan. Dijelovi ovih teritorija, uključujući istočni [[Jerusalem]], su aneksirani od strane Izraela, ali granica sa Zapadnom obalom nikada nije trajno definisana. Izrael je potpisao mirovne sporazume sa Egiptom i Jordanom, ali napori za rješavanjem Izraelsko-palestinskog konflikta dosada nisu rezultirali mirom. Stanovništvo Izraela, definisano Izraelskim centralnim uredom za statistike, koje uključuje sve građane ili državljane, ali ne i strane radnike, u Izraelu i izraelskim naseljima u okupiranim teritorijama, je procijenjeno u junu 2011 na 7751000 ljudi, od kojih su 5818200 Jevreji. Arapi su druga najveća etnička grupa (koji uključuju i muslimane i kršćane). Druge manjine su: [[Druzi]], [[Čerkezi]] i [[Samarijanci]].

== Historija ==
{{hatnote|Za opširnije informacije, pogledajte članke [[Historija Izraela]] i [[Historija Izraela i Palestine]].}}
Jevreji su dugo smatrali Izrael svojim spiritualnim domom – Svetom zemljom i Obećanom zemljom. Izraelska zemlja ima posebno mjesto u vjerskom životu Jevreja, uključujući ostatke drugog [[Jevrejski hram|Jevrejskog hrama]]. Ovo je također mjesto gdje je rođeno [[kršćanstvo]] a sadrži i mnoge druge lokacije od velikog duhovnog značaja za [[judaizam]], kršćanstvo i [[islam]]. U ovom regionu je u periodu od preko jednog milenijuma, sa prekidima, postojala čitava serija jevrejskih kraljevina i država, sve do propasti [[Veliki jevrejski ustanak|Velikog jevrejskog ustanka]] protiv [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] sa čijim je gušenjem došlo do velikog istjerivanja Jevreja iz [[Jerusalem]]a. Poslije sloma [[Ustanak Bar Kokhba|Ustanka Bar Kokhba]] (''Bar Kokhba's revolt'') [[135]]. godine, imperator [[Hadrian]] je preimenovao ''Provinciju [[Judeja|Judeju]]'' u ''Provinciju [[Sirija Palestina|Siriju Palestinu]]'', grčko ime izvedeno od ''Philistine'' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]] פלשת ''Pəléšeṯ''). [http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140213235332/http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php |date=13. 2. 2014 }} Također pogledajte [[Imena Levanta]].

[[Musliman]]ski [[halifat]] je osvojio ovu teritoriju od [[Istočno Rimsko carstvo|Istočnog Rimskog carstva]] ([[Bizantija|Bizantije]]) u 7. vijeku, i privukao arapske doseljenike. Lokalni jezik, [[Aramejski jezik|aramejski]] (jezik kojim je govorio [[Isus Krist]]), je postepeno nestao. Tokom vijekova je količina jevrejskog stanovništva u zemlji fluktuirala. Prije rođenja modernog [[Cionizam|cionizma]], do ranog 19. vijeka, više od 10000 Jevreja je živjelo na teritoriji današnjeg Izraela. (Dan Bahat, ''Dvadeset vijekova jevrejskog života u svetoj zemlji'', [[1976]].)

Nakon vijekova života u dijaspori, 19. vijek je donio uzlet cionizma, [[Jevrejski Nacionalni Pokret|Jevrejskog Nacionalnog Pokreta]], želje da se formira jevrejska država u Palestini i značajnu [[Imigracija u Izrael|imigraciju]]. Cionizam je ostao manjinski pokret sve do uspona [[Nacizam|nacizma]] [[1933]]. godine i pokušaja istrebljenja Jevreja u [[Holokaust]]u. U kasnom 19. vijeku veliki broj Jevreja se doselio u ovaj region koji su prvo kontrolisali Turci, a zatim Britanci. [[1917]]. Britanci su garantovali Jevrejima domovinu u Palestini, usvajanjem [[Balfurova deklaracija|Balfurove deklaracije]]. Jevrejsko stanovništvo je povećalo svoj udio u regionu sa početnih 11% [[1922]]. godine na 30% [[1940]]. godine. [[1920]]. godine Britanci odvajaju 78% teritorija mandatne Palestine i na njemu stvaraju novu državu, Transjordaniju - koja je okupacijom Zapadne obale [[1948]]. promijenila ime u današnji [[Jordan]].

[[1937]], poslije [[Veliki Arapski ustanak|Velikog Arapskog ustanka]], plan za podjelu koji je predložila [[Pilova komisija]], Jevreji prihvaćaju, ali ga je odbacilo arapsko rukovodstvo. Kao rezultat, [[1939]], Britanci su podlegli arapskom pritisku, zbog podrške koja im je bila potrebna u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i napustili ideju o jevrejskoj nacionalnoj domovini i podjelu i pregovore u korist jednostrano nametnutog [[Bijeli dokument iz 1939.|Bijelog dokumenta iz 1939.]] U ovom dokumentu je stajalo da treba uspostaviti sistem u kome će Jevreji i Arapi imati zajedničku vladu. Ovaj dokument je bio viđen kao značajan poraz jevrejske strane, jer je donio oštre restrikcije za jevrejsku imigraciju, dok za arapsku imigraciju nije trebalo biti nikakvih zabrana. Kako je arapsko stanovništvo brojčano prevazišlo jevrejsko u godinama nekontrolisanih migracija, očekivalo se da će ovoj zajedničkoj vladi dominirati Arapi. Zbog nadolazećeg Drugog svjetskog rata, plan nije u potpunosti sproveden.

[[1947]]. godine, nakon porasta nasilja, terorizma i neuspješnih napora da se pomiri jevrejsko i arapsko stanovništvo, britanska vlada se povukla iz Palestine. Ispunjavanje [[UN plan za podjelu iz 1947.|UN plana za podjelu iz 1947.]] bi dovelo do podjele sporne teritorije na dvije države, jevrejsku i arapsku, dajući oko polovine teritorije svakoj državi. Po ovom planu, [[Jerusalem]] je trebalo da bude međunarodna regija, da bi se izbjegli sukobi oko njegovog statusa. Odmah nakon što je Generalna skupština UN usvojila plan za podjelu, palestinsko arapsko rukovodstvo i sve islamske zemlje odbacuju plan da se formira još neimenovana jevrejska država i započelo gerilski rat.

Država Izrael je proglašena [[14. maj]]a, [[1948]]. pri čemu pet arapskih nacija napada Izrael (vidi: [[Deklaracija o proglašenju Države Izrael]], [[Arapsko-izraelski rat, 1948.]]). Izrael je osvojio dodatnih 26% teritorije Palestine zapadno od rijeke Jordan i pridružio je novoj državi. [[Jordan]] je osvojio [[Zapadna Obala|Zapadnu obalu]] (uključujući [[Istočni Jerusalem]]), i aneksirao je, ali su ovu aneksiju priznali samo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Pakistan]]. [[Pojas Gaze]] i [[sinaj]]sku pustinju je osvojio [[Egipat]].

Poslije rata, samo 14-25% (zavisno od procjena) arapskog stanovništva je ostalo u Izraelu, dok su izbjegli prije i za vrijeme rata. Kad je Izrael odbio povratak većine, i kada su potonje ponude o djelimičnoj repatrijaciji odbijene, oni su postali izbjeglice; vidi [[Palestinske izbeglice]] i [[Palestinski egzodus]]. U narednoj deceniji, 600,000 Sefardskih Jevreja koji su izbačeni iz okolnih arapskih zemalja, su došli u Izrael, udvostručivši broj stanovnika ove zemlje samo godinu dana od sticanja nezavisnosti. Kasnije su Jevreji počeli da pristižu i iz [[Iran]]a i [[Evropa|Evrope]]. Jevrejska populacija u Izraelu je nastavila da raste vrlo visokom stopom još nekoliko godina, uslijed talasa jevrejske [[Imigracija u Izrael|imigracije]] iz cijelog svijeta, od kojih je najznačajniji skorašnji, po raspadu [[SSSR]]-a.

[[23. maj]]a [[1967]], Egipat je zatvorio Tiranski moreuz (glavnu izraelsku pomorsku rutu ka Aziji i ostalim trgovinskim destinacijama) za izraelske brodove, a također je blokirao i luku Eilat. Egipat je naredio mirovnim snagama UN-a da napuste Sinaj, a umjesto njih, su na granici sa Izraelom koncentrisani egipatski tenkovi i trupe. U skladu sa prijašnjim mirovnim sporazumima, blokada Izraelskih luka je predstavljala objavu rata, te je Izrael izvršio napad na Egipat, a posebno egipatsku avijaciju. U neprijateljstva je uključen i Jordan (pošto je uz ustezanje odlučio da odbaci izraelske apele za neutralnost, i započeo granatiranje [[Tel Aviv]]a u skladu sa odbrambenim savezom koji je imao sklopljen sa Egiptom), Sirija, i iračka avijacija. Ovo je bio [[Šestodnevni rat]] ([[5. juni]] - [[10. juni]], [[1967]].), za vrijeme koga je Izrael zauzeo [[Istočni Jerusalem]], [[Zapadna Obala|Zapadnu obalu]], [[Pojas Gaze]], [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], i [[Poluostrvo Sinaj]]. Izrael je [[1978]]. vratio Sinaj Egiptu u skladu sa [[Sporazum iz Kemp Dejvida|sporazumu iz Kemp Dejvida]], a [[1981]], Izrael je aneksirao Istočni Jerusalem. Status Zapadne obale i Pojasa Gaze, koji su naseljeni mahom Palestincima uz nešto izraelskog stanovništva, je još neodređen, i bio je tema više neuspješnih mirovnih konferencija. Nakon rata 1967. izraelska je vlada odlučila da ponudi zauzete teritorije u zamjenu za mir, što je s arapske strane odbačeno na Konferenciji Islamskih Zemalja u Khartumu (Sudan), pod poznatom parolom :&quot; Ne pregovorima s Izraelom, Ne priznavanju Izraela, Ne miru sa Izraelom&quot;:

Status Golanske visoravni je trenutno subjekt teritorijalnog spora između Izraela i Sirije, koji su tehnički još uvijek u ratu. Visoravan, koja je prvo bila u sastavu britanske Palestine, a potom ustupljena francuskoj Siriji u ranim dvadesetim godinama 20. vijeka, Izrael je zvanično aneksirao [[1981]], mada je Vijeće Sigurnosti UN-a rezolucijom 497 proglasio ovaj akt Izraela &quot;ništavnim i ispraznim i bez međunarodnog pravnog efekta.&quot;

U godinama nakon 1948, Izrael i UN su često imali suprotstavljene odnose. [[Rezolucija 194 Generalne Skupštine UN|Rezolucija 194]] (donesena u decembru [[1948]].) (Rezolucije Generalne Skupštine nisu pravno obavezujuće), koja dozvoljava uslovno &quot;pravo na povratak&quot; palestinskim izbeglicama; [[Rezolucija 242 Generalne Skupštine UN|rezolucija 242]] (novembar [[1967]].), poziva na &quot;povlačenje izraelskih oružanih snaga sa teritorija okupiranih u nedavnom sukobu u zamjenu za mir&quot; (Šestodnevni rat); i [[Rezolucija 446 Generalne Skupštine UN|rezolucija 446]] (mart [[1979]].), koja proglašava [[Izraelska naselja]] na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze &quot;ilegalnim&quot;. Mada je većina od 65 rezolucija Vijeća Sigurnosti i Generalne Skupštine UN koje osuđuju izraelske akcije, i 41 rezolucija Vijeća Sigurnosti na koju su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] stavile [[veto]], imale gotovo univerzalnu podršku u UN-u (često su glasovi SAD i Izraela bili gotovo usamljeni), pristalice Izraela tvrde da ove rezolucije često pogrešno tumače međunarodno pravo, da ih njihove pristalice selektivno primjenjuju, i da su same sjednice pristrasne.

Izrael nije član ni jedne od pet geografskih grupacija koje bi ga kvalifikovale za članstvo u Vijeću Sigurnosti po prihvaćenoj praksi zbog odbijanja Islamskih zemalja. Ima vremenski neodređeno privremeno članstvo u grupi &quot;Zapadna Evropa i Drugi&quot; ali se složio da ne traži članstvo u UNVS po toj osnovi. Više od polovine hitnih sjednica UN-a su bile odgovor na regionalne krize.

=== Ratovi ===

Uspostavljanje države Izrael, [[1948]]. godine, i njegovo postojanje je bilo uzrok čestim agresijama od strane arapskih zemljama poput Sirije, Libana, Jordana, Egipta, Iraka i Saudijske Arabije. Ratno stanje između Egipta i Izraela je okončano potpisivanjem [[Izraelsko-egipatski mirovni sporazum|Izraelsko-egipatskog mirovnog sporazuma]] [[26. mart]]a, [[1979]]. Ratno stanje sa Jordanom je zvanično okončano potpisivanjem [[Izraelsko-jordanski mirovni sporazum|Izraelsko-jordanskog mirovnog sporazuma]] [[26. oktobar|26. oktobra]], [[1994]]. Sporadični pregovori sa Libanom i Sirijom, preostalim susjedima sa kojima Izrael nije potpisao mirovne sporazume, su još bez rezultata. Izrael je trenutno umješan i u [[Izraelsko-palestinski sukob|tekući sukob]] sa [[Palestinci]]ma u teritorijama koje kontroliše od Šestodnevnog rata, 1967, uprkos potpisivanju [[Sporazum iz Osla|Sporazuma iz Osla]] [[13. septembar|13. septembra]], [[1993]], i naporima Izraela, Palestinaca i svjetskih mirotvoraca.

== Također pogledajte ==
* [[Arapsko-izraelski rat 1948.]] &quot;Rat za nezavisnost&quot; (Također pogledajte: [[1949 Armistice Agreements]]) מלחמת העצמאות (גם מלחמת הקוממיות או מלחמת השחרור) י
* [[Suecki rat 1956.]] &quot;Operacija Kadeš&quot; מבצע קדש או מלחמת סיני
* [[Šestodnevni rat 1967.]] מלחמת ששת הימים
* [[1970 War of Attrition]] מלחמת ההתשה
* [[Yom Kippurski rat|Yom Kippurski rat 1973.]] מלחמת יום כיפור
* [[1982 Lebanon War]] &quot;Operacija Mir za Galileju&quot; מבצע שלום הגליל
* [[1990/1 Gulf War]] מלחמת המפרץ
* [[al-Aksa intifada]] אירועי גאות ושפל
* [[Izraelsko-libanski sukob 2006.]]
* [[Operacija &quot;Zaštitni rub&quot;]]
* [[Prahistorija Izraela i Palestine]]
* [[Historija Izraela i Palestine]]
* [[Izraelski muzej]]
* [[Uspostava i historija Države Izrael]]
* [[Cionizam]]
* [[Antisemitizam]]
* [[Jevrejske izbjeglice]]
* [[Balfurova deklaracija 1917.]]
* [[Mirovni sporazum u Camp Davidu između Egipta i Izraela 1978.]]
* [[Mirovni sporazum u Oslu između Palestinaca i Izraela 1993.]]
* [[Samit u Camp Davidu između Palestinaca i Izraela 2000.]]
* [[Prijedlozi za palestinsku državu]]
* [[Arapsko-izraelski konflikt]]
* [[Bliskoistočni sukob]]
* [[Izraelske odbrambene Snage]]
* [[Kraljevina Izrael|Stara kraljevina Izrael]]
* [[Jevrejska država]]
* [[Cezarija]]
* [[Meitar]]
{{Wikivijesti|Izrael nastavlja sa napadom}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Israel}}
* [https://web.archive.org/web/20050319084310/http://www.infotour.co.il/ Turističke službe u Izraelu]
* [https://web.archive.org/web/20050421082949/http://www.info.gov.il/eng/mainpage.asp Vlada Izraela]
* [http://www.jpost.com/ Jerusalim Post novine (Engleski)]
* [http://www.haaretz.com/ Englesko izdanje Izraelskih novina Ha Arec (Ha'Aretz)]
* [http://www.maarivintl.com/ Englesko izdanje Maariva (Maariv), izraelskih novina]
* [http://ec.europa.eu/external_relations/israel/intro/ Odnosi Evropske Unije sa Izraelom]
* [http://www.trekker.co.il/english/israel.htm Fotografije Izraela]

== Reference ==
{{reference}}

{{Države Azije}}
{{Mediteranska unija}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Izrael]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]</text>
      <sha1>tq2qx1fj5n71oyt32ln0fsmv6x2i0eg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425894</id>
      <parentid>3425860</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:32:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16848" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija država
| izvorno_ime                    = מדינת ישראל&lt;br /&gt;(Mədînat Yiśra'el)&lt;br /&gt;دولة اسرائيل&lt;br /&gt;(Dawlât Isrā'īl)
| zvanično_ime                   = Izrael
| ime_genitiv                    = Izraela
| zastava                        = Flag of Israel.svg
| grb                            = Coat_of_arms_of_Israel.svg
| mapa                           = Israel in its region (pre 1967 territory).svg
| službeni_jezik                 = [[hebrejski jezik|Hebrejski]], [[arapski jezik|arapski]]
| glavni_grad                    = [[Jerusalem]] ([[de jure]])&lt;br&gt;[[Tel Aviv]] ([[de facto]])
| vrsta_prve_vlasti              = [[Predsjednik Izraela|Predsjednik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Isaac Herzog]] (יצחק הרצוג)
| vrsta_druge_vlasti             = [[Premijer Izraela|Premijer]]
| vladar_druga_vlast             = [[Yair Lapid]] (יאיר לפיד)
| po_površini_na_svijetu         = 149.
| površina                       = 20.770
| procenat_vode                  = 2
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 96.
| stanovnika                     = 8.051.200&lt;ref&gt;[http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/34438-izrael-broj-stanovnika-jevrejske-drzave-premasio-7-7-miliona.html Izrael: Broj stanovnika jevrejske države premašio 7,7 miliona]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://jssnews.com/2011/05/08/75-3-de-la-population-disrael-est-juive-20-5-est-arabe/ 75.3% de la population d’Israël est juive, 20.5% est arabe]&lt;/ref&gt; (2013)
| gustoća                        = 373
| nezavisnost                    = [[14. maj]] [[1948]].
| valuta                         = [[izraelski šekel]], Euro
| vremenska_zona                 = +2 &lt;br /&gt; [[UTC]] +3 ljeti
| himna                          = Nada &quot;[[HaTikva]]&quot;&lt;center&gt;[[Datoteka:Hatikvah instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
| internetski_nastavak           = [[.il]]
| pozivni_broj                   = 972
| komentar                       = Mnoge države ne priznaju izraelsku odluku o Jerusalemu kao glavnom gradu||
}}
'''Izrael''' ([[hebrejski]]: מדינת ישראל , [[arapski]]: دولة إسرائيل ), službeno '''Država Izrael''', jest [[parlamentarna republika]] na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Izlazi na [[Sredozemno more]] i graniči s [[Liban]]om na [[sjever]]u, [[Sirija|Sirijom]] na sjeveroistoku, [[Jordan]]om, [[Zapadna obala|Zapadnom obalom]] na istoku, [[Egipat|Egiptom]] i [[Pojas Gaze|Pojasom Gaze]] na jugozapadu. Sadrži geografski raznolike odlike na svojoj relativno maloj površini. Izrael je definisan kao jevrejska i demokratska država u svojim Osnovnim zakonima i jedina je država s jevrejskom većinom. U skladu s odlukom Ujedinjenih nacija da se podijeli Palestina iz 1947, [[David Ben-Gurion]], šef Svjetske cionističke organizacije i predsjednik Jevrejske agencije za Palestinu, 14. maja 1948. proglasio je Izrael državom nezavisnom od Britanskog mandata u Palestini. Susjedne arapske zemlje izvele su invaziju na Izrael sljedećeg dana u podršci palestinskim Arapima. Izrael se otad borio u nekoliko ratova sa susjednim arapskim zemljama i okupirao je Zapadnu obalu, [[Sinaj]], [[Pojas Gaze]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]]. Dijelove ovih teritorija, uključujući istočni [[Jerusalem]], Izrael je anektirao, ali granica sa Zapadnom obalom nikada nije trajno definisana. Izrael je potpisao mirovne sporazume s Egiptom i Jordanom, ali napori za rješavanje izraelsko-palestinskog konflikta dosad nisu rezultirali mirom. Stanovništvo Izraela, definisano Izraelskim centralnim uredom za statistike, koje uključuje sve građane ili državljane, ali ne i strane radnike, u Izraelu i izraelskim naseljima u okupiranim teritorijama, procijenjeno je u junu 2011 na 7.751.000 ljudi, od kojih su 5.818.200 Jevreji. Arapi su druga najveća etnička grupa (koji uključuju i muslimane i kršćane). Druge manjine su [[Druzi]], [[Čerkezi]] i [[Samarijanci]].

== Historija ==
{{hatnote|Za opširnije informacije, pogledajte članke [[Historija Izraela]] i [[Historija Izraela i Palestine]].}}
Jevreji su dugo smatrali Izrael svojim spiritualnim domom – Svetom zemljom i Obećanom zemljom. Izraelska zemlja ima posebno mjesto u vjerskom životu Jevreja, uključujući ostatke drugog [[Jevrejski hram|Jevrejskog hrama]]. Ovo je također mjesto gdje je rođeno [[kršćanstvo]] a sadrži i mnoge druge lokacije od velikog duhovnog značaja za [[judaizam]], kršćanstvo i [[islam]]. U ovom regionu je u periodu od preko jednog milenijuma, sa prekidima, postojala čitava serija jevrejskih kraljevina i država, sve do propasti [[Veliki jevrejski ustanak|Velikog jevrejskog ustanka]] protiv [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] sa čijim je gušenjem došlo do velikog istjerivanja Jevreja iz [[Jerusalem]]a. Poslije sloma [[Ustanak Bar Kokhba|Ustanka Bar Kokhba]] (''Bar Kokhba's revolt'') [[135]]. godine, imperator [[Hadrian]] je preimenovao ''Provinciju [[Judeja|Judeju]]'' u ''Provinciju [[Sirija Palestina|Siriju Palestinu]]'', grčko ime izvedeno od ''Philistine'' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]] פלשת ''Pəléšeṯ''). [http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140213235332/http://www.palestinefacts.org/pf_early_palestine_name_origin.php |date=13. 2. 2014 }} Također pogledajte [[Imena Levanta]].

[[Musliman]]ski [[halifat]] je osvojio ovu teritoriju od [[Istočno Rimsko carstvo|Istočnog Rimskog carstva]] ([[Bizantija|Bizantije]]) u 7. vijeku, i privukao arapske doseljenike. Lokalni jezik, [[Aramejski jezik|aramejski]] (jezik kojim je govorio [[Isus Krist]]), je postepeno nestao. Tokom vijekova je količina jevrejskog stanovništva u zemlji fluktuirala. Prije rođenja modernog [[Cionizam|cionizma]], do ranog 19. vijeka, više od 10000 Jevreja je živjelo na teritoriji današnjeg Izraela. (Dan Bahat, ''Dvadeset vijekova jevrejskog života u svetoj zemlji'', [[1976]].)

Nakon vijekova života u dijaspori, 19. vijek je donio uzlet cionizma, [[Jevrejski Nacionalni Pokret|Jevrejskog Nacionalnog Pokreta]], želje da se formira jevrejska država u Palestini i značajnu [[Imigracija u Izrael|imigraciju]]. Cionizam je ostao manjinski pokret sve do uspona [[Nacizam|nacizma]] [[1933]]. godine i pokušaja istrebljenja Jevreja u [[Holokaust]]u. U kasnom 19. vijeku veliki broj Jevreja se doselio u ovaj region koji su prvo kontrolisali Turci, a zatim Britanci. [[1917]]. Britanci su garantovali Jevrejima domovinu u Palestini, usvajanjem [[Balfurova deklaracija|Balfurove deklaracije]]. Jevrejsko stanovništvo je povećalo svoj udio u regionu sa početnih 11% [[1922]]. godine na 30% [[1940]]. godine. [[1920]]. godine Britanci odvajaju 78% teritorija mandatne Palestine i na njemu stvaraju novu državu, Transjordaniju - koja je okupacijom Zapadne obale [[1948]]. promijenila ime u današnji [[Jordan]].

[[1937]], poslije [[Veliki Arapski ustanak|Velikog Arapskog ustanka]], plan za podjelu koji je predložila [[Pilova komisija]], Jevreji prihvaćaju, ali ga je odbacilo arapsko rukovodstvo. Kao rezultat, [[1939]], Britanci su podlegli arapskom pritisku, zbog podrške koja im je bila potrebna u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i napustili ideju o jevrejskoj nacionalnoj domovini i podjelu i pregovore u korist jednostrano nametnutog [[Bijeli dokument iz 1939.|Bijelog dokumenta iz 1939.]] U ovom dokumentu je stajalo da treba uspostaviti sistem u kome će Jevreji i Arapi imati zajedničku vladu. Ovaj dokument je bio viđen kao značajan poraz jevrejske strane, jer je donio oštre restrikcije za jevrejsku imigraciju, dok za arapsku imigraciju nije trebalo biti nikakvih zabrana. Kako je arapsko stanovništvo brojčano prevazišlo jevrejsko u godinama nekontrolisanih migracija, očekivalo se da će ovoj zajedničkoj vladi dominirati Arapi. Zbog nadolazećeg Drugog svjetskog rata, plan nije u potpunosti sproveden.

[[1947]]. godine, nakon porasta nasilja, terorizma i neuspješnih napora da se pomiri jevrejsko i arapsko stanovništvo, britanska vlada se povukla iz Palestine. Ispunjavanje [[UN plan za podjelu iz 1947.|UN plana za podjelu iz 1947.]] bi dovelo do podjele sporne teritorije na dvije države, jevrejsku i arapsku, dajući oko polovine teritorije svakoj državi. Po ovom planu, [[Jerusalem]] je trebalo da bude međunarodna regija, da bi se izbjegli sukobi oko njegovog statusa. Odmah nakon što je Generalna skupština UN usvojila plan za podjelu, palestinsko arapsko rukovodstvo i sve islamske zemlje odbacuju plan da se formira još neimenovana jevrejska država i započelo gerilski rat.

Država Izrael je proglašena [[14. maj]]a, [[1948]]. pri čemu pet arapskih nacija napada Izrael (vidi: [[Deklaracija o proglašenju Države Izrael]], [[Arapsko-izraelski rat, 1948.]]). Izrael je osvojio dodatnih 26% teritorije Palestine zapadno od rijeke Jordan i pridružio je novoj državi. [[Jordan]] je osvojio [[Zapadna Obala|Zapadnu obalu]] (uključujući [[Istočni Jerusalem]]), i aneksirao je, ali su ovu aneksiju priznali samo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Pakistan]]. [[Pojas Gaze]] i [[sinaj]]sku pustinju je osvojio [[Egipat]].

Poslije rata, samo 14-25% (zavisno od procjena) arapskog stanovništva je ostalo u Izraelu, dok su izbjegli prije i za vrijeme rata. Kad je Izrael odbio povratak većine, i kada su potonje ponude o djelimičnoj repatrijaciji odbijene, oni su postali izbjeglice; vidi [[Palestinske izbeglice]] i [[Palestinski egzodus]]. U narednoj deceniji, 600,000 Sefardskih Jevreja koji su izbačeni iz okolnih arapskih zemalja, su došli u Izrael, udvostručivši broj stanovnika ove zemlje samo godinu dana od sticanja nezavisnosti. Kasnije su Jevreji počeli da pristižu i iz [[Iran]]a i [[Evropa|Evrope]]. Jevrejska populacija u Izraelu je nastavila da raste vrlo visokom stopom još nekoliko godina, uslijed talasa jevrejske [[Imigracija u Izrael|imigracije]] iz cijelog svijeta, od kojih je najznačajniji skorašnji, po raspadu [[SSSR]]-a.

[[23. maj]]a [[1967]], Egipat je zatvorio Tiranski moreuz (glavnu izraelsku pomorsku rutu ka Aziji i ostalim trgovinskim destinacijama) za izraelske brodove, a također je blokirao i luku Eilat. Egipat je naredio mirovnim snagama UN-a da napuste Sinaj, a umjesto njih, su na granici sa Izraelom koncentrisani egipatski tenkovi i trupe. U skladu sa prijašnjim mirovnim sporazumima, blokada Izraelskih luka je predstavljala objavu rata, te je Izrael izvršio napad na Egipat, a posebno egipatsku avijaciju. U neprijateljstva je uključen i Jordan (pošto je uz ustezanje odlučio da odbaci izraelske apele za neutralnost, i započeo granatiranje [[Tel Aviv]]a u skladu sa odbrambenim savezom koji je imao sklopljen sa Egiptom), Sirija, i iračka avijacija. Ovo je bio [[Šestodnevni rat]] ([[5. juni]] - [[10. juni]], [[1967]].), za vrijeme koga je Izrael zauzeo [[Istočni Jerusalem]], [[Zapadna Obala|Zapadnu obalu]], [[Pojas Gaze]], [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], i [[Poluostrvo Sinaj]]. Izrael je [[1978]]. vratio Sinaj Egiptu u skladu sa [[Sporazum iz Kemp Dejvida|sporazumu iz Kemp Dejvida]], a [[1981]], Izrael je aneksirao Istočni Jerusalem. Status Zapadne obale i Pojasa Gaze, koji su naseljeni mahom Palestincima uz nešto izraelskog stanovništva, je još neodređen, i bio je tema više neuspješnih mirovnih konferencija. Nakon rata 1967. izraelska je vlada odlučila da ponudi zauzete teritorije u zamjenu za mir, što je s arapske strane odbačeno na Konferenciji Islamskih Zemalja u Khartumu (Sudan), pod poznatom parolom :&quot; Ne pregovorima s Izraelom, Ne priznavanju Izraela, Ne miru sa Izraelom&quot;:

Status Golanske visoravni je trenutno subjekt teritorijalnog spora između Izraela i Sirije, koji su tehnički još uvijek u ratu. Visoravan, koja je prvo bila u sastavu britanske Palestine, a potom ustupljena francuskoj Siriji u ranim dvadesetim godinama 20. vijeka, Izrael je zvanično aneksirao [[1981]], mada je Vijeće Sigurnosti UN-a rezolucijom 497 proglasio ovaj akt Izraela &quot;ništavnim i ispraznim i bez međunarodnog pravnog efekta.&quot;

U godinama nakon 1948, Izrael i UN su često imali suprotstavljene odnose. [[Rezolucija 194 Generalne Skupštine UN|Rezolucija 194]] (donesena u decembru [[1948]].) (Rezolucije Generalne Skupštine nisu pravno obavezujuće), koja dozvoljava uslovno &quot;pravo na povratak&quot; palestinskim izbeglicama; [[Rezolucija 242 Generalne Skupštine UN|rezolucija 242]] (novembar [[1967]].), poziva na &quot;povlačenje izraelskih oružanih snaga sa teritorija okupiranih u nedavnom sukobu u zamjenu za mir&quot; (Šestodnevni rat); i [[Rezolucija 446 Generalne Skupštine UN|rezolucija 446]] (mart [[1979]].), koja proglašava [[Izraelska naselja]] na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze &quot;ilegalnim&quot;. Mada je većina od 65 rezolucija Vijeća Sigurnosti i Generalne Skupštine UN koje osuđuju izraelske akcije, i 41 rezolucija Vijeća Sigurnosti na koju su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] stavile [[veto]], imale gotovo univerzalnu podršku u UN-u (često su glasovi SAD i Izraela bili gotovo usamljeni), pristalice Izraela tvrde da ove rezolucije često pogrešno tumače međunarodno pravo, da ih njihove pristalice selektivno primjenjuju, i da su same sjednice pristrasne.

Izrael nije član ni jedne od pet geografskih grupacija koje bi ga kvalifikovale za članstvo u Vijeću Sigurnosti po prihvaćenoj praksi zbog odbijanja Islamskih zemalja. Ima vremenski neodređeno privremeno članstvo u grupi &quot;Zapadna Evropa i Drugi&quot; ali se složio da ne traži članstvo u UNVS po toj osnovi. Više od polovine hitnih sjednica UN-a su bile odgovor na regionalne krize.

=== Ratovi ===

Uspostavljanje države Izrael, [[1948]]. godine, i njegovo postojanje je bilo uzrok čestim agresijama od strane arapskih zemljama poput Sirije, Libana, Jordana, Egipta, Iraka i Saudijske Arabije. Ratno stanje između Egipta i Izraela je okončano potpisivanjem [[Izraelsko-egipatski mirovni sporazum|Izraelsko-egipatskog mirovnog sporazuma]] [[26. mart]]a, [[1979]]. Ratno stanje sa Jordanom je zvanično okončano potpisivanjem [[Izraelsko-jordanski mirovni sporazum|Izraelsko-jordanskog mirovnog sporazuma]] [[26. oktobar|26. oktobra]], [[1994]]. Sporadični pregovori sa Libanom i Sirijom, preostalim susjedima sa kojima Izrael nije potpisao mirovne sporazume, su još bez rezultata. Izrael je trenutno umješan i u [[Izraelsko-palestinski sukob|tekući sukob]] sa [[Palestinci]]ma u teritorijama koje kontroliše od Šestodnevnog rata, 1967, uprkos potpisivanju [[Sporazum iz Osla|Sporazuma iz Osla]] [[13. septembar|13. septembra]], [[1993]], i naporima Izraela, Palestinaca i svjetskih mirotvoraca.

== Također pogledajte ==
* [[Arapsko-izraelski rat 1948.]] &quot;Rat za nezavisnost&quot; (Također pogledajte: [[1949 Armistice Agreements]]) מלחמת העצמאות (גם מלחמת הקוממיות או מלחמת השחרור) י
* [[Suecki rat 1956.]] &quot;Operacija Kadeš&quot; מבצע קדש או מלחמת סיני
* [[Šestodnevni rat 1967.]] מלחמת ששת הימים
* [[1970 War of Attrition]] מלחמת ההתשה
* [[Yom Kippurski rat|Yom Kippurski rat 1973.]] מלחמת יום כיפור
* [[1982 Lebanon War]] &quot;Operacija Mir za Galileju&quot; מבצע שלום הגליל
* [[1990/1 Gulf War]] מלחמת המפרץ
* [[al-Aksa intifada]] אירועי גאות ושפל
* [[Izraelsko-libanski sukob 2006.]]
* [[Operacija &quot;Zaštitni rub&quot;]]
* [[Prahistorija Izraela i Palestine]]
* [[Historija Izraela i Palestine]]
* [[Izraelski muzej]]
* [[Uspostava i historija Države Izrael]]
* [[Cionizam]]
* [[Antisemitizam]]
* [[Jevrejske izbjeglice]]
* [[Balfurova deklaracija 1917.]]
* [[Mirovni sporazum u Camp Davidu između Egipta i Izraela 1978.]]
* [[Mirovni sporazum u Oslu između Palestinaca i Izraela 1993.]]
* [[Samit u Camp Davidu između Palestinaca i Izraela 2000.]]
* [[Prijedlozi za palestinsku državu]]
* [[Arapsko-izraelski konflikt]]
* [[Bliskoistočni sukob]]
* [[Izraelske odbrambene Snage]]
* [[Kraljevina Izrael|Stara kraljevina Izrael]]
* [[Jevrejska država]]
* [[Cezarija]]
* [[Meitar]]
{{Wikivijesti|Izrael nastavlja sa napadom}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Israel}}
* [https://web.archive.org/web/20050319084310/http://www.infotour.co.il/ Turističke službe u Izraelu]
* [https://web.archive.org/web/20050421082949/http://www.info.gov.il/eng/mainpage.asp Vlada Izraela]
* [http://www.jpost.com/ Jerusalim Post novine (Engleski)]
* [http://www.haaretz.com/ Englesko izdanje Izraelskih novina Ha Arec (Ha'Aretz)]
* [http://www.maarivintl.com/ Englesko izdanje Maariva (Maariv), izraelskih novina]
* [http://ec.europa.eu/external_relations/israel/intro/ Odnosi Evropske Unije sa Izraelom]
* [http://www.trekker.co.il/english/israel.htm Fotografije Izraela]

== Reference ==
{{reference}}

{{Države Azije}}
{{Mediteranska unija}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Izrael]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]</text>
      <sha1>j4otdcq8ud5isvcbevzqrtj6raptuzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Počitelj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8159</id>
    <revision>
      <id>3425886</id>
      <parentid>3307343</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:05:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8653" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Počitelj (čvor)}}
{{Infokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Počitelj
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Počitelj (collage).jpg
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     =
| kanton                       = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|23px|border]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
| grad                         = [[Čapljina]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.1339
| dužina_stepeni               = 17.7325
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 799
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 88305
| pozivni broj                 = (+387) 36
| matični broj                 = 110639&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=22. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 10243
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Počitelj u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Počitelj''' je naseljeno mjesto u [[grad]]u [[Čapljina|Čapljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. Počitelj je historijsko naselje orijentalno-mediteranskog karaktera smješteno u dolini rijeke [[Neretva|Neretve]] i jedna od najljepših kulturno-historijskih cjelina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Historija ==
=== Porijeklo imena ===
Ime ''Počitelj'' ukazuje na arhaično porijeklo. [[Etimologija]] imena Počitelj nije riješena. Jedni smatraju da je ime Počitelj izvedeno od glagola počivati; drugi da je ime kastelana toga grada dalo gradu ime Počitelj; treći da su učeni ljudi 'poštovana gospoda' uslovili ime Počitelja; četvrti da se porijeklo imena Počitelja treba tražiti u hungarizmu 'čitelj', italijanski 'cittadela', kao izrazu za grad, utvrdu; peti da se radi o glagolu čitati, ... Po svemu, čini se da će pronalaženje rješenja za porijeklo imena Počitelja i dalje zaokupljati interes javnosti i struke.

=== Počitelj u srednjem vijeku ===
Počitelj predstavlja [[tvrđava|tvrđavu]] koja potječe iz srednjega vijeka. Nalazi se uz lijevu obalu rijeke [[neretva|Neretve]] kod [[Čapljina|Čapljine]]. [[Utvrda]] je štitila ulaz u dolinu donje Neretve na putu iz [[Drijeva]] prema [[bišće|Bišću]]. Prvi put se Počitelj navodi u povelji za [[vojvoda|vojvodu]] [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] [[1444]]. (''Posichell, Vdobranah castello con lo contato''). Kasnije je pomenut ''1448'' (''castrum Beczitel'') i [[1454]]. (''civitate Pozitell cum pertinentiis suis'').

Dugo vremena pogrešno se smatralo da je u Počitelju bilo bosansko kraljevsko [[brodogradilište]] u [[14. vijek]]u. Čuveni drugi novi grad kojeg je [[Tvrtko I. Kotromanić]] gradio [[1383]]. u primorju zvao se [[Brštanik]]. On je pogrešno smještan kod Počitelja pa je i određena aktivnost oko Tvrtkovog brodogradilišta, a i prodaje soli, dovođena u vezu sa Počiteljem. Kasnije su historičari dokazali da je Brštanik bio dalje od Počitelja, pa je sve ostalo što se povezivalo za Počitelj ostalo bez ikakvoga osnova. Uprkos tome i danas se može pročitati u literaturi da je Počitelj zidao Tvrtko 1383, i da je tu bilo brodogradilište. Počitelj je imao značajnu ulogu u sukobima sa [[osmanlije|Osmanlijama]].

=== Počitelj u novom vijeku ===
Ovaj hercegovački gradić na živopisnoj obali [[Neretva|Neretve]] izgrađuje se intenzivno od druge polovine 16. vijeka kroz plodonosno ukrštanje dviju graditeljskih tradicija - orijentalne i mediteranske. Sve do naših dana bilo je sačuvano to graditeljsko kulturno blago - [[Šišman Ibrahim-pašina džamija]], [[Počiteljska sahat-kula]], [[medresa]], hamam, han, [[Gavrankapetanovića kuća|kuća Gavrankapetanovića]].

U januaru [[2003]]. historijsko gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=780 |title=Počitelj, historijsko – gradsko područje |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=22. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305032846/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=780 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. podnesena je kandidatura Počitelja za [[Svjetska baština|Svjetsku baštinu]] [[UNESCO]]-a.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5092/ |title=The historic urban site of Počitelj |work=The United Nations Organization for Education (UNESCO) |access-date= 22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Počitelj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 110639
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 799
| g2013_bosnjaci           = 466
| g2013_srbi               = 2
| g2013_hrvati             = 316
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_bosanciihercegovci = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 8
| g1991_ukupno             = 905
| g1991_muslimani          = 660
| g1991_srbi               = 20
| g1991_hrvati             = 172
| g1991_jugosloveni        = 36
| g1981_ukupno             = 888
| g1981_muslimani          = 629
| g1981_srbi               = 15
| g1981_hrvati             = 182
| g1981_jugosloveni        = 53
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 4
| g1981_albanci            = 3
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 804
| g1971_muslimani          = 605
| g1971_srbi               = 15
| g1971_hrvati             = 171
| g1971_jugosloveni        = 6
| g1971_slovenci           = 1
| g1971_crnogorci          = 2
| g1971_albanci            = 2
}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pocitelj Castle.JPG|Kula Gavrankapetanovića 
Datoteka:Pociteljska sahat-kula.jpg|[[Sahat-kula]] u Počitelju
Datoteka:Počitelj - pano.jpg|Počitelj
Datoteka:Pocitelj.PNG|Panorama Počitelja
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Počitelj}}
* [http://www.capljina.ba/ Zvanični sajt grada Čapljine]
* [http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5092/ Kandidatura Počitelja za Svjetsku baštinu UNESCO-a]

{{Općina Čapljina}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Počitelj|*]]
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Čapljini]]</text>
      <sha1>oxovjgcqrwbdon1u65hdphtja8jhtdd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Most Mehmed-paše Sokolovića</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9270</id>
    <revision>
      <id>3425885</id>
      <parentid>3391776</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:04:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Višegrad]]; −[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8933" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Geokutija|Most
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   = Most Mehmed-paše Sokolovića
| izvorno_ime           =
| kategorija            = Most
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv        =
| etimologija           =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 = Visegrad Drina Bridge 1.jpg
| opis_slike            = Most Mehmed-paše Sokolovića
&lt;!-- *** Država, regije i.t.d *** --&gt;
| država                = Bosna i Hercegovina
| zastava_države        = da
| pokrajina             =
| regija                =
| distrikt              =
| općina                = [[Višegrad]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| položaj               =
| visina                = 
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 56| širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 19| dužina_minuta = 17| dužina_sekundi = 16| dužina_IZ =E
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = 179.5| dužina_orijentacija =
| dužina_jedinica       = m
| širina                = | širina_orijentacija =
| širina_jedinica       = 
| visina                = 
| dubina                =
| zapremina             =
| površina              = 
&lt;!-- *** Svojstvo *** --&gt;
| autor                 = [[Mimar Sinan]]
| stil                  =
| material              =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               = 1577
| datum                 =
| uprava                =
| vlasnik               =
&lt;!-- *** Pristup *** --&gt;
| javnost               =
| posjećivanje          = | posjećivanje_datum =
| pristup               =
&lt;!-- *** UNESCO *** --&gt;
| whs_ime               = Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad
| whs_godina            = 2007
| whs_broj              = 1260
| whs_regija            = Evropa i Sjeverna Amerika
| whs_kriterija         = ii, iv
| iucn_kategorija       =
&lt;!-- *** Slobodni polji *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}
'''Most Mehmed-paše Sokolovića''' (Stari most u Višegradu) je most na rijeci [[Drina|Drini]]. Nalazi u [[Višegrad]]u, blizu granice između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u razdoblju od 15. do 19. vijeka u Bosni i Hercegovini. Most [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=769 |title=Most Mehmed-paše Sokolovića |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; 
Zajedno sa [[Stari most|Starim mostom]] u [[Mostar]]u, nalazi se na UNESCO-ovoj [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|listi mjesta svjetske baštine u Bosni i Hercegovini]].

== Historija ==
[[Datoteka:Mehmed Pasa Sokolovic Bridge Visegrad 1900.JPG|mini|lijevo|200p|Stari most u Višegradu oko 1890.]]
[[Most]] izgrađen je u periodu od 1571. do 1577. godine&lt;ref name=&quot;MMS&quot;/&gt;, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu sa [[Carigrad]]om iznad rijeke Drine. Izgradnja mosta povjerena je poznatom turskom graditelju, Kodža [[Mimar Sinan]]u&lt;ref name=&quot;MMS&quot;&gt;{{Cite web|url=https://structurae.net/structures/mehmed-pasa-sokolovic-bridge|title=Mehmed Paša Sokolović Bridge|work=structurae.net/|accessdate=5. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;, dvorskom [[arhitekt]]i i vrhovnom graditelju Carstva, jednom od najvećih arhitekata svijeta. Zadužbina je [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]], velikog [[vezir]]a trojice [[sultan]]a (1565-79) – [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]].

Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875, 1911. i 1939. te 1940. godine. Pri povlačenju Austrijanaca iz Višegrada 1914. godine, razoreno je jedno okno, a slijedeće godine srpska vojska prilikom napuštanja Višegrada je razorila još jedno. Takvo stanje mosta se zadržalo do 1939. godine kada je doveden u ispravno stanje. Od 1915. do 1939. godine na porušenom dijelu mosta stajala je željezna konstrukcija preko koje se odvijao saobraćaj. Prilikom povlačenja Nijemaca u oktobru 1943. godine i taj je dio razoren.

Sredina mosta, nazvana kapija-sofa, je bila proširena i ubrzo je postala popularno sastajalište za ljude iz Višegrada i okoline.

Roman [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] &quot;[[Na Drini ćuprija]]&quot;, za koji je pisac dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] i koji je preveden na mnoge svjetske jezike, je baziran na historiji ovog mosta. Roman je kroz historiju mosta prikazao i historiju cjelokupnog podneblja i mnoge značajne događaje u vezi sa mostom.

== Karakteristike ==

Dio mosta preko rijeke čini jedanaest lučnih otvora, od kojih je krajnji otvor uz desnu obalu oslonjen na dva podzida sa najmanjim rasponom od 5,20 m. Ostalih deset lučnih otvora raspona su od 10,70-14,80 m. Most leži na devet velikih kamenih stubova širine 3,50-4,00 m i dužine oko 11,50 m. Na lijevoj obali krajnji otvor se oslanja na ugao mosta kojim prelazi u rampu. Širina kolovoza na mostu iznosi 6,00 m. Ogradni zidovi su debljine 60 cm, i njihova dužina iznosi 179,44 m. Pristupna rampa je široka oko 6,60 m sa ogradama i dužine je oko 120,00 m. U rampi su četiri lučna otvora, jedan veći na uglu (širine 4,50 m) i tri manja iznad potoka koji se ulijeva u Drinu. Lukovi su klasični prelomljeni lukovi sa relativno malim ekscentricitetom centara (cca 1,0 m, a svoda debljine 85 cm) čime se približuju polukrugu. 
[[Datoteka:Visegrad Most Capija.JPG|mini|180px|Kapija na sredini mosta]]
[[Kamen]] za zidanje mosta sječen je u mjestu Banja, oko 5 km niz desnu obalu rijeke [[Drina|Drine]]. Na sredini ovog mosta stajala je drvena kula za koju se ne zna vrijeme nastanka, a koja je porušena 1886. godine. Kula je predstavljala stražarnicu ispod koje je bio prolaz, a koji se zatvarao jakim [[hrast]]ovim vratima sa obje strane. Na kuli se nalazilo nekoliko malih topova zvanih šibe. Na mostu su se nalazila dva [[tarih]]a u stihovima sa uklesanim godinama – na prvom 971.-/1571., a na drugom 985./1577. Most je izdržao nekoliko velikih poplava, od kojih je najveća ona iz [[1896]]. godine, kada je nivo rijeke Drine bio 1,60 m iznad mosta.

Stubovi, svod i čeoni zidovi izvedeni od [[sedre]] sa lokaliteta majdan [[Višegrad]]ske banje. Pojedini kameni blokovi vezani su [[željezo|željeznim]] klamfama zalivenim olovom. Nad čeonim zidovima, u ravni nivelete kolovoza, je profilisani vijenac (od sedre visine 30 cm) na kojem leži masivna kamena ograda. Šesti stub je sa plastičnom obradom. Na uzvodnoj strani, sa trokutaste osnove prelazi stepenasto u pravougaono proširenje, koje nosi slijepi portal sa tarihom-natpisom. Na nizvodnoj strani su poligonalne osnove stepenasto prelaze u pravougaono proširenje na kojem je sofa za sjedenje. Služi namjenjenoj svrsi do danas.

== Trenutno stanje ==
{{starost sekcija}}
Most Mehmed-paše Sokolovića je trenutno najugroženiji nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Stabilnost mosta ugrožena je neispunjavanjem uvjeta sadržanih u zapisniku Komisije za tehnički prijem hidroelektrane [[Višegrad]] i nezakonitim radom [[Hidroelektrana|hidroelektrane]]. Rad hidroelektrane je izazvao rast nivoa vode rijeke [[Drina|Drine]] koja je povećala opterećenje na nosive stubove mosta dok [[erozija]] dijela mosta ispod vode prijeti rušenju cijelog mosta. Zbog nedostatka finansijskih sredstava nije bilo redovnih opravki mosta u zadnjih nekoliko decenija.
Most Mehmed-paše Sokolovića je također upisan i na listu 100 najugroženijih spomenika svjetske baštine od strane ''World Monuments Fund'' (Fond svjetskih spomenika) organizacije .

== Bibliografija ==
* Styh, E., ''Bauwesen in B. Und H.'' , Wien 1887.
* Bejtić, Alija, ''Sokolovićev most na Drini u Višegradu'', Sarajevo 1945.
* Andrić, Ivo, ''Na Drini ćuprija''

== Literatura ==
* Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović, Sarajevo 1969 -Stari mostovi u BiH

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad}}
* [https://web.archive.org/web/20070927005951/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=769 Aneks 8 komisija o mostu Mehmed-paše Sokolovića]
* [https://web.archive.org/web/20071014105414/http://aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=163&amp;lang=1 Upis mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu na World Monuments Watch List of 100 Most Endangered Sites]

{{Svjetska baština u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Mostovi završeni u 1570tim]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Višegradu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>lg0rijlzvbqs415zryuje3xr7g3repm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kokosova ostrva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11151</id>
    <revision>
      <id>3425855</id>
      <parentid>3047971</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:49:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5771" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Geokutija|teritorija Australije
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                   =Kokosova ostrva
| izvorno_ime           =Cocos Islands
| drugo_ime             =Keeling Islands
| kategorija            = 
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| etimologija           =
| službeni_naziv        =
| moto                  =
| nadimak               =
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                 =Cocos_keelingISS002-E-9900.PNG
| opis_slike            =Satelitski snimak (NASA)
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava               =Flag_of_the_Cocos_%28Keeling%29_Islands.svg
| simbol                =Armoiries_des_%C3%AEles_Cocos.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                =Australija
| zastava_države        ={{ZID|Australija}}
| pokrajina             = | pokrajina_vrsta =
| regija                = | regija_vrsta =
| distrikt              = | distrikt_vrsta =
&lt;!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --&gt;
| graniči_sa            =
| dio                   =
| grad                  =
| znamenitost           =
| rijeka                =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad           =
| položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada =
| visina_glavnog_grada  =
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši               =
| najviša_lokacija      = | najviša_regija = | najviša_država =
| najviša_visina        = 
| highest_lat_d         = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS =
| highest_long_d        = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW =
| najniža               =
| najniža_lokacija      = | najniža_regija = | najniža_država =
| najniža_visina       = 
| lowest_lat_d          = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS =
| lowest_long_d         = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW =
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| dužina                = | dužina_orijentacija =
| širina                = | širina_orijentacija =
| površina              =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo          = | stanovništvo_datum =
| stanovništvo_gustoća  = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan               =
| datum                 =
| vlada_položaj         = | vlada_regija = | vlada_država =
| government_elevation  =
| government_lat_d      = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS =
| government_long_d     = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW =
| lider                 =
| lider_partija         =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona        = | utc_odstupanje =
| vremenska_zona_DST    = | utc_offset_DST =
| poštanski_broj        =
| pozivni broj          =
| kod                   =
&lt;!-- *** Slobodna polja *** --&gt;
| prazno                = | prazno_vrsta =
| prazno1               = | prazno1_vrsta = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                 =
| opis_karte            =
| razmjer_karte         =
| karta_lokacija_x      =
| karta_lokacija_y      =
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica          =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka              =
}}

Teritorija '''Kokosovih (Keelingovih) ostrva''', ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Cocos Islands'') i '''Keelingova ostrva''' (engleski: ''Keeling Islands''), predstavljaju teritoriju [[Australija|Australije]]. Sastoje se od dva [[atol]]a s 27 koralna [[Ostrvo|ostrva]]. Ostrva se nalaze u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]], otprilike na pola rastojanja između Australije i [[Šri Lanka|Šri Lanke]], na 12° 30´00“S, 96° 50´00“E.

Ostrva je godine [[1609]]. otkrio [[William Keeling]], po kome su dobili i ime. Ostali su nenastanjeni sve do početka [[19. vijek]]a kada je nekoliko britanskih porodica na njima osnovalo plantaže i dovelo ropsku radnu snagu iz [[Indonezija|Indonezije]] i [[Afrika|Afrike]]. Ostrva je godine [[1836]]. posjetio [[HMS Beagle]] s [[Charles Darwin|Charlesom Darwinom]] koji je proučavao atole, njihov nastanak i prirodne vrste. Godine [[1857]]. ostrva su formalno došla pod vlast [[Britanska imperija|Britanske imperije]].

Godine [[1914]]. napad njemačke krstarice [[Emden (njemačka krstarica)|Emden]] na britansku telegrafsku stanicu na ostrvima je doveo do [[Bitka kod Kokosovih ostrva|bitke kod Kokosovih ostrva]] - jednog od prvih pomorskih okršaja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] tamo se pobunio cejlonski garnizon.

Nakon rata, godine [[1955]]., ostrva su prepuštena Australiji, koja je ostrvu dala manji stepen autonomije. Na njima danas živi oko 600 stanovnika, od čega su 80 % [[Malajci]] i [[suniti|sunitski muslimani]], a ostatak Evropljani i kršćani. 

Na Zapadnom ostrvu - koji je i glavni grad - postoji asfaltirana poletno-sletna staza te sidrište. Glavna privredna grana je uzgoj [[kokos]]a, a odnedavno i [[turizam]]. Ostrva imaju vlastiti internet nastavak - .cc.

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Category:Cocos (Keeling) Islands}}
* [http://www.cocos-tourism.cc Cocos (Keeling) Islands Tourism website]
* [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ck.html Cocos (Keeling) Islands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070509151852/https://www.cia.gov/cia//publications/factbook/geos/ck.html |date=9. 5. 2007 }} entry from the [[CIA World Factbook]]
* [http://www.shire.cc/ Shire of Cocos (Keeling) Islands]

{{Commonwealth}}
{{Države Okeanije}}

[[Kategorija:Geografija Australije]]
[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Kokosova ostrva]]</text>
      <sha1>4cifukl77osyb9tcwvywnz4gbae9eie</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lesoto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13032</id>
    <revision>
      <id>3425857</id>
      <parentid>3382184</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T00:13:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35111" xml:space="preserve">{{Wiki članak}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Kraljevina Lesoto
| izvorno_ime                    = ''Mmuso wa Lesotho'' {{Simboli jezika|st|Sesotho}}&lt;br /&gt;''Kingdom of Lesotho'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| ime_genitiv                    = Lesotoa
| himna                          = &quot;[[Lesotho Fatse La Bontat'a Rona]]&quot;
| zastava                        = Flag of Lesotho.svg
| grb                            = Coat of arms of Lesotho.svg
| mapa                           = Location Lesotho AU Africa.svg
| službeni_jezik                 = [[Sesotho jezik|sesotho]] &lt;small&gt;(južni sotho)&lt;/small&gt; i [[Engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad                    = [[Maseru]]
| glavni_grad_kordinati          = {{coord|29|28|S|27|56|E}}
| državno_uređenje               = [[Ustavna monarhija]]
| vrsta_prve_vlasti              = Kralj
| vladar_prva_vlast              = [[Letsie III]]
| vrsta_druge_vlasti             = Predsjednik vlade
| vladar_druga_vlast             = [[Moeketsi Majoro]] 
| po_površini_na_svijetu         = 137.
| površina                       = 30.355
| procenat_vode                  = 0
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 143.
| stanovnika                     = 2.128.180
| gustoća                        = 62
| nezavisnost                    = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] 
| nezavisnost_priznato           = [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1966]].
| bdp_ukupno                     = $3,303 milijardi
| bdp_godina                     = 2010
| po_broju_bdp_na_svijetu        =
| bdp_per_capita                 =
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0,427
| hdi_godina                     = 2010
| hdi_nivo                       = {{color|red|nizak}}
| po_broju_hdi_na_svijetu        =
| gini                           = 63,2
| gini_godina                    = 1995
| po_broju_gini_na_svijetu       =
| valuta                         = [[Loti]] (100 sentea)
| najviša_tačka_ime              = [[Thabana Ntlenyana]]
| najviša_tačka_metara           = 3 482
| najveće_jezero_ime             =
| najveće_jezero_površina        =
| najveća_rijeka_ime             =
| najveća_rijeka_dužina          =
| vremenska_zona                 = [[UTC]] +3
| internetski_nastavak           = [[.ls]]
| pozivni_broj                   = 266
}}

'''Kraljevina Lesoto''' ([[Sesoto jezik]]: ''Mmuso wa Lesotho'' [{{IPA|lɪ'sʊːtʰʊ}}]), ranije ''[[Basuto]]'', je parlamentarna [[monarhija]] u [[Južna Afrika (regija)|južnoj Africi]]. Lesoto je [[enklava]] unutar [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], potpuno okružena teritorijom ove države. Međutim, Lesoto nikad u svojoj historiji nije politički pripadao Južnoafričkoj Republici. Zemlja se nalazi između 29 i 30 stepena južne geografske širine i 28 i 30 stepena istočne geografske dužine. Zbog svog posebnog geografskog položaja i velike nadmorske visine, Lesoto se često naziva i ''Kraljevina na nebu'' (engl. ''Kingdom in the Sky'')&lt;ref&gt;[http://www.seelesotho.com/ Welcome to the Kingdom in the Sky], turističke informacije&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Prevedeno sa [[Sesotho jezik|sesoto jezika]], Lesoto znači &quot;''Država naroda koji govore soto jezik&quot;'', gdje se misli na južni soto jezik ([[sesotho|sesoto]]). Za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] krunske kontrole teritorije, nosila je ime Basutoland, što u prevodu znači &quot;''zemlja naroda Basuto''&quot; ili &quot;''zemlja Basutoa''&quot;. Sama etimologija &quot;Basuto&quot;, prevedeno također sa soto jezika, znači &quot;''južni Soto (često zvan Basuto) Lesotoa i okolnih područja''&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Basuto|title=Basuto {{!}} people|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=25. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Map Lesotho SRTM.png|lijevo|mini|Topografska karta Lesota]]
Kraljevina Lesoto spada u najmanje države u Africi (42. po veličini) i sa površinom od 30.355&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; je otprilike velika kao [[Belgija]]. Nema izlaz na [[more]]. Sa svojim jedinim susjedom, Južnom Afrikom, graniči se u dužini od 909&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |title=CIA World Factbook Land boundaries |access-date=28. 4. 2009 |archive-date=1. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001204523/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2096.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na zapadu i sjeveru graniči se sa južnoafričkom provincijom [[Vrystaat]], na istoku [[KwaZulu-Natal]], a na jugu sa provincijom [[Oos-Kaap]]. Lesoto je jedna od tri države svijeta koja je okružena sa samo jednom državom (ostale dvije su [[Vatikan]] i [[San Marino]]).
Zapadni dio Lesota se nalazi na jednoj visoravni, takozvanoj ''[[Highveld]]'' (koja se zbog specifične topografije zemlje naziva još i ''Lowlands'' (nizija)), gdje se nalazi najveći dio stanovništva zemlje. Nadmorska visina visoravni ''Lowlands'' iznosi između 1400 i 1700 metara. U njoj se nalaze brojna korita rijeka i doline.
Istočni dio zemlje (''Highlands'') se nalazi djelimično na nadmorskoj visini preko 2000 metara, a preovladavaju [[bazalt]]ne stijene, zbog [[vulkan]]skih erupcija u davnoj prošlosti od preko 150 miliona godina. Gorje je ispresjecano dubokim riječnim dolinama. Najviši vrh zemlje, a ujedno i najviši u regiji južne Afrike je [[Thabana Ntlenyana]], sa visinom od 3482 metra.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.world66.com/africa/lesotho/thabanantlenyana |title=Thabana-Ntlenyana Travel Guide |access-date=7. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121014132259/http://www.world66.com/africa/lesotho/thabanantlenyana |archive-date=14. 10. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Najniža tačka Lesota se nalazi na ušću rijeka [[Oranje]] (u Lesotu zvana ''[[Senqu]]'') i [[Makhaleng]], na nadmorskoj visini od 1400 metara. Lesoto je jedina nezavisna država na svijetu čija se cjelokupna teritorija nalazi iznad 1000 metara nadmorske visine.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/country-profile/lesotho Country profile: Lesotho]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.esa.int/esaEO/SEMYMSWUP4F_index_0.html Earth from Space: Winter in southern Africa]&lt;/ref&gt; Pored toga, oko 80% teritorije leži preko 1800 metara.
[[Datoteka:Erosion Lesotho.jpg|lijevo|mini|Efekti erozije u blizini Ha Lebesa]]

U Lesotu izviru dvije najznačajnije južnoafričke rijeke: Oranje i [[Caledon (rijeka)|Caledon]], koje su duž svog toka napravile duboke [[kanjon]]e i doline. Zbog tvrdoće bazaltnih stijena, brojni su i [[vodopad]]i u područjima planinskog masiva [[Maloti]], među kojima je Malet[[sunyane vodopad]] u blizini [[Semonkong]]a, sa 192 metra najviši neprekidni vodopad u južnoj Africi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.world-waterfalls.com/waterfall.php?num=288 |title=Maletsunyane Falls vodopad |access-date=27. 4. 2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/6Hwg8arPv?url=http://www.worldwaterfalldatabase.com/waterfall/Maletsunyane-Falls-234/ |archive-date=7. 7. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zemljište visoravni na prelazu u Lowlands na zapadu sastoji se iz mehkih pjeskovitih stijena. Zbog toga, ali i zbog prenaseljenosti ovog područja, te prekomjernog iskorištavanja (samo je 11% površine zemlje poljoprivredno iskoristivo), ovo područje je snažno pogođeno [[erozija|erozijom]].
Prirodni resursi zemlje su [[voda]], kao i [[dijamant]]i i neki drugi minerali. Bogate rezerve vode, sa procjenjenim dnevnim količinama od oko 7.280 miliona litara, se koriste za ogromne projekte navodnjavanja i proizvodnje električne energije.

== Klima ==
Kao i u drugim zemljama [[Južna hemisfera|južne hemisfere]], godišnja doba su suprotna u odnosu na sjevernu hemisferu. Zbog velike nadmorske visine, klima Lesota nije pretjerano topla. Zimi, između juna i [[august]]a, često bude veoma hladno, a na visokim planinama nerijetko bude i snijega. Danju, i zimi je veoma sunčano, a tokom cijele godine broj sunčanih dana se u prosjeku kreće oko 300. U ljetnim mjesecima, između novembra i [[mart]]a je u cijelom Lesoto izrazito vruće. Ljeti su veoma česte oluje, gotovo 100 dana tokom godine. Zbog nadmorske visine, tokom dana temperature često dosta osciliraju (između -15&amp;nbsp;°C noću u zimskom periodu do 30&amp;nbsp;°C danju u ljetnom periodu). Prosječna godišnja temperatura u Maseru iznosi 15&amp;nbsp;°C. Na vrhovima planinskog masiva Drackensberge tokom cijele godine može doći do [[snijeg|snježnih]] padavina. Oko 85% ukupnih godišnjih padavina od 600 – 800&amp;nbsp;mm, padne tokom ljeta, zbog čega je zimi za vrijeme sušnih mjeseci krajolik pust.&lt;ref&gt;''[http://www.lesmet.org.ls/climate_of_lesotho.htm Klima Lesota] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071224101153/http://www.lesmet.org.ls/climate_of_lesotho.htm |date=24. 12. 2007 }}'', Meteorološka služba Lesota&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lesotho Snow.jpg|mini|desno|Snijeg na planinama Lesota]]

== Flora i fauna ==
Lesoto je veoma siromašan sa drvetom. U cijeloj zemlji ima vrlo malo drveća, pretežno [[eukaliptus]]a, akacije i slično. Životinjski svijet karakterišu manje životinje. Najveći sisar je [[antilopa]] (''Pelea capreolus''). Od veće važnosti su brojne ptice: roda, [[ibis]] i lešinari, od kojih je najinteresantniji ''bradati lešinar''.

== Historija ==
Planinsko područje Lesota naseljavao je još 25.000 godina p. n. e. narod ''[[San (narod)|San]]'', koji su uglavnom bili lovci i sakupljači plodova. Od brojnih [[pećina|pećinskih]] crteža koji su načinili pripadnici ovog naroda u cijeloj južnoj Africi, u samom Lesotu se nalazi oko 5.000, kao što je [[Ha Baroana]], oko 50&amp;nbsp;km istočno od glavnog grada.
Za vrijeme seobe Bantu plemena, koja je počela oko 4. i [[5. vijek]]a, u ovo područje se doseljava narod [[Nguni]] i počinje se baviti poljoprivredom. U narednim vijekovima, na područje Lesota se više se doseljava Bantu plemena sa sjevera. Do [[11. vijek]]a su Basotho i njemu srodna Tswana plemena gotovo potpuno potisnuli domorodački narod San, tako da danas u Lesotu i cijelom području južne Afrike gotovo da i nema pripadnika ovog naroda. Najveći broj doseljenih Basotho plemena se naselio u plodnu dolinu rijeke Caledon, gdje su živjeli u manjim zajednicama, uglavnom od poljoprivrede i uzgoja [[stoka|stoke]], a zbog veoma malo plodnog zemljišta, često je dolazilo do nesuglasica sa susjednim plemenima pa i sukoba.

=== Vladavina kralja Moshoeshoe I. ===
Početkom [[19. vijek]]a, veliki kralj [[Zulu]]a, [[Shaka Zulu|Shaka]], je sve više povećavao svoje kraljevstvo. Širenjem svoje vlasti, pod udar je došlo i područje koje su naseljavala Basotho plemena. Stalni napadi Zulua, pljačke i teror koji su provodili nad plemenima Basotho, dovelo je lokalno stanovništvo na rub gladi, do te mjere da je stanovništvo u nekim područjima Lesota počelo pokazivati znakove [[kanibalizam|kanibalizma]].&lt;ref&gt;David Ambrose: ''The Guide to Lesotho'', str. 71, Winchester Press, Johannesburg, Maseru, 1976, {{ISBN|0-620-02190-X}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Moshoeshoe.jpg|mini|desno|Kralj Moshoeshoe I]]
U žestokim sukobima, narod Basotho, ujedinjen od [[1820]] godine pod poglavicom Moshoeshoe I, uspješno se odbranio od napada Zulua. Moshoeshoe naređuje izgradnju dvije utvrde u Butha-Butha i Thaba Bosiu, gdje su se sklonile brojne Basotho izbjeglice za vrijeme sukoba. Putem vješte politike, on napokon uspjeva značajno proširiti svoj uticaj, čime je osigurao podršku okolnih plemena. Od tog vremena često je poznat i kao '''Moshoeshoe Veliki''', a često ga smatraju i osnivačem Basotho nacije.
Od [[1830]] godine, u područje Lesota sve više prodiru [[Buri (Južnoafrička Republika)|Buri]], u potrazi za novim prostorom za naseljavanje i kolonizaciju. Kao posljedica sve većih napetosti između Holanđana i Britanaca u Južnoj Africi, sve brojnije grupe tzv. ''Voortrekkera'' ([[holandski jezik|hol.]] ''Voor'' - prije i ''trekker'' - putovati, migrirati) odnosno pionira počele su se seliti prema sjeveru, naročito u periodu između [[1836]] i [[1838]] godine, kada dolazi i do sukoba između Evropljana i vojske kralja Moshoeshoe. Pošto su vojnici tada novoformirane Oranjske države počeli napadati Basotho naselja, kralj traži zaštitu od Britanaca. Uslijedilo je sklapanje sporazuma o zaštiti između britanske kolonije Cape i Basothoa, ali je isti nedugo zatim raskinut [[1865]] godine, da bi se smirile razmirice sa Burskom republikom.
Nakon jedne ofanzive burske vojske 1865 godine, kraljevstvo Moshoeshoea se moralo predati, te su ustupili Burima veliko i plodno područje. Prije konačnog pada kraljevstva, [[kralj]]u je uspjelo nagovoriti Britance da [[1868]] godine uspostave protektorat na preostaloj teritoriji kojom je vladao, pod imenom ''Basutoland''. Vještom diplomatijom, Moshoeshoe uspjeva sačuvati određeni vid autonomije svog kraljevstva. Godinu dana nakon njegove smrti, [[1870]] godine, autonomija ipak biva ukinuta, a Basutoland pripojen ostalom dijelu južnoafričke kolonije.

=== Britanska krunska kolonija Basutoland ===
Za vrijeme novog kralja [[Letsie I]], Basotho narod nije imao predstavnika u [[parlament]]u britanske kolonije Cape. Iz tog razloga je dolazilo do ustanaka protiv Britanaca. Naposlijetku, Britancima je uspjelo da svo oružje pobunjenika konfiskuju. Međutim, brojne i mukotrpne borbe protiv ustanika koje je predvodio poglavica Moorosi godine [[1879]] i tokom tzv. ''Rata pištolja'' (''Gun war'') između [[1880]] i [[1881]], su za koloniju Cape bile tako iscrpljujuće i bezuspješne, da je već [[1884]] Basutoland predan u direktno okrilje britanske krune kao ''krunska kolonija''&lt;ref&gt;http://www.britishempire.co.uk/maproom/basutoland.htm&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[1910]] godine osnovana Južnoafrička Unija, Lesoto, kao i Bečuanaland (danas: [[Bocvana]] i [[Svazi]]) odbijaju da se priključe novoj nezavisnoj državi. Godine [[1938]] britanska vlada donosi odluku o zakonskim reformama, kojima je broj plemenskih poglavara i njihova moć značajno umanjena. Ovo, kao i strukturne promjene unutar zemlje, naročito [[urbanizacija]] i povećanje obrazovnih mogućnosti, doprinijelo je osjetnom smanjenju uticaja kralja i poglavica. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u kojem je učestvovalo nekoliko hiljada vojnika iz Basutolanda na strani Saveznika, raste težnja ka nezavisnošću zemlje te dolazi do osnivanja nekoliko pokreta za nezavisnost, poput Nacionalne stranke Basotho (''BNP'') ili Kongresne stranke Basotho (''BCP''). Godine [[1959]] donosi se prvi kolonijalni [[ustav]], koji omogućuje da se u [[1960]] godini, godini krunidbe kralja [[Moshoeshoe II]], raspišu prvi slobodni izbori u zemlji. Na sljedećim izborima [[1965]] godine, s neznatnom prednošću pobjeđuje BNP, koji godinu kasnije ([[1966]]) predvodi Basutoland prema nezavisnosti, pod novim imenom '''Lesoto'''. Kao državno uređenje, odabire se [[ustavna monarhija]], a prvi premijer Lesota postaje predsjednik stranke BNP [[Leabua Jonathan]].

=== Od 1966 do danas ===
Nakon što je [[1970]] godine pobijedila opozicijska stranka BCP po vodstvom [[Ntsu Mokhehle]], premijer Jonathan poništava rezultate izbora, stavlja ustav van snage, proglašava vanredno stanje u zemlji te privremeno protjeruje kralja Moshoeshoe II u egzil. Hapse se i ubijaju članovi opozicijske stranke i njihove porodice, a njihove kuće se uništavaju. Preostali članovi opozicije formiraju vladu u progonstvu, nakon što je donesen privremeni ustav zemlje [[1973]] godine, međutim ta vlada ostaje na margini dešavanja.
Vanjskopolitičke napetosti su porasle kada je 1982/83 Južnoafrička Republika (JAR) zaoštrila diplomatski pritisak na Lesoto, pod izgovorom da Lesoto podržava zabranjeni anti-[[apartheid]]ski pokret ''Afrički nacionalni kongres'' (ANC). Vlada bijele manjine u JAR stavlja sankcije Lesotu, čija je privreda jako zavisna od JAR, te pokreće vojne akcije protiv Lesota. Pri jednom napadu vojske JAR [[9. decembar|9. decembra]] [[1982]] ubijeno je preko 40 osoba. Odbijanje premijera Lesota, Jonathana, da uskrati podršku ANC-u i da ih protjera iz države, dovodi do političkih previranja i nemira, koji [[20. januar]]a [[1986]] prerastaju u vojni prevrat kojeg vodi general [[Justin Metsing Lekhanya]]. Ukida se parlament, sve stranke se ukidaju, a na čelo države staje šesteročlani vojni savjet. Kralju Moshoeshoe II se povećavaju izvršne i zakonodavne ovlasti, te on vlada sve do [[1990]] zajedno sa predsjednikom vojnog savjeta generalom Lekhanyaom.
Godine 1990, Moshoeshoe se protjeruje u izgnanstvo, a na tron dolazi kralj [[Letsie III]]. Lekhanya-u zamijenjuje Elias Phisoana Ramaema na mjestu predsjednika vojnog savjeta. Nova vlast vodi državu do 1993 kada se priprema novi demokratski ustav i raspisuju slobodni izbori. Prve demokratske izbore pobjeđuje BCP pod vodstvom [[Ntsu Mokhehle]]. Godinu kasnije, augusta [[1994]], kralj Letsie III uz podršku vojske, ponovo raspušta parlament te dio ustava stavlja van snage. No, samo mjesec dana kasnije, pučistička vlada se raspada, a vraća se stara demokratski izabrana vlada. Godine [[1995]], kralj Moshoeshoe II se vraća iz progonstva i ponovno staje na tron. Međutim, gine u jednoj saobraćajnoj nesreći 1996 godine, a njegov sin Letsie II postaje kralj 31. oktobra 1997 godine.
Na novim izborima, [[1998]] godine, pobjeđuje novoosnovana stranka ''Kongres Lesota za demokratiju'' (LCD) kojeg vodi [[Beuthuel Pakalitha Mosisili]]. Stranka osvaja 79 od 80 zastupničkih mjesta u parlamentu, što je opozicija osporavala, te su opozicioni pobunjenici poveli krvave borbe, i gotovo cijelu zemlju doveli do potpune stagnacije. Iz straha od eskalacije sukoba, premijer zemlje poziva vojsku JAR i [[Zimbabve]]a da uđu u zemlju kako bi pomogli stabilizaciji stanja. Tek nakon izmjena u izbornim zakonima, stanje se polahko smiruje, a vojska susjednih zemlja napušta zemlju [[2001]] godine. Na izborima [[2002]] godine, ponovno pobjeđuje premijer Mosisili, a većina naroda, kao i opozicija, ga prihvata. Posljednji izbori održani su u martu [[2007]] godine, kada LCD osvaja 61 od 80 mjesta u parlamentu. Najjača opozicijska stranka postala je novoosnovana ''Svebasotanska konvencija'' (''All Basotho Convention'') sa 17 mandata u parlamentu.

== Vlada ==
Ustav Lesota je usvojen [[2. april]]a [[1993]] godine. On je definisao državu kao ustavnu monarhiju, sa dvodomnim parlamentom. Na izborima za parlament mogu glasati svi građani stariji od 18 godina. Također utvrđena je i podjela vlasti, a sudstvo je nezavisno. Ustavom su garantirana i osnovna ljudska prava, pravo na govor, štampu, slobodu okupljanja, vjerske slobode, pravo na privatnost i zaštita privatne imovine.

=== Izvršna vlast ===
Premijer Lesota, trenutno [[Tom Thabane]] (od [[8. juni|8. juna]] [[2012.]]), je predsjednik vlade i kabineta, te ima izvršnu vlast u zemlji. Premijer se ne bira direktno na izborima. Po odredbama ustava, predsjednik pobjedničke stranke na izborima automatski dobija mjesto premijera. U periodu od [[1986]] do 1993 dužnost premijera je obavljao predsjedavajući vojnog savjeta, dok je vojna vlada bila na vlasti.
Kralj Lesota, trenutno Letsie III od [[7. februar]]a [[1996.]], ima samo određene predstavničke ovlasti, a ustavom mu je zabranjena svaka aktivna uloga u političkim dešavanjima. Monarhija je nasljedna, ali je moguće da savjet plemenskih vođa po tradicionalnim zakonima utvrdi ko će naslijediti umrlog monarha, ali ga može i prijevremeno svrgnuti.

=== Zakonodavna vlast ===
Zakonodavnu vlast u Lesotu ima [[parlament]], koji je podijeljen u dva doma. Kao gornji dom djeluje Senat, dok je donji dom nacionalna skupština.
Senat se sastoji od 33 člana, od kojih su 22 plemenske vođe u zemlji. Većina članova Senata su potomci kralja Moshoeshoe I i svoje mjesto u Senatu naslijeđuju. Ostalih 11 članova imenuje kralj, po prijedlogu vlade. Trenutni predsjednik Senata je Sempe Lejaha. Glavni zadatak Senata je provjera i revizija prijedloga zakona koje predlaže nacionalna skupština, ali i on može predlagati zakone.
Nacionalnu skupštinu, kao donji dom parlamenta, bira narod na općim, slobodnim, tajnim izborima. Mandat članova skupštine traje pet godina. Trenutno ima 120 članova skupštine, od kojih se 80 bira putem većinskih glasova, a 40 putem proporcionalnih glasova. Predsjednik nacionalne skupštine je Ntlhoi Motsamai.

=== Sudska vlast ===
[[Sudski sistem]] u Lesotu se zasniva, kao i u JAR, na mješovitoj formi između angloameričkog sistema ''common law'' ([[englesko pravo]]) i [[Rimsko-holandsko pravo|rimsko-holandskog prava]], koji ima korjene u [[Rimsko pravo|rimskom pravu]]. Ustavom je zagarantovana nezavisnost sudstva i odvajanje od politike. Najviša sudska instanca u zemlji je Vrhovni sud, čijeg predsjednika predlaže kralj. Vrhovnom sudu su potčinjeni lokalni sudovi, uglavnom u gradovima, te tradicionalni sudovi, koji najvećim dijelom postoje u seoskim sredinama.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Districts of Lesotho.png|desno|300px|Administrativna podjela Lesota]]
Lesoto je podjeljen na 10 okruga:
{| class=&quot;prettytable&quot;
|- 
! br.
! Okrug 
! Glavni grad
! Površina &lt;br /&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) 
! Stanovništvo &lt;br /&gt;(stanje: 2001)
|-
| align=&quot;left&quot; |1 || [[Berea (okrug)|Berea]] || [[Teyateyaneng]] || 2.222 || 300.557
|-
| align=&quot;left&quot; |2 || [[Butha-Buthe (okrug)|Butha-Buthe]] || [[Butha-Buthe]] || 1.767 || 126.948
|-
| align=&quot;left&quot; |3 || [[Leribe (okrug)|Leribe]] || [[Hlotse]] || 2.828 || 362.339
|-
| align=&quot;left&quot; |4 || [[Mafeteng (okrug)|Mafeteng]] || [[Mafeteng]] || 2.119 || 238.946
|-
| align=&quot;left&quot; |5 || [[Maseru (okrug)|Maseru]] || [[Maseru]] || 4.279 || 477.599
|-
| align=&quot;left&quot; |6 || [[Mohale's Hoek (okrug)|Mohales Hoek]] || [[Mohale's Hoek]] || 3.530 || 206.842
|-
| align=&quot;left&quot; |7 || [[Mokhotlong (okrug)|Mokhotlong]] || [[Mokhotlong]] || 4.075 || 89.705
|-
| align=&quot;left&quot; |8 || [[Qacha's Nek (okrug)|Qacha's Nek]] || [[Qacha's Nek]] || 2.349 || 80.323
|-
| align=&quot;left&quot; |9 || [[Quthing (okrug)|Quthing]] || [[Quthing]] || 2.916 || 140.641
|-
| align=&quot;left&quot; |10 || [[Thaba-Tseka (okrug)|Thaba-Tseka]] || [[Thaba-Tseka]] || 4.270 || 133.680     
|-
|}
Ubjedljivo najveća [[anglomeracija]] u Lesotu je Maseru, sa oko 316.155 stanovnika (stanje: 1. januar 2005). Tu je koncentrirano oko 13% ukupnog stanovništva zemlje. Tačan broj stanovništva nije moguće precizno izračunati, jer postoje brojna privremena naselja nomada, koji se često sele.

{| class=&quot;prettytable&quot;
|- 
! Rang
! Grad
! Stanovništvo&lt;br /&gt;(2005)
! Okrug
|----
|| 1. || Maseru|| 218.355 || Maseru
|-----
|| 2. || Teyateyaneng || 75.115 || Berea
|-----
|| 3. || Mafeteng || 57.059 || Mafeteng
|-----
|| 4. || Hlotse || 47.675 || Leribe
|-----
|| 5. || Mohale's Hoek || 40.514 || Mohale's Hoek
|}

== Privreda ==
[[Datoteka:Katse_Dam,Lesotho,Africa.jpg|mini|Brana Katse]]
[[Datoteka:Malealea.jpg|mini|Selo Malealea na zapadu Lesota]]
[[Datoteka:10_maloti_lesotho.jpg|mini|Novčanica od 10 maloti]]
Lesoto spada u najsiromašnije države svijeta, mjereno po dohotku po glavi stanovnika. Po podacima iz 2003 godine, u Lesotu je živjelo oko 43% stanovništva ispod praga siromaštva, odnosno stanovnika koji preživljavaju sa manje od 1 [[američki dolar|američkog dolara]] dnevno. Oko 60% stanovništva je direktno zaposleno u poljoprivredi, u okviru koje se stvaraju dvije trećine ukupnog nacionalnog dohotka. Većina stanovništva proizvodi u okvirima tzv. supsistencijalne privrede, odnosno da gotovo sve robe proizvode za svoje potrebe, a neki rade i u rudnicima u susjednoj Južnoafričkoj Republici. Međutim, nakon što je u JAR ukinut aparheid, potražnja za radnicima iz Lesota u tamošnjim rudnicima je dosta manja.

Sve do 1998 godine i političkih nemira u zemlji, privreda Lesota je polahko i stalno rasla. Nakon izbijanja sukoba nakon izbora 1998 godine, gotovo 80% infrastrukture u Maseru i drugim većim gradovima je uništeno. Ovo je imalo katastrofalne posljedice na daljnji rast i razvoj privrede. U sljedećih nekoliko godina, snažno je porastao deficit državnog budžeta, a dotadašnji rast privrede se nije mogao nastaviti. U toku 2005 godine, privreda Lesota porasla je za oko 2%.

Lesoto je, zajedno [[Svazi]]jem, [[Namibija|Namibijom]], [[Bocvana|Bocvanom]] i Južnoafričkom Republikom, nalazi u zajedničkoj monetarnoj uniji, takozvanom ''Monetarnom području randa'' (Rand je valuta JAR), u kojoj je [[rand]] vodeća valuta. Lesotanska valuta, ''[[Loti]]'' (množina: ''Maloti''), koja je u opticaju od 1980 godine, vezana je za rand sa nepromjenjivim kursom  1:1. [[Inflacija|Stopa inflacije]] u Lesotu 2005 godine iznosila je 4,7%. Lesoto je član Južnoafričke carinske unije (''Southern African Customs Union'' (SACU)) zajedno sa Svazijem, Namibijom, Bocvanom i JAR, što, pored monetarne unije, sačinjava zajedničko tržište južne Afrike.

=== Vanjska trgovina ===
Zbog svog geografskog položaja, Lesoto najvećim dijelom trguje sa susjednim zemljama. Gotovo 90% ukupne vanjske trgovine otpada na Južnoafričku Republiku, dok 7% otpada na [[Azija|azijske zemlje]]. Najviše se uvoze prehrambene namirnice, građevinski materijal, vozila, mašine i [[lijek]]ovi. Najvažniji izvozni artikli su odjeća, obuća, vozila, [[pamuk]], angora vuna i životinje. Izvozi se u zemlje SACU (53,9%) i zemlje Sjeverne Amerike (45,6%). Zbog stalnog trgovačkog deficita, do 2000 godine, ukupni vanjski dug Lesota narastao je do 720 miliona US$. Zbog siromaštva zemlje, Lesoto prima i veliku međunarodnu pomoć od raznih međunarodnih organizacija, poput [[Svjetska banka|Svjetske banke]], ali i Evropske Unije i SAD-a. U 2000 godini, ukupna pomoć za razvoj zemlje iznosila je 41,5 miliona [[Američki dolar|US dolara]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Lesotho-demography.png|mini|Rast stanovništva Lesota u periodu 1961-2003]]
Kraljevina Lesoto je jedna od malobrojnih afričkih država koja ima relativno homogen sastav stanovništva, sa zajedničkom kulturom, identitetom i tradicijom. Gotovo 99% cjelokupnog stanovništva pripada južnom [[bantu]] narodu - [[Basoto]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.world66.com/africa/lesotho/people |title=Lesotho people |access-date=19. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140426201820/http://www.world66.com/africa/lesotho/people |archive-date=26. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Factbook&quot;/&gt;, koji je ujedinjen pod vlašću kralja Moshoeshoe I. Od malobrojnih manjina u Lesotu žive grupe Zulua, Xhosa, Evropljana i Azijata.

Zbog geografskih osobina zemlje, stanovništvo u Lesotu je dosta neravnomjerno raspoređeno. Oko 70% stanovništva živi u nižem zapadnom dijelu zemlje, uglavnom u riječnim dolinama, gdje se također nalaze i najplodnija područja.

Po starosnoj strukturi, udio stanovništva preko 60 godina u 2008 godini iznosio je oko 5%, dok je oko 39% ukupnog stanovništva bilo ispod 15 godina. Prosječan broj djece koja rodi jedna žena u Lesotu je 3,5, a stopa smrtnosti dojenčadi iznosi 9,1 promil, dok stopa smrtnosti trudnica pri porodu iznosi 960 na 100.000 poroda. Stopa nepismenosti u zemlji iznosi 15%.

Stopa [[nezaposlenost]]i stanovništva iznosi oko 45%, što je među najvišim u svijetu. Ona se povećala u periodu nakon što je ukinut [[apartheid]] u Južnoafričkoj Republici, jer su mnogi građani Lesota radili u rudnicima u Južnoafričkoj Republici, a nakon zatvaranja rudnika, bili su primorani da se vrate u domovinu. Danas još oko 30% stanovništva radi u JAR, dok se ostatak, gotovo isključivo, bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]].

=== Obrazovanje ===
Procjenjuje se da je stopa nepismenosti u Lesotu 2005 godine iznosila oko 15%, stopa pismenosti kod muškaraca iznosi 74%, dok kod žena iznosi 94%&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://earthtrends.wri.org/text/population-health/country-profile-105.html |title=Lesotho, Population, Health and Human Well-being |access-date=25. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081110231047/http://earthtrends.wri.org/text/population-health/country-profile-105.html |archive-date=10. 11. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Ukupni izdaci za obrazovanje koji se izdvajaju iz državnog [[budžet]]a iznose 18%, a ostale izdatke za obrazovanje snose razne crkvene institucije. Pohađanje osnovne škole je obavezno za svu djecu, a od 2000 godine je i besplatno. Međutim, samo 89% djevojčica i 83% dječaka pohađa školu, a samo 27% djevojčica i 18% dječaka nastavi školovanje nakon 7. razreda. Srednja škola se plaća, a u njoj su obavezne školske uniforme i knjige, koje sami učenici nabavljaju. Nakon 12. razreda, učenici polažu završni ispit (maturu) do kojeg dođe veoma mali broj učenika. Ovakav obrazovni sistem uveden je 1971 godine. Lesoto ima jedan univerzitet - ''National University of Lesotho'' (Nacionalni univerzitet Lesota) koji se nalazi u gradu [[Roma (Lesoto)|Roma]], oko 35&amp;nbsp;km udaljenom od glavnog grada. [[Univerzitet]] ima osam fakulteta i oko 7000 studenata. Prvobitno je osnovan 1945 godine kao Koledž Pape Pia XII (''Pius XII College''). a kasnije ga je preuzela država.
Pored zvaničnog [[obrazovni sistem|obrazovnog sistema]], koji je dosta sličan britanskom, postoje i brojne tradicionalne škole, koje se održavaju tokom školskih raspusta, a tamo se uče neke praktične vještine kao i stare afričke tradicije.

== Kultura ==
=== Jezici i religija ===
Zvanični jezici Lesota su [[sesotho]] (južni Sotho) i engleski jezik. [[Engleski jezik]] je uveden kao službeni uglavnom tokom vremena [[Velika Britanija|britanskog]] protektorata, a maternji jezik oko 99% stanovništva je sesotho. Ostalih 1% stanovništva govori svoje maternje jezike, poput [[isiZulu]] i [[isiXhosa]].

Oko 90% ukupnog stanovništva su [[kršćanstvo|kršćani]]&lt;ref name=&quot;state&quot;&gt;''[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90104.htm International Religious Freedom Report 2007: Lesotho]'', United States Bureau of Democracy, Human Rights and Labor (2007).&lt;/ref&gt;, od kojih je oko 45% [[katoličanstvo|katolika]], 26% protestanata (najvećim dijelom pripadnika [[Lesotanska evangelička crkva|Lesotanske evangeličke crkve]] i anglikanaca) te pripadnika manjih, lokalnih sekti. Ostalo stanovništvo su pripadnici raznih afričkih domorodačkih religija (10% ukupnog stanovništva) te nekolicina [[musliman]]a i [[hinduizam|hidusa]]. Ustavom zemlje garantovana su sva vjerska prava građana, a i u svakodnevnom životu vjerska tolerancija je na visokom nivou.&lt;ref name=&quot;state&quot; /&gt;

=== Književnost ===

Jedan od poznatih književnika iz Lesota je [[Thomas Mofolo]] (1876-1948), sa svojim romanom [[Chaka]], koji vrijedi za najznačajnije djelo koje je napisano na sesotho jeziku.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Lesotu}}
[[Datoteka:Stamp Basutoland 1933 3p.jpg|thumb|100px|desno|Marka iz prve serije poštanskih markka u Lesotu 1933. godine]]
Prve marke u Lesotu (tada Basutoland) su bile redovne marke izdane 1. decembra 1933. godine u formi seta od deset markica istog dizajna na kojima su bile slike [[George V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|kralja Georga V]] i nilskog krokodila te planinama u pozadini. Serija je bila sa [[Nominalna vrijednost|nominalnim vrijednostima]] od ½ penija, 1p, 2p, 3p, 4p, 6p, 1 šilinga (Sh), 2 Sh 6p, 5 Sh i 10 Sh. Prva marka bila je žuto-zelene boje.

Prva poštanska marka u nezavisnom Lesotu izašla je 4. oktobra 1966. godine, povodom proglašenja nezavisnosti. Marka je bila nominalne vrijednosti od 2½ centa, bila je sa likom kralja [[Moshoeshoe I]] i [[Moshoeshoe II]]. U seriji su izašle četiri marke sa vrijednostima od 2½c, %c, 10c i 20c.&lt;ref&gt;MICHEL Afrika Katalog 1993 (A-L), Übersee Band 3:'' Schwanberg Verlag GmbH - München, Njemačka {{ISBN|3-87858-740-6}}&lt;/ref&gt;
{{raščistiti}}

== Zdravlje ==
Kao i u drugim državama u južnoj Africi, jedan od najvećih demografskih problema je [[sida]]. Procjenjuje se da je [[2003]] godine bilo oko 29% stanovništva zaraženo virusom [[HIV]]-a. To je, poslije [[Bocvana|Bocvane]] i [[Svazi]]ja, treća najviša stopa zaraženosti HIV-om na svijetu. Apsolutni broj zaraženih u 2003 godini iznosio je oko 300 hiljada, dok je približno 18 hiljada stanovnika umrlo od te bolesti u toku [[2007]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.avert.org/aids-lesotho.htm HIV and AIDS in Lesotho]&lt;/ref&gt; Zbog izrazito velike smrtnosti od side, [[Prirodni priraštaj|stopa prirodnog priraštaja]] u proteklim godinama je bila veoma niska, tako da je u [[2006]] godini iznosila samo oko 0,13%&lt;ref name=&quot;Factbook&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lt.html |title=CIA World Factbook |access-date=12. 5. 2009 |archive-date=12. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612204352/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lt.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a ako se ovaj trend nastavi i u bližoj budućnosti, mogla bi biti i negativna. Osim toga, veoma brzo opada i očekivana prosječna starost stanovništva, koja je po zdravstvenim izvještajima UN-a u [[2000]] godini iznosila 52 godine, opala je u [[2006]] godini na 42,6 godina (42,9 godina za muškarce i 42,3 godine za žene). Zanimljivo je primijetiti da je očekivana starost za žene u Lesotu niža od muškaraca, što je slučaj još samo u [[Niger]]u i [[Afganistan]]u. To se može objasniti i činjenicom da je u zemljama južne Afrike mnogo veći broj žena zaraženo virusom HIV-a od muškaraca, dok je u zemljama [[Evropa|Evrope]] obrnuto.
== Praznici ==

U Lesotu se slave sljedeći državni praznici

{| class=&quot;prettytable&quot; width=90%
|- 
! width=16% | Datum
! width=25% | Bosanski jezik
! width=20% | Engleski jezik
! Napomene
|-----------
| 1. januar
| [[Nova Godina]]
| New Year's Day
| &amp;nbsp; 
|-----------
| 11. mart
| Dan Moshoeshoea
| Moshoeshoe’s Day
| Dan smrti osnivača države, poglavice [[Moshoeshoe I.]]
|-----------
| mart ili april
| [[Veliki Petak]] und [[Uskršnji podnedjeljak]]
| &amp;nbsp;
| [[Uskrs]] 
|-----------
| 1. maj
| Praznik rada
| 
| &amp;nbsp;
|-----------
| 25. maj
| Dan heroja
| Heroes’ Day
| Spomen na učesnike svjetskih ratova iz Lesota 
|-----------
| 17. juli
| Rođendan kralja [[Letsie III|Letsieja III]].
| 
| 
|-----------
| 4. oktobar
| Dan nezavisnosti
| Independence Day
| 
|-----------
| 25.i 26. december
| [[Božić]]
| 
| &amp;nbsp;
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Lesotho}}
{{Commonscat|Lesotho}}
{{wikiatlas|Lesotho}}
* {{službeni sajt|http://www.lesotho.gov.ls}} Vlade Lesota
* {{CIA World Factbook link|lt|Lesoto}}
* [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13728324 Lesoto] na [[BBC|BBC News]]
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=LS Lesoto] na &quot;International Futures&quot;

{{Države Afrike}}
{{Afrička unija}}
{{Commonwealth}}

[[Kategorija:Lesoto|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1966.]]
[[Kategorija:Države engleskog govornog područja]]
[[Kategorija:Kontinentalne države]]
[[Kategorija:Države članice Afričke unije]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]</text>
      <sha1>4bc111bpydpx93m9rx3rj0437ril141</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija album</title>
    <ns>10</ns>
    <id>14548</id>
    <revision>
      <id>3425844</id>
      <parentid>3067787</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:32:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4195" xml:space="preserve">{{Infokutija
| kurzivan naslov = {{{kurzivan naslov|}}}
| tijeloklasa     = vevent haudio

| iznadklasa      = summary album
| iznadstil       = font-style: italic; background-color: {{#switch:{{{Background|{{{pozadina|}}}}}}
| studio                                = #B0C4DE
| demo                                  = #B0C4DE
| extended_play |ep |maksi-singl        = #FFA07A
| live |uživo |koncertni                = #DEB887
| greatest |najbolji |najbolji_hitovi   = #DEB887
| remix |remiks                         = #8DBA8D
| box |kolekcija                        = #8DBA8D
| compilation |kompilacija              = #8DBA8D
| mixtape                               = #8DBA8D
| soundtrack |muzika_za_film |film      = #DBDBDB
| cast                                  = #DBDBDB
| video                                 = #99CCFF
| other |drugo                          = #FFDAB9
| #default                              = {{{Background|{{{pozadina|}}}}}} }};
| iznad           = {{#if:{{{Ime|{{{naziv|}}}}}}|{{{Ime|{{{naziv}}}}}}|&lt;includeonly&gt;&lt;span style=&quot;font-style: normal&quot;&gt;Bez naziva&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;}}

| slika           = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{Cover|{{{slika|}}}}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright={{{upright|1}}}|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}}
| tekst           = {{{tekst|{{{opis_slike|}}}}}}

| zaglavljestil   = background-color: {{#switch:{{{Background|{{{pozadina|}}}}}}
| studio                                = #B0C4DE
| demo                                  = #B0C4DE
| extended_play |ep |maksi-singl        = #FFA07A
| live |uživo |koncertni                = #DEB887
| greatest |najbolji |najbolji_hitovi   = #DEB887
| remix |remiks                         = #8DBA8D
| box |kolekcija                        = #8DBA8D
| compilation |kompilacija              = #8DBA8D
| mixtape                               = #8DBA8D
| soundtrack |muzika_za_film |film      = #DBDBDB
| cast                                  = #DBDBDB
| video                                 = #99CCFF
| other |drugo                          = #FFDAB9
| #default                              = {{{Background|{{{pozadina|}}}}}} }};
| zaglavljeklasa  = description

| zaglavlje1      = {{{Tip izdanja|{{{vrsta|}}}}}}{{#if:{{{Artist|{{{izvođač_gen|}}}}}}|&amp;#32;&lt;span class=&quot;contributor&quot;&gt;{{{Artist|{{{izvođač_gen}}}}}}&lt;/span&gt; }}
| oznaka2         = Objavljen
| podaci2         = {{{Izdat|{{{objavljen|}}}}}}
| klasa2          = published
| oznaka3         = Snimljen
| podaci3         = {{{Snimljen|{{{snimljen|}}}}}}
| oznaka4         = Mjesto
| podaci4         = {{{mjesto|}}}
| oznaka5         = Studio
| podaci5         = {{{Studio|{{{studio|}}}}}}
| oznaka6         = Žanr
| podaci6         = {{{Žanr|{{{žanr|}}}}}}
| klasa6          = category
| oznaka7         = Trajanje
| podaci7         = {{{Dužina|{{{dužina|{{{trajanje|}}}}}}}}}
| oznaka8         = Jezik
| podaci8         = {{{jezik|}}}
| klasa8          = category
| oznaka9         = Izdavač
| podaci9         = {{{Kuća|{{{izdavač|}}}}}}
| oznaka10        = [[Snimatelj]]
| podaci10        = {{{snimatelj|}}}
| oznaka11        = [[Muzički producent|Producent(i)]]
| podaci11        = {{{Producent(i)|{{{producent|}}}}}}
| oznaka12        = Compiler
| podaci12        = {{{compiler|}}}
| zaglavlje13     = &lt;includeonly&gt;{{#if:{{{Prošli album|}}}{{{prethodni_album|}}}{{{Ovaj album|}}}{{{ovaj_album|}}}{{{Sljedeći album|}}}{{{sljedeći_album|}}}|Hronologija albuma {{{Artist|{{{izvođač_gen}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;
| podaci14        = {{#if:{{{Prošli album|}}}{{{prethodni_album|}}}{{{Sljedeći album|}}}{{{sljedeći_album|}}}|&lt;nowiki /&gt;
{{{!}} style=&quot;width:100%; line-height: 1.4em; vertical-align: top&quot;
{{!}} style=&quot;width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0; text-align: center;&quot; {{!}} {{{Prošli album|{{{prethodni_album|}}}}}}
{{!}} style=&quot;width: 33%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em; text-align: center;&quot; {{!}} {{{Ovaj album|{{{ovaj_album|}}}}}}
{{!}} style=&quot;width: 33%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em; text-align: center;&quot; {{!}} {{{Sljedeći album|{{{sljedeći_album|}}}}}}
{{!}}}
}}

| ispod            = {{{dodatno|{{{napomene|}}}}}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>13qasskftajmrn5xf458zkvnyx6q5w3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fidži</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16704</id>
    <revision>
      <id>3425805</id>
      <parentid>3373092</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T13:01:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3639" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija država|
izvorno_ime=Republic of Fiji Islands&lt;br /&gt;Matanitu Tu-Vaka-i-koya ko Viti&lt;br /&gt;फ़िजी गणराज्य|
zvanično_ime=Republika Fidži ostrva|
ime_genitiv=Fidžija|
zastava=Flag_of_Fiji.svg|
grb=Coat of arms of Fiji.svg|
mapa=LocationFiji.png|
službeni_jezik=[[Engleski jezik|engleski]], fidži jezik, [[hindski jezik]]|
glavni_grad=[[Suva]]|
vrsta_prve_vlasti=Predsjednik|
vladar_prva_vlast= Ratu [[Wiliame Katonivere]]|
vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade|	
vladar_druga_vlast=[[Frank Bainimarama]]|
po_površini_na_svijetu=-|
površina=18.333|
procenat_vode=-|
po_broju_stanovnika_na_svijetu=-|
stanovnika=827.900|
gustoća=45,16|
nezavisnost=Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[10. oktobar]] [[1970]].|
valuta=[[Fidži dolar]] (100 centi)|
vremenska_zona=[[UTC]] +12|
himna=&quot;[[Meda Dau Doka]]&quot; - God Bless Fiji&lt;center&gt;[[Datoteka:Fiji National Anthem.ogg]]&lt;/center&gt;|
internetski_nastavak=[[.fj]]|
pozivni_broj=+679|
|}}
[[Datoteka:Suva.jpg|mini|glavni grad države]]
[[Datoteka:Malolo Lailai.jpg|mini|Fidži]]

'''Fidži''' (engl. Fiji) je ostrvska država smještena u [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Smještena je sjeverno od [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] a istočno od [[Australija|Australije]]. Ukupno Fidži ima oko 893 hiljade stanovnika, a zauzima površinu od: 18.270&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Glavni grad Fidžija je Suva.
Cijela okolina Fidžija se sastoji ukupno od 330 ostrva, dok su samo 160 naseljeni.

== Stanovnici ==
53% stanovništva su [[kršćani]], 38% su [[Hinduizam|hinduisti]] i 8% [[musliman]]i. Službeni jezik je engleski, a govori se i jezik koji nosi naziv isti kao i država. Indijsko stanovništo govori i jezik Fidži Bak (fiji talk). Oko 40% stanovnika su mlađi od 15 godina.

== Privreda ==
Stanovnici Fidžija se većinom bave poljoprivredom i uzgajaju: [[kokosov orah]], [[duhan]], kafu, šećernu trsku, [[ananas]] i [[kakao]]. Fidži također posjeduje rudu [[Zlato|zlata]], 2000. godine se čak izvozilo preko 3000 kilograma godišnje.
Fidži je udaljen od velikih gradova, fabrika i industrijskih centara, more je čisto i bogato ribom. Također se i turizam na Fidžiju sve više razvija. Ova ostrva godišnje posjeti od 200 do 400 hiljada turista.
Valuta koja se na ovom prostoru koristi su Fidži dolari (FJD). Nezaposlenost je veoma mala i to oko 5% od ukupnog stanovništva.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fiji.gov.fj/ Službena stranica Vlade Fidžija]
* [http://www.parliament.gov.fj/ Službena stranica Parlamenta Fidžija]
* [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-f/fiji.html Šef države i članovi vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100324192626/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-f/fiji.html |date=24. 3. 2010 }}
; Opće informacije
* {{CIA_World_Factbook_link|fj|Fiji}}
* [https://web.archive.org/web/20080607084833/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/fiji.htm Fiji] na ''UCB Libraries GovPubs''
* {{dmoz|Regional/Oceania/Fiji}}
* {{wikiatlas|Fiji}}
; Putovanje
* {{Wikivoyage|Fiji}}
* [https://web.archive.org/web/20070407002537/http://www.bulafiji.com/ Bulafiji.com] Official Fiji Visitors Bureau web stranica
* [http://www.fijitimes.com The Fiji Times] Glavne novine Fidžija
* [https://web.archive.org/web/20071012185749/http://seacology.org/projects/polynesia_projects.htm#fiji Fiji Projekti] na [[Seacology]]

{{Stub-država}}
{{Commonscat|Fiji}}
{{Commonwealth}}
{{Države Australije i Okeanije}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Fidži]]
[[Kategorija:Ostrvske države]]</text>
      <sha1>ac4nmp11nhjh3kox9h40vxby09c5j0r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Divlje jagode</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17801</id>
    <revision>
      <id>3425847</id>
      <parentid>3169399</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:40:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Albumi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4718" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Divlje jagode
| pozadina          = skupina
| slika             = Divlje jagode.JPG
| žanr              = [[hard rock]], [[heavy metal]]
| karijera          = 1977. - danas (grupa nastupala pod imenom &quot;Zenit&quot; do 1977)  
| trenutni_članovi  = [[Ante Janković]] - vokal, [[Zele Lipovača]] - gitare, [[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara, vokal, [[Thomas Balaž]] - bubnjevi, [[Marko Osmanović]] - vokal
| bivši_članovi     = 
| izdavač           = [[Jugoton]], [[Diskos]], [[Diskoton]], [[Logo Records]], [[Croatia Records]], [[Nimfa Sound]]
| porijeklo         = [[SFR Jugoslavija]], [[Bosna i Hercegovina]]
| album1            = [[Sto vjekova (Divlje jagode)|Sto vjekova]]
| godina1           = 1997.
| album2            = [[Od neba do neba]]
| godina2           = [[2003]].
| najnoviji_album   = [[Biodinamička ljubav]]
| godina3           = 2013.
}}
'''Divlje Jagode''' su bosanskohercegovačka [[hard rock]] i [[heavy metal]] muzička grupa osnovana 1977. godine u [[Bihać|Bihaću]]. &lt;ref&gt;http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101038&lt;/ref&gt;

== Članovi grupe ==

=== Vokali ===

*[[Pero Galić]] ''Gale''– vokal ([[2000]].-2005.),(2006.-2007.)
*[[Žanil Tataj]] ''Žak'' – vokal ([[1991]].-[[1992]].), ([[1994]].-[[2002]].), uživo kao gost(2007.-2008.)
*[[Ante Janković]] ''Toni'' – vokal (1977.-[[1982]].),(2005.), uživo kao gost (2006.-)
*[[Alen Islamović]] – vokal, bas-gitara (1980.-[[1986]].)
*[[Zlatan Ćehić]] ''Ćeha'' – bas-gitara, vokal (1984.-1995.),(2006.-)
*[[Mladen Vojičić]] ''Tifa'' – vokal ([[1987]].-1988.)
*[[Emir Cerić]] ''Cera'' – vokal ([[1996]].) (kao gost na albumu ''Sto Vjekova'' 1996.)
*[[Zlatan Stipišić]]  ''Gibonni'' - vokal (1989.-[[1990]].)
*[[Marko Osmanović]] - (2008.)-2013.)
*[[Livio Berak]] - ([[2013]].)
*[[Tina Rupčić]] - (kao gost na albumu ''Magic Love'' 1992.) - vokal

=== Gitaristi === 

*[[Sead Lipovača]] ''Zele'' – gitare (1977.-)
*[[Saša Čabrić]]  – bas-gitara (1977.)
*[[Dejan Orešković]] ''Klo''– bas-gitara (1997.-[[2004]].), (2006.), uživo (2012.)
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara (1977.-[[1979]].)
*[[Alen Islamović]] - bas-gitara  (1980.-1984.)
*[[Sanin Karić]] – bas-gitara (1995.-[[1997]].),(2005.-2005.)
*[[Zlatan Čehić]] - bas-gitara (1984.-1995.), (2006.-2012.)
*[[Andraš Išpan]] - bas-gitara 2012.- 2015.)

=== Klavijature ===

*[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature ([[1978]].-1980.)
*[[Vlado Podany]] – klavijature (1988.)
*[[Don Airey]] – klavijature (1987.) (kao gost na albumu ''Wild Strawberries'' i UK Mini tour)
*[[Toni Lasan]] – klavijature (1996.) (kao gost na albumu ''Sto vjekova'')
*[[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.)
*[[Samir Šestan]] – klavijature ([[1985]]. uživo),-(1987.)
*[[Damjan Deurić]] – klavijature (2011.-)

=== Bubnjevi ===

*[[Thomas Balaž]] – bubnjevi (1997.-[[2011]].)
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi ([[1976]].-1980.)
*[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980.-1986., 1989.-[[1999]].), 2011.- 2015.)
*[[Velibor Čolović Šeki]] - bubnjevi (1987.)
*[[Edin Šehović]] &quot;Šeha&quot; – bubnjevi (1987.-1988.)
*[[Dragan Jankelić]] – bubnjevi ([[1988]].-1989.)
*[[Adrian Borić]] – bubnjevi ([[2015.]].-)

== Singlovi ==

* 1977. &quot;[[&quot;Jedina Moja/Rock n Roll&quot;]]&quot;
* 1977. &quot;[[&quot;Moj Dilbere/Prijatelj&quot;]]&quot;
* 1978. &quot;[[&quot;Patkica/Kad bi vi gospodjo&quot;]]&quot;
* 1979. &quot;[[&quot;Nemam ništa protiv/Bit će bolje&quot;]]&quot;
* 2006. &quot;[[&quot;Piramida&quot;]]&quot;
* 2011. &quot;[[&quot;Ne, nisam ja&quot;]]&quot;

== Albumi ==

*1978. &quot;[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]&quot;
*1981. &quot;[[Stakleni hotel]]&quot;
*1982. &quot;[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]&quot;
*1984. &quot;[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]&quot;
*1985. &quot;[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]&quot;
*1987. &quot;[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]&quot;
*1988. &quot;[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]&quot;
*1993. &quot;[[Zele - Magic Love]]&quot;
*1994. &quot;[[Labude, kad rata ne bude (Divlje jagode)|Labude, kad rata ne bude]]&quot;
*1997. &quot;[[Sto vjekova (Divlje jagode)|Sto vjekova]]&quot;
*2003. &quot;[[Od neba do neba (Divlje jagode)|Od neba do neba]]&quot;
*2006. &quot;[[Divlje Jagode Collection-Box Set (12 CD) (Divlje jagode)|Divlje Jagode Collecton-Box Set(12CD)]]&quot; (+ Piramida-singl)
*2013. ''[[Biodinamička ljubav]]''

== Kompilacije ==

*1993. &quot;[[Sarajevo, ti i ja (Divlje jagode)|Sarajevo, ti i ja]]&quot;
*2004. &quot;[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of]]&quot;(+Krivo je more nova verzija-singl)

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.divljejagode.com/ Službena stranica]

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Bihaća]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1977.]]</text>
      <sha1>miife1sz3zcg0q7n4p8ccco98892jgz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425848</id>
      <parentid>3425847</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4767" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Divlje jagode
| pozadina          = skupina
| slika             = Divlje jagode.JPG
| žanr              = [[hard rock]], [[heavy metal]]
| karijera          = 1977. - danas (grupa nastupala pod imenom &quot;Zenit&quot; do 1977)  
| trenutni_članovi  = [[Ante Janković]] - vokal, [[Zele Lipovača]] - gitare, [[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara, vokal, [[Thomas Balaž]] - bubnjevi, [[Marko Osmanović]] - vokal
| bivši_članovi     = 
| izdavač           = [[Jugoton]], [[Diskos]], [[Diskoton]], [[Logo Records]], [[Croatia Records]], [[Nimfa Sound]]
| porijeklo         = [[SFR Jugoslavija]], [[Bosna i Hercegovina]]
| album1            = [[Sto vjekova (Divlje jagode)|Sto vjekova]]
| godina1           = 1997.
| album2            = [[Od neba do neba]]
| godina2           = [[2003]].
| najnoviji_album   = [[Biodinamička ljubav]]
| godina3           = 2013.
}}
'''Divlje Jagode''' su bosanskohercegovačka [[hard rock]] i [[heavy metal]] muzička grupa osnovana 1977. godine u [[Bihać|Bihaću]]. &lt;ref&gt;http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101038&lt;/ref&gt;

== Članovi grupe ==

=== Vokali ===

*[[Pero Galić]] ''Gale''– vokal ([[2000]].-2005.),(2006.-2007.)
*[[Žanil Tataj]] ''Žak'' – vokal ([[1991]].-[[1992]].), ([[1994]].-[[2002]].), uživo kao gost(2007.-2008.)
*[[Ante Janković]] ''Toni'' – vokal (1977.-[[1982]].),(2005.), uživo kao gost (2006.-)
*[[Alen Islamović]] – vokal, bas-gitara (1980.-[[1986]].)
*[[Zlatan Ćehić]] ''Ćeha'' – bas-gitara, vokal (1984.-1995.),(2006.-)
*[[Mladen Vojičić]] ''Tifa'' – vokal ([[1987]].-1988.)
*[[Emir Cerić]] ''Cera'' – vokal ([[1996]].) (kao gost na albumu ''Sto Vjekova'' 1996.)
*[[Zlatan Stipišić]]  ''Gibonni'' - vokal (1989.-[[1990]].)
*[[Marko Osmanović]] - (2008.)-2013.)
*[[Livio Berak]] - ([[2013]].)
*[[Tina Rupčić]] - (kao gost na albumu ''Magic Love'' 1992.) - vokal

=== Gitaristi === 

*[[Sead Lipovača]] ''Zele'' – gitare (1977.-)
*[[Saša Čabrić]]  – bas-gitara (1977.)
*[[Dejan Orešković]] ''Klo''– bas-gitara (1997.-[[2004]].), (2006.), uživo (2012.)
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara (1977.-[[1979]].)
*[[Alen Islamović]] - bas-gitara  (1980.-1984.)
*[[Sanin Karić]] – bas-gitara (1995.-[[1997]].),(2005.-2005.)
*[[Zlatan Čehić]] - bas-gitara (1984.-1995.), (2006.-2012.)
*[[Andraš Išpan]] - bas-gitara 2012.- 2015.)

=== Klavijature ===

*[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature ([[1978]].-1980.)
*[[Vlado Podany]] – klavijature (1988.)
*[[Don Airey]] – klavijature (1987.) (kao gost na albumu ''Wild Strawberries'' i UK Mini tour)
*[[Toni Lasan]] – klavijature (1996.) (kao gost na albumu ''Sto vjekova'')
*[[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.)
*[[Samir Šestan]] – klavijature ([[1985]]. uživo),-(1987.)
*[[Damjan Deurić]] – klavijature (2011.-)

=== Bubnjevi ===

*[[Thomas Balaž]] – bubnjevi (1997.-[[2011]].)
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi ([[1976]].-1980.)
*[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980.-1986., 1989.-[[1999]].), 2011.- 2015.)
*[[Velibor Čolović Šeki]] - bubnjevi (1987.)
*[[Edin Šehović]] &quot;Šeha&quot; – bubnjevi (1987.-1988.)
*[[Dragan Jankelić]] – bubnjevi ([[1988]].-1989.)
*[[Adrian Borić]] – bubnjevi ([[2015.]].-)

== Singlovi ==

* 1977. &quot;[[&quot;Jedina Moja/Rock n Roll&quot;]]&quot;
* 1977. &quot;[[&quot;Moj Dilbere/Prijatelj&quot;]]&quot;
* 1978. &quot;[[&quot;Patkica/Kad bi vi gospodjo&quot;]]&quot;
* 1979. &quot;[[&quot;Nemam ništa protiv/Bit će bolje&quot;]]&quot;
* 2006. &quot;[[&quot;Piramida&quot;]]&quot;
* 2011. &quot;[[&quot;Ne, nisam ja&quot;]]&quot;

== Albumi ==

*1978. &quot;[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]&quot;
*1981. &quot;[[Stakleni hotel]]&quot;
*1982. &quot;[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]&quot;
*1984. &quot;[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]&quot;
*1985. &quot;[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]&quot;
*1987. &quot;[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]&quot;
*1988. &quot;[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]&quot;
*1993. &quot;[[Zele - Magic Love]]&quot;
*1994. &quot;[[Labude, kad rata ne bude (Divlje jagode)|Labude, kad rata ne bude]]&quot;
*1997. &quot;[[Sto vjekova (Divlje jagode)|Sto vjekova]]&quot;
*2003. &quot;[[Od neba do neba (Divlje jagode)|Od neba do neba]]&quot;
*2006. &quot;[[Divlje Jagode Collection-Box Set (12 CD) (Divlje jagode)|Divlje Jagode Collecton-Box Set(12CD)]]&quot; (+ Piramida-singl)
*2013. ''[[Biodinamička ljubav]]''

== Kompilacije ==

*1993. &quot;[[Sarajevo, ti i ja (Divlje jagode)|Sarajevo, ti i ja]]&quot;
*2004. &quot;[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of]]&quot;(+Krivo je more nova verzija-singl)

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.divljejagode.com/ Službena stranica]

{{Divlje jagode}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Bihaća]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1977.]]
[[Kategorija:Divlje jagode|*]]</text>
      <sha1>5nnvrdi5jmvjr9lsjml9sdyltj3v9q5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425849</id>
      <parentid>3425848</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4742" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija muzičar
| ime               = Divlje jagode
| pozadina          = skupina
| slika             = Divlje jagode.JPG
| žanr              = [[hard rock]], [[heavy metal]]
| karijera          = 1977. - danas (grupa nastupala pod imenom &quot;Zenit&quot; do 1977)  
| trenutni_članovi  = [[Ante Janković]] - vokal, [[Zele Lipovača]] - gitare, [[Zlatan Ćehić]] - bas-gitara, vokal, [[Thomas Balaž]] - bubnjevi, [[Marko Osmanović]] - vokal
| bivši_članovi     = 
| izdavač           = [[Jugoton]], [[Diskos]], [[Diskoton]], [[Logo Records]], [[Croatia Records]], [[Nimfa Sound]]
| porijeklo         = [[SFR Jugoslavija]], [[Bosna i Hercegovina]]
| album1            = [[Sto vjekova]]
| godina1           = 1997.
| album2            = [[Od neba do neba]]
| godina2           = 2003.
| najnoviji_album   = [[Biodinamička ljubav]]
| godina3           = 2013.
}}
'''Divlje kagode''' su jugoslavenska i bosanskohercegovačka [[hard rock]] i [[heavy metal]] muzička grupa osnovana 1977. godine u [[Bihać]]u. &lt;ref&gt;http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101038&lt;/ref&gt;

== Članovi grupe ==
=== Vokali ===
*[[Pero Galić]] ''Gale''– vokal ([[2000]].-2005.),(2006.-2007.)
*[[Žanil Tataj]] ''Žak'' – vokal ([[1991]].-[[1992]].), ([[1994]].-[[2002]].), uživo kao gost(2007.-2008.)
*[[Ante Janković]] ''Toni'' – vokal (1977.-[[1982]].),(2005.), uživo kao gost (2006.-)
*[[Alen Islamović]] – vokal, bas-gitara (1980.-[[1986]].)
*[[Zlatan Ćehić]] ''Ćeha'' – bas-gitara, vokal (1984.-1995.),(2006.-)
*[[Mladen Vojičić]] ''Tifa'' – vokal ([[1987]].-1988.)
*[[Emir Cerić]] ''Cera'' – vokal ([[1996]].) (kao gost na albumu ''Sto Vjekova'' 1996.)
*[[Zlatan Stipišić]]  ''Gibonni'' - vokal (1989.-[[1990]].)
*[[Marko Osmanović]] - (2008.)-2013.)
*[[Livio Berak]] - ([[2013]].)
*[[Tina Rupčić]] - (kao gost na albumu ''Magic Love'' 1992.) - vokal

=== Gitaristi === 

*[[Sead Lipovača]] ''Zele'' – gitare (1977.-)
*[[Saša Čabrić]]  – bas-gitara (1977.)
*[[Dejan Orešković]] ''Klo''– bas-gitara (1997.-[[2004]].), (2006.), uživo (2012.)
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara (1977.-[[1979]].)
*[[Alen Islamović]] - bas-gitara  (1980.-1984.)
*[[Sanin Karić]] – bas-gitara (1995.-[[1997]].),(2005.-2005.)
*[[Zlatan Čehić]] - bas-gitara (1984.-1995.), (2006.-2012.)
*[[Andraš Išpan]] - bas-gitara 2012.- 2015.)

=== Klavijature ===

*[[Mustafa Ismailovski]] ''Muc'' – klavijature ([[1978]].-1980.)
*[[Vlado Podany]] – klavijature (1988.)
*[[Don Airey]] – klavijature (1987.) (kao gost na albumu ''Wild Strawberries'' i UK Mini tour)
*[[Toni Lasan]] – klavijature (1996.) (kao gost na albumu ''Sto vjekova'')
*[[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.)
*[[Samir Šestan]] – klavijature ([[1985]]. uživo),-(1987.)
*[[Damjan Deurić]] – klavijature (2011.-)

=== Bubnjevi ===

*[[Thomas Balaž]] – bubnjevi (1997.-[[2011]].)
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi ([[1976]].-1980.)
*[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980.-1986., 1989.-[[1999]].), 2011.- 2015.)
*[[Velibor Čolović Šeki]] - bubnjevi (1987.)
*[[Edin Šehović]] &quot;Šeha&quot; – bubnjevi (1987.-1988.)
*[[Dragan Jankelić]] – bubnjevi ([[1988]].-1989.)
*[[Adrian Borić]] – bubnjevi ([[2015.]].-)

== Singlovi ==

* 1977. &quot;[[&quot;Jedina Moja/Rock n Roll&quot;]]&quot;
* 1977. &quot;[[&quot;Moj Dilbere/Prijatelj&quot;]]&quot;
* 1978. &quot;[[&quot;Patkica/Kad bi vi gospodjo&quot;]]&quot;
* 1979. &quot;[[&quot;Nemam ništa protiv/Bit će bolje&quot;]]&quot;
* 2006. &quot;[[&quot;Piramida&quot;]]&quot;
* 2011. &quot;[[&quot;Ne, nisam ja&quot;]]&quot;

== Albumi ==

*1978. &quot;[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]&quot;
*1981. &quot;[[Stakleni hotel]]&quot;
*1982. &quot;[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]&quot;
*1984. &quot;[[Čarobnjaci (Divlje jagode)|Čarobnjaci]]&quot;
*1985. &quot;[[Vatra (Divlje jagode)|Vatra]]&quot;
*1987. &quot;[[Wild Strawberries (Divlje jagode)|Wild Strawberries]]&quot;
*1988. &quot;[[Konji (Divlje jagode)|Konji]]&quot;
*1993. &quot;[[Zele - Magic Love]]&quot;
*1994. &quot;[[Labude, kad rata ne bude (Divlje jagode)|Labude, kad rata ne bude]]&quot;
*1997. &quot;[[Sto vjekova (Divlje jagode)|Sto vjekova]]&quot;
*2003. &quot;[[Od neba do neba (Divlje jagode)|Od neba do neba]]&quot;
*2006. &quot;[[Divlje Jagode Collection-Box Set (12 CD) (Divlje jagode)|Divlje Jagode Collecton-Box Set(12CD)]]&quot; (+ Piramida-singl)
*2013. ''[[Biodinamička ljubav]]''

== Kompilacije ==

*1993. &quot;[[Sarajevo, ti i ja (Divlje jagode)|Sarajevo, ti i ja]]&quot;
*2004. &quot;[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of]]&quot;(+Krivo je more nova verzija-singl)

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.divljejagode.com/ Službena stranica]

{{Divlje jagode}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]]
[[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Bihaća]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1977.]]
[[Kategorija:Divlje jagode|*]]</text>
      <sha1>3is4u8u1h2n4mlmbyzh7d08a92yn8d4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Divlje jagode (album)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17824</id>
    <revision>
      <id>3425830</id>
      <parentid>2763119</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:55:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Divlje Jagode (Divlje jagode)]] na [[Divlje jagode (Divlje album)]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1011" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| Ime            = Divlje Jagode
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode]]
| Cover          = Divlje jagode (Divlje Jagode).jpg
| Background     = salmon
| Izdat          = 1979
| Produciran     = 1978
| Kuća           = Jugoton
| Producnt       = Vladimir Delać
| Snimatelj      = Branko Podbrežnički
| Producent(i)   =
| Kritike        = 
| Prošli album   = nema
| Ovaj album     = '''''Divlje Jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| Sljedeći album = ''[[Stakleni hotel (Divlje jagode)|Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
#Divlje jagode
#Krivo je more
#Bubi
#Jedina moja
#Želim da te imam
#Mojoj ljubavi
#Čekam da sunce zađe
#Vodarica
#Sjećanja

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]]</text>
      <sha1>4doerzplw0vbp2f4ncmeulh70siirb6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425831</id>
      <parentid>3425830</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Divlje jagode (Divlje album)]] na [[Divlje jagode (album)]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1011" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| Ime            = Divlje Jagode
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode]]
| Cover          = Divlje jagode (Divlje Jagode).jpg
| Background     = salmon
| Izdat          = 1979
| Produciran     = 1978
| Kuća           = Jugoton
| Producnt       = Vladimir Delać
| Snimatelj      = Branko Podbrežnički
| Producent(i)   =
| Kritike        = 
| Prošli album   = nema
| Ovaj album     = '''''Divlje Jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| Sljedeći album = ''[[Stakleni hotel (Divlje jagode)|Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
#Divlje jagode
#Krivo je more
#Bubi
#Jedina moja
#Želim da te imam
#Mojoj ljubavi
#Čekam da sunce zađe
#Vodarica
#Sjećanja

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]]</text>
      <sha1>4doerzplw0vbp2f4ncmeulh70siirb6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425832</id>
      <parentid>3425831</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:00:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1052" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| Ime            = Divlje Jagode
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode]]
| Cover          = Divlje jagode (Divlje Jagode).jpg
| Background     = salmon
| Izdat          = 1979
| Produciran     = 1978
| Kuća           = Jugoton
| Producnt       = Vladimir Delać
| Snimatelj      = Branko Podbrežnički
| Producent(i)   =
| Kritike        = 
| Prošli album   = nema
| Ovaj album     = '''''Divlje Jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| Sljedeći album = ''[[Stakleni hotel (Divlje jagode)|Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
#Divlje jagode
#Krivo je more
#Bubi
#Jedina moja
#Želim da te imam
#Mojoj ljubavi
#Čekam da sunce zađe
#Vodarica
#Sjećanja

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>bcf5xgu2nhhe47xwe6zd5vf4tbyzytr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425833</id>
      <parentid>3425832</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]] uklonjena; [[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1054" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| Ime            = Divlje Jagode
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode]]
| Cover          = Divlje jagode (Divlje Jagode).jpg
| Background     = salmon
| Izdat          = 1979
| Produciran     = 1978
| Kuća           = Jugoton
| Producnt       = Vladimir Delać
| Snimatelj      = Branko Podbrežnički
| Producent(i)   =
| Kritike        = 
| Prošli album   = nema
| Ovaj album     = '''''Divlje Jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| Sljedeći album = ''[[Stakleni hotel (Divlje jagode)|Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
#Divlje jagode
#Krivo je more
#Bubi
#Jedina moja
#Želim da te imam
#Mojoj ljubavi
#Čekam da sunce zađe
#Vodarica
#Sjećanja

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>lhzbaujdxf62vj8j3jd3g9bryphccvz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425834</id>
      <parentid>3425833</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1130" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| Ime            = Divlje jagode
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| Cover          = Divlje jagode (Divlje Jagode).jpg
| Background     = salmon
| Izdat          = 1979
| Produciran     = 1978
| Kuća           = [[Jugoton]]
| Producent      = [[Vladimir Delać]]
| Snimatelj      = [[Branko Podbrežnički]]
| Producent(i)   =
| Kritike        = 
| Prošli album   = nema
| Ovaj album     = '''''Divlje Jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| Sljedeći album = ''[[Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
# &quot;Divlje jagode&quot;
# &quot;Krivo je more&quot;
# &quot;Bubi&quot;
# &quot;Jedina moja&quot;
# &quot;Želim da te imam&quot;
# &quot;Mojoj ljubavi
# &quot;Čekam da sunce zađe&quot;
# &quot;Vodarica&quot;
# &quot;Sjećanja&quot;

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

== Reference==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>g1zny8zerlv1x4n1hfttsdmcnhgq5wz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425836</id>
      <parentid>3425834</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:13:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1097" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| Ime            = Divlje jagode
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| Cover          = 
| Background     = salmon
| Izdat          = 1979
| Produciran     = 1978
| Kuća           = [[Jugoton]]
| Producent      = [[Vladimir Delać]]
| Snimatelj      = [[Branko Podbrežnički]]
| Producent(i)   =
| Kritike        = 
| Prošli album   = nema
| Ovaj album     = '''''Divlje jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| Sljedeći album = ''[[Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
# &quot;Divlje jagode&quot;
# &quot;Krivo je more&quot;
# &quot;Bubi&quot;
# &quot;Jedina moja&quot;
# &quot;Želim da te imam&quot;
# &quot;Mojoj ljubavi
# &quot;Čekam da sunce zađe&quot;
# &quot;Vodarica&quot;
# &quot;Sjećanja&quot;

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

== Reference==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>l9r9sizbtya6ekos8ctqji8s71devgk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425841</id>
      <parentid>3425836</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:24:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1100" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| naziv          = Divlje jagode
| vrsta          = Album
| izvođač_gen    = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| slika          = 
| pozadina       = studio
| mjesto         = [[Zagreb]], [[SFRJ]]
| objavljen      = 1979.
| snimljen       = 1978.
| studio         = [[Jugoton]]
| producent      = [[Vladimir Delać]]
| snimatelj      = [[Branko Podbrežnički]]
| prethodni_album= nema
| ovaj_album     = '''''Divlje jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| sljedeći_album = ''[[Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
# &quot;Divlje jagode&quot;
# &quot;Krivo je more&quot;
# &quot;Bubi&quot;
# &quot;Jedina moja&quot;
# &quot;Želim da te imam&quot;
# &quot;Mojoj ljubavi
# &quot;Čekam da sunce zađe&quot;
# &quot;Vodarica&quot;
# &quot;Sjećanja&quot;

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

== Reference==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>1rgg16xit3nrd9jngkvragantta4x94</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425842</id>
      <parentid>3425841</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1136" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| naziv          = Divlje jagode
| vrsta          = Album
| izvođač_gen    = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| slika          = 
| pozadina       = studio
| mjesto         = [[Zagreb]], [[SFRJ]]
| objavljen      = 1979.
| snimljen       = 1978.
| žanr           = [[heavy metal]]
| studio         = [[Jugoton]]
| producent      = [[Vladimir Delač]]
| snimatelj      = [[Branko Podbrežnički]]
| prethodni_album= nema
| ovaj_album     = '''''Divlje jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| sljedeći_album = ''[[Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

== Lista pjesama ==
# &quot;Divlje jagode&quot;
# &quot;Krivo je more&quot;
# &quot;Bubi&quot;
# &quot;Jedina moja&quot;
# &quot;Želim da te imam&quot;
# &quot;Mojoj ljubavi
# &quot;Čekam da sunce zađe&quot;
# &quot;Vodarica&quot;
# &quot;Sjećanja&quot;

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

== Reference==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>khkioxc35a5o93s1diq4srln1oy8boh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425845</id>
      <parentid>3425842</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:36:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1329" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| naziv          = Divlje jagode
| vrsta          = Album
| izvođač_gen    = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| slika          = 
| pozadina       = studio
| mjesto         = [[Zagreb]], [[SFRJ]]
| jezik          = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]
| objavljen      = 1979.
| snimljen       = 1978.
| žanr           = [[heavy metal]]
| studio         = [[Jugoton]]
| producent      = [[Vladimir Delač]]
| snimatelj      = [[Branko Podbrežnički]]
| prethodni_album= nema
| ovaj_album     = '''''Divlje jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| sljedeći_album = ''[[Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

Album '''Divlje jagode''' je prvi album [[SFRJ|jugoslavenske]] grupe [[Divlje jagode]] izdat 1979. godine u produkciji [[Jugoton]]a.

== Lista pjesama ==
# &quot;Divlje jagode&quot;
# &quot;Krivo je more&quot;
# &quot;Bubi&quot;
# &quot;Jedina moja&quot;
# &quot;Želim da te imam&quot;
# &quot;Mojoj ljubavi
# &quot;Čekam da sunce zađe&quot;
# &quot;Vodarica&quot;
# &quot;Sjećanja&quot;

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

== Reference==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>tg0xdo62agzj5glmlb91sc0dgdkptid</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425846</id>
      <parentid>3425845</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:39:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1348" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| naziv          = Divlje jagode
| vrsta          = Album
| izvođač_gen    = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| slika          = 
| pozadina       = studio
| mjesto         = [[Zagreb]], [[SFRJ]]
| jezik          = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]
| objavljen      = 1979.
| snimljen       = 1978.
| žanr           = [[heavy metal]]
| studio         = [[Jugoton]]
| producent      = [[Vladimir Delač]]
| snimatelj      = [[Branko Podbrežnički]]
| prethodni_album= nema
| ovaj_album     = '''''Divlje jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| sljedeći_album = ''[[Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

Album '''Divlje jagode''' je prvi album [[SFRJ|jugoslavenske]] grupe [[Divlje jagode]] izdat 1979. godine u produkciji [[Jugoton]]a.

== Lista pjesama ==
# &quot;Divlje jagode&quot;
# &quot;Krivo je more&quot;
# &quot;Bubi&quot;
# &quot;Jedina moja&quot;
# &quot;Želim da te imam&quot;
# &quot;Mojoj ljubavi
# &quot;Čekam da sunce zađe&quot;
# &quot;Vodarica&quot;
# &quot;Sjećanja&quot;

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara

== Reference==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==

{{Divlje jagode}}

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>rgnruu5pfhd4wjfxzoapjpor9i0aqix</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425858</id>
      <parentid>3425846</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T00:18:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3512" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| naziv          = Divlje jagode
| vrsta          = Album
| izvođač_gen    = [[Divlje jagode|Divljih jagoda]]
| slika          = 
| pozadina       = studio
| mjesto         = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| jezik          = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]
| objavljen      = 1979.
| snimljen       = 1978.
| žanr           = [[heavy metal]], [[hard rock]]
| studio         = [[Jugoton]]
| producent      = [[Vladimir Delač]]
| snimatelj      = [[Branko Podbrežnički]]
| prethodni_album= nema
| ovaj_album     = '''''Divlje jagode'''''&lt;br/&gt;(1979)
| sljedeći_album = ''[[Stakleni hotel]]''&lt;br/&gt;(1981)
}}

'''Divlje jagode''' jeste debitantski album [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] hard rok grupe [[Divlje jagode]]. Snimljen je i miksan septembra 1978. u studiju [[zagreb]]ačke izdavačke kuće ''[[Jugoton]]'', koja ga je naredne godine objavila na [[Long play|LP ploči]] i kaseti. Muziku je komponirao gitarist i vođa ovog rok sastava [[Zele Lipovača|Sead &quot;Zele&quot; Lipovača]], osim pjesme ''&quot;Sjećanja&quot;'' koju je komponirao klavijaturist [[Mustafa Ismailovski|Mustafa Ismailovski &quot;Muc&quot;]]. Tekstove za većinu pjesama napisao je pjevač [[Anto Janković]], osim naslovne ''&quot;Divlje jagode&quot;'' (Sead Lipovača) i ''&quot;Vodarica&quot;'' ([[Marijan Kašaj]]). Album ''&quot;Divlje jagode&quot;'' je nakon objavljivanja ostvario veoma dobar uspjeh kod slušalačke publike, a posebno se ističu dvije lagane ljubavne pjesme (''&quot;[[Krivo je more]]&quot;'' i ''&quot;[[Jedina moja]]&quot;'') koje su se u to vrijeme često mogle čuti na radio i televizijskim stanicama širom bivše Jugoslavije. Istovremeno, postale su zaštitnim znakom ove grupe, koja ih je redovno izvodila na svojim koncertima. U bržim rok pjesmama uočljiv je utjecaj američke rok grupe [[Van Halen]], a posebno kod muziciranja Seada Lipovače na električnoj gitari po uzoru na gitaristu [[Eddie van Halen|Eddiea van Halena]] iz već navedene grupe. Pored kvalitetnog muziciranja bubnjara [[Adonis Dokuzović|Adonisa Dokuzovića]] i bas gitariste [[Nihad Jusufhodžić|Nihada Jusufhodžića]], poseban doprinos cjelokupnom zvuku grupe Divlje jagode dao je klavijaturist Mustafa Ismailovski &quot;Muc&quot;. Debitantski album ovog sarajevskog hard rok sastava predstavlja jedno od najznačajnijih muzičkih ostvarenja [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske pop rok scene]] s kraja 1970-ih. &lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1350550-Divlje-Jagode-Divlje-Jagode|title= ''Divlje jagode: Divlje jagode''|work= discogs.com|access-date= 26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.metalmusicarchives.com/artist/divlje-jagode|title= ''Heavy Metal / Hard Rock from Bosnia and Herzegovina: Divlje jagode''|work= metalmusicarchives.com|access-date= 26. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;       

== Spisak pjesama ==
# &quot;Divlje jagode&quot;
# &quot;Krivo je more&quot;
# &quot;Bubi&quot;
# &quot;Jedina moja&quot;
# &quot;Želim da te imam&quot;
# &quot;Mojoj ljubavi
# &quot;Čekam da sunce zađe&quot;
# &quot;Vodarica&quot;
# &quot;Sjećanja&quot; &lt;ref name=&quot;discogs&quot;/&gt;

== Članovi grupe ==
*[[Zele Lipovača|Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Anto Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi
*[[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – klavijature
*[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara &lt;ref name=&quot;discogs/&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

[[Kategorija:Albumi iz 1979.]]
[[Kategorija:Albumi &quot;Divljih jagoda&quot;]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]]</text>
      <sha1>hq9og4q4nqfpbw3ytfzk8sew9meqr0l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stakleni hotel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17827</id>
    <revision>
      <id>3425837</id>
      <parentid>2763123</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T20:19:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>AnToni premjestio je stranicu [[Stakleni hotel (Divlje jagode)]] na [[Stakleni hotel]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="992" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija album | 
| Ime            = Stakleni hotel
| Tip izdanja    = Album
| Artist         = [[Divlje jagode]]
| Cover          = Stakleni hotel (Divlje jagode).jpg
| Background     = salmon
| Izdat          = 1981
| Produciran     = 1981
| Kuća           = Diskoton
| Producent(i)   = Enco Lesić i Zele Lipovača
| Kritike        = 
| Prošli album   = ''[[Divlje Jagode (Divlje jagode)|Divlje Jagode]]''&lt;br/&gt;(1979)
| Ovaj album     = '''''Stakleni hotel'''''&lt;br/&gt;(1981)
| Sljedeći album = ''[[Motori (Divlje jagode)|Motori]]''&lt;br/&gt;(1983)
}}

== Lista pjesama ==
#Autostop
#Mrak za dvoje
#Kako si topla i mila
#Stakleni hotel
#Ulica na lošem glasu
#Dodirni me, skloni bol
#Za one do tebe, nemam više ni banke
#Potraži put

== Članovi grupe ==
*[[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – gitare
*[[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – vokal
*[[Alen Islamović]] – bas-gitara
*[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi

[[Kategorija:Albumi iz 1981.]]
[[Kategorija:Albumi Divljih jagoda]]</text>
      <sha1>qn11i6ioompjg0o5zbi4obosy7h97bl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjevački samostan u Fojnici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18683</id>
    <revision>
      <id>3425850</id>
      <parentid>3425796</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:53:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76629</id>
      </contributor>
      <comment>/* Crkva Svetoga Duha i Franjevački samostan */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7262" xml:space="preserve">[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|desno|Franjevački samostan]]

'''Franjevački samostan u Fojnici''' je crkva i [[samostan]] izgrađeni u [[Fojnica|Fojnici]], [[Bosna i Hercegovina]] u 14. vijeku. 

[[Franjevci]] su došli u Fojnicu iz Dubrovnika u 14. vijeku, sagradili crkvu Sv. Marije i samostan u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama. Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. U vrijeme velikog progona između 1521. i 1524. godine, porušeni su i samostan i crkva. Prema jednoj vijesti, dopuštenje za gradnju crkve zatraženo je 1527. godine. Krajem 16. vijeka 1594-1598, sagrađena je nova crkva, kada je obnovljen i samostan. U velikom požaru 1664. zajedno su nestali i crkva i samostan. Novi samostan podignut je 1666-1668, a crkva 1669. Krajem  18. vijek]a, 1798. godine, obje zgrade su obnovljene. Ponovo su obnovljeni 1830. godine. Gradnja novog samostana započinje 1863, a završava 1865. godine. 

Gradnja crkve započinje 1884, međutim ona se srušila prije svog završetka, zbog nesolidne gradnje. Nakon priprema 1886. godine započinje gradnja nove - današnje crkve, koja je završena 1888. godine. Samostan je 1913. obnovljen, a 1940. godine, jednim dijelom srušen i na njegovom mjestu izgrađen novi. U preostalom dijelu samostana iz 1863. godine bili su smješteni biblioteka i muzej. U julu 2000. zbog dotrajalosti je srušen i taj dio samostana iz 1863. godine, a na njegovom mjestu započela je izgradnja nove zgrade za biblioteku i muzej, koja je završena 2008. godine. Od 2009. do danas je završen stručni postav muzejskih eksponata u Muzeja (ovaj posao su odradili radnici Zemaljskog muzeja BiH). Kroz burnu historiju Samostana Duha Svetog od preko 650 godina, fratri su uspjeli sačuvati veliko kulturno-historijsko blago neprocjenjive vrijednosti za BiH.

== Nacionalni spomenik ==
=== Crkva Svetoga Duha i Franjevački samostan ===
Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 21. do 24. novembra 2011. godine, samostan je proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;samostan&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3363 |title= Prirodno-graditeljska cjelina crkve Svetoga Duha i Franjevačkog samostana u Fojnici |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]]. Nacionalni spomenik čini: 
* samostanska crkva Svetoga Duha sa pokretnim naslijeđem
* potporne kamene zidine sa padinom sjeveroistočno ispod samostana i voćnjakom na Rupnovcu, 
* voćnjak na padini južno od crkve, 
* voćnjak na padini zapadno od crkve na lokalitetu Križ, 
* šuma zapadno od crkve na lokalitetu Križ, 
* groblje sa kapelom svetog Mihovila južno od crkve na lokalitetu Karauša i 
* šuma jugoistočno od crkve na lokalitetu Bare.

Samostansko krilo izgrađeno 2001. godine nije zaštićeno odredbama ove odluke.

==== Samostanska i župna crkva Duha Svetoga ====
Crkva Duha Svetoga sagrađena je 1889. godine prema projektu [[Josip Vancaš|Josipa Vancaša]]. U periodu od 1893. do 1895. godine Josip Oisner je oslikao crkvu. Konstrukciono je jednobrodna sa tlocrtom u obliku krsta. Iznad presjeka glavnog broda crkve sa transeptom-bočni brodom (zidovi transepta su istaknuti cca 2,70 metara u odnosu na ravan lateralnih zidova broda crkve), na kvadratnoj osnovi (10,80 x 10,80 m), izgrađena je poligonalna kupola koja je postavljena na prstenu tambura visine oko 5 metara. U kupoli je postavljen niz od 8 pravilno raspoređenih otvora kroz koje centralni dio crkve dobiva osvjetljenje. Unutrašnji promjer prstena tambura je 10,80 m, visine 5m, a vertikalni radijus kalote 5,40 m, dok se tjeme intradosa kupole nalazi na 20,50 m iznad od poda crkve.

Na zapadnoj strani, na uzdužni brod crkve, se nadovezuje svetište-prezbiterij (sanktuarij), a od prostora za vjernike odvojen je drvenom ogradom. Prezbiterij je povišen oko 40 cm u odnosu na pod crkve i zajedno sa polukružnom [[Apsida|apsidom]] uokviruje prostor svetišta sa glavnim [[oltar]]om.

Zvonik crkve se nalazi uz sjeveroistočni ugao crkve, uz sami sjeverni zid crkve, i čini jedinstvenu konstrukcionu cjelinu sa crkvom. Nivo poda četvrte etaže zvonika odgovara nivou stropne konstrukcije crkve. Na ovoj etaži zvonika nalazi se prostor sa zvonima. Danas postoje tri zvona: malo i veliko potičuu iz 1927. godine (Livarna zvonov - Maribor), a srednje je iz 1894. godine (Albert Samassa - Labaca).

Zidovi crkve imaju strukturu od dvostruko zidanih masivnih kamenih zidova različite debljine (66, 81, 96 cm, ovisno o njihovom položaju), dok je zvonik zidan od cigle. Kupola crkve je također zidana kamenom u krečnom malteru.

=== Muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana ===
Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 30. augusta do 9. septembra 2004. godine, muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana su proglašeni za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;muzej&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2496 |title= muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 7. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. Nacionalni spomenik sačinjava: 
* 160 slika, koje je moguće podijeliti na dvije veće grupe. Jednu grupu čini zbirka starijih autora, nastala u periodu od XVII do XIX vijeka. Djela te grupe su uglavnom nastajala u [[Italija|Italiji]] ili u hrvatskim primorskim gradovima. Drugu grupu čine djela nastala tokom XX vijeka i vežu se uz ime akademskog slikara [[Gabriel Jurkić|Gabriela Jurkića. Njegova zbirka se također, na osnovu tehnike izrade, može podijeliti na dva dijela. Jedan dio bi činile slike rađene tehnikom ulja na različitim materijalima (uglavnom na platnu ili kartonu). Drugu grupu bi činile njegovi crteži, među kojima se odvaja posebna grupa koju čine ilustracije za časopise.
* 104 predmeta izrađena od metala,  
* 7 skulptura,  
* 9 predmeta izrađenih od tekstila,  
* arhivska građa koju čini prijepis [[Milodraška ahdnama|Ahdname]] sultana [[Mehmed II|Mehmeda II el Fatiha]] i [[Fojnički grbovnik]],  
* 13 inkunabula i  
* zbirka starijih štampanih knjiga. 

== Također pogledajte ==
* [[Bosna Srebrena]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Franciscan monastery in Fojnica}}
* [https://web.archive.org/web/20070927010219/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?mod=galerija&amp;action=spomenici&amp;do=view&amp;id_spomenika=2496&amp;lang=1 Slike samostana i muzejska zbirka]
* [http://www.fojnica-samostan.com Službena web stranica Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici (www.fojnica-samostan.com)]

[[Kategorija:Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Samostani u Fojnici]]
[[Kategorija:Vrhbosanska nadbiskupija]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Fojnici]]</text>
      <sha1>33bgla3e3nh90b7d0jvzxegj3fc2xz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Čaršija</title>
    <ns>4</ns>
    <id>19126</id>
    <revision>
      <id>3425811</id>
      <parentid>3425743</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:09:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>/* Molba */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35233" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće od 15. do 29. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''23. jula - 1. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''2.-4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''15. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>i7shcs3lbx06vh0tltcma6al0uo73o0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425812</id>
      <parentid>3425811</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:22:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Molba */ ...u malom grmu raste divlji plod!...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35244" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće od 15. do 29. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''23. jula - 1. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''2.-4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''15. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!</text>
      <sha1>qbpmmwzov07ax9qzvr1t1c22i3teavu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425813</id>
      <parentid>3425812</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:22:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Molba */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35705" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće od 15. do 29. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''23. jula - 1. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''2.-4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''15. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:22, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>enjwro6fukh6hxrhkry1h6pfmpz3fxr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425814</id>
      <parentid>3425813</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:28:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>/* Molba */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35830" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće od 15. do 29. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''23. jula - 1. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''2.-4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''15. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:22, 26 juli 2022 (CEST)

Viel Dank die Legende!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>fteobjo01gc9sjsjy6u8qx324ci3kui</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425816</id>
      <parentid>3425814</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:35:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nerko65 */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36191" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem &quot;preko bare&quot;. Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće od 15. do 29. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''23. jula - 1. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''2.-4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''15. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:22, 26 juli 2022 (CEST)

Viel Dank die Legende!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>4jn0154b0s3cwutwsww1479i4jw538r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425828</id>
      <parentid>3425816</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:09:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Molba 2 */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36672" xml:space="preserve">{{IW Čaršija}}
{{Čaršija|extra=da|1=
&lt;div style=&quot;border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;padding:10px;&quot;&gt;Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].&lt;/div&gt;
&lt;inputbox&gt;
bgcolor=transparent
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Čaršija
break=yes
width=30
searchbuttonlabel=Traži
break=no
&lt;/inputbox&gt;
&lt;/div&gt;
'''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!'''

Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju.
Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje.

&lt;div class=&quot;hlist left&quot; style=&quot;margin-top:30px;&quot;&gt;
* {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&amp;action=edit&amp;section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}}
&lt;/div&gt;
}}
__NEWSECTIONLINK__

{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 31
|bez_šablona = da
|indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 3
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d
}}
{{prečica|WP:Č}}
__SADRŽAJ__

== Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a].

Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje.

Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia.
Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.&lt;br&gt;
Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da:
* Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i
* stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje.

Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.&lt;br&gt;
Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Year user pageviews for bswiki ==

{| style=&quot;text-align:right&quot; class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space
!'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021
|-
|Pageviews||36&amp;nbsp;496&amp;nbsp;291||37&amp;nbsp;007&amp;nbsp;115||37&amp;nbsp;356&amp;nbsp;054||37&amp;nbsp;804&amp;nbsp;431||44&amp;nbsp;111&amp;nbsp;715||42&amp;nbsp;476&amp;nbsp;010
|-
|'''Pages'''|||68&amp;nbsp;309||73&amp;nbsp;856||76&amp;nbsp;806||80&amp;nbsp;019||83&amp;nbsp;687||88&amp;nbsp;868
|}
:&lt;i style=&quot;font-size:0.9em&quot;&gt;[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]&lt;/i&gt;

✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST)

== Kratki članci ==

Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST)
: {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:24, 17 maj 2022 (CEST)
::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST)
::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;)
::: Mislim da su stvari &quot;zahrđale&quot; oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari.
::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 11:33, 18 maj 2022 (CEST)
::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST)

== Fotografije na wikipediji članku  ==

 Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako 
 da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}}
: {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&amp;uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST)

:Hvala puno.  [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST)

== New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

Hello Wikimedians! 
[[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]]
[[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/:
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development
* '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research

Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more.

Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today!
&lt;br&gt;--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST)

:&lt;small&gt;This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&amp;oldid=23036656 --&gt;
: Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 12:31, 17 maj 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate ==

'''Vrijeme je za izbore!''' 
: 
::{| class=&quot;wikitable&quot;
| Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.&lt;br&gt; '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' 
|-
| Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su  podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. 
|-
| Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika].
|}
----------------
'''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:'''

# Kandidati predaju prijave (do 16. maja).&lt;br&gt; Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici].
# Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. &lt;br&gt; Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. 
# Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.&lt;br&gt; '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.'''
# Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.&lt;br&gt; Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. 

----------------
: '''Izborni volonteri:'''
:: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte.
----------------

Srdačno,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation &lt;br&gt;

==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== 
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST)

== Coming soon: Improvements for templates ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;!--T:11--&gt;
[[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]]
Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon:

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': 
This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]]

In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. 
* [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]]

Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. 

We would love to hear your feedback on our talk pages!
&lt;/div&gt; -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&amp;oldid=23222263 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Editing news 2022 #1&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;message&quot;/&gt;&lt;i&gt;[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]&lt;/i&gt;
[[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]]

The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages.  New editors are more successful with this new tool.  You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]].  Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test.  You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].&lt;section end=&quot;message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&amp;oldid=22019984 --&gt;

== Kartographer update ==

''Apologies for writing in English.''

Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&amp;oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. 
Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. 
Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST)

== CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage  ==

HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX

U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora!
--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST)

:Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST)
::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs...
::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p
::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti
::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska 
::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST)

== Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a ==

Zdravo svima!&lt;br&gt;

Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:&lt;br&gt;


Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.&lt;br&gt; Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a.

Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja:
# O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica;
# O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja;
# O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.&lt;br&gt;

'''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.&lt;br&gt;
Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' &lt;br&gt;

== Regionalne konsultacije ==

: Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. 

==== Predloženi termini i teme: ====

''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.''
* Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim...
* pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''

# '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h
# '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h

'''Teme za diskusiju:'''&lt;br&gt;
# [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]]
# [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] 
# Ideje zajednice
: Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor.
&lt;br&gt;

Srdačan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitaror, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation&lt;br&gt;

== Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 ==

Dear Wikimedians,

We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July.

This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. 

The campaign will run from July 1 to August  31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]].

The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]]

For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]].

Best,&lt;br/&gt;
[[User:Ammarpad|Ammar A.]]&lt;br/&gt;
Global Coordinator&lt;br/&gt;
Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.&lt;br /&gt;
19:38, 31 maj 2022 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&amp;oldid=23230284 --&gt;

== Forum strategije pokreta ==

Zdravo svima!

Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).&lt;br&gt;
: '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.'''
Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.&lt;br&gt;
Možda ćete reći: &quot;Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?&quot;&lt;br&gt;
Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice.
Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.&lt;br&gt;

* MS Forum ne zahtjeva registraciju.
* Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom.

Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.&lt;br&gt;
Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.&lt;br&gt;

Srdacan pozdrav,&lt;br&gt;
--[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)&lt;br&gt;
Facilitator, SEE&lt;br&gt;
Movement Strategy and Governance&lt;br&gt;
Wikimedia Foundation

== Natjecanje proljeće 2022 ==

Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST)
::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST)
::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST)
:::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST)
::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;GR&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:orange;&quot;&gt;GINOV&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;IĆ&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;ŠIME&lt;/span&gt;]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST)

:Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim &quot;Mjesto rodjenja-Zenica&quot;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST)

== Šabloni za plivanje ==

Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST)

== Wikimedia CEE Meeting 2022 ==

Zdravo svima,

Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022.
Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. 

Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST)
: {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

=== Prijedlozi ===
Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting!
==== [[User:Srđan|Srđan]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:KWiki|KWiki]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
*:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Mhare|Mhare]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)
Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem &quot;preko bare&quot;. Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST)

==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ====
* {{za}} --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 11:39, 10 juli 2022 (CEST)

== Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas ==

Zdravo svima!

Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće od 15. do 29. avgusta. Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''.

'''Kako radi Izborni kompas?'''&lt;br&gt;
Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača.

'''Proces i vremenski raspored'''
* '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas;
* '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu;
* '''23. jula - 1. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama;
* '''2.-4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava;
* '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama;
* '''15. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače.

Srdačno,&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST)

== Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom ==

Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia.  
----
&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;&quot;&gt; 

* '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]])
* '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]])
* '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]])
* '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]])
* '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]])
* '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]])
* '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]])
* '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]])
* '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]])
* '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]])
&lt;/div&gt;&lt;section end=&quot;msg-newsletter&quot;/&gt;
----&lt;br&gt;
Srdačno&lt;br&gt; [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST)

== Molba ==

Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST)
:Sređeno!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:22, 26 juli 2022 (CEST)

Viel Dank die Legende!
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST)

:Pozdrav iz Danske! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:09, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>c4dq4x400j5tobzhj3lp6af3tjyvqye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Počitelj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>24994</id>
    <revision>
      <id>3425887</id>
      <parentid>3310357</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:05:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Čapljini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="175" xml:space="preserve">{{Kategorija|Počitelj}}
Ovdje se nalazi spisak članaka vezanih za [[Počitelj]].

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Čapljini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Čapljini]]</text>
      <sha1>rggxv2o0hjseo7ekqmz6s53fhhl9n25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijela džamija (Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27068</id>
    <revision>
      <id>3425864</id>
      <parentid>3235795</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:22:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4997" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Bijela džamija
| slika                        = Bijela_dzamija_004.jpg
| veličina_slike               = 250px
| alt_slike                    = 
| opis_slike                   = [[Turbe u haremu Bijele džamije]]
| vrsta_karte                  = Bosna i Hercegovina
| veličina_karte               = 250px
| reljef_karte                 = da
| opis_karte                   = Položaj Bijele džamije u Bosni i Hercegovini
| geografska_širina            = 43.861092
| geografska_dužina            = 18.440459
| lokacija                     = [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Sarajevo]]
| država                       = [[Bosna i Hercegovina]]
| arhitekt                     = hadži-Hajdar efendija, sin Abdulahov
| arhitektonski_tip            = 
| arhitektonski_stil           = 
| osnivač                      = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = 
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 
| dužina                       = 10,90 m.
| širina                       = 11,65 m.
| visina_maks                  = 
| broj_munara                  = 1
| visina_munare                = 26,35 m.
| materijali                   = 
}}
'''Bijela džamija''' (džamija Divan katiba Hajdara) nalazi se na [[Vratnik (Sarajevo)|Vratniku]]. Džamija je locirana na uglu ulica Bijela česma i Džanina ulica (Kršilovac) i u neposrednoj je blizini kasarne Jajce.&lt;ref name=&quot;Stari gradovi&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf  |title= Hamdija Kreševljaković,   STARI BOSANSKI GRADOVI  |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;  To je jedna od najstarijih džamija u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sagradio ju je hadži-Hajdar efendija, sekretar [[Gazi Husrev-beg]]a, poslije 1536, a prije 1545. godine, po uzoru na [[Begova džamija|Begovu džamiju]].&lt;ref name=&quot;NRedžić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prema konceptu prostorne organizacije, pripada jednoprostornim džamijama sa dimenzijama oko 10,90 x 11,65 metara, spoljnim drvenim sofama, četvorovodnim krovom i kamenom munarom  visine 22,50 metara. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ovaj tip džamija gradi se neprekidno od sredine XV vijeka.

Uz džamiju su sagrađeni [[mekteb]] i [[sahat-kula]], koja je srušena u vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlasti. Opjevana je u pjesmi [[Safet Isović|Safeta Isovića]] &quot;Šehidski rastanak&quot;.

== Graditeljska cjelina ==
Graditeljska cjelina – Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara) u Sarajevu proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].Odluku donijela je Komisija na sjednici održanoj od  7. do 10. novembra 2006. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik. &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Sarajevo%20bos.pdf |title=Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara) |work=KONS.gov.ba |accessdate=5. 4. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171115180547/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Sarajevo%20bos.pdf |archivedate=15. 11. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik čine: [[džamija]], zgrada [[mekteb]]a, česma i harem sa [[Turbe u haremu Bijele džamije|turbetom]]. 

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Sarajevo May 2020 13.jpg|Munara Bijele džamije
Sarajevo May 2020 07.jpg|Česma ispred džamije
Sarajevo May 2020 12.jpg|Ulaz u džamiju
Sarajevo May 2020 11.jpg|Turbe u haremu
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Mustafa Traljić,  Sarajevski grad Vratnik, Sarajevo, 1937.
* Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo, 1953.
* Hazim Šabanović, Postanak i razvoj Sarajeva, Sarajevo, 1960.
* Hamdija Kreševljaković, Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave (1878-1918), Sarajevo, 1969.
* Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.  
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
* Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2538 Bijela džamija] na KONS.gov.ba

{{Građevine u Sarajevu}}
{{Džamije Sarajevo}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>ptn0ummd20yoxsb3f4xg8fwbr09uzbo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krečnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34744</id>
    <revision>
      <id>3425892</id>
      <parentid>2739706</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:26:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DobarSkroz</username>
        <id>62211</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1346" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Limestone detail.jpg|mini|Krečnjak]]
'''Vapnenac'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63876|title=vapnenac {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=2022-07-27}}&lt;/ref&gt; '''ili krečnjak''' je [[sedimentne stijene|sedimentna stijena]] sastavljena uglavnom od [[Minerali|minerala]] [[kalcit]]a. Osim tog minerala sadrži i male količine drugih minerala: [[glina|gline]], sporogelita, dijaspora, hidrargilita, limonita, hematita, [[kremen]]a, cirkona, turmanlina i granita. Nastao je taloženjem vapnenačkih kućica i skeleta izumrlih morskih [[Životinje|životinja]], a u manjoj količini i [[Biljke|biljaka]]. Koristi se kao građevinski materijal te kao materijal za izradu [[kreč]]a.

Vapnenačke su stijene bile posebno važne u razvoju krškoga reljefa u Hrvatskoj. Mnoge naše planine (Kapele, Risnjak, Velebit, Dinara, priobalne dalmatinske planine) i otoci građeni su od vapnenca, i to mezozojske starosti. Zbog svoje šupljikavosti i velike poroznosti vapnenac može upiti veliku količinu vode, što je bitno s obzirom na vodni potencijal kojim hrvatsko krško podzemlje obiluje.

== Također pogledajte ==
* [[Kalcij karbonat]]

{{Commonscat|Limestones}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Sedimentne stijene]]
[[Kategorija:Krečnjak]]</text>
      <sha1>4xwxmexg2ddjb14i7j7jnrfzn2fq1fk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425893</id>
      <parentid>3425892</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:28:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DobarSkroz</username>
        <id>62211</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="747" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Limestone detail.jpg|mini|Krečnjak]]
'''Krečnjak''' je [[sedimentne stijene|sedimentna stijena]] sastavljena uglavnom od [[Minerali|minerala]] [[kalcit]]a. Osim tog minerala sadrži i male količine drugih minerala: [[glina|gline]], sporogelita, dijaspora, hidrargilita, limonita, hematita, [[kremen]]a, cirkona, turmanlina i granita. Nastao je taloženjem vapnenačkih kućica i skeleta izumrlih morskih [[Životinje|životinja]], a u manjoj količini i [[Biljke|biljaka]]. Koristi se kao građevinski materijal te kao materijal za izradu [[kreč]]a.

== Također pogledajte ==
* [[Kalcij karbonat]]

{{Commonscat|Limestones}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Sedimentne stijene]]
[[Kategorija:Krečnjak]]</text>
      <sha1>qxyinwg4iubvplunansdnfps1ce2znx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425895</id>
      <parentid>3425893</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T10:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/DobarSkroz|DobarSkroz]] ([[User talk:DobarSkroz|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="748" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Limestone detail.jpg|mini|Krečnjak]]
'''Krečnjak''' je [[sedimentne stijene|sedimentna stijena]] sastavljena uglavnom od [[Minerali|minerala]] [[kalcit]]a. Osim tog minerala sadrži i male količine drugih minerala: [[glina|gline]], sporogelita, dijaspora, hidrargilita, limonita, hematita, [[kremen]]a, cirkona, turmanlina i granita. Nastao je taloženjem krečnjačkih kućica i skeleta izumrlih morskih [[Životinje|životinja]], a u manjoj količini i [[Biljke|biljaka]]. Koristi se kao građevinski materijal te kao materijal za izradu [[kreč]]a.

== Također pogledajte ==
* [[Kalcij karbonat]]

{{Commonscat|Limestones}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Sedimentne stijene]]
[[Kategorija:Krečnjak]]</text>
      <sha1>1icb5dre2mwselzir4hb8gwtmu9x3c6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak čarolija u knjigama o Harryju Potteru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38794</id>
    <revision>
      <id>3425809</id>
      <parentid>3403160</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:30:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>93.140.236.121</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Imperio */Dodala sam sadržaj</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34952" xml:space="preserve">Ovaj članak govori o čarolijama koje su spomenute i/ili čiji je učinak prikazan u romanima ili drugim djelima [[J. K. Rowling]], a ne o onima koje se pojavljuju samo u filmovima ili igrama.

U čarobnom svijetu [[Harry Potter|Harryja Pottera]] likovi često koriste komplicirane čarolije za zaštitu i napade, ali i veoma jednostavne čarolije koje im pomažu u obavljanju kućanskih poslova. Većinu čarolija vještice i čarobnjaci savladavaju tokom svoje magijskog obrazovanja i to kroz sve školske predmete, a posebno u okviru [[Školski predmeti u Hogwartsu#Čarolije|Čarolija]] koje predaje [[Filius Flitwick|profesor Flitwick]]. U okviru ovog predmeta mladi čarobnjaci i vještice ne uče se toliko kompliciranim čarolijama koliko principima ispravnog bacanja čini (pokreti s čarobnim štapićem) i ispravnog izgovaranja (inkantacije) čarobnih riječi.

{{compactTOC}}

== A ==
=== Accio ===
:'''Izgovor:''' Accio (engleski:/a'sio/; klasični latinski:/a'kio/; tradicionalni latinski: /ak'cio/)
:'''Opis:''' Čarolija koja privlači predmete k osobi koja je bacila čaroliju. Može se koristiti na dva načina: izgovaranjem inkantacije i imenovanjem predmeta kojeg se želi prizvati (&quot;Accio Vatrena munja&quot;) ili čarobnim štapićem uperenim u željeni predmet kojim se odmah nakon izgovorene inkantacije predmet &quot;povuče&quot; prema bacaču čarolije.
:'''Viđena/spomenuta:''' U [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] kad je [[Harry Potter (lik)|Harry Potter]] koristio čaroliju da bi prizvao svoju metlu za letenje tokom prvog zadatka [[Tromagijski turnir|Tromagijskog turnira]].

=== Aguamenti ===
:'''Izgovor:''' Aguamenti /agwəmɛn'ti/
:'''Opis:''' Stvara mlaz vode koja izlazi iz čarobnog štapića vještice ili čarobnjaka. 
:'''Viđena/spomenuta:''' Vjerovatno je koristila [[Molly Weasley|gospođa Weasley]] u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harryju Potteru i Princu miješane krvi]] kad je brzo napunila lonac s juhom. Koristila ju je i [[Fleur Delacour]] u [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] da bi ugasila svoju suknju koja se zapalila tokom zadatka sa zmajevima. Harry čaroliju koristi dva puta u ''Princu miješane krvi'', jednom je pokušao dati Dumbledoreu vode nakon što ga je oslabio Voldemortov napitak, a drugi je put koristio čaroliju da bi spasio Hagridovu kolibu koju je zapalio jedan smrtonoša.

=== Alohomora ===
:'''Izgovor:''' Alohomora /əlo'ho'moɹə/ 
:'''Opis:''' otvara lokote i vrata
:'''Viđena/spomenuta:''' u prvom dijelu Harry Pottera koristila je Hermiona Granger dok je otvarala prozor na trećem spratu gdje se nalazio troglavi pas Bundy.

=== Anapneo ===
:'''Izgovor:''' Anapneo /an'ɑpneo/ 
:'''Opis:''' pročišćava dušnik ako je put zraku blokiran
:'''Viđena/spomenuta:''' profesor Slughorn koristi je u Harryu Potteru i Princu mješane krvi kako bi oslobodio dušnik učenika koji se počeo gušiti mesom kad mu je Slughorn postavio pitanje.

=== Aparecium ===
:'''Izgovor:''' Aparecium /æpəɹi'siʊm/
:'''Opis:''' otkriva nevidljivu tintaru
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== [[Avada Kedavra]] (ubojita kletva) ===
:'''Izgovor:''' Avada Kedavra /əvɑdə kida'vɹʊ/
:'''Opis:''' Jedna od tri [[Neoprostive kletve (Harry Potter)|Neoprostive kletve]]. Izaziva trenutnu smrt i ne ostavlja nikakav fizički trag o uzroku smrti. Pri korištenju nastaje zelena svjetlost.
:'''Viđena/spomenuta:''' U [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] koristio ju je [[Lord Voldemort]] da bi ubio bezjaka [[Frank Bryce|Franka Brycea]], a prije početka događaja u romanima i mnoge druge bezjake i čarobnjake uključujući i [[James i Lily Potter|Harryjeve roditelje]]. U četvrtoj knjizi tom kletvom je [[Peter Pettigrew]] ubio [[Cedric Diggory|Cedrica Diggoryja]], a u šestoj je [[Severus Snape]] njom ubio [[Albus Dumbledore|Albusa Dumbledorea]].

=== Avis ===
:'''Izgovor:''' Avis /a'vɪs/ 
:'''Opis:''' pretvara žrtvu u pticu
:'''Viđena/spomenuta:''' Olivander ju je upotrijebio u &quot;Plamenom peharu&quot; kako bi testirao ispravnost štapića Viktora Kruma. Hermiona Granger koristi je u &quot;Princu mješane krvi&quot; kako bi dočarala jato kanarinaca.

== B ==
=== Bešumato ===
:'''Izvorni naziv:''' Muffliato
:'''Opis:''' čarolija protiv prisluškivanja, ispunjava uši svih osoba u blizini nejasnim zujanjem
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter je više puta koristi u Princu mješane krvi. Čaroliju je izumio Princ mješane krvi. Hermiona je prvobitno ne odobrava, ali kasnije i sama pribjegava njenoj upotrebi.

=== Bombarda ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Bombardira predmet u koji je uperen vještičiji ili čarobnjakov štapić
:'''Viđena/ spomenuta:''' U &quot;Zatvorenik iz Azkabana&quot; Hermoina je koristi kako bi spasili Sirius Blacka

== C ==

=== Cave Inimicum ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Upozorava na prisustvo uljeza.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila ovu čaroliju kao jednu od zaštitnih mjera u &quot;Darovima smrti&quot; na području oko šatora dok su se Harry, Ron i ona krili od Smrtonoša.

=== Colloportus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' zaključava vrata 
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Redu feniksa&quot; Hermiona je koristi u Ministarstvu magije.

=== Confrigo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Uzrokuje eksploziju svakog predmeta koji dođe u dodir sa čarolijom. 
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio u &quot;Darovima smrti&quot; kako bi otkačio prikolicu sa letećeg motocikla. Hermiona ju je upotrijebila protiv Nagini u kući Bathilde Bagshot.

=== [[Cruciatus|Crucio]] (kletva Cruciatus) ===
:'''Izgovor:''' /ka, lopoɹ'təs/ 
:'''Opis:''' kletva koja nastaje zazivanjem riječi Crucio - koristi se kako bi se žrtvi nanijele neizdržive boli, za kaznu ili kao način dobijanja informacija. Jedna je od tri neoprostive kletve.
:'''Viđena/spomenuta:''' prvi put se spominje u Harryu Potteru i Plamenom peharu kada &quot; profesor Moody &quot; izvodi demonstracije i muči pauka. Također je spomenuta kao sredstvo mučenja Franka i Alice Longbottom, zbog čega su izgubili razum.

== Č ==
=== Čarolija iluzije ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' Meta čarolije može mijenjati boje u skladu s pozadinom što omogućava da bude skrivena, a da ne postane nevidljiva.
:'''Viđena/spomenuta:''' [[Alastor Moody]] baca čaroliju na Harryja Pottera u [[Harry Potter i Red feniksa|Harryju Potteru i Redu feniksa]]. Spomenuta i u [[Harry Potter i Princ miješane krvi|Harryju Potteru i Princu miješane krvi]] u brošurama Ministarstva magije o mjerama opreza nakon što je [[Lord Voldemort]] povratio svoju moć.

=== Čarolija isušivanja ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' Isušuje određenu količinu vode.

=== Čarolija konjunktivitis ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' Čarolija koja utiče na vid mete.
:'''Viđena/spomenuta:''' Čarolija koju je [[Viktor Krum]] koristio da bi onesposobio svoju zmajicu na prvom zadatku Tromagijskog turnira.

=== Čarolija lažnog sjećanja ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' U um mete usađuje lažno sjećanje.
:'''Viđena/spomenuta:''' Tom Riddle koristi tu čaroliju na [[Morfin Gaunt|Morfinu Gauntu]] i kućnom vilenjaku [[Hepzibah Smith|Hepzibe Smith]] da bi priznali ubistva koja nisu počinili.

=== Čarolija omamljivanja ===
:'''Izvorni naziv: Omami
:'''Opis:''' Kao što joj i ime kaže, omamljuje neko živo biće.
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Čarolija protiv aparatiranja ===
:'''Izvorni naziv:teleporto

:'''Opis:''' Sprječava da se osoba aparatira na određeno mjesto.
:'''Viđena/spomenuta:''' Više puta je spomenuto da je Hogwarts zaštićen ovom čarolijom.

=== Čarolija protiv dezaparatiranja ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Sprječava da se osoba dezaparatira sa određenog mjesta.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hogwarts, Gringotts i neke druge značajne institucije su zaštićene ovom čarolijom. Albus Dumbledore ju je upotrijebio u &quot;Redu feniksa&quot; prilikom borbe u Odjelu tajni u Ministarstvu magije, kako bi spriječio bijeg smrtonoša. Voldemort je ovom čarolijom zaštitio pećinu u kojoj je sakrio horkruks.

=== Čarolija protiv krađe ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Predmeti koji se prodaju su najčešće zaštićeni ovom čarolijom kako bi se spriječila njihova krađa.
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Čarolija protiv uljeza ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Stvara zaglušujuću buku prilikom nedozvoljenog upada na neki posjed. Ovo je čarobnjačka verzija protivprovlnog alarma.
:'''Viđena/spomenuta:''' Horace Slughorn je upotrijebio ovu čaroliju na bezjačkoj kući u kojoj je odsjeo u &quot;Princu miješane krvi&quot;. Pretpostavlja se da su smrtonoše bacile ovu čaroliju u &quot;Darovima smrti&quot; na Hogsmeade kako bi lakše uhvatili Harryja ukoliko se pojavi u selu.

=== Čarolija protiv varanja ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:'''
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Čarolija smrzavanja plamena ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' Uzrokuje da vatra postane bezopasna za one koje je zahvatila i uzrokuje samo nježno škakljanje.
:'''Viđena/spomenuta:''' Spomenuta u prvom poglavlju [[Harry Potter i zatočenik Azkabana|Harryja Pottera i zatočenika Azkabana]]. Koristili su je vještice i čarobnjaci u srednjem vijeku.

=== Čarolija stvaranja barijere ===
:'''Izvorni naziv:''' Protego
:'''Opis:''' Stvara barijeru kroz magične prolaze, kako bi se onemogućio prelazak osobe sa jednog na drugo mjesto.
:'''Viđena/spomenuta:''' Kućni vilenjak Dobby ju je upotrijebio na peronu 9 i 3/4 kako bi spriječio Harryjev odlazak u Hogwarts.

=== Čarolija stvaranja plavih plamenova ===
:'''Izvorni naziv:''' 
:'''Opis:''' Stvara vodootpornu plavičastu vatru koja grije kao i obična vatra, ali ne uzrokuje opekotine, iako može da zapali predmete poput odjeće.
:'''Viđena/spomenuta:''' Ova čarolija je jedan od Hermioninih žastitnih znakova. Koristila ju je tokom zimskih šetnji perivojem dvorca kako bi ugrijala Harryja, Rona i sebe, kao i u &quot;Kamenu mudraca&quot; kako bi omela Snapea na utakmici metloboja jer je mislila kako on pokušava ureći Harryja. Primijenila je čaroliju i na Đavoljoj zamci da bi oslobodila Harryja i Rona iz njenog smrtonosnog stiska,  te za spravljanje višesokovnog napitka u kupatilu Plačljive Myrtle.

=== Čarolija za pakiranje ===
:'''Izgovor:Pak'''
:'''Opis:''' Pakira stvari u kofer.
:'''Viđena/spomenuta:''' Lupin ju je koristio u &quot;Zatočeniku iz Azkabana&quot; u svojoj kancelariji. Tonks ju je koristila u &quot;Redu feniksa&quot;, jedanput verbalno, a drugi put neverbalno.

=== Čarolija za prikirivanje ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' koristi se za prikrivanje predmeta.

=== Čarolija za promjenu boje ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' Mijenja boju predmeta.

=== Čarolija za sanjarenje ===
:'''Izgovor:''' Nepoznat
:'''Opis:''' Donosi onome ko baci čaroliju na sebe 30 minuta sanjarenja. Čaroliju su izumili [[Fred i George Weasley]].

=== Čarolija za zaključavanje ===
:'''Izgovor:''' koloportus
:'''Opis:''' Služi kako bi se vrata zaštitila od otključavanja pomoću Alohomore.
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry u &quot;Redu feniksa&quot; sumnja da je Dolores Umbridge zaštitila svoj kabinet ovom čarolijom kako bi spriječila upad uljeza.

=== Čarolija zamrzavanja ===
:'''Izgovor:'''Glacius
:Opis:Zamrzava predmet u koji je uperen

=== Čarolija zbunjivanja ===
:'''Izgovor:''' Konfundo
:'''Opis:''' Čarolija kojom se zbunjuje i dezorijentira meta.
:'''Viđena/spomenuta:''' Vjerovatno korištena za zbunjivanje Plamenog pehara u Harryju Potteru i Plamenom peharu kako bi mislio da se umjesto tri takmiče četiri škole. Prvi put viđena u Harryju Potteru i Princu miješane krvi kad je [[Hermione Granger|Hermiona Granger]] bacila čaroliju na [[Sporedni Gryffindori povezani s metlobojem#Cormac McLaggen|Cormaca McLaggena]] da on ne bi postao novi golman Gryffindorske metlobojske ekipe.

== Ć ==
== D ==

=== Defodio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Omogućava kopanje ili dubljenje, čak i u materijalima poput kamena i čelika.
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry, Ron i Hermiona je koriste u &quot;Darovima smrti&quot; kako bi prokopali put iz tunela u Gringottsu.

=== Deletrius ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Uklanja efekte čarolije Prior Incantato.
:'''Viđena/spomenuta:''' Amos Diggory ju je upotrijebio u &quot;Plamenom peharu&quot; kako bi uklonio trag tamnog znamena iz Harryjevog štapića.

=== Densaugeo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija za rast zubi. 
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Plamenom peharu&quot; čarolija je slučajno pogodila Hermionu u sukobu Harryja i Draca Malfoya.

=== Deprimo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Koristi se za kruženje rupa u predmetima.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila ovu čaroliju kako bi iskružila rupu u podu na spratu kuće Xenophiliusa Lovegooda u &quot;Darovima smrti&quot;.

=== Depulso ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' čarolija suprotna čaroliji prizivanja (Accio)
:'''Viđena/spomenuta:''' Učenici pete godine je vježbaju na času Čarolija.

=== Descendo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Služi za rušenje predmeta.
:'''Viđena/spomenuta:''' Crabbe je u &quot;Darovima smrti&quot; pogodio ovom čarolijom brdo od knjiga i drugih naslaganih predmeta u Sobi po potrebi.

=== Diffindo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Trga ciljani predmet.
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry je u &quot;Plamenom peharu&quot; koristi kako bi Cedricu pukla torba, a u &quot;Princu miješane krvi&quot; kako bi odvojio korice sa udžbenika iz Čarobnih napitaka.

=== Duro ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čini predmete čvrstima poput kamena.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je u &quot;Darovima smrti&quot; pretvorila tapiseriju na prolazu u kamen kako bi spriječila Smrtonoše da ih slijede.

== Dž ==
== Đ ==
== E ==
=== Engorgio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' povećava predmete
:'''Viđena/spomenuta:Moody je koristi u &quot;Plamenom Peharu&quot; kako bi povećao pauka, da pokaže kletvu Crucio

=== Ennervate ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' suprotno od Omami
:'''Viđena/spomenuta: Amos Drigory je korist u 4. djelu na Winky'''

=== Episkey ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' zatvara ranu na ustima
:'''Viđena/ spomenuta:''' Harry je tako zatvorio ranu Demelzi Robinson kad ju je Ron udario dok su igrali metloboj u knjizi Harry Potter i Princ miješane krvi

=== Erecto ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Služi za povećavanje predmeta.
:'''Viđena/ spomenuta:''' Harry i Hermiona su u &quot;Darovima smrti&quot; koristili ovu čaroliju da povećaju šator u kojem su se krili.

=== Evanesco ===
:'''Izgovor:Vipera evansca'''
:'''Opis:''' uklanja neki [[Severus Snape|objekt]]
:'''Viđena/spomenuta:[[Severus Snape]] ju je koristio u [[Harry Potter i Odaja tajni (film)|Harry Potteru i Odaji tajni]] kako bi uklonio zmiju koju je prizvao [[Draco Malfoy]] izrekavši Serpentosrtia.'''

=== Expecto Patronum ===
:'''Izvorni naziv:Ekspekto Patronam'''
:'''Opis:''' stvara patronusa koji odbija dementore 
:'''Viđena/spomenuta:''' Spomenuta je prvi put u Harry Potter i Zatočenik Azkabana kad je u Hogwarts ekspresu Remus Lupin odbranio Harryja od dementora, a kasnije je Lupin podučavao Harryja patronusu. Harryev patronus je u obliku jelena (paroška). U Harry Potter i Red feniksa, Harry osniva DA i također ih uči kako da ga stvore.

=== Expelliarmus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' razoružava protivnika 
:'''Viđena/spomenuta:'''Prof.Snape u  ga u Harryu Potteru i Odaju tajni koristi u duelu s  profesorom Gilderoyem Lockhartom.
:
:

=== Expulso ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' uzrokuje eksploziju predmeta koji je pogođen. 
:'''Viđena/spomenuta:''' Smrtonoša je pogodio sto iza kojeg se Harry krio u &quot;Darovima smrti&quot;.


== F ==
=== Vera Verto ===
:'''Izvorni naziv: Vera Verto'''
:
:'''Opis:''' pretvara željeni predmet u željeni oblik
:'''Viđena/ spomenuta:''' pojavljuje se u drugoj knjizi - Harry Potter i odaja tajni Tu čaroliju učenici prvog razreda uče na satu preobrazbe kod profesorice Minerve McGonagall.

=== Ferula ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' stvara zavoje
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Fidelius ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija koja omogućuje čuvanje tajne tako što nijedna osoba osim čuvara tajne ne može otkriti njenu sadržinu drugima. Nakon smrti čuvara tajne, svi oni kojima je on otkrio tajnu postaju novi čuvari tajne. Često se koristi za zaštitu stambenih objekata kako ih drugi ne bi mogli otkriti.
:'''Viđena/spomenuta:''' Kuća Jamesa i Lily Potter u Godricovom dolu je bila zaštićena ovom čarolijom, a čuvar tajne je bio Peter Pettigrew. Sjedište Reda feniksa na Grimmauldovom trgu 12 je takođe bilo zaštićeno ovom čarolijom, a njen čuvar tajne je Dumbledore. Članovi Reda feniksa su je koristili u &quot;Darovima smrti&quot; kako bi zaštitili svoje domove.

=== Finite Incantatem ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis: poništava i negira mnoge čini.'''
:'''Viđena/spomenuta:''' u drugoj knjizi &quot;Harry Potter i odaja tajni&quot; kada Hermione baca čin na začarani maljac koji je napadao Harryja tokom utakmice metloboja.Kasnije,u zadnjoj knjizi &lt;nowiki&gt;''Harry Potter i darovi smrti''&lt;/nowiki&gt; Hermiona predlaže Ronu da koristi tu čin da zaustavi kišu.

=== Flagrate ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis: Stvara vatrene znakove.
:'''Viđena/spomenuta:''' Tom Marvolo Riddle ju je upotrijebio u &quot;Odaji tajni&quot; kako bi ispisao svoje ime, a zatim presložio slova u natpis Lord Voldemort. Hermiona je upotrijebila čaroliju u &quot;Redu feniksa&quot; kako bi označila vrata u Odjelu tajni.
Flipedo 
Izvorni naziv:
Opis: Kada je netko pogođen ovom čarolijom &quot;odleti&quot; u natraške.
Viđena/spomenuta:

=== Furnunculus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Stvara gnojne čireve na koži
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio u &quot;Plamenom peharu&quot; na Dracu Malfoyu, ali je umjesto njega pogodio Goyla.

== G ==

=== Geminio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Stvara kopiju željenog predmeta, ali se njegova magična svojstva ne kopiraju.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je u &quot;Darovima smrti&quot; upotrijebila ovu čaroliju kako bi stvorila duplikat Slytherinovog medaljona dok je on bio u posjedu Dolores Umbridge.

=== Geminio (kletva) ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Prilikom svakog fizičkog kontakta sa začaranim predmetom stvaraju se njegovi duplikati koji imaju za cilj da zaštite originalni predmet. Kopije se takođe udvostručuju prilikom dodira, ali su beskorisne i traju po nekoliko sati.
:'''Viđena/spomenuta:''' Sef Lestrangeovih u Gringottsu je zaštićen ovom kletvom.
Glacio
Izvorni naziv:
Opis:zaleđuje svaki predmet koji
je pogođen s čarolijom.
Viđena/spomenuta:

=== Glisseo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Izravnava stepenice, tako da se one pretvaraju u tobogan.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila ovu čaroliju u &quot;Darovima smrti&quot; kako bi spriječila Smrtnonoše da dođu do njih. Ženske spavaonice u Hogwartsu su takođe zaštićene ovom čarolijom tako da muški učenici ne mogu doći do njih.

== H ==

=== Homenum Revelio ===
:'''Izvorni naziv:Homenumus Revelios
:'''Opis:''' Detektuje ljudsko prisustvo u blizini onoga ko izvodi čaroliju.
:'''Viđena/spomenuta:''' Korištena je više puta u knjizi &quot;Darovi smrti&quot;. Hermiona ju je koristila na Grimmauldovom trgu br. 12 nakon što su pobjegli od Smrtonoša na Tottenham Court Roadu.

== I ==
=== Impedimenta ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Usporava i ometa napadače.
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== [[Imperius|Imperio]] ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' daje moć potpunog upravljanja nekim živim bićem. Samo čarobnjaci s najčvršćom voljom imaju moć oduprijeti se ovoj kletvi. Jedna je od tri neoprostive kletve.
:'''Viđena/spomenuta:''' jednooki Moody na četvrtoj godini je izveo na pauku
Harry je u darovima smrti ovu kletvu iskoristio na goblinu kako bi ušao u trezor Bellatrix Lestrange

=== Impervius ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' čarolija za zaštitu od kiše
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Incarceus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' čarolija za vezanje užetom
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Incendio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' izaziva vatru
:'''Viđena/spomenuta:''' jedan od smrtonoša koristi je da zapali Hagridovu kolibu u Harryu Potteru i Princu mješane krvi.

== K ==
=== (Kletva Antonina Dolohova) ===

== L ==
=== Legilimens ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' čarolija za [[legilimencija|čitanje misli]]
:'''Viđena/spomenuta:''' U knjizi ,,Red feniksa&quot; kada je Severus Snape učio Harrija Pottera Oklumentaciju

=== Levicorpus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' osoba pogođena ovom čarolijom naglavice visi u zraku, kao da je gležnjem zakvačena za nevidljivu kuku
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry je slučajno upotrijebio na Ronu u muškoj spavaonici dok je čitao udžbenik iz Čarobnih napitaka (u 6. knjizi)

=== Liberacorpus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' zaustavlja djelovanje čarolije Levicorpus
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Locomotor ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija se uvijek koristi uz naziv predmeta koji se želi podići u zrak i kretati u skladu sa voljom čarobnjaka.
:'''Viđena/spomenuta:''' Tonks je upotrijebila čaroliju &quot;U Redu feniksa&quot; na Harryjevom kovčegu prilikom njegovog odlaska iz Kalininog prilaza. Profesor Flitwick je na sličan način začarao kofere profesorice Trelawney kada ju je Dolores Umbridge htjela izbaciti iz škole.

=== Locomotor Mortis ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' sputava noge
:'''Viđena/spomenuta:''' Neville se u knjizi &quot;Harry Potter i kamen mudraca&quot; požalio da je Draco Malfoy upotrijebio ovu čaroliju na njemu. Harry ju je upotrijebio u duelu sa Dracom Malfoyem u &quot;Princu miješane krvi&quot;, ali je promašio metu.

=== Lumos ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Pali svjetlo na vrhu štapića. Suprotna čarolija je Nox.
:'''Viđena/ spomenuta:''' Često viđena čarolija u serijalu!

== Lj ==
== M ==
=== Mobilliarbus ===
:'''Izvorni naziv:''' Mobilliarbus /mobɪˌliɑʴˈbʌs/
:'''Opis:''' Pomiče predmet sa jednog na drugo mjesto za nekoliko centimetara.
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Zatočeniku Azkabana Hermiona je upotrijebila čaroliju kako bi pomakla božićno drvce u gostionici Kod tri metle.

=== Mobilicorpus ===
:'''Izvorni naziv:''' Mobilicorpus /mobɪˌlikoʴˈpʌs/
:'''Opis:''' Podiže osobu naglavačke u vazduh i premješta s jednog mjesta na drugo u skladu sa voljom čarobnjaka.
:'''Viđena/spomenuta:''' Sirius Black je upotrijebio ovu čaroliju na Severusu Snapeu u &quot;Zatočeniku iz Azkabana&quot;.

=== Mordsmordre (tamni znamen) ===
:'''Izvorni naziv:''' Morsmordre /moʴzmoʴˈdrʌ/ 
:'''Opis:''' Čarolija za prizivanje Tamnog znamena
:'''Viđena/spomenuta:''' Barty Crouch mlađi ju je upotrijebio u &quot;Plamenom peharu&quot; tokom svjetskog prvenstva u metloboju. Takođe je viđen iznad astronomske kule u &quot;Princu miješane krvi&quot;. Izumio ju je Voldemort. Prema gospodinu Weasleyu, mali broj čarobnjaka zna izvesti ovu čaroliju.

== N ==

=== Neprekršiva zakletva ===
:'''Izvorni naziv:''' Unbreakable Vow
:'''Opis:''' Služi da zapečati dogovor između dvoje čarobnjaka. U slučaju da se prekrši sporazum, kazna je smrt.
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Princu miješane krvi&quot; Snape je položio Neprekršivu zakletvu na insistiranje Narcisse Malfoy.

=== Nox ===
:'''Izgovor:''' Noks /noks/ 
:'''Opis:''' Gasi svjetlo na vrhu štapića dočarano čarolijom Lumos.
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry i Hermiona su je upotrijebili u &quot;Zatočeniku iz Azkabana&quot; kada su se ušunjali u Vrištavu daščaru. Harry ju je upotrijebio ponovo na istom mjestu u &quot;Darovima smrti&quot;.

== Nj ==
== O ==
=== Oculus reparo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Popravlja naočale. Riječ je o varijetetu čarolije Reparo.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona ju koristi na Harryju u drugom dijelu [[Harry Potter i Odaja tajni|Odaje tajni]].'''

=== Obliviate ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Briše pamćenje
:'''Viđena/spomenuta:''' Gilderoy Lockhart koristi tu čaroliju u knjizi &quot;Harry Potter i odaja tajni&quot; da bi izbrisao Harryju pamćenje, ali zbog neispravnog štapića ona se okreće protiv njega. Za vrijeme svjetskog prvenstva u metloboju namještenici Ministarstva magije su je koristili na gospodinu Robertsu, bezjaku koji je davao u najam prostor za kampovanje. U &quot;Darovima smrti&quot; Hermiona je upotrijebila čaroliju na Smrtonošama koji su slijedili Harryja, Rona i nju. U istoj knjizi upotrijebila je čaroliju i na Xenophiliusu Lovegoodu u njegovoj kući, kao i na svojim roditeljima kako bi ih zaštitila.

=== Obscuro ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Stavlja žrtvi povez na oči kako ne bi vidjela okruženje
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila čaroliju u &quot;Darovima smrti&quot; na portretu Phineasa Nigellusa u šumi Dean, kako ne bi otkrio lokaciju na kojoj su se Harry, Ron i ona nalazili.

=== Oppugno ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Tjera začarani objekat u napad.
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona je upotrijebila čaroliju na kanarincima koje je prije toga dočarala čarolijom Avis, kako bi ih navela da napadnu Rona.

=== Orchideous ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Stvara buket cvijeća na kraju štapića
:'''Viđena/spomenuta:''' Olivander ju je upotrijebio u &quot;Plamenom peharu&quot; kako bi testirao štapić Fleur Delacour.


===Omami===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Omamljuje osobu
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry uči dumbldorovu armiju ako zaštitu u &quot;redu feniksa&quot;.

== P ==

=== Peskipiksi Pesternomi ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija bi trebala da ukloni razbježane vilovnike, ali jedini put kada je upotrijebljena nije imala efekta.
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Odaji tajni&quot; Gilderoy Lockart ju je pokušao bezuspješno upotrijebiti na času Odbrane od mračnih sila.

=== Petrificus Totalus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija sputavanja cijelog tijela
:'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put ju je u &quot;Kamenu mudraca&quot; Hermiona upotrijebila na Nevillu. Viđena je još tokom serijala, naročito u borbi u Odjelu tajni u &quot;Redu feniksa&quot;. Upotrijebljena je dvaput u &quot;Princu miješane krvi&quot;: prvi put ju je upotrijebio Draco Malfoy na Harryju u Hogwarts Expressu, a drugi put ju je Dumbledore bacio na Harryja neverbalno na astronomskoj kuli. Dejstvo čarolije je prekinuto nakon Dumbledorove smrti.

=== Piertotum Locomotor ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Oživljava kipove i viteške oklope koji izvršavaju naredbe čarobnjaka.
:'''Viđena/spomenuta:''' [[Minerva McGonagall]] je upotrijebila čaroliju na viteškim oklopima kako bi pomogli u odbrani Hogwartsa tokom borbe protiv Smrtonoša u &quot;Darovima smrti&quot;.

=== Portus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' pretvara neki objekt u [[Čarobnjački svijet#putoključevi|putoključ]]
:'''Viđena/spomenuta:'''
 
=== Priori Incantatem ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' efekt kada se susretnu dva bratska štapića
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter i Plameni pehar

=== Protego ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija štita
:'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put je viđena u &quot;Plamenom peharu&quot; kada je Hermiona pripremala Harryja za Tročarobnjački turnir. Harry ju je koristio u &quot;Redu feniksa&quot; protiv Snapea tokom časova [[Oklumencija|Oklumencije]], a kasnije i protiv Smrtonoša. U &quot;Darovima smrti&quot; Harry ju je upotrijebio kako bi razdvojio Rona i Hermionu tokom njihove svađe.

=== Protego Horribilis ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Omogućava izvjestan stepen zaštite protiv mračne magije.
:'''Viđena/spomenuta:''' Flitwick ju je koristio u &quot;Darovima smrti&quot; da pojača zaštitu dvorca.

=== Protego Totalum===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija koja pruža izvjestan stepen zaštite na nekom području ili mjestu stanovanja.
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Darovima smrti&quot; ova čarolija je dio Hermioninih zaštitnih mjera oko šatora.

== Q ==
=== Bešumato ===
:'''Izvorni naziv:''' Quietus (Quee-AY-tuss)
:'''Opis:''' Vraća magično pojačan glas u normalu. Suprotnost čarolije [[Spisak čarolija u Harryju Potteru#Sonorus|Sonorus]].
:'''Viđena/spomenuta:''' U [[Harry Potter i Plameni pehar|Harryju Potteru i Plamenom peharu]] koristi je [[Ludo Bagman]].

== R ==
=== Reducio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' zaustavlja Engorgio
:'''Viđena/spomenuta:'''

=== Reducto (Kletva Reductor) ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Uklanja čvrste objekte tako što ih raspršuje i uništava ih 
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio u &quot;Plamenom peharu&quot; dok je bio u labirintu. U &quot;Redu feniksa&quot;, Harry navodi kako je [[Parvati Patil]] uspjela pretvoriti sto sa detektorima crne magije u prah. [[Ginny Weasley]] ju je koristila tokom vježbi u Sobi potrebe i u Sobi proročanstava u Odjelu tajni. U &quot;Princu miješane krvi&quot; član Reda feniksa je upotrijebio ovu čaroliju kako bi uklonio vrata na astronomskoj kuli.

=== Relashio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Čarolija koja ima za cilj da oslobodi objekat tako što iz štapića ispaljuje vatrene plamenove. Ukoliko se koristi ispod vode iz štapića izlazi ključala voda.
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Plamenom peharu&quot; Harry je upotrijebio ovu čaroliju protiv gruvalice koja ga je ščepala za gležanj u jezeru prilikom drugog zadatka na Tromagijskom turniru. Hermiona je u &quot;Darovima smrti&quot; koristila ovu čaroliju da oslobodi gospođu Cattermole stolice sa lancima.

=== Rennervate ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:'''Koristi se da se neko povrati u svjesno stanje.
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Plamenom peharu&quot; Amos Diggory ju je koristio da probudi onesviještenu vilu Winky. Kasnije u toku romana, Dumbledore je upotrijebio istu čaroliju na Viktoru Krumu i Bartyju Crouchu mlađem.

=== Reparo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Popravlja slomljene ili oštećene stvari
:'''Viđena/spomenuta:''' Često korištena čarolija. Prva ju je upotrijebila Hermiona da popravi slomljeni prozor. Supstance koje su sadržali polomljeni predmeti se ne mogu povratiti ovom čarolijom. Harry je pokušao popraviti svoj slomljeni štapić ovom čarolijom, prvi put bezuspješno koristeći regularni štapić, a drugi put uspješno pomoću bazgovog štapića.

=== Rictusempra ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Osoba koja je pogođena ima dojam da je golicaju.
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry ju je upotrijebio na Dracu Malfoyu u &quot;Odaji tajni&quot; tokom vježbe u Duelantskom klubu bez uspjeha.

=== Ridikulus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' čarolija za tjeranje bauka
:'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put je upotrijebljena na času Odbrane od mračnih sila u &quot;Zatočeniku iz Azkabana&quot; kada je Lupin podučavao učenike. Kasnije je upotrijebljena u &quot;Plamenom peharu&quot; tokom trećeg zadatka na Tromagijskom turniru. U &quot;Redu feniksa&quot; gospođa Weasley ju je pokušala upotrijebiti protiv bauka u kući na Grimmauldovom trgu.

== S ==

=== Salvio Hexia ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Obezbjeđuje određen stepen zaštite protiv mračne magije.
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry i Hermiona su koristili ovu čaroliju u okviru zaštitnih mjera oko šatora u &quot;Darovima smrti&quot;.

=== Scourgify ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:'''Čisti nered
:'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put ju je upotrijebila Tonks u &quot;Redu feniksa&quot; da bi očistila Hedvigin kavez. Kasnije ju je Ginny koristila u Hogwarts Expressu  da očisti smrdomliječ. Kada je gledao Snapeova sjećanja u situ sjećanja, Harry je vidio kako James Potter koristi ovu čaroliju na Snapeovim ustima.

=== Sectumsempra ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' čarolija koja stvara porezotine (kao da siječe nevidljivim mačem)
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter ju koristi u Princu mješane krvi u zahodu Plačljive Myrtle protiv Draca Malfoya.

=== Serpensortia ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' stvara zmiju
:'''Viđena/spomenuta:''' Draco Malfoy ju koristi protiv Harryja u Dualističkom klubu. Čaroliju mu je šapnuo Snape.

=== Silencio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' čarolija ušutkavanja
:'''Viđena/spomenuta:''' Hermiona Granger koristi je na satu Čarolija kako bi ušutkala Ronovog gavrana.

=== Sonorus ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' pojačava glas (glasnoća)
:'''Viđena/spomenuta:''' Ludo Bagman pojačava tom čarolijom glas da bi ga se čulo kao komentatora na Svjetskom prvenstvu u metloboju u Harryu Potteru i Plamenom peharu.

=== Specialis Revelio ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:'''otkriva neka tajna slova ili tajne nekog predmeta
:'''Viđena/spomenuta:''' Seameus Finnigan koristi ju u &quot;Princu mješane krvi&quot; da otkrije sastojke svog otrova kako bi mogao napraviti protivotrov.

== Š ==
== T ==

=== Tabu===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' Urok kojim se neka riječ ili ime pretvara u tabu, odnosno kada osoba izgovori datu riječ naglas automatski se otkriva njena lokacija, a sve zaštitne čarolije oko te osobe se prekidaju.
:'''Viđena/spomenuta:''' U &quot;Darovima smrti&quot; čarolija je bačena na ime Voldemort, što je omogućilo Smrtonošama da otkriju Harryjevu lokaciju.

=== Tarantallegra ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' tjera nekoga da pleše
:'''Viđena/spomenuta:''' Draco Malfoy koristi je u Harryu Potteru i Odaji tajni kada se s Harryem bori u Dualističkom klubu koji je osnovao Gilderoy Lockart.

=== Tergeo ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:'''Usivava materijal sa površina (prašinu, tekućinu).
:'''Viđena/spomenuta:'''Hermione Granger ju je upotrijebila u &quot;Princu miješane krvi&quot;, kako bi Harryu otklonila krv s lica, kao i da ukloni višak tinte sa Ronove zadaće. U &quot;Darovima smrti&quot; Ron je očistio maramicu ovom čarolijom, a Hermiona prašinu sa fotografije Gellerta Grindelwalda u kući Bathilde Bagshot.

== U ==
=== Usmjeri me ===
:'''Izvorni naziv:'''  Direct me
:'''Opis:''' štapić pokazuje sjever
:'''Viđena/spomenuta:''' Harry Potter koristi ju u Harryju Potteru i Plamenom peharu da bi ga štapić usmjerio u labirnitu.

== V ==
Ventus
Priziva vjetar

== W ==

=== Waddivasi ===
:'''Izvorni naziv:'''
:'''Opis:''' izbacuje male predmete kroz zrak
:'''Viđena/spomenuta:''' Jednom je, u [[Harry Potter i zatočenik Azkabana|Harryju Potteru i zatočeniku Azkabana]], koristio [[Remus Lupin]] da bi izvadio gumu za žvakanje koju je u ključanicu stavio [[Peeves]] i izbacio je ravno u Peevesov nos.

=== Wingardium Leviosa ===
:'''Izvorni naziv:''' Wingardium Leviosa (Win-GUARD-ee-um Le-vee-OH-sah)
:'''Opis:''' omogućuje predmetima da lebde u zraku
:'''Viđena/spomenuta:''' Prvi put viđena u [[Harry Potter i Kamen mudraca|Harryju Potteru i Kamenu mudraca]] kad učenici prve godine vježbaju čaroliju na satu [[profesor Flitwick|profesora Flitwicka]]. Kasnije u istoj knjizi [[Ron Weasley]] baca tu čaroliju na toljagu planinskog trola. Harry je tu čaroliju koristio i u [[Harry Potter i Red feniksa|Harryju Potteru i Redu feniksa]] da bi s puta maknuo mozgove dok je lovio [[Bellatrix Lestrange]] u [[Ministarstvo magije#Odjel tajni|Odjelu tajni]].

== Z ==
== Ž ==

[[Kategorija:Harry Potter]]</text>
      <sha1>feci7tm1822l0ray04jje4nzr4vg9iy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazi Husrev-begova medresa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55648</id>
    <revision>
      <id>3425875</id>
      <parentid>3416244</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:44:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <comment>− 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3486" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gazi Husrev-begova medresa.jpg|mini|200px|Ulaz u medresu]]
'''Gazi Husrev-begova medresa''' je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi više od 480 godina.

== Historija ==
Gazi Husrev-begova medresa osnovana je 26. redžeba 943. po Hidžri (8. januara 1537. po gregorijanskom kalendaru).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.medresa.ba/historijat/ |title=Historijat Gazi Husrev-begove medrese |work=medresa.ba |accessdate=7. 12. 2016 |archive-date=3. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170303095441/http://www.medresa.ba/historijat/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njen osnivač je unuk turskog sultana [[Bajazid II|Bajazida II]], najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne [[Gazi Husrev-beg]], čija [[vakufnama]] čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole. Poznata je pod imenom ''Kuršumli medresa'' po [[olovo|olovnim]] kupolama koje je prekrivaju (Kuršumlija). Prvobitno ime je nosila po imenu Gazi Husrev-begove majke, turske princeze iz [[Seldžuci Turci|Seldžučkog sultanata]], u čiju slavu je i sagrađena, Seldžuklija.
 
Zahvaljujući vakifovoj mudroj i dalekovidoj oporuci iz navedene [[Vakufnama|Vakufname]] da se u školi, pored duhovnih i tradicionalnih znanosti, izučava ''&quot;i drugo što bude potrebno s obzirom na običaj i mjesto&quot;'', Gazi Husrev-begova medresa je cijelo vrijeme svoga postojnja bila u punom znanstveno-pedagoškom dosluhu s prilikama i vremenom u kojem je djelovala. Gazi Husrev-begovu medresu završilo je više hiljada bošnjačkih [[alim]]a, [[imam]]a, [[hatib]]a, [[Muallim|mualim]]a, [[muftija]], [[hafiz]]a, ali i renomiranih filozofa, umjetnika i znanstvenika.

Gazi Husrev-begova medresa danas djeluje kao srednja škola. Školovanje traje četiri godine. Nastava se izvodi na bosanskom jeziku po Nastavnom planu i programu koji donosi [[Rijaset]] Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, a odobrava Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona [[Sarajevo]]. Svršenici Gazi Husrev-begove medrese mogu nastaviti školovanje na bilo kojem fakultetu u Bosni i Hercegovini i na mnogim fakultetima u inostranstvu, posebno u islamskom svijetu.

[[Medresa]] je škola internatskog tipa i, u pravilu, svi redovni učenici stanuju u [[internat]]u, to njenim učenicima i učenicama, pored redovne nastave, omogućava raznovrsne vannastavne aktivnosti kroz različite sekcije, klubove i kružoke. Posebno su se na tom planu afirmirali horska sekcija, koja ima desetak snimljenih audio i video kaseta [[ilahija]] i [[kasida]], te list [[Zemzem (časopis)|Zemzem]] koji kontinuirano izlazi od [[1968]]. godine.
Gazi Husrev-begova medresa djeluje kao jedinstvena škola sa muškim i ženskim odjeljenjima.

== Također pogledajte ==
* [[Medresa]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kuršumli Medresa}}
* [http://www.medresa.ba/ Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200513031728/https://www.medresa.ba/ |date=13. 5. 2020 }}

{{Gazi Husrev-beg}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Gazi Husrev-beg|Medresa]]
[[Kategorija:Medrese u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:1537. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Sarajevu]]
[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srednje škole u Sarajevu]]
[[Kategorija:Škole osnovane 1537.]]</text>
      <sha1>0ix0kc9w5cy4ksr4snpxsotw9h91bch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Košarka na Olimpijskim igrama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59834</id>
    <revision>
      <id>3425856</id>
      <parentid>3422866</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T23:12:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61295" xml:space="preserve">{{Infokutija olimpijski sport
| sport              = košarka
| sport_lokativ      = košarci
| slika              = Basketball pictogram.svg
| veličina           = 150
| muškarcitakmičenja = 1
| ženetakmičenja     = 1
}}
'''[[Košarka]] na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]''' za muškarce je u programu konstantno od [[Olimpijske igre 1936.|1936.]] Prije nego što je uključena u sportove u kojima se dijele medalje, košarka je bila demonstracijski sport [[Olimpijske igre 1904.|1904.]] Ženska košarka na programu je od [[Olimpijske igre 1976.|1976.]]

[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] daleko su najuspješnija zemlja u olimpijskoj košarci, osvojivši 16 od 19 turnira na kojima su učestvovale, uključujući sedam uzastopnih titula od 1936. do [[Olimpijske igre 1968.|1968.]] [[Ženska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Ženska reprezentacija SAD-a]] osvojila je osam titula u deset nastupa, uključujući sedam titula u nizu od [[Olimpijske igre 1996.|1996.]] do [[Olimpijske igre 2020.|2020.]] Od postojećih država samo je još [[Košarkaška reprezentacija Argentine|Argentina]] bila olimpijski pobjednik računajući i mušku i žensku konkurenciju. Kad je riječ o bivšim državama, zlatnu medalju osvajale su reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]] te [[Ujedinjenim tim na Olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]].

Izvršni odbor [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] 9. juna 2017. objavio je da će od [[Olimpijske igre 2020.|2020.]] olimpijski sport biti i [[Basket 3 na 3|košarka 3x3]] u obje konkurencije.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.olympic.org/news/tokyo-2020-event-programme-to-see-major-boost-for-female-participation-youth-and-urban-appeal?esi=true |title= Tokyo 2020 event programme to see major boost for female participation, youth and urban appeal |publisher= MOK |date= 9. 6. 2017 |access-date= 26. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title= IOC adds 3-on-3 basketball to 2020 Olympics |url= http://www.nba.com/article/2017/06/09/ioc-votes-include-3-3-basketball-2020-tokyo-olympics#/|access-date= 10. 11. 2017 |publisher= NBA |date= 9. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Košarku je izumio [[James Naismith]] u [[Springfield (Massachusetts)|Springfieldu]] ([[Massachusetts]]) 1891. Za nekoliko decenija postala je popularna u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] kao dvoranski sport. Popularnost se proširila svijetom, pa je 1932. u [[Ženeva|Ženevi]] osnovana [[Međunarodna košarkaška federacija]] (FIBA).

=== Američka dominacija ===
Djelomično zahvaljujući trudu [[Phog Allen|Phoga Allena]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.slamonline.com/online/blogs/2008/08/before-they-were-giants/ |title= Before They Were Giants |publisher=Slam|date= 20. 8. 2008 |access-date= 30. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.hoophall.com/halloffamers/bhof-phog-allen.html |title= Basketball Hall of Fame&amp;nbsp;– Phog Allen |archive-url= https://web.archive.org/web/20071230130907/http://www.hoophall.com/halloffamers/bhof-phog-allen.html |archive-date= 30. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; trenera univerzitetskog tima [[Kansas Jayhawks (muška košarka)|Kansas Jayhawksa]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|prvi olimpijski košarkaški turnir]] organiziran je na Igrama 1936. u [[Berlin]]u na vanjskim [[tenis]]kim terenima. Medalje je ekipama dodijelio Naismith. Prema tadašnjim olimpijskim pravilima, svi igrači bili su amateri. Turnir je od sljedećih Igara (1948) premješten u dvorane. Reprezentacija SAD-a dokazala je da je dominantna, osvojivši prvih sedam olimpijskih turnira do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1968.|1968]], ne izgubivši nijednu utakmicu. Amerikancima je bilo zabranjeno u reprezentaciju zvati profesionalce iz [[NBA]] lige, pa su slali igrače iz univerzitetskih ekipa. Neke druge zemlje slale su svoje najbolje igrače s obzirom na to da je FIBA neke od njih klasificirala kao &quot;amatere&quot;, koji su igrali za džeparac umjesto za plaću.

=== München i poslije ===
Pobjednički niz Amerikanaca okončan je [[Košarka na Olimpijskim igrama 1972.|1972.]] u [[München]]u u jednoj od [[Finale olimpijskog košarkaškog turnira 1972.|najkontroverznijih utakmica u historiji]], kad ih je [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] pobijedio u borbi za zlatnu medalju s poenom razlike.

SAD je ponovo osvojio zlato [[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|1976]], a srebro je drugi put otišlo [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviji]], koja je u polufinalu pobijedila SSSR. Jugoslaveni su [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|četiri godine kasnije]] u Moskvi, u odsustvu SAD-a, koji je [[Bojkot Olimpijskih igara 1980.|bojkotirao Igre]], osvojili i zlato, postavši treća reprezentacija s titulom olimpijskog pobjednika, pobijedivši ponovo SSSR u polufinalu i [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italiju]] u finalu. Amerikanci su vratili zlato na svom terenu [[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|1984]], savladavši u finalu [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španiju]], a u odsustvu SSSR-a, koji je [[Bojkot Olimpijskih igara 1984.|uzvratio bojkot]]. Sovjeti su drugi put osvojili zlato [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988]], pobijedivši SAD u polufinalu i Jugoslaviju u finalu.

=== Era profesionalaca: nova dominacija SAD-a ===
Pojava &quot;amaterskih sportista&quot; sponzoriranih od države u zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] ugrozila je ideologiju čistog amaterizma, dovodeći samofinansirane amatere iz zapadnih zemalja u teži položaj. [[Sovjetski Savez na Olimpijskim igrama|Sovjetski Savez]] slao je timove sastavljene od sportista koji su svi na papiru bili studenti, vojnici ili radnici u nekoj profesiji, ali u stvarnosti plaćeni od države da igraju u dobro razvijenoj ligi s modernim sportskim objektima i treniraju tokom cijele godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://blogs.bu.edu/guidedhistory/russia-and-its-empires/tyler-benson/ |title= The Role of Sports in the Soviet Union |author= Tyler Benson |access-date= 2. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP80-00810A005600130009-0.pdf |title= Izvještaj CIA-e o sovjetskim sportskim i obavještajnim aktivnostima |publisher= [[CIA]] |format= [[PDF]] |date= 28. 12. 1954 |access-date= 2. 10. 2019 |archive-date= 23. 1. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170123110037/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP80-00810A005600130009-0.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U aprilu 1989, pod vodstvom generalnog sekretara [[Borislav Stanković|Borislava Stankovića]], [[FIBA]] je odobrila pravilo koje dozvoljava igračima iz NBA lige da se takmiče na međunarodnim turnirima, uključujući Olimpijske igre. Na [[Olimpijske igre 1992.|Igrama 1992.]] američki &quot;[[Dream Team]]&quot; [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|osvojio je zlato]] s prosječnom razlikom 44 poena po utakmici i bez pozivanja ijednog tajm-auta. Nedugo prije toga, uslijed političkih promjena i disolucije država, reprezentacije SSSR-a i Jugoslavije prestale su postojati, ali su neke njihove nasljednice nastavile biti među najjačima. Dvije od njih, [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] i [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]] (tim redom), osvojile su srebro i bronzu.

SAD je odbranio zlato [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992 – muškarci|1996.]] i [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000 – muškarci|2000]], ali s manje dominantnom igrom nego 1992. Otkad je igračima iz NBA lige dozvoljeno nastupati na Igrama, one u [[Atlanta|Atlanti]] 1996. bile su jedini slučaj da grad domaćin Igara ima i NBA ekipu ([[Atlanta Hawks|Hawkse]]). [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavija]] osvojila je srebro u Atlanti, a [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] u [[Sydney]]ju, dok je Litvanija nastavila svoj bronzani niz zauzevši treće mjesto oba puta.

Prekid nove dominacije SAD-a dogodio se u [[Atina|Atini]] [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004 – muškarci|2004]], kada su Amerikanci jedva ušli u polufinale, nakon poraza od [[Košarkaška reprezentacija Portorika|Portorika]] i Litvanije u grupnoj fazi; u polufinalu ih je porazila i Argentina, koja je na kraju osvojila i zlato, nadigravši Italiju u finalu i postavši četvrta reprezentacija s titulom olimpijskog pobjednika.

Amerikanci su se [[Olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država 2008.|regrupirali]] [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008 – muškarci|2008]], savladavši aktualnog [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|svjetskog prvaka]], Španiju, u žestokom finalu, dok su Argentinci pobijedili Litvance u utakmici za bronzu. Amerikanci i Španci ponovo su se sreli u finalu [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012 – muškarci|2012]], s istim ishodom, samo što je ovog puta prednost SAD-a na kraju bila najmanja u historiji. Na [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016 – muškarci|sljedećim igrama]] [[Olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država 2016.|SAD]] je još jednom odbranio zlato, porazivši [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbiju]] u reprizi [[Finale Svjetskog prvenstva u košarci 2014.|finala]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|Svjetskog prvenstva 2014]], prethodno izbacivši Španiju, koja se nakon dva srebra ovog puta zadovoljila bronzom.

=== Žene ===
[[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|Prvi ženski turnir]] održan je [[Olimpijske igre 1976.|1976.]] [[Ženska košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] dobio je pet utakmica zaredom, postavši inauguralni olimpijski pobjednik. Na sljedeća dva turnira nastupilo je šest reprezentacija svrstanih u jednu grupu; na [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|prvom]] je SSSR odbranio zlato, dok je SAD bojkotirao Igre, a na [[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|drugom]] je slavio [[Ženska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]], savladavši u finalu [[Ženska košarkaška reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]], dok je SSSR uzvratio na bojkot. U [[Seoul]]u [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]] turnir je proširen na osam reprezentacija, a Amerikanke su odbranile titulu protiv [[Ženska košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]. U [[Barcelona|Barceloni]] [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]] [[Ujedinjeni tim na Olimpijskim igrama 1992.#Košarka|Ujedinjeni tim]], sastavljen od igračica iz [[Sovjetske socijalističke republike|republika]] tada već bivšeg SSSR-a, nadigrao je [[Ženska košarkaška reprezentacija Kine|Kinu]] u borbi za zlato. U Atlanti [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]] turnir je dobio format s 12 reprezentacija u dvije grupe; Amerikanke su otad &quot;pomele&quot; svaki turnir, dobiši 54 utakmice zaredom. U Tokiju 2020. format je promijenjen, pa se igralo u tri grupe s po četiri ekipe.

== Dvorane ==
{{Glavni|Spisak olimpijskih borilišta u košarci}}
{{div col}}
* {{ZD|NJE|Nazi}} Berlin 1936: [[Olimpijski stadion (Berlin)|Reichsportfeld]], [[Berlin]]
* {{ZD|VB}} London 1948: [[Harringay Arena]], [[Harringay]]
* {{ZD|FIN}} Helsinki 1952: [[Teniski dom]] i [[Sportska dvorana Töölö|Egzibicijska dvorana II]], [[Helsinki]]
* {{ZD|AUS}} Melbourne 1956: [[Kraljevska izložbena galerija]], [[Melbourne]]
* {{ZD|ITA}} Rim 1960: [[Mali dom sportova (Rim)|Mali dom sportova]] i [[PalaLottomatica|Dom sportova]], [[Rim]]
* {{ZD|JAP}} Tokio 1964: [[Nacionalna sportska dvorana Yoyogi]], [[Tokio]]
* {{ZD|MEX}} Mexico City 1968: [[Dom sportova (Mexico City)|Dom sportova]], [[Mexico City]]
* {{ZD|SRNJ}} München 1972: [[Dvorana &quot;Rudi Sedlmayer&quot;]], [[München]]
* {{ZD|KAN}} Montréal 1976: [[Centar &quot;Étienne Desmarteau&quot;]] i [[Montrealski forum]], [[Montréal]]
* {{ZD|SSSR}} Moskva 1980: [[Univerzalni sportski kompleks &quot;Aleksandar Gomeljski&quot;|Dom sportova CSKA]] i [[Olimpijski stadion (moskovska dvorana)|Olimpijski stadion]], [[Moskva]]
* {{ZD|SAD}} Los Angeles 1984: [[Forum (Inglewood)|The Forum]], [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]]
* {{ZD|JKO}} Seoul 1988: [[Jamsil Arena]], [[Seoul]]
* {{ZD|ŠPA}} Barcelona 1992: [[Olimpijski paviljon (Badalona)|Olimpijski paviljon]], [[Badalona]]
* {{ZD|SAD}} Atlanta 1996: [[Forbes Arena]] i [[Georgia Dome]], [[Atlanta]]
* {{ZD|AUS}} Sydney 2000: [[Dome (Sydney)|The Dome]] i [[Sydney Super Dome|Super Dome]], [[Sydney]]
* {{ZD|GRČ}} Atina 2004: [[Olimpijska dvorana Helliniko|Dvorana Helliniko]] i [[Olimpijska dvorana &quot;Nikos Galis&quot;]], [[Atina]]
* {{ZD|KIN}} Peking 2008: [[Kulturno-sportski centar Wukesong|KSC Wukesong]], [[Peking]]
* {{ZD|VB}} London 2012: [[Košarkaška arena (London)|Olimpijska košarkaška arena]] i [[O2 Arena (London)|O2 Arena]], [[London]]
* {{ZD|BRA}} Rio de Janeiro 2016: [[Carioca Arena 1]] i [[Omladinska arena]], [[Rio de Janeiro]]
* {{ZD|JAP}} Tokio 2020: [[Saitama Super Arena]], [[Saitama]]
* {{ZD|FRA}} Pariz 2024: [[Bercy (dvorana)|Bercy]], [[Pariz]]
* {{ZD|SAD}} Los Angeles 2028: [[Staples Center]], [[Los Angeles]]
{{div col end}}
''Napomena: O2 Arena za vrijeme igara bila je poznata kao &quot;Nor. Greenwich Arena&quot; zbog olimpijskih propisa o korporativnim sponzorstvima lokacija događaja.''

== Kvalifikacije ==
Do [[Košarka na Olimpijskim igrama Olimpijskim igrama 2012.|2012.]] kvalifikacijski proces sastojao se od tri faze:
# jedna ekipa (u obje konkurencije) kvalificira se kao aktuelni svjetski prvak;
# sedam ekipa u muškoj i pet u ženskoj konkurenciji kvalificira se kroz svoja kontinentalna prvenstva;
# tri ekipe u muškoj i pet u ženskoj konkurenciji kvalificiraju se kroz svjetski kvalifikacijski turnir, u kojem se najbolje ekipe koje se nisu kvalificirale kroz svoje zone takmiče za preostala mjesta.

Osim toga, ekipa domaćina automatski se kvalificira.

{|class=wikitable
|-
!Zona !! Muškarci !! Žene
|-
|Svjetsko prvenstvo || 1 || 1
|-
|Afričko prvenstvo || 1 || 1
|-
|Američko prvenstvo  || 2 || 1
|-
|Azijsko prvenstvo || 1 || 1
|-
|Evropsko prvenstvo  || 2 || 1
|-
|Okeanijsko prvenstvo || 1 || 1
|-
|Svjetski kvalifikacijski turnir || 3 || 5
|-
|Domaćin || 1 || 1
|-
!Ukupno !! 12 !! 12
|}
Za Igre 2020. muške kvalifikacije imale su novi sistem. Sedam ekipa kvalificiralo se direktno sa [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|Svjetskog prvenstva 2019]]: po dvije najbolje iz Evrope i obje Amerike te najbolja iz Afrike, Azije i Okeanije. Sljedećih 16 najboljih ekipa s Mundobasketa te po još dvije iz svake konfederacije, ukupno 24, igralo je kvalifikacijske turnire. Bile su podijeljene u četiri grupe s po šest ekipa, a pobjednici grupa izborili su plasman na olimpijski turnir. Kontinentalna prvenstva više neće biti korištena za olimpijske kvalifikacije.

== Muški turniri ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse:collapse; font-size:100%; text-align:center;&quot;
|-
! rowspan=2 width=5% | Godina
! rowspan=2 width=15% | Domaćin
! colspan=3 | Finale
! colspan=3 | Utakmica za 3. mjesto
|-
! style=&quot;width:14%; background:gold;&quot; | Zlato
! width=9% | Rezultat
! style=&quot;width:14%; background:silver;&quot; | Srebro
! style=&quot;width:14%; background:#cc9966;&quot; | Bronza
! width=9% | Rezultat
! style=&quot;width:14%; background:snow;&quot; | 4. mjesto
|- 
|[[Olimpijske igre 1936.|1936.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|(detalji)]]''
|{{ZD|Njemačka|Nazi}}&lt;br/&gt;[[Berlin]]
|'''{{KOŠ-big|SAD|1912}}'''
|19–8
|{{KOŠ-big|Kanada|1921}}
|{{KOŠ-big|Meksiko|1934}}
|26–12
|{{KOŠ-big|Poljska}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1948.|1948.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1948.|(detalji)]]''
|{{ZD|UK}}&lt;br/&gt;[[London]]
|'''{{KOŠ-big|SAD|1912}}'''
|65–21
|{{KOŠ-big|Francuska}}
|{{KOŠ-big|Brazil|1889}} 
|52–47
|{{KOŠ-big|Meksiko|1934}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1952.|1952.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1952.|(detalji)]]''
|{{ZD|Finska}}&lt;br/&gt;[[Helsinki]]
|'''{{KOŠ-big|SAD|1912}}'''
|36–25
|{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1923}}
|{{KOŠ-big|Urugvaj}}
|68–59
|{{KOŠ-big|Argentina}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1956.|1956.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1956.|(detalji)]]''
|{{ZD|Australija}}&lt;br/&gt;[[Melbourne]]
|'''{{KOŠ-big|SAD|1912}}'''
|89–55
|{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}
|{{KOŠ-big|Urugvaj}}
|71–62
|{{KOŠ-big|Francuska}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1960.|1960.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1960.|(detalji)]]''
|{{ZD|Italija}}&lt;br/&gt;[[Rim]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|81–57
|{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}
|{{KOŠ-big|Brazil|1960}}
|78–75
|{{KOŠ-big|Italija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1964.|1964.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1964.|(detalji)]]''
|{{ZD|Japan}}&lt;br/&gt;[[Tokio]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|73–59
|{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}
|{{KOŠ-big|Brazil|1960}}
|76–60
|{{KOŠ-big|Portoriko|1952}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1968.|1968.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1968.|(detalji)]]''
|{{ZD|Meksiko}}&lt;br/&gt;[[Mexico City]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|65–50
|{{KOŠ-big|Jugoslavija}}
|{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}
|70–53
|{{KOŠ-big|Brazil|1968}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1972.|1972.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1972.|(detalji)]]''
|{{ZD|Zapadna Njemačka}}&lt;br/&gt;[[München]]
|'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez}}'''
|51–50
|{{KOŠ-big|SAD}}
|{{KOŠ-big|Kuba}}
|66–65
|{{KOŠ-big|Italija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1976.|1976.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|(detalji)]]
|{{ZD|Kanada}}&lt;br/&gt;[[Montréal]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|95–74
|{{KOŠ-big|Jugoslavija}}
|{{KOŠ-big|Sovjetski savez|1955}}
|100–72
|{{KOŠ-big|Kanada}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1980.|1980.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|(detalji)]]
|{{ZD|Sovjetski savez}}&lt;br/&gt;[[Moskva]]
|'''{{KOŠ-big|Jugoslavija}}'''
|86–77
|[[Image:Olympic flag.svg|30px|alt=|link=]]&lt;br /&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]  &lt;!-- 1980. godine, Italija se takmičila pod olimpijskom zastavom --&gt;
|{{KOŠ-big|Sovjetski savez}}
|117–94
|[[Image:Olympic flag.svg|30px|alt=|link=]]&lt;br /&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]  &lt;!-- 1980. godine, Španija se takmičila pod olimpijskom zastavom --&gt;
|- 
|[[Olimpijske igre 1984.|1984.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|(detalji)]]
|{{ZD|SAD}}&lt;br/&gt;[[Los Angeles]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|96–65
|{{KOŠ-big|Španija}}
|{{KOŠ-big|Jugoslavija}}
|88–82
|{{KOŠ-big|Kanada}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1988.|1988.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|(detalji)]]
|{{ZD|Južna Koreja}}&lt;br/&gt;[[Seoul]]
|'''{{KOŠ-big|Sovjetski savez}}'''
|76–63
|{{KOŠ-big|Jugoslavija}}
|{{KOŠ-big|SAD}}
|78–49
|{{KOŠ-big|Australija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1992.|1992.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|(detalji)]]
|{{ZD|Španija}}&lt;br/&gt;[[Barcelona]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|117–85
|{{KOŠ-big|Hrvatska}}
|{{KOŠ-big|Litvanija|1989}}
|82–78
|[[Image:Olympic flag.svg|30px|alt=|link=]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]
|- 
|[[Olimpijske igre 1996.|1996.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|(detalji)]]
|{{ZD|SAD}}&lt;br/&gt;[[Atlanta]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|95–69
|{{KOŠ-big|SCG}}
|{{KOŠ-big|Litvanija|1989}}
|80–74
|{{KOŠ-big|Australija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2000.|2000.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2000 – muškarci|(detalji)]]
|{{ZD|Australija}}&lt;br/&gt;[[Sydney]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|85–75
|{{KOŠ-big|Francuska}}
|{{KOŠ-big|Litvanija|1989}}
|89–71
|{{KOŠ-big|Australija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2004.|2004.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2004 – muškarci|(detalji)]]
|{{ZD|Grčka}}&lt;br/&gt;[[Atina]]
|'''{{KOŠ-big|Argentina}}'''
|84–69
|{{KOŠ-big|Italija}}
|{{KOŠ-big|SAD}}
|104–96
|{{KOŠ-big|Litvanija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2008.|2008.]]&lt;br /&gt; ''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2008 – muškarci|(detalji)]]
|{{ZD|Kina}}&lt;br/&gt;[[Peking]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|118–107
|{{KOŠ-big|Španija}}
|{{KOŠ-big|Argentina}}
|87–75
|{{KOŠ-big|Litvanija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2012.|2012.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2012 – muškarci|(detalji)]]
|{{ZD|UK}}&lt;br/&gt;[[London]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|107–100
|{{KOŠ-big|Španija}}
|{{KOŠ-big|Rusija}}
|81–77
|{{KOŠ-big|Argentina}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2016.|2016.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2016 – muškarci|(detalji)]]
|{{ZD|Brazil}}&lt;br/&gt;[[Rio de Janeiro]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|96–66
|{{KOŠ-big|SRB}}
|{{KOŠ-big|ŠPA}}
|89–88
|{{KOŠ-big|AUS}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2020.|2020.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2020 – muškarci|(detalji)]]
|{{ZD|Japan}}&lt;br/&gt;[[Tokio]]
|'''{{KOŠ-big|SAD}}'''
|87–82
|{{KOŠ-big|FRA}}
|{{KOŠ-big|AUS}}
|107–93
|{{KOŠ-big|SLO}}
|}

== Nastupi po konfederacijama ==
Ovo je sažetak najboljih nastupa svake konfederacije na svakom turniru.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#cccccc;&quot;
!Konfederacija
&lt;!--1--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|36.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Njemačka|Nazi}}
&lt;!--2--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1948.|48.]]&lt;br /&gt;{{ZD|VB}}
&lt;!--3--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1952.|52.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Finska}}
&lt;!--4--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1956.|56.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Australija}}
&lt;!--5--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1960.|60.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Italija}}
&lt;!--6--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1964.|64.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Japan}}
&lt;!--7--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1968.|68.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Meksiko}}
&lt;!--8--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1972.|72.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Zapadna Njemačka}}
&lt;!--9--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|76.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kanada}}
&lt;!--10--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|80.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Sovjetski Savez}}
&lt;!--11--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|84.]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
&lt;!--12--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|88.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Južna Koreja}}
&lt;!--13--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|92.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Španija}}
&lt;!--14--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|96.]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
&lt;!--15--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|00.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Australija}}
&lt;!--16--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|04.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Grčka}}
&lt;!--17--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|08.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kina}}
&lt;!--18--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|12.]]&lt;br /&gt;{{ZD|VB}}
&lt;!--19--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|16.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Brazil}}
&lt;!--20--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|20.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Japan}}
|-
|align=left|[[FIBA Afrika]] || 15–18. ||19. ||9–16. ||-- ||-- ||-- ||15. ||15. ||12.||11.||12.||10. ||10. ||11.||12.||12.||12.||10. ||11.||10.
|-
|align=left|[[FIBA Amerika]] ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||5.||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=cc9966|'''3.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''
|-
|align=left|[[FIBA Azija]] || 5. ||8. ||9–16. ||7. ||11.||10. ||13.||13.||11.||12.||10. ||9. ||12.||8. ||10. || 8. ||8. ||12.||12.||11.
|-
|align=left|[[FIBA Evropa]] ||4. ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.'''
|-
|align=left|[[FIBA Okeanija]] ||-- ||-- ||-- ||12.||-- ||9. ||-- ||9. ||8. ||8. ||7. ||4. ||6. ||4. ||4. || 9. ||7. ||7. ||4.||bgcolor=cc9966|'''3.'''
|}

=== Zemlje učesnice ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Država
! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|36.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Njemačka|Nazi}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1948.|48.]]&lt;br /&gt;{{ZD|VB}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1952.|52.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Finska}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1956.|56.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Australija}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1960.|60.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Italija}} !![[Košarka na Olimpijskim igrama 1964.|64.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Japan}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1968.|68.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Meksiko}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1972.|72.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Zapadna Njemačka}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|76.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kanada}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|80.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Sovjetski savez}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|84.]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} !![[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|88.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Južna Koreja}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|92.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Španija}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|96.]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|00.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Australija}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|04.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Grčka}}!! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|08.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kina}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|12.]]&lt;br /&gt;{{ZD|VB}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|16.]]&lt;br/&gt;{{ZD|BRA}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|20.]]&lt;br/&gt;{{ZD|JAP}} !! Godine
|-
|align=left|{{KOŠ|ANG}} ||bgcolor=white colspan=9| {{ref|1|A}} || || || || 10. || 11.|| 12.||12.|| 12. || || || || 5
|-
|align=left|{{KOŠ|ARG}} || || 15. || 4. || || || || || || || || || || || 9. || ||bgcolor=gold|'''1.''' || bgcolor=cc9966| '''3.''' || 4. || 8. || 7. || 8
|-
|align=left|{{KOŠ|AUS}} || || || || 12.|| || 9. || || 9. || 8. || 8. || 7. || 4. || 6. ||4. || 4. || 9. || 7. || 7. || 4. || bgcolor=#cc9966|'''3.''' || 15
|-
|align=left|{{KOŠ|BEL}} || 19. || 11.|| 17. || || || || || || || || || || || || || || || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|BRA}} || 9. ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 6. || 6.||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 4. || 7. || || 5. || 9. || 5. || 5.|| 6. || || || || 5. || 9. ||  || 15
|-
|align=left|{{KOŠ|BUG}} || || || 7. || 5. || 16. || || 10. || || || || || || || || || || || || || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ|ČEH}} || 9. || 7. || 9. || || 5. || || || 8. || 6. || 9. || || ||||bgcolor=white colspan=7| {{ref|1|A}} || 7
|-
|align=left|{{KOŠ|ČEŠ}} || bgcolor=white colspan=13 | {{ref|11|K}} || || || || || || || 9. || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|ČIL}} || 9. || 6. || 5. || 8. || || || || || || || || || || || || || || || || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ|EGI}} || 15. || 19. || 9. || || || || || 16. || 12.|| || 12.|| 12.|| || || || || || || || || 7
|-
|align=left|{{KOŠ|EST}} || 9. ||bgcolor=white| ||bgcolor=white colspan=10| {{ref|4|D}} || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|FIL}} || 5. || 12.|| 9. || 7. || 11.|| || 13.|| 13.|| || || || || || || || || || || || || 7
|-
|align=left|{{KOŠ|FIN}} || || || 9. || || || 11.|| || || || || || || || || || || || || || || 2
|-
|align=left|{{KOŠ|FRA}} || 19. ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 8. || 4. || 10. || || || || || ||11.|| || || ||bgcolor=silver|'''2.'''|| || || 6. || 6. || bgcolor=silver|'''2.''' || 10
|-
|align=left|{{KOŠ|GRČ}} || || || 17. || || || || || || || || || || || 5. || || 5. || 5. || || || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ|HRV}} ||bgcolor=white colspan=12| {{ref|3|C}} ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 7. |||| || 6. || || 5. || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ|IND}} || || || || || || || || || || 12.|| || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|IRK}} || || 22.|| || || || || || || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|IRN}} || || 14. || || || || || || || || || || || || || || || 11. || || || 12. || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|IRS}} || || 23.|| || || || || || || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|ITA}} || 7. || 17. || 17. || || 4. || 5. || 8. || 4. || 5. ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 5. || || || || 5. ||bgcolor=silver|'''2.'''|| || || || 5. || 13
|-
|align=left|{{KOŠ|IZR}} ||bgcolor=white colspan=2| {{ref|1|A}} || 17. || || || || || || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|JAP}} || 9. || || || 10. || 15. || 10. || || 14. || 11.|| || || || || || || || || || || 11. || 7
|-
|align=left|{{KOŠ|JUG}} || || || || || 6. || 7. ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 5.|| bgcolor=silver|'''2.'''|| bgcolor=gold|'''1.'''|| bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=silver|'''2.'''|| || || ||bgcolor=white colspan=5| {{ref|1|A}} || 8
|-
|align=left|{{KOŠ|JKO}} ||bgcolor=white| {{ref|1|A}} || 8. || || 14. || || 16. || 14. || || || || || 9. || || 12. || || || || || || || 6
|-
|align=left|{{KOŠ|KAN}} ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 9. || 9. || 9. || || 14. || || || 4. || ||4. || 6. || || || 7. || || || || || || 9
|-
|align=left|{{KOŠ|KIN}} ||bgcolor=white colspan=2| {{ref|1|A}} || || ||bgcolor=white colspan=5|{{ref|1|A}} || || 10. || 11.|| 12.|| 8. || 10. || 8. || 8. || 12. || 12. || || 9
|-
|align=left|{{KOŠ|KI TAI}}{{ref|2|B}} || 15. || 18. || || 11.|| || || || || || || || || || || || || || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|KUB}} || || 13.|| 9. || || || || 11.||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 7. || 6.|| || || || || || || || || || || 6
|-
|align=left|{{KOŠ|LAT}} || 15. ||bgcolor=white| ||bgcolor=white colspan=10| {{ref|4|D}} || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|LIT}} || ||bgcolor=white| ||bgcolor=white colspan=10| {{ref|4|D}} ||bgcolor=cc9966|'''3.'''||bgcolor=cc9966|'''3.'''||bgcolor=cc9966|'''3.'''|| 4. || 4. || 8. || 7. || || 7
|-
|align=left|{{KOŠ|MAĐ}} || || 16. || 9. || || 9. || 13.|| || || || || || || || || || || || || || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ|MAR}} ||bgcolor=white colspan=4| {{ref|1|A}} || || || 16. || || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|MEX}} ||bgcolor=cc9966|'''3.'''|| 4. || 9. || || 12.|| 12.|| 5. || || 10.|| || || || || || || || || || || || 7
|-
|align=left|{{KOŠ|NIG}} || || || || || || || || || || || || || || || || || || | 10. || 11. || 10. || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|NZL}} || || || || || || || || || || || || || || || 11. || 10. || || || || || 2
|-
|align=left|{{KOŠ|NJE}}{{ref|5|E}} || 15. || || || || || || || 12.|| || || 8. || || 7. || || || || 10. || || || 8. || 6
|-
|align=left|{{KOŠ|PAN}} || || || || || || || 12.|| || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|PER}} || 8. || 10. || || || || 15. || || || || || || || || || || || || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|POLJ}} || 4. || || || || 7. || 6. || 6. || 10. || || 7. || || || || || || || || || || || 6
|-
|align=left|{{KOŠ|PUR}} ||bgcolor=white| {{ref|1|A}} || || || || 13.|| 4. || 9. || 6. || 9. || || || 7. || 8. || 10. || || 6. || || || || || 9
|-
|align=left|{{KOŠ|RUM}} || || || 17. || || || || || || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|RUS}} ||bgcolor=white colspan=2| {{ref|1|A}} ||bgcolor=white colspan=10|{{ref|4|D}} ||bgcolor=white| {{ref|6|F}} || || 8. || || 9. || bgcolor=cc9966| '''3.''' || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|SEN}} ||bgcolor=white colspan=5| {{ref|1|A}} || || 15. || 15. || || 11.|| || || || || || || || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|SIN}} ||bgcolor=white| {{ref|1|A}} || || || 13.|| ||bgcolor=white| {{ref|9|I}} || || || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|SAD}} ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| bgcolor=gold| '''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' || bgcolor=gold|'''1.''' || bgcolor=gold|'''1.''' || 19
|-
| align=left | {{KOŠ|SLO}} || bgcolor=white colspan=12 | {{ref|3|C}} || || || || || || || || 4. || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|SSSR}} ||bgcolor=white colspan=2| {{ref|10|J}}||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=white| {{ref|6|F}} ||bgcolor=white colspan=7| {{ref|1|A}} || 9
|-
| align=left | {{KOŠ|SRB}} || bgcolor=white colspan=15 | {{ref|7|G}} || bgcolor=white | {{ref|9|H}} || || || bgcolor=silver | '''2.''' || || 1
|-
| align=left | {{KOŠ|SCG}} || bgcolor=white colspan=15 | {{ref|7|G}} || 11. || bgcolor=white colspan=4 | {{ref|1|A}} || 1
|-
| align=left| {{KOŠ|CAR}} ||bgcolor=white colspan=6| {{ref|1|A}} || || || || || || 10. || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|ŠPA}} || || || || || 14. || || 7. || 11.|| || 4. ||bgcolor=silver|'''2.'''||8. || 9. || || 9. || 7. || bgcolor=silver| '''2.''' || bgcolor=silver| '''2.''' ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 6. || 13
|-
|align=left|{{KOŠ|ŠVE}} || || || || || || || || || || 10. || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|ŠVI}} || 9. || 21.|| 17. || || || || || || || || || || || || || || || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ|TAJ}} ||bgcolor=white colspan=2| {{ref|1|A}} || || 15. || || || || || || || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|TUN}} || || || || || || || || || || || || || || || || || || 11. || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|TUR}} || 19. || || 17. || || || || || || || || || || || || || || || || || || 2
|-
|align=left|{{zastavaMOK|EUN|1992}} ||bgcolor=white colspan=12| {{ref|1|A}} || 4.||bgcolor=white colspan=7| {{ref|1|A}} || 1
|-
|align=left|{{KOŠ|URU}} || 6. || 5. ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 8. ||8. || || || || ||6. || || || || || || || || || || 7
|-
|align=left|{{KOŠ|VB}} || || 20. || || || || || || || || || || || || || || || || 9. || || || 2
|-
|align=left|{{KOŠ|VEN}} || || || || || || || || || || || || || 11.|| || || || || || 10. || || 1
|-
|''Države'' || 21 || 23 || 23 || 15 || 16 || 16 || 16 || 16 || 12 || 12 || 12 || 12 || 12 || 12 ||12 || 12 || 12 || 12 || 12 || 12 ||
|}
;Napomene
:&lt;sup&gt;{{note|1|A}}&lt;/sup&gt; [[Nacionalni okimpijski komitet|NOK]] nije bio članica [[Međunarodni olimpijski odbor|MOK-a]]
:&lt;sup&gt;{{note|2|B}}&lt;/sup&gt; kao {{ZD|TAJ}} Kina od 1936. do 1956.
:&lt;sup&gt;{{note|3|C}}&lt;/sup&gt; dio {{ZD|JUG}} Jugoslavije od 1936. do 1988.
:&lt;sup&gt;{{note|4|D}}&lt;/sup&gt; takmičili se u sastavu {{ZD|SSSR}} Sovjetskog Saveza od 1952. do 1988.
:&lt;sup&gt;{{note|5|E}}&lt;/sup&gt; kao {{ZD|Z NJE}} Zapadna Njemačka od 1968. do 1988.
:&lt;sup&gt;{{note|6|F}}&lt;/sup&gt; dio {{zastavaMOK|EUN}} u 1992.
:&lt;sup&gt;{{note|7|G}}&lt;/sup&gt; sada {{ZD|SRB}} Srbija, kao {{ZID|Jugoslavija}} od 1936. do 1991, {{ZID|SR Jugoslavija}} od 1992. do 2002. i {{ZID|Srbija i Crna Gora}} od 2003. do 2006.
:&lt;sup&gt;{{note|8|H}}&lt;/sup&gt; dio {{ZD|SFR Jugoslavija}} Jugoslavije od 1936. do 1988.
:&lt;sup&gt;{{note|9|I}}&lt;/sup&gt; dio {{ZD|MALE}} Malezije 1964.
:&lt;sup&gt;{{note|10|J}}&lt;/sup&gt; Sovjetski Savez odlučio je ne učestvovati 1936. i 1948.
:&lt;sup&gt;{{note|11|K}}&lt;/sup&gt; dio {{ZD|ČSSR}} Čehoslovačke od 1920. do 1992.

=== Pobjednici neslužbenih ili demonstracijskih turnira ===
* 1904: {{ZD|SAD}} [[Buffalo Germans|Buffalo German YMCA]]
* 1924: {{ZD|VB}} [[London Central YMCA]]

== Ženski turniri ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;border-collapse:collapse; font-size:100%; text-align:center;&quot;
|-
! rowspan=2 width=5% | Godina
! rowspan=2 width=15% | Domaćin
! colspan=3 | Finale
! colspan=3 | Utakmica za 3. mjesto
|-
! style=&quot;width:14%; background:gold;&quot; | Zlato
! width=9% | Rezultat
! style=&quot;width:14%; background:silver;&quot; | Srebro
! style=&quot;width:14%; background:#cc9966;&quot; | Bronza
! width=9% | Rezultat
! style=&quot;width:14%; background:snow;&quot; | 4. mjesto
|-
|[[Olimpijske igre 1976.|1976.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|(detalji)]]''
|{{ZD|Kanada}}&lt;br/&gt;[[Montréal]]
|'''{{KOŠŽ-big|Sovjetski Savez|1955}}'''
|112–77
|{{KOŠŽ-big|SAD}}
|{{KOŠŽ-big|Bugarska|1971}}
|67–66
|{{KOŠŽ-big|ČEH}}
|-  
|[[Olimpijske igre 1980.|1980.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|(detalji)]]''
|{{ZD|Sovjetski Savez}}&lt;br/&gt;[[Moskva]]
|'''{{KOŠŽ-big|Sovjetski Savez}}'''
|104–73
|{{KOŠŽ-big|Bugarska|1971}}
|{{KOŠŽ-big|Jugoslavija}}
|68–65
|{{KOŠŽ-big|Mađarska}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1984.|1984.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|(detalji)]]''
|{{ZD|SAD}}&lt;br/&gt;[[Los Angeles]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|85–55
|{{KOŠŽ-big|Južna Koreja}}
|{{KOŠŽ-big|Kina}}
|63–57
|{{KOŠŽ-big|Kanada}}
|-  
|[[Olimpijske igre 1988.|1988.]]&lt;br /&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|(detalji)]]''
|{{ZD|Južna Koreja}}&lt;br/&gt;[[Seoul]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|77–70
|{{KOŠŽ-big|Jugoslavija}}
|{{KOŠŽ-big|Sovjetski Savez}}
|68–53
|{{KOŠŽ-big|Australija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 1992.|1992.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|(detalji)]]''
|{{ZD|Španija}}&lt;br/&gt;[[Barcelona]]
|[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px]]&lt;br/&gt;'''[[Ujedinjeni tim na Olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]'''
|76–66
|{{KOŠŽ-big|Kina}}
|{{KOŠŽ-big|SAD}}
|88–74
|{{KOŠŽ-big|Kuba}}
|-  
|[[Olimpijske igre 1996.|1996.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|(detalji)]]''
|{{ZD|SAD}}&lt;br/&gt;[[Atlanta]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|111–87
|{{KOŠŽ-big|Brazil}}
|{{KOŠŽ-big|Australija}}
|66–56
|{{KOŠŽ-big|Ukrajina}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2000.|2000.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|(detalji)]]''
|{{ZD|Australija}}&lt;br/&gt;[[Sydney]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|76–54
|{{KOŠŽ-big|Australija}}
|{{KOŠŽ-big|Brazil}}
|84–73
|{{KOŠŽ-big|Južna Koreja}}
|-  
|[[Olimpijske igre 2004.|2004.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2004 – žene|(detalji)]]
|{{ZD|Grčka}}&lt;br/&gt;[[Atina]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|74–63
|{{KOŠŽ-big|Australija}}
|{{KOŠŽ-big|Rusija}}
|71–62
|{{KOŠŽ-big|Brazil}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2008.|2008.]]&lt;br/&gt; ''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2008 – žene|(detalji)]]
|{{ZD|Kina}}&lt;br/&gt;[[Peking]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|92–65
|{{KOŠŽ-big|Australija}}
|{{KOŠŽ-big|Rusija}}
|94–81
|{{KOŠŽ-big|Kina}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2012.|2012.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2012 – žene|(detalji)]]
|{{ZD|VB}}&lt;br/&gt;[[London]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|86–50
|{{KOŠŽ-big|Francuska}}
|{{KOŠŽ-big|Australija}}
|83–74
|{{KOŠŽ-big|Rusija}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2016.|2016.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2016 – žene|(detalji)]]''
|{{ZD|Brazil}}&lt;br/&gt;[[Rio de Janeiro]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|101–72
|{{KOŠŽ-big|ŠPA}}
|{{KOŠŽ-big|SRB}}
|70–63
|{{KOŠŽ-big|FRA}}
|- 
|[[Olimpijske igre 2020.|2020.]]&lt;br/&gt;''[[Košarka na Olimpijskim igrama 2020 – žene|(detalji)]]''
|{{ZD|Japan}}&lt;br/&gt;[[Tokio]]
|'''{{KOŠŽ-big|SAD}}'''
|90–75
|{{KOŠŽ-big|JAP}}
|{{KOŠŽ-big|FRA}}
|91–76
|{{KOŠŽ-big|SRB}}
|}

=== Nastupi po konfederacijama ===
Ovo je sažetak najboljih nastupa svake konfederacije na svakom turniru.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#cccccc;&quot;
!Konfederacija
&lt;!--1.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|76.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Kanada}}
&lt;!--2.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|80.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Sovjetski Savez}}
&lt;!--3.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|84.]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}}
&lt;!--4.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|88.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Južna Koreja}}
&lt;!--5.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|92.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Španija}}
&lt;!--6.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|96.]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}}
&lt;!--7.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|00.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Australija}}
&lt;!--8.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|04.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Grčka}}
&lt;!--9.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|08.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Kina}}
&lt;!--10.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|12.]]&lt;br/&gt;{{ZD|VB}}
&lt;!--11.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|16.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Brazil}}
&lt;!--12.--&gt; ![[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|20.]]&lt;br/&gt;{{ZD|Japan}}
|-
|align=left|[[FIBA Afrika]] ||&amp;nbsp;– ||&amp;nbsp;– ||&amp;nbsp;– ||&amp;nbsp;– ||&amp;nbsp;– || 12. || 12. || 11. || 12. || 12. || 12. || 11.
|-
|align=left|[[FIBA Amerika]] ||bgcolor=silver|'''2.''' || 5. ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=cc9966|'''3.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''
|-
|align=left|[[FIBA Azija]] || 5. ||&amp;nbsp;– ||bgcolor=silver|'''2.''' || 6. ||bgcolor=silver|'''2.''' || 7. || 4. || 9. || 4. || 5. || 8.  ||bgcolor=silver|'''2.'''
|-
|align=left|[[FIBA Evropa]] ||bgcolor=gold|'''1.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' || 6. ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=gold|'''1.''' || 4. || 5. ||bgcolor=cc9966|'''3.''' ||bgcolor=cc9966|'''3.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=cc9966|'''3.'''
|-
|align=left|[[FIBA Okeanija]] ||&amp;nbsp;– ||&amp;nbsp;– || 5. || 4. ||&amp;nbsp;– ||bgcolor=cc9966|'''3.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=silver|'''2.''' ||bgcolor=cc9966|'''3.''' || 5. || 8.
|}

==== Zemlje učesnice ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Država
! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1976.|76.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kanada}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|80.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Sovjetski Savez}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|84.]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|88.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Južna Koreja}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|92.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Španija}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|96.]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|00.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Australija}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|04.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Grčka}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|08.]]&lt;br /&gt;{{ZD|Kina}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|12]]&lt;br /&gt;{{ZD|VB}}!! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|16.]]&lt;br/&gt;{{ZD|BRA}} !! [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|20.]]&lt;br/&gt;{{ZD|JAP}} !! Godine
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ANG}} || || || || || || || || || || 12. || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|AUS}} || || || 5. || 4. || 6. ||bgcolor=cc9966|'''3.'''||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=silver|'''2.''' || bgcolor=silver|'''2.''' || bgcolor=cc9966|'''3.''' || 5. || 8. || 10
|-
| align=left | {{KOŠ-Ž|BEL}} || || || || || || || || || || || || 7. || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|BJE}} ||bgcolor=white colspan=4| {{ref|11|B}} ||bgcolor=white| {{ref|12|C}} || || || || 6. || || 9. || || 2
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|BRA}} || || || || || 7. ||bgcolor=silver|'''2.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 4. || 11. || 9. || 11. || || 7
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|BUG}} ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=silver|'''2.'''|| || 5. || || || || || || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ČEH}} || 4. || || || || ||bgcolor=white colspan=7| {{ref|10|A}} || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ČEŠ}} ||bgcolor=white colspan=5| {{ref|13|D}} || || || 5. || 7. || 7. || || || 2
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|DR KONGO}}{{ref|14|E}} || || || || || || 12. || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|FRA}} || || || || || || || 5. || || || bgcolor=silver|'''2.''' || 4. || bgcolor=#cc9966|'''3.''' || 4
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|GRČ}} || || || || || || || || 7. || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|HRV}} ||bgcolor=white colspan=4| {{ref|15|F}} || || || || || || 10. || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ITA}} || || 6. || || || 8. || 8. || || || || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|JAP}} || 5. || || || || || 7. || || 10. || || || 8. || bgcolor=silver|'''2.''' || 5
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|JUG}} || ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 6. ||bgcolor=silver|'''2.'''|| || || ||bgcolor=white colspan=5| {{ref|10|A}} || 3
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|JKO}} || || ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 7. || || 10. || 4. || 12. || 8. || || || 10. || 7
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|KAN}} || 6. || || 4. || || || 11.|| 10. || || || 8. || 7. || 9. || 7
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|KIN}} ||bgcolor=white| {{ref|10|A}} || ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 6. ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 9. || || 9. || 4. || 6. || 10. || 5. || 9
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|KUB}} || || 5. || || || 4. || 6. || 9. || || || || || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|LAT}} ||bgcolor=white colspan=4| {{ref|11|B}} || || || || || 9. || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|MAĐ}} || || 4. || || || || || || || || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|MALI}} || || || || || || || || || 12. || || || || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|NIG}} || || || || || || || || 11. || || || || 11. || 2
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|NZL}} || || || || || || || 11. || 8. || 10. || || || || 3
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|POLJ}} || || || || || || || 8. || || || || || || 1
|-
| align=left | {{KOŠ-Ž|PUR}} || || || || || || || || || || || || 12. || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|RUS}} ||bgcolor=white colspan=4| {{ref|11|B}} ||bgcolor=white| {{ref|12|C}} || 5. || 6. ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.'''|| 4. || || || 5
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SEN}} || || || || || || || 12.|| || || || 12. || || 2
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SAD}} ||bgcolor=silver|'''2.'''|| ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=#cc9966|'''3.''' ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''|| bgcolor=gold| '''1.''' || bgcolor=gold|'''1.''' || bgcolor=gold|'''1.''' || bgcolor=gold|'''1.''' || 11
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SLK}} ||bgcolor=white colspan=5| {{ref|13|D}} || || 7. || || || || || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SSSR}} ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=gold|'''1.'''|| ||bgcolor=#cc9966|'''3.'''||bgcolor=white| {{ref|12|C}} ||bgcolor=white colspan=7| {{ref|10|A}} || 3
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SRB}} ||bgcolor=white colspan=8 | {{ref|15|F}} || || || bgcolor=#cc9966 | '''3.''' || 4. || 2
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ŠPA}} || || || || || 5. || || || 6. || 5. || ||bgcolor=silver|'''2.'''|| 6. || 5
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|TUR}} || || || || || || || || || || 5. || 6. || || 2
|-
|align=left|{{zastavaMOK|EUN|1992}} ||bgcolor=white colspan=4| {{ref|10|A}} ||bgcolor=gold|'''1.'''||bgcolor=white colspan=7| {{ref|10|A}} || 1
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|UKR}} ||bgcolor=white colspan=4| {{ref|11|B}} ||bgcolor=white| {{ref|12|C}} || 4. || || || || || || || 4
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|VB}} || || || || || || || || || || 11. || || || 1
|-
|''Države'' || 6 || 6 || 6 || 8 || 8 || 12 || 12 || 12 || 12 || 12 || 12 || 12
|}

==== Napomene ====
:&lt;sup&gt;{{note|10|A}}&lt;/sup&gt; NOK nije bio član [[MOK]]-a
:&lt;sup&gt;{{note|11|B}}&lt;/sup&gt; takmičila se kao dio {{ZD|SSSR}} Sovjetskog Saveza od 1952. do 1988.
:&lt;sup&gt;{{note|12|C}}&lt;/sup&gt; dio {{flagIOC|EUN}} 1992.
:&lt;sup&gt;{{note|13|D}}&lt;/sup&gt; dio {{ZD|ČSSR}} Čehoslovačke od 1920. do 1992.
:&lt;sup&gt;{{note|14|E}}&lt;/sup&gt; kao {{ZD|ZAI}} Zair od 1984. do 1996.
:&lt;sup&gt;{{note|15|F}}&lt;/sup&gt; dio &quot;Jugoslavije&quot; od 1976. do 2000. i &quot;Srbije i Crne Gore&quot; 2004.

== Tabele medalja ==
=== Ukupno ===
Države poredane po ukupnom broju osvojenih medalja (muškarci i žene).
{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable}}
|-
| 1. ||align=left| {{KOŠ|SAD}} || 25 || 2 || 3 || 30
|-
| 2. ||align=left| ''{{KOŠ|SSSR}}'' || 4 || 4 || 4 || 12
|-
| 3. ||align=left| ''{{KOŠ|JUG}}'' || 1 || 4 || 2 || 7
|-
| 4. ||align=left| {{KOŠ|ARG}}|| 1 || 0 || 1 || 2
|-
| 5. ||align=left| ''{{zastavaMOKekipa|EUN}}'' || 1 || 0 || 0 || 1
|-
| rowspan=2|6. ||align=left| {{KOŠ|FRA}} || 0 || 4 || 1 || 5
|-
| align=left| {{KOŠ|ŠPA}} || 0 || 4 || 1 || 5
|-
| 8. ||align=left| {{KOŠ|AUS}} || 0 || 3 || 3 || 6
|-
| 9. ||align=left| {{KOŠ|ITA}} || 0 || 2 || 0 || 2 
|-
| 10. ||align=left| {{KOŠ|BRA}} || 0 || 1 || 4 || 5
|-
|rowspan=3| 11. ||align=left| {{KOŠ|BUG}} || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|align=left| {{KOŠ|KIN}} || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|align=left| {{KOŠ|SRB}} || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|rowspan=4| 14. ||align=left| {{KOŠ|HRV}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|JAP}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|JKO}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|KAN}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|rowspan=2| 18. ||align=left| {{KOŠ|LIT}} || 0 || 0 || 3 || 3
|-
|align=left| {{KOŠ|RUS}} || 0 || 0 || 3 || 3
|-
| 20. ||align=left| {{KOŠ|URU}} || 0 || 0 || 2 || 2
|-
|rowspan=2| 21. ||align=left| {{KOŠ|KUB}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|MEX}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
!colspan=2|Ukupno !! 32 !! 32 !! 32 !! 96
|}
* Reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavije]] ugašene su od 1992. Nijedna ekipa nije naslijedila njihove rezultate.
* [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]] je nasljednik rezultata [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije / Srbije i Crne Gore]].

=== Muškarci ===
{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable}}
|-
| 1. ||align=left| {{KOŠ|SAD}} || 16 || 1 || 2 || 19
|-
| 2. ||align=left| ''{{KOŠ|SSSR}}'' || 2 || 4 || 3 || 9
|-
| 3. ||align=left| ''{{KOŠ|JUG}}'' || 1 || 3 || 1 || 5
|-
| 4. ||align=left| {{KOŠ|ARG}}|| 1 || 0 || 1 || 2
|-
| 5. ||align=left| {{KOŠ|ŠPA}} || 0 || 3 || 1 || 4
|-
| 6. ||align=left| {{KOŠ|FRA}} || 0 || 3 || 0 || 3
|-
| 7. ||align=left| {{KOŠ|ITA}} || 0 || 2 || 0 || 2
|-
|rowspan=3| 8. ||align=left| {{KOŠ|HRV}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|KAN}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|SRB}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|rowspan=2| 11. ||align=left| {{KOŠ|BRA}} || 0 || 0 || 3 || 3
|-
|align=left| {{KOŠ|LIT}} || 0 || 0 || 3 || 3
|-
| 13. ||align=left| {{KOŠ|URU}} || 0 || 0 || 2 || 2
|-
|rowspan=4| 14. ||align=left| {{KOŠ|AUS}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|KUB}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|MEX}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ|RUS}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
!colspan=2|Ukupno !! 20 !! 20 !! 20 !! 60
|}
* Reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavije]] ugašene su od 1992. Nijedna ekipa nije naslijedila njihove rezultate.
* [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]] je nasljednik rezultata [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije / Srbije i Crne Gore]].

=== Žene ===
{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable}}
|-
| 1. ||align=left| {{KOŠ-Ž|SAD}} || 9 || 1 || 1 || 11
|-
| 2. ||align=left| ''{{KOŠ-Ž|SSSR}}'' || 2 || 0 || 1 || 3
|-
| 3. ||align=left| ''{{zastavaMOKekipa|EUN}}'' || 1 || 0 || 0 || 1
|-
| 4. ||align=left| {{KOŠ-Ž|AUS}} || 0 || 3 || 2 || 5
|-
|rowspan=5| 5. ||align=left| {{KOŠ-Ž|BRA}} || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|align=left| {{KOŠ-Ž|BUG}} || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|align=left| {{KOŠ-Ž|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|align=left| ''{{KOŠ-Ž|JUG}}'' || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|align=left| {{KOŠ-Ž|KIN}} || 0 || 1 || 1 || 2
|-
|rowspan=3| 10. ||align=left| {{KOŠ-Ž|JAP}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ-Ž|JKO}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=left| {{KOŠ-Ž|ŠPA}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
| 13. ||align=left| {{KOŠ-Ž|RUS}} || 0 || 0 || 2 || 2
|-
| 14. ||align=left| {{KOŠ-Ž|SRB}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
!colspan=2|Ukupno !! 12 !! 12 !! 12 !! 36
|}

==== Napomene ====
:&lt;sup&gt;{{note|10|A}}&lt;/sup&gt; [[Nacionalni okimpijski komitet|NOK]] nije bio članica [[Međunarodni olimpijski odbor|MOK-a]]
:&lt;sup&gt;{{note|11|B}}&lt;/sup&gt; takmičili se u sastavu {{ZD|SSSR}} Sovjetskog saveza od 1952. do 1988.
:&lt;sup&gt;{{note|12|C}}&lt;/sup&gt; dio {{zastavaMOK|EUN}} u 1992.
:&lt;sup&gt;{{note|13|D}}&lt;/sup&gt; dio {{ZD|ČEH}} Čehoslovačke od 1920. do 1992.
:&lt;sup&gt;{{note|14|E}}&lt;/sup&gt; kao {{ZD|ZAI}} [[Zair]] od 1984. do 1996.
:&lt;sup&gt;{{note|8|F}}&lt;/sup&gt; dio {{ZD|SFR Jugoslavija}} Jugoslavije od 1976. do 1988.

* Reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavije]] ugašene su od 1992. Nijedna ekipa nije naslijedila njihove rezultate.
* [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]] je nasljednik rezultata [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije / Srbije i Crne Gore]].

== Omjer pobjeda i poraza ==
=== Muški turnir ===
{|class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!Ekipa !! width=&quot;50px&quot; |Odigrane utakmice!!width=50px|Pobjede!!width=50px|Porazi!!width=70px|Postotak
|-
|align=left|{{KOŠ|ANG}} || 31 || 3 || 28 || .097
|-
|align=left|{{KOŠ|ARG}} || 57 || 33 || 24 || .579
|-
|align=left|{{KOŠ|AUS}} || 111 || 57 || 54 || .514
|-
|align=left|{{KOŠ|BEL}} || 13 || 6 || 7 || .462
|-
|align=left|{{KOŠ|BRA}} || 111 || 65 || 46 || .586
|-
|align=left|{{KOŠ|BUG}} || 33 || 16 || 17 || .485
|-
|align=left|{{KOŠ|ČEH}} || 46 || 23 || 23 || .500
|-
|align=left|{{KOŠ|ČEŠ}} || 3 || 1 || 2 || .333
|-
|align=left|{{KOŠ|ČIL}} || 26 || 12 || 14 || .462
|-
|align=left|{{KOŠ|EGI}} || 44 || 6 || 38 || .136
|-
|align=left|{{KOŠ|EST}} || 3 || 1 || 2 || .333
|-
|align=left|{{KOŠ|FIL}} || 52 || 25 || 27 || .481
|-
|align=left|{{KOŠ|FIN}} || 12 || 4 || 8 || .333
|-
|align=left|{{KOŠ|FRA}} || 66 || 36 || 30 || .545
|-
|align=left|{{KOŠ|GRČ}} || 24 || 13 || 11 || .542
|-
|align=left|{{KOŠ|HRV}} || 28 || 16 || 12 || .571
|-
|align=left|{{KOŠ|IND}} || 7 || 0 || 7 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|IRK}} || 7 || 0 || 7 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|IRN}} || 15 || 2 || 13 || .133
|-
|align=left|{{KOŠ|IRS}} || 6 || 0 || 6 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|ITA}} || 95 || 56 || 39 || .589
|-
|align=left|{{KOŠ|IZR}} || 2 || 0 || 2 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|JAP}} || 44 || 11 || 33 || .250
|-
|align=left|{{KOŠ|JUG}} || 60 || 48 || 12 || .758
|-
|align=left|{{KOŠ|JKO}} || 47 || 8 || 39 || .170
|-
|align=left|{{KOŠ|KAN}} || 66 || 36 || 30 || .545
|-
|align=left|{{KOŠ|KIN}} || 50 || 7 || 43 || .140
|-
|align=left|{{KOŠ|KI TAI}} || 28 || 16 || 12 || .571
|-
|align=left|{{KOŠ|KUB}} || 45 || 22 || 23 || .489
|-
|align=left|{{KOŠ|LAT}} || 3 || 1 || 2 || .333
|-
|align=left|{{KOŠ|LIT}} || 52 || 32 || 20 || .615
|-
|align=left|{{KOŠ|MAĐ}} || 33 || 14 || 19 || .424
|-
|align=left|{{KOŠ|MAR}} || 9 || 0 || 9 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|MEX}} || 49 || 26 || 23 || .531
|-
|align=left|{{KOŠ|NIG}} || 13 || 2 || 11 || .154
|-
|align=left|{{KOŠ|NZL}} || 12 || 2 || 10 || .167
|-
|align=left|{{KOŠ|NJE}} || 38 || 11 || 27 || .289
|-
|align=left|{{KOŠ|PAN}} || 9 || 2 || 7 || .222
|-
|align=left|{{KOŠ|PER}} || 22 || 9 || 13 || .409
|-
|align=left|{{KOŠ|POLJ}} || 49 || 23 || 26 || .469
|-
|align=left|{{KOŠ|PUR}} || 72 || 34 || 38 || .472
|-
|align=left|{{KOŠ|RUM}} || 2 || 0 || 2 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|RUS}} || 20 || 10 || 10 || .500
|-
|align=left|{{KOŠ|SEN}} || 24 || 2 || 22 || .083
|-
|align=left|{{KOŠ|SIN}} || 7 || 2 || 5 || .286
|-
|align=left|{{KOŠ|SAD}} || 149 || 143 || 6 || .960
|-
|align=left|{{KOŠ|SLO}} || 6 || 4 || 2 || .667
|-
|align=left|{{KOŠ|SSSR}} || 74 || 61 || 13 || .824
|-
|align=left|{{KOŠ|SRB}} || 35 || 19 || 16 || .542
|-
|align=left|{{KOŠ|CAR}} || 7 || 2 || 5 || .286
|-
|align=left|{{KOŠ|ŠPA}} || 99 || 54 || 45 || .545
|-
|align=left|{{KOŠ|ŠVE}} || 7 || 3 || 4 || .429
|-
|align=left|{{KOŠ|ŠVI}} || 13 || 4 || 9 || .308
|-
|align=left|{{KOŠ|TAJ}} || 7 || 0 || 7 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|TUN}} || 5 || 0 || 5 || .000
|-
|align=left|{{KOŠ|TUR}} || 4 || 0 || 4 || .000
|-
|align=left|{{zastavaMOK|EUN|1992}} || 8 || 5 || 3 || .625
|-
|align=left|{{KOŠ|URU}} || 56 || 29 || 27 || .518
|-
|align=left|{{KOŠ|VB}} || 13 || 2 || 11 || .154
|-
|align=left|{{KOŠ|VEN}} || 7 || 2 || 5 || .286
|}

=== Ženski turnir ===
{|class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!Ekipa !!width=50px|OU!!width=50px|Pobjede!!width=50px|Porazi!!width=70px|Postotak
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ANG}} || 5 || 0 || 5 || 0.000
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|AUS}} || 60 || 41 || 19 || 0.683
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|BEL}} || 4 || 2 || 2 || 0.500
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|BRA}} || 44 || 19 || 25 || 0.431
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|BJE}} || 11 || 3 || 8 || 0.272
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|BUG}} || 16 || 10 || 6 || 0.625
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ČEH}} || 15 || 3 || 12 || 0.200
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ČEŠ}} || 19 || 8 || 11 || 0.421
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|DR KONGO}} || 7 || 0 || 7 || 0.000
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|FRA}} || 29 || 19 || 10 || 0.655
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|GRČ}} || 7 || 3 || 4 || 0.429
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|HRV}} || 5 || 1 || 4 || 0.200
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ITA}} || 18 || 3 || 15 || 0.167
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|JAP}} || 31 || 13 || 18 || 0.419
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|JUG}} || 16 || 8 || 8 || 0.500
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|JKO}} || 41 || 15 || 26 || 0.366
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|KAN}} || 39 || 11 || 28 || 0.282
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|KIN}} || 52 || 25 || 27 || 0.481
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|KUB}} || 24 || 9 || 15 || 0.375
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|LAT}} || 5 || 1 || 4 || 0.200
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|MAĐ}} || 6 || 2 || 4 || 0.333
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|MALI}} || 5 || 0 || 5 || 0.000
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|NIG}} || 9 || 1 || 8 || 0.111
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|NZL}} || 18 || 4 || 14 || 0.222
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|POLJ}} || 7 || 3 || 4 || 0.429
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|RUS}} || 39 || 25 || 14 || 0.641
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SEN}} || 11 || 0 || 11 || 0.000
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SAD}} || 75 || 72 || 3 || 0.960
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SLK}} || 7 || 3 || 4 || 0.429
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SSSR}} || 16 || 14 || 2 || 0.875
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|SRB}} || 14 || 7 || 7 || 0.500
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|ŠPA}} || 30 || 19 || 11 || 0.633
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|TUR}} || 12 || 7 || 5 || 0.583
|-
|align=left|{{zastavaMOK|EUN|1992}} || 5 || 4 || 1 || 0.800
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|UKR}} || 8 || 4 || 4 || 0.500
|-
|align=left|{{KOŠ-Ž|VB}} || 5 || 0 || 5 || 0.000
|}

== Rekordi ==
{|class=wikitable
|-
!Kategorija !! Muškarci !! Žene
|-
| Najveći rezultat || 229 poena: SAD 156–73 Nigerija (2012) || 190 poena: Japan 62–128 Brazil (2004)
|-
| Najmanji rezultat || 27 poena: SAD 19–8 Kanada (1936) || 100 poena: Senegal 32–68 Slovačka (2000)
|-
| Najveća razlika || 100 poena:&lt;br/&gt;Južna Koreja 120–20 Irak (1948)&lt;br/&gt;Kina 125–25 Irak (1948) || 66 poena:&lt;br/&gt;Japan 62–128 Brazil (2004)&lt;br/&gt;Italija 53–119 SSSR (1980)
|-
| Najviše produžetaka || 2 produžetka:&lt;br/&gt;Argentina 111–107 Brazil (2016)&lt;br/&gt;Kanada 86–83 Rusija (2000)&lt;br/&gt;Litvanija 83–81 Hrvatska (1996)&lt;br/&gt;Australija 109–101 Brazil (1996) || 2 produžetka:&lt;br/&gt;Turska 79–76 Brazil (2016)&lt;br/&gt;Španija 92–80 Italija (1992)
|-
|Najduži niz pobjeda || 63 utakmice: SAD (1936–1972) || 55 utakmica: SAD (1992–2020)
|-
|Najbolji strijelac svih vremena || 1.093 poena: [[Oscar Schmidt]] (Brazil) || 575 poena: [[Lauren Jackson]] (Australija)
|-
|Najbolji strijelac svih vremena po prosjeku || 28,8 poena po utakmici: [[Oscar Schmidt]] (Brazil) || 22 poena po utakmici: [[Lara Sanders]] (Turska)
|-
|Najviše poena igrača u jednoj utakmici || 55 poena [[Oscar Schmidt]] (Brazil – Španija, 1988) || 39 poena: [[Evladija Slavčeva-Stefanova]] (Bugarska – Južna Koreja, 1988)
|}
''Nakon OI 2020.''

=== Najbolji strijelci ===
''Nakon OI 2020.''
{{col-begin}}
{{col-break}}
==== Muškarci ====
MOK ne priznaje [[Olimpijski rekord|rekorde]] za košarku iako ih [[FIBA]] priznaje.
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Igrač !! Poeni
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|BRA}} [[Oscar Schmidt]] || 1.093
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|AUS}} [[Andrew Gaze]] || 789
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|ŠPA}} [[Pau Gasol]] || 649
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|ARG}} [[Luis Scola]] || 591
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|ARG}} [[Emanuel Ginóbili]] || 523
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|AUS}} [[Patty Mills]] || 501
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|BRA}} [[Wlamir Marques]] || 500
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|SSSR}} [[Sergej Bjelov]] || 475
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|JUG}} [[Dražen Dalipagić]] || rowspan=2|461 
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|JUG}} {{ZD|HRV}} [[Dražen Petrović]]
|}
{{col-break}}
==== Žene ====
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Igračica !! Poeni
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|AUS}} [[Lauren Jackson]] || 575
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|BRA}} [[Janeth Arcain]] || 535
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Lisa Leslie]] || 488
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Diana Taurasi]] || 379
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|KIN}} [[Chen Nan]] || 317
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|BRA}} [[Alessandra Santos de Oliveira]] || 290
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|KIN}} [[Miao Lijie]] || rowspan=2|284
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Sheryl Swoopes]]
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|KIN}} [[Zheng Haixia]] || 280
|-
| style=&quot;text-align:left&quot;|{{ZD|JKO}} [[Jung Sun-min]] || 276
|}
{{col-end}}

== Također pogledajte ==
* [[Košarka u kolicima na Paraolimpijskim igrama]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20110923135546/http://london2012.fiba.com/ 2012 London Olympic Basketball Tournament Coverage], ''fiba.com''
* [https://web.archive.org/web/20160906141846/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp/fromseason/1930/toseason/2011/q/Olympic%20Games:%20Tournament%20for%20Men/cid/WOLYM/_/events.htmlOlympic Olympic Basketball Medal count], ''fiba.com''
* [https://web.archive.org/web/20070803174907/http://www.usabasketball.com/history/moly_results.html All-time men's results]
* [https://web.archive.org/web/20070927191315/http://www.usabasketball.com/history/woly_results.html All-time women's results]

{{Košarka na Olimpijskim igrama}}
{{Sportovi na OI}}
{{Međunarodna košarka}}
{{Međunarodna ženska košarka}}
{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Košarka na Olimpijskim igrama| ]]
[[Kategorija:Sportovi na LJOI]]</text>
      <sha1>o5y4e3dhzkvn1zfd63f145tdtzvvbgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Husref Musemić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62684</id>
    <revision>
      <id>3425821</id>
      <parentid>3425736</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:49:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6551" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Husref Musemić
| slika                     = 
| opis_slike                = 
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1961|7|4}}
| rodnigrad                 = [[Janja]], [[Bijeljina]]
| rodnadržava               = [[FNRJ]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 186 cm
| pozicija                  = Napadač
| trenutniklub              = 
| godine1                   = 1977–1979
| klubovi1                  = [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bjeljina]]
| nastupi(golovi)1          = 28 (3)
| godine2                   = 1979–1985
| klubovi2                  = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)2          = 118 (47)
| godine3                   = 1985–1989
| klubovi3                  = [[FK Crvena Zvezda|Crvena Zvezda]]
| nastupi(golovi)3          = 87 (26)
| godine4                   = 1989
| klubovi4                  = [[Heart of Midlothian FC|Heart]]
| nastupi(golovi)4          = 6 (3)
| godine5                   = 1989–1991
| klubovi5                  = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)5          = 26 (9)
| godine6                   = 1991–1992
| klubovi6                  = [[FC Twente|Twente]]&lt;ref name=&quot;Husref Musemić, fctwente.nl&quot;&gt;[http://www.fctwente.nl/statistieken/spelers/spelerInfo.php?spelerID=123&amp;seizoenID=27 ''Husref Musemić, fctwente.nl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111001041639/http://www.fctwente.nl/statistieken/spelers/spelerInfo.php?spelerID=123&amp;seizoenID=27 |date=1. 10. 2011 }}; pristupljeno: 16. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
| nastupi(golovi)6          = 10 (0)
| godine7                   = 1991–1992
| klubovi7                  = [[VVV-Venlo]]
| nastupi(golovi)7          = 0 (0)
| godine8                   = 1992–1994
| klubovi8                  = [[SC Pfullendorf|Pfullendorf]]
| nastupi(golovi)8          = 32 (16)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine1         = 1983
| nacionalneekipe1          = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)1= 1 (0)
| nacionalnegodine2         = 1995
| nacionalneekipe2          = {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2= 1 (0)
| trenergodine     = 1997–1999 &lt;br/&gt; 1999–2000 &lt;br/&gt; 2001 &lt;br/&gt; 2002–2003 &lt;br/&gt; 2004 &lt;br/&gt; 2005–2008 &lt;br/&gt; 2008–2009 &lt;br/&gt; 2012–2013 &lt;br/&gt; 2015–2016 &lt;br/&gt; 2016–2017 &lt;br/&gt; 2017–2019 &lt;br/&gt; 2021–2022
| trenerklubovi    = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] (asistent) &lt;br/&gt; [[NK Đerzelez Zenica|Đerzelez Zenica]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] &lt;br/&gt; [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Tuzla City|Tuzla City]]
}}

'''Husref Musemić''' (rođen u [[Janja|Janji]] [[4. juli|4. jula]] [[1961]]. godine) je bosanskohercegovački bivši fudbaler, a danas trener.&lt;ref&gt;[http://www.transfermarkt.com/en/husref-musemic/aufeinenblick/trainer_4208.html ''Husref Musemić na transfermarkt.de'']; pristupljeno: 16. 11. 2013.&lt;/ref&gt; Bio je golgeter [[FK Sarajevo]] šampionske 1985. godine. Igrao je i za beogradsku [[FK Crvena Zvezda|Crvenu Zvezdu]], škotski [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] i holandski Twente. Odigrao je jednu utakmicu za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]] 30. marta 1983. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] u [[Temišvar]]u.&lt;ref name=&quot;Husref Musemić, reprezentacija.rs&quot;&gt;[http://www.reprezentacija.rs/index.php/sr/statistika/reprezentativci/1330 ''Husref Musemić, reprezentacija.rs''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819162507/http://www.reprezentacija.rs/index.php/sr/statistika/reprezentativci/1330 |date=19. 8. 2014 }}; pristupljeno: 16. 11. 2013.&lt;/ref&gt;, te jednu utakmicu i za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] 30. novembra 1995. protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]].

Kao samostalan šef stručnog štaba osvojio je titulu sa Sarajevom u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006–07]]. Bio je i trener [[NK Đerzelez Zenica|Đerzeleza]] kao i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpika]].

Dana 15. januara 2015. postaje trener [[tuzla]]nske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]], a 11. septembra 2016. godine je, zbog slabih rezultata u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]], podnio ostavku na mjestu trenera Slobode.

Dana 27. septembra 2016. godine postaje trener [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladosti]] iz [[Doboj (Kakanj)|Doboja]] kod [[Kakanj|Kaknja]]. 2017. godine dobija otkaz.

Dana 26. augusta 2017. godine, Musemić postaje trener FK Sarajevo. Sa Sarajevom 2019. godine osvaja titulu i kup. Dana 2. decembra 2019. dobija otkaz na klupi Sarajeva&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-vise-nije-trener-fk-sarajevo/191202148|title=Husref Musemić više nije trener FK Sarajevo|date=2. 12. 2019|accessdate=2. 12. 2019|language=bosanski|author=A.P.|publisher=Klix.ba|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191202205538/https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-vise-nije-trener-fk-sarajevo/191202148|archivedate=2. 12. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. januara 2021. postaje trener [[FK Tuzla City]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-je-novi-trener-tuzla-cityja/210107066|title=Husref Musemić je novi trener Tuzla Cityja|date=7. 1. 2021|access-date=7. 1. 2021|language=bs|author=E.B.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Nakon loših rezultata, Musemić napušta Tuzla City 10. aprila 2022. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/733287/poznata-sudbina-husrefa-musemica-na-klupi-tuzla-cityja|title=Poznata sudbina Husrefa Musemića na klupi Tuzla Cityja|date=10. 4. 2022|access-date=10. 4. 2022|language=bs|publisher=sport.avaz.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{treneri Čelika}}

{{DEFAULTSORT:Musemić, Husref}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Biografije, Bijeljina]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Treneri FK Sarajeva]]</text>
      <sha1>8ggqhxl00az2anbtshqkgzz39t6wb6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarajevska vijećnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64089</id>
    <revision>
      <id>3425881</id>
      <parentid>3403127</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:46:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6524" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevo, knihovna.jpg|desno|300px|thumb|Obnovljena Vijećnica, august 2013.]]
'''Sarajevska vijećnica''' je zgrada u [[Sarajevo|Sarajevu]] nedaleko od [[Baščaršija|Baščaršije]] na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz [[Austro-Ugarska|austrougarskog perioda]] građen u [[Pseudomaurski stil|pseudo-maurskom stilu]]. U ovom stilu rađena je većina objekata što ih je u Sarajevu ostavila austrougarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Prvi projekat je uradio [[Karlo Paržik]], a kako se ovaj nije svidio ministru [[Benjamin Kalaj|Benjaminu Kalaju]], izrada novog je povjerena [[Alexander Wittek|Alexandru Witteku]]. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II zbog čega je dva puta odlazio u [[Kairo]]. Kako je Witek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvršio samoubistvo, završetak njegovog projekta je povjeren [[1894]]. godine [[Ćiril Iveković|Ćirilu M. Ivekoviću]]. Uporedo sa izradom i razradom projekta tekla je i izgradnja objekta od [[1892]]. do [[1894]]. godine. Objekat gradske vijećnice zvanično je predat na upotrebu [[1896]]. godine. Nakon što je obnovljena, Vijećnica je ponovo otvorena 9. maja 2014. godine.

== Arhitektura ==
Samo zdanje izgrađeno je u stilskom spoju historijskog elekticizma, predominantno u pseudo-maurskom izražaju, za koji su stilski izvori nađeni u islamskoj umjetnosti Španije i sjeverne Afrike.
[[Datoteka:A_view_from_Yellow_fortress.JPG|mini|Pogled na Vijećnicu sa [[Žuta tabija|Žute tabije]].]]

== Gradska biblioteka ==
Prvobitno je Vijećnica bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine Vijećnica je služila gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga Vijećnica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.&lt;ref name=&quot;Plan&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20091128000212/http://www.spomenici-sa.ba/documents/Vijecnica_u_Sarajevu,_(pdf,_2551Kb).pdf ''Idejna programska rješenja funkcionalnog korištenja Vijećnice''], Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva, 2005.&lt;/ref&gt;

== Razaranje ==
U toku [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] 25. augusta 1992 granatiranje Vijećnice sa položaja [[Vojska Republike Srpske|VRS]] uništena je skoro čitav fond biblioteke. Skoro 700 unikatnih rukopisa i [[inkunabula]] uništeno je te noći. Biblioteka je prije tog napada imala 155.000 unikatnih knjiga i rukopisa.&lt;ref name=&quot;erasingthepast&quot;&gt;{{cite web|url=http://fp.arizona.edu/mesassoc/Bulletin/bosnia.htm|title=Erasing the Past: The Destruction of Libraries and Archives in Bosnia-Herzegovina|last=Riedlmayer|first=András|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120118204551/http://fp.arizona.edu/mesassoc/Bulletin/bosnia.htm|archivedate=2012-01-18}}&lt;/ref&gt; U požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80% knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. Unutrašnjost vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja. Pojedini građani i bibliotekari su pokušali spasiti nešto knjiga pod snajperskom paljbom, prilikom čega je poginula najmanje jedna osoba.&lt;ref name=&quot;erasingthepast&quot; /&gt; Većina rukopisa i knjiga nije mogla biti spašena. 

== Rekonstrukcija ==
Rekonstrukcija Vijećnice odvijala se u dvije faze: 
*1996-97. finansirana donacijama [[Vlada Austrije|vlade Austrije]] od 750.000 €. Izvršeno je statičko stabiliziranje i obnova krovne konstrukcije. Željezna konstrukcija iznad kupole je sanirana i ugrađen je novi stakleni pokrov.&lt;ref&gt;[http://mx1.fcp.at/fcp/db/pdf_projekt/saraj.pdf ''Projekat obnove sarajevske Vijećnice - faza I''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304175013/http://mx1.fcp.at/fcp/db/pdf_projekt/saraj.pdf |date=4 Mart 2016 }}, web-stranica firme FCP {{de simbol}} {{en simbol}}&lt;/ref&gt;

*od 2000-04 finansirana donacijama [[Evropska komisija|Evropske komisije]] od 2.250.000 €.&lt;ref name=&quot;Plan&quot; /&gt;

Nakon što je obnovljena, Vijećnica je ponovo otvorena 9. maja 2014. godine.

[[Datoteka:National_and_University_Library_at_night_2004.jpg|desno|250p|mini|Vijećnica noću, 2004. godine]]

=== Idejno rješenje korištenja ===
[[Zavod za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo|Zavod za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa]] [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] izradio je idejna programska rješenja funkcionalnog korištenja Vijećnice, čime bi se sagledala ukupno raspoloživa površina objekta i objektivne mogućnosti korištenja objekta od strane više korisnika.
* Sjedište Gradske uprave Sarajeva
* [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH]]
* Kulturni sadržaji javnog karaktera
* Ostali sadržaji (restoran, postrojenja grijanja i klimatizacije)&lt;ref name=&quot;Plan&quot; /&gt; 

== Vijećnica danas ==
Na ulazu u vijećnicu stoji natpis, kako na bosanskom tako i na engleskom jeziku:
{{citat|Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći 25/26. 08. 1992. zapalili [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Nacionalnu i univerzitetsku bibilioteku Bosne i Hercegovine]]. U plamenu je nestalo više od 2 miliona knjiga, časopisa i dokumenata. ''Ne zaboravite, pamtite i opominjite!'' {{bs simbol}} }}
{{citat|On this place Serbian criminals in the night of 25th-26th august,1992. set on fire National and university's library of Bosnia and Herzegovina. Over 2 millions of books, periodicals and documents vanished in the flame. ''Do not forget, remember and warn!'' {{en simbol}} }}
Međutim, dana 29. maja 2016, natpisi su privremeno prekriveni jer su to uslovili srbijanski članovi delegacije koji su dolazili u posjetu kako bi prikrili istinu o tom događaju.&lt;ref&gt;[http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=25314 Predstavnici Srbije nisu htjeli ući u Vijećnicu: Ploče na kojima piše srpski zločinci prekrivene! - nap.ba]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Town hall in Sarajevo}}
* {{URL|vijecnica.ba}}

{{Građevine u Sarajevu}}

[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Biblioteke]]
[[Kategorija:Stari Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:1894. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Spaljivanje knjiga]]</text>
      <sha1>9ha4wfspr530lon7ms8yhqvn1tr87ia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dom Armije u Sarajevu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64278</id>
    <revision>
      <id>3425872</id>
      <parentid>3046788</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:42:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3699" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dom armije Sarajevo.jpg|mini|desno|300px|Dom Armije u Sarajevu]]
'''Dom Oružanih snaga Bosne i Hercegovine''' (ranije Oficirska kasina, Dom Jugoslovenske narodne armije, Dom Armije Republike Bosne i Hercegovine, Dom Vojske Federacije Bosne i Hercegovine; neformalno '''Dom Armije'''), u [[Sarajevo|Sarajevu]] je sagrađen [[1881]]. godine. Prvobitno objekat je sagrađen kao oficirski kasino. Za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]] nosio je naziv Dom [[JNA]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Sarajevo_Dom%20Armije%20kompl%20HR.pdf |title=Dom Armije u Sarajevu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik se sastoji od objekta Oficirske kasine i pokretnog naslijeđa – 4 slike autora [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]]. 

Objekat se podiže na neizgrađenom prostoru na kome je bilo manje [[groblje]]. Još 1870. godine ta površina je otkupljena od austrougarskog generalnog konzulata za gradnju katoličke crkve, ali po naređenju poglavara vojvode [[Württenberg]]a, [[1880]]. počinje izgradnja oficirskog kasina, dovršenog i svečano otvorenog već naredne godine. To je bilo središte društvenog života grada Sarajeva sve do kasnije izgradnje [[Narodno pozorište|Društvenog doma]]. Ovdje su se održavale izložbe, javna predavanja, a prvi koncert vojničke muzike održan je već 1881. godine. Štampa ovo navodi kao prvorazredan kulturni događaj Sarajeva, kome su prisustvovali Njihove Preuzvišenosti podmaršali baron Dahlen i Stransky i drugi vrhunski činovnici, potom daje informaciju o izvedenim djelima Mendelsohna, Bethovena, Mozarta, Schuberta, Delibesa i Halevya. Uskoro je održan i drugi koncert na kome su nastupili solisti na [[klavir]]u i [[violina|violini]] uz pratnju orkestra, a potom su filharmonijski i drugi koncerti uvedeni kao redovni, što se do novijeg vremena održalo kao tradicija u istom objektu i istoj sali. Zanimljivo je i to da je nekoliko godina orkestrom 50. pješačke pukovnije dirigovao vojni kapelnik Franz Lehar, vrlo vjerovatno otac čuvenog kompozitora [[Franz Lehar|Franza Lehara]] (1870.-1948.), neko vrijeme građanina Sarajeva.
== Opis ==
Prvobitna zgrada Oficirske kasine bila je jednospratnica koja se sastojala iz središnjeg kubusa i bočnih krila. Današnji izgled i veličina objekta potiču iz 1912. godine, kada je objekat produžen i zgradi kasine dograđen sprat sa velikom svečanom salom, prema projektu [[Karlo Paržik|Karla Paržika]]. Cijela kompozicija današnjeg objekta izvedena je po principu stroge simetrije sa naročito naglašenom sjevernom fasadom i isturenim centralnim rizalitom i nešto manje akcentiranim bočnim krilima. Dimenzije centralnog dijela objekta iznose 16,50 x 31 metara, dok bočna krila imaju dimenzije 10,50 x 27 metara.

Na katu objekta, u njegovom centralnom dijelu nalazi se glavni sadržaj objekta, a to je svečana - koncertna dvorana koja i danas predstavlja koncertnu dvoranu sa najboljom akustikom u Sarajevu. Dimenzije ovog prostora, iznose 20 x 15 metara.

U svečanoj dvorani Doma Armije izložena su četiri velika platna akademskog slikara Ismeta Mujezinovića s tematikom NOB-a, velikih dimenzija: Ustanak 1941. - Prelaz preko Neretve - U slavu boraca Sutjeske - Oslobođenje Jajca 1943.
== Literatura ==
* Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u  BiH, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo 1987 
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:1881. u arhitekturi]]
{{Građevine u Sarajevu}}</text>
      <sha1>de8yocxomue14k8iongkppdm8vy4rrt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hadži Kurd džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66057</id>
    <revision>
      <id>3425870</id>
      <parentid>3269725</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:29:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena; [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2590" xml:space="preserve">[[Datoteka:Хаџи Куртова џамија (Новоселија).jpg|mini|desno|300px|Hadži Kurd džamija]]
'''Hadži Kurd džamija''' nalazi se u [[Banja Luka|banjalučkom]] naselju [[Lijeva Novoselija|Lijevoj Novoseliji]]. Izgrađena je u 17. vijeku, obnovljena 1978, a srušena miniranjem 14. jula 1993. za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].{{sfn|Husedžinović|Arslanagić|2005|p=578}}

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj od 6. do 11. decembra  2003. godine, donijela je odluku o proglašavanju područja harema Hadži Kurd džamije, [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1870 |title=Odluka o proglašavanju područja harema Hadži Kurd džamija nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine |accessdate=8. 12. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141019122559/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1870 |archivedate=19. 10. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Harem Hadži Kurd džamije podijeljen je na tri dijela. U prvom dijelu koji se nalazi tridesetak metara južno od objekta džamije,
nalazi se 7 nišana, a na dijelu harema situiranom uz džamiju je 8 nišana, uz nekoliko polomljenih. Na trećem dijelu su novi nišani.

== Historija ==
Ova [[džamija]] je izgrađena u 17. vijeku, nakon što su Novoseliju u 16. vijeku naselili seljaci iz sela Trn. Bejtić (1953) spominje da su se sklonili od kuge. U popisu mahala iz 1604. godine džamija nije spomenuta.

Athanasio Geeorgiceo 1626. navodi 42 banjalučke džamije, a [[Evlija Čelebija]] 1660. daje opis 45 džamija, pa moguće da je ova džamija već postojala u to vrijeme.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak džamija u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak džamija u Banjoj Luci]]
* [[Spisak džamija u Banjoj Luci sagrađenih u 16. vijeku]]
* [[Banja Luka]]
* [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija]]
* [[Arnaudija džamija]]
* [[Gazanferija džamija]]
* [[Ibrahim Halilović]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==
* {{cite book |ref=harv |last1=Husedžinović |first1=Sabira |last2=Arslanagić |first2=Dževahira |title=Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa |date=2005 |publisher=Muzej grada Zenice |location=[[Zenica]] |isbn=9958-9413-2-5}}

{{stub-džamija}}

{{Džamije Banja Luka}}

[[Kategorija:Arhitektura u 17. vijeku]]
[[Kategorija:Džamije u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]</text>
      <sha1>03dlpk9p92ca00dqqapdw2n83inxxxb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Careva džamija (Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66640</id>
    <revision>
      <id>3425865</id>
      <parentid>3050817</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6969" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Careva džamija
| slika                        = Sarajevo Kaisermoschee.JPG
| veličina_slike               = 
| alt_slike                    = 
| opis_slike                   = Careva džamija u Sarajevu
| vrsta_karte                  = 
| veličina_karte               = 
| reljef_karte                 = 
| opis_karte                   = 
| geografska_širina            = 
| geografska_dužina            = 
| lokacija                     = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost        = [[Islam]]
| obred                        = 
| festivali                    = 
| sektor                       = 
| općina                       = 
| okrug                        = 
| teritorija                   = 
| prefektura                   = 
| savezna_država               = 
| provincija                   = 
| regija                       = 
| država                       = 
| administracija               = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja            = 
| organizacijski_status        = 
| funkcijski_status            = 
| oznaka_baštine               = 
| vodstvo                      =
| zaštitnik                    = 
| veb-sajt                     = 
| arhitekt                     = 
| arhitektonski_tip            = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil           = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                      =  [[Isa Beg Isaković]]
| osnovano_od_strane           = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = [[1462]].
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 
| dužina                       =
| širina                       = 
| širina_srednje_lađe_crkve    = 
| visina_maks                  = 
| broj_kupola                  = 
| vanjska_visina_kupole        = 
| unutrašnja_visina_kupole     = 
| vanjski_prečnik_kupole       = 
| unutrašnji_prečnik_kupole    = 
| broj_munara                  = 1
| visina_munare                = 
| broj_tornjeva                = 
| visina_tornja                = 
| materijali                   = 
| naziv_zaglavlja              = 
| slobodno_polje1              = 
| vrijednost_slobodnog_polja1  = 
| slobodno_polje2              = 
| vrijednost_slobodnog_polja2  = 
| slobodno_polje3              = 
| vrijednost_slobodnog_polja3  = 
}}

'''Careva džamija''' (Hatibova, Stara sultan Mehmedova, Stara-Atik, Gazi sultan Fatih Mehmed-hanova) je jedna od prvih [[džamija]] izgrađenih u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i prva u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izgrađena je [[1462]]. godine a njenu izgradnju je finansirao i omogućio osnivač grada Sarajeva [[Isa Beg Isaković]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=11 |title= Careva džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik čini: džamija sa prednjim i bočnim trijemovima, unutrašnje dvorište sa šadrvanom, zgrada Ulema-medžlisa, harem sa nišanima, [[Turbe šejha Bistrigije]], kameni zidovi ograde, dvije kapije i objekat Isa-begove banje.  

== Historija ==

Prvobitna džamija je izgrađena sredinom 15. vijeka ([[1462]].) i ima dugu i fascinantnu historiju. Međutim džamija je izgorjela [[1480]]. godine kada je despot [[Vuk Grgurević]] provalio sa vojskom iz [[Jajce|Jajca]] i popalio Sarajevo. Na istom mjestu se ponovo gradi džamija (po mišljenju jednih iz temelja, a po mišljenju drugih urađena je samo kupola džamije koja je izgorjela) i u današnjem obliku izgrađena je [[1566]]. godine, a njenu gradnju finansirao je 10. po redu [[Sultan|sultan]] [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] [[Sulejman I|Sulejman veličanstveni]], kome je džamija i posvećena. U to doba glavni arhitekta Carevine bio je mimar [[Mimar Sinan|Sinan]] i smatra se da je gradnju ove džamije realizovao jedan od njegovih učenika ili saradnika.

Kroz historiju džamija je dograđivana i renovirana. Tokom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kao i [[Rata u Bosni i Hercegovini|rata iz 1990tih]], džamija je kao i mnoge druge oštećena ali je i obnovljena. 

== Karakteristike ==
To je centralni tip džamije sa trostranim trijemom. Pošto je džamija u doba molitve (naročito petkom) morala primiti veliki broj vjernika, ostavljeni su trijemovi sa sve tri strane, s tim što su dva pobočna [[1847]]. godine zazidana i pretvorena u [[tetim]]e (pobočne prostorije). Centralna kupola džamije ima oblik polukruga u presjeku, tipično za klasični period osmanske arhitekture, a smatra se da je stara kupola eliptičnog presjeka izgorjela u požaru 1480. godine. Tokom konzervatorskih radova krajem prošlog vijeka (1980-te ili 1990-te) otkrivena su i parcijalno restauirana četiri sloja zidne dekoracije, i to iz [[16. vijek|XVI]], [[18. vijek|XVIII]] i početka [[19. vijek|XIX]] vijeka. Osmokutna [[munara]], čije je [[šeref]]e pokriveno [[stalaktit]]ima, predstavlja jednu od najljepših starih munara u Bosni i Hercegovini.

Vrijedni nadgrobni, spomenici nastali u razdoblju od [[15. vijek|XV]] do [[19. vijek|XIX]] vijeka, nalaze se u groblju iza džamije. Za par arhaičnih [[nišan]]a iza [[mihrab]]a pretpostavlja se da označavaju grob osnivača Sarajeva Isa-bega Isakovića.

Godine [[1912]]. arhitekta [[Karl Paržik]] je, poštujući modul, a koristeći elemente koji su viđani u izgradnji bosanskih kuća, projektovao zgradu Ulema [[medžlis]]a i uspješno je ukomponovao u cjelinu sa Carevom džamijom.

== Također pogledajte ==
{{Commonscat|Emperor's Mosque}}
* [[Isabegov hamam (Sarajevo)|Carev hamam]]
* [[Halid Hadžimulić]]
== Literatura ==
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.
* [[Vesna Mušeta-Aščerić]] i Amira Arnautović, Smjernice za sanaciju Careve džamije, Stanje objekta,  Propozicije za izradu projekta sanacije i restauracije Careve džamije u Sarajevu, Gradski zavod za zaštitu i korišćenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Sarajevo, 1994.
* [[Evlija Čelebija]] , Putopis - Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo, 1996.
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Džamije u BiH}}
{{Džamije_Sarajevo}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:1462. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>7t64rz8jab73skjjwbqdkx2jthw5xhn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džamija Muslihudina Čekrekčije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69513</id>
    <revision>
      <id>3425867</id>
      <parentid>3103514</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6080" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Džamija Muslihudina Čekrekčije
| slika                        = Mesita1.jpg
| veličina_slike               = 
| alt_slike                    = 
| opis_slike                   = Džamija Muslihudina Čekrekčije u Sarajevu
| vrsta_karte                  = 
| veličina_karte               = 
| reljef_karte                 = 
| opis_karte                   = 
| geografska_širina            = 
| geografska_dužina            = 
| lokacija                     = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost        = [[Islam]]
| obred                        = 
| festivali                    = 
| sektor                       = 
| općina                       = 
| okrug                        = 
| teritorija                   = 
| prefektura                   = 
| savezna_država               = 
| provincija                   = 
| regija                       = 
| država                       = 
| administracija               = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja            = 
| organizacijski_status        = 
| funkcijski_status            = 
| oznaka_baštine               = 
| vodstvo                      =
| zaštitnik                    = 
| veb-sajt                     = 
| arhitekt                     = 
| arhitektonski_tip            = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil           = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                      = Muslihudin Čekrekčije
| osnovano_od_strane           = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = 1526. god
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 
| dužina                       = 17,90 m.
| širina                       = 17,54 m.
| širina_srednje_lađe_crkve    = 
| visina_maks                  = 
| broj_kupola                  = 
| vanjska_visina_kupole        = 
| unutrašnja_visina_kupole     = 
| vanjski_prečnik_kupole       = 
| unutrašnji_prečnik_kupole    = 
| broj_munara                  = 1
| visina_munare                = 32 m.
| broj_tornjeva                = 
| visina_tornja                = 
| materijali                   = Kamen (krečnjak, sedra), turska opeka (tavela), drvo, kovano željezo, olovni i bakarni lim
| naziv_zaglavlja              = 
| slobodno_polje1              = 
| vrijednost_slobodnog_polja1  = 
| slobodno_polje2              = 
| vrijednost_slobodnog_polja2  = 
| slobodno_polje3              = 
| vrijednost_slobodnog_polja3  = 
}}


'''Džamija Muslihudina Čekrekčije''' je druga [[džamija]] sa kupolom u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izgrađena je 1526. godine&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=14 |title=Arhivirana kopija |accessdate=7. 3. 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310023027/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=14 |archivedate=10. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, na prostoru [[Baščaršija|Baščaršije]], u podnožju [[Kovači (Sarajevo)|Kovača]], što je centar stare trgovačke jezgre Sarajeva. Podignuta je u mahali Isa-begove zavije. Iz vakufname osnivača džamije saznajemo da je hadži Mustafa, sin Ishakov, u narodu poznat kao Muslihudin Čekrekčija, njezin graditelj. Ovo je ujedno i najstarija poznata originalna isprava napisana u Sarajevu. Nađena je u ostavštini Muhamed Enveri ef. Kadića. 

Ova džamija je od 2004. godine [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od  2. do 8. novembra 2004.  u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik, proglasila je džamiju za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Magribija%20dzamija%20BH.pdf |title= Magribija džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

U [[vakufnama|vakufnami]] je, povodom osnivanja i gradnje džamije zapisano:
{{Citat|...Kada čovjek umre prekine se njegov posao osim troga: nauke kojom se koristi, valjana djeteta koje mu dovu čini i trajne sadake&quot;|prijevod Mehmeda Handžića}} &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2511 |title=Arhivirana kopija |accessdate=25. 10. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150403195531/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2511 |archivedate=3. 4. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Opis ==
Vanjske dimenzije su 17,90 x 17,54 m. Džamija ima plitku [[kupola|kupolu]], unutrašnjeg radijusa od cca 4,95 m, podignute iznad centralnog molitvenog prostora (koji ima unutrašnje gabarite 10,50 x 10,40 m). Historičar [[Hamdija Kreševljaković]] je ovaj objekt svrstao u graditeljsku školu mimara Hajrudina. Opasana je [[dućani]]ma. Sačuvani su dijelovi autentične arabeske.

Kupola, potkupolni prostor, prostor nad [[mihrab]]om i površine zidova prekriveni su ornamentima geometrijskog i biljnog porijekla.

U periodu 1997.-2000. godine, obavljeni su radovi konstruktivne sanacije, rekonstrukcije i restauracije. Investitor cijelog projekta bio je Kanton Sarajevo. 

== Literatura ==
* Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.  
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
* Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Džamije Sarajevo}}
[[Kategorija:Džamije u Sarajevu|M]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu|M]]
[[Kategorija:1526. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>5kzvqan77kzqrqbijnz25sb2r4t99vq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baščaršijska džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69514</id>
    <revision>
      <id>3425863</id>
      <parentid>3407062</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:18:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5854" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Baščaršijska džamija
| slika                        = Sarajevo – Baščaršija mosque.jpg
| veličina_slike               = 
| alt_slike                    = 
| opis_slike                   = Baščaršijska (Havadže Duraka) džamija 
| vrsta_karte                  = 
| veličina_karte               = 
| reljef_karte                 = 
| opis_karte                   = 
| geografska_širina            = 
| geografska_dužina            = 
| lokacija                     = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost        = [[Islam]]
| obred                        = 
| festivali                    = 
| sektor                       = 
| općina                       = 
| okrug                        = 
| teritorija                   = 
| prefektura                   = 
| savezna_država               = 
| provincija                   = 
| regija                       = 
| država                       = 
| administracija               = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja            = 
| organizacijski_status        = 
| funkcijski_status            = 
| oznaka_baštine               = 
| vodstvo                      =
| zaštitnik                    = 
| veb-sajt                     = 
| arhitekt                     = 
| arhitektonski_tip            = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil           = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                      = Hodža Durak
| osnovano_od_strane           = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = 1528. god
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 
| dužina                       = 11,90 m.
| širina                       = 11,70 m.
| širina_srednje_lađe_crkve    = 
| visina_maks                  = 
| broj_kupola                  = 1
| vanjska_visina_kupole        = 
| unutrašnja_visina_kupole     = 
| vanjski_prečnik_kupole       = 
| unutrašnji_prečnik_kupole    = 
| broj_munara                  = 1
| visina_munare                = 34,70 m.
| broj_tornjeva                = 
| visina_tornja                = 
| materijali                   = Kamen (krečnjak, sedra)
| naziv_zaglavlja              = 
| slobodno_polje1              = 
| vrijednost_slobodnog_polja1  = 
| slobodno_polje2              = 
| vrijednost_slobodnog_polja2  = 
| slobodno_polje3              = 
| vrijednost_slobodnog_polja3  = 
}}

'''Baščaršijska džamija''', odnosno džamija [[Havadža Durak|Havadže Duraka]] se nalazi na [[Baščaršija|Baščaršiji]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izgrađena je 1528. godine.&lt;ref&gt;http://www.medzlis-sa.ba/content/view/27/83/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Džamija je zadužbina hodže Duraka, po kome je i dobila ime. Unutrašnjost džamije karakterišu izvrsno rješenje osvjetljenosti dnevnim svjetlom i jako dobra akustika.

Prvobitno, Baščaršijska džamija je imala drvеnu kupolu koja je u požaru 1697. godine izgorjela i nakon toga je izgrađena ova današnja. 
Godine 1762. džamiju je o svom trošku prebojio Mehmed-paša Musinović. Rekonstruisana je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=14 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310023027/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=14 |archive-date=10. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 
Podignuta u središtu tadašnjeg privrednog centra sarajevske čaršije, imala je veliki značaj za njen ekonomski razvoj. Više [[dobrotvor]]a, većinom trgovaca, zavještalo je svoja imanja za održavanje [[vaz]]ova (propovijedi) u ovoj džamiji.&lt;ref&gt;http://www.dzamije.info/index.php?p=objekte&amp;f=show&amp;id=1189{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.

Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 2006. godine.&lt;ref&gt;http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2856{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;  Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od  4. do 11. septembra 2006. godine  u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik, proglasila je džamiju za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Magribija%20dzamija%20BH.pdf |title= Baščaršijska džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Baščaršijska džamija je jednoprostorna potkupolna džamija sa otvorenim vanjskim trijemom, koji je natkriven malim kupolama, i prigrađenom kamenom [[Munara|munarom]]. Njene vanjske dimenzije iznose cca 11,50 X 11,70 m. Osmostrana kamena munara ima prečnik cca 2,10 m, njena visina do alema iznosi 34,70 m. Izrađena je od sedre.

== Literatura ==
* Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo, 1988.  
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973.
* Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Džamije Sarajevo}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:1528. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>agpycj24nnrkahc5cuphwn398og3wn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferhadija džamija (Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69515</id>
    <revision>
      <id>3425868</id>
      <parentid>3311695</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:24:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1641" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevo Ferhad-begova-Mosque02.jpg|mini|200px|Ferhadija]]
'''Ferhadija džamija''' je džamija u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Izgradio ju je [[Ferhad-beg Vuković-Desisalić]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=14 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310023027/http://sarajevo.ba/ba/article.php?pid=14 |archive-date=10. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, bosanski sandžak-beg. Oštećena je tokom [[Opsada Sarajeva|Opsade Sarajeva]].

Nalazi se u centru grada uz glavno sarajevsko šetalište, malo ispod [[Gazi Husrev-begov bezistan|Gazi Husrev-begova bezistana]] i [[tašlihan]]a. To je najmlađa potkupolna džamija u Sarajevu. Ferhad-beg je u sklopu svoje džamije podigao [[mekteb]], česmu i [[imaret]] (javnu kuhinju). Ovi objekti su stradali u požaru 1697. godine, pa je mekteb obnovio Mehmed-beg Dženetić, ali je i ta zgrada izgorjela 1879. godine. U ovom mektebu je jedno vrijeme bio [[muallim]] i poznati sarajevski ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija|Bašeskija]]. Od svih Ferhad-begovih objekata do danas su jedino sačuvani džamija i oko nje malo groblje.

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Sarajevo Ferhad-begova-Mosque01.jpg
Datoteka:Sarajevo muslim mosque.JPG
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Islamska arhitektura]]
* [[Islamska umjetnost]]

== Reference ==
{{Commonscat|Ferhadija Mosque (Sarajevo)}}
{{reference}}

{{Džamije u BiH}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Džamije Sarajevo}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>iw9m7xi13v8757gu9bfeuj4ud2rtdn7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semir Štilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75551</id>
    <revision>
      <id>3425840</id>
      <parentid>3425534</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:21:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13971" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša = Semir Štilić
| slika = Semir_Stilic.jpg
| punoime = 
| nadimak = Štila
| datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1987|10|8|}}
| rodnigrad = [[Sarajevo]]
| rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| visina = 1,83 m
| pozicija = Ofanzivni vezni
| trenutniklub = [[FK Željezničar]]
| brojnadresu = 14
| omladinskegodine = 
| omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| godine1 = 2005-2008
| klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)1 = 49 (17)
| godine2 = 2008-2012
| klubovi2 = [[Lech Poznań]]
| nastupi(golovi)2 = 156 (28)
| godine3 = 2012-2013
| klubovi3 = [[Karpaty Lavov]]
| nastupi(golovi)3 = 24 (3)
| godine4 = 2013-2014
| klubovi4 = [[Gaziantepspor]]
| nastupi(golovi)4 = 8 (4)
| godine5 = 2014-2015
| klubovi5 = [[Wisła Kraków]]
| nastupi(golovi)5 = 52 (16)
| godine6 = 2015-2016
| klubovi6 = [[APOEL FC]]
| nastupi(golovi)6 = 16 (3)
| godine7 = 2017-2019
| klubovi7 = [[Wisła Płock]]
| nastupi(golovi)7 = 39 (4)
| godine8 = 2019-
| klubovi8 = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)8 = 54 (17)
| reprezentacija = 
| nacionalnegodine1 = 2007-2008
| nacionalneekipe1 = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (1)
| nacionalnegodine2 = 2008-2015
| nacionalneekipe2 = {{NOG|BIH}}
| nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0)
| zadnjiuređaj = 24. juli 2022
}}
'''Semir Štilić''' (rođen [[8. oktobar|8. oktobra]] [[1987.]] godine) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometaš i trenutno član [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] gdje nastupa na poziciji ofanzivnog veznog igrača.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/profil/spieler/46340|title=Semir Stilic - player profile  {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Klupska karijera==
Štilić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo 2005. godine u nogometnom klubu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva. Nakon tri provedene sezone u ekipi Željezničara, Štilić se odlučuje na prelazak u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań|Lech Poznan]]. Štilić se sjajnim igrama u ovom klubu upisao u klupsku historiju, te je uvršten u idealni tim Lecha sastavljenog od igrača koji su za ovaj klub nastupali od njegovog osnutka.

=== '''Lech Poznan''' ===
U junu 2008. godine, Štilić za oko 600 hiljada eura prelazi u [[Poljska|poljski]] klub [[Lech Poznań]] i potpisuje četverogodišnji ugovor.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Debi za Lech ostvaruje u utakmici prvog kola kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|kup UEFA]] protiv ekipe [[Xäzär Länkäran]] u julu 2008. godine, a meč Lech dobiva rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/915060|title=Xäzär Länkäran - Lech Poznan, Jul 17, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech postiže u uzvratnom meču prvog kola kvalifikacija za kup UEFA protiv ekipe Xäzär Länkäran krajem jula 2008. godine, dok se utakmica završava pobijedom Lecha rezultatom 4-1 i plasmanom Lecha u naredno kolo kvalifikacija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/918487|title=Lech Poznan - Xäzär Länkäran, Jul 31, 2008 - UEFA-Cup Qualifikation - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj debi u prvoj ligi Poljske bilježi u meču protiv ekipe [[GKS Belchatow]] u augustu 2008. godine, a meč završava porazom Lecha rezultatom 2-3.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/924948|title=Lech Poznan - GKS Belchatow, Aug 8, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za Lech u prvoj ligi Poljske bilježi u utakmici protiv [[Jagiellonia Białystok]] polovinom augusta 2008. godine, a utakmica se završava pobijedom Lecha rezultatom 3-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/925458|title=Jagiellonia Bialystok - Lech Poznan, Aug 17, 2008 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa 15 postignutih golova na čak 48 odigranih mečeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2008|title=Semir Stilic - Performance data 08/09 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Karpaty Lavov ===
U junu 2012. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Ukrajina|ukrajinski]] klub [[Karpaty Lavov]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Svoj prvi meč za Karpaty upisuje u augustu 2012. godine protiv ekipe [[Chornomorets]]a, a utakmica završava rezultatom 1-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2222986|title=Chornomorets Odessa - Karpaty Lviv, Aug 11, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi pogodak za Karpaty bilježi u utakmici protiv ekipe [[Kryvbasa]] u novembru 2012. godine, dok se meč završava rezultatom 6-0 za Karpaty.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2223075|title=Karpaty Lviv - Kryvbas Kryvyi Rih, Nov 4, 2012 - Premier Liga - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa tri postignuta gola i četiri asistencije na 24 odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2012|title=Semir Stilic - Performance data 12/13 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Gaziantepspor ===
U augustu 2013. godine, Štilić kao slobodan igrač prelazi u [[Turska|tursku]] ekipu [[Gaziantepspor]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Prvu utakmicu za Gaziantepspor bilježi u utakmici protiv ekipe [[Rizaspora]] u septembru 2013. godine, a meč je okončan porazom Gaziantepspora rezultatom 5-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2346041|title=Gaziantepspor - Caykur Rizespor, Sep 14, 2013 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, Štilić postiže prve golove za novu ekipu i to hat-trick u drugom kolu kupa Turske protiv ekipe [[Corum Belediye]], a meč biva okončan pobijedom Gaziantepspora rezultatom 3-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2370341|title=Gaziantepspor - Corum Belediyespor, Sep 24, 2013 - Türkiye Kupasi - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom prvog dijela sezone, Štilić je uglavnom bio u drugom planu, te nije dobivao previše prostora i vremena za igru. U konačnici prvi dio sezone završava sa četiri gola na samo 8 odigranih utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2013|title=Semir Stilic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Wisla Krakow ===
Već u januaru 2013. godine, Štilić odlučuje da kao slobodan igrač pređe u poljski klub [[Wisla Krakow]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U februaru 2013. godine, Štilić upisuje svoj prvi nastup za Wislu u utakmici Poljske lige protiv ekipe [[Piast Gliwice]], a Wisla meč pobijeđuje rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330232|title=Piast Gliwice - Wisla Kraków, Feb 17, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Već u narednom kolu prve lige Poljske, Štilić u pobijedi Wisle protiv ekipe [[Cracovia Kraków]] postiže svoj prvi gol za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2330224|title=Wisla Kraków - Cracovia Kraków, Feb 23, 2014 - Lotto Ekstraklasa - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Naredne sezone postiže 9 golova na 36 utakmica za Wislu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2014|title=Semir Stilic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== APOEL FC ===
U junu 2015. godine, prelazi u [[kipar]]ski klub [[APOEL FC]] kao slobodan igrač i potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mondo.ba/a574899/Sport/Fudbal/Stilic-u-Apoelu.html|title=Štilić u Apoelu|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za APOEL bilježi u remiju 1-1 protiv ekipe [[FK Vardar]] u sklopu drugog kola kvalifikacija [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] u julu 2015. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2587328|title=Vardar Skopje - APOEL Nicosia, Jul 21, 2015 - UEFA Champions League Qualification - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za APOEL postiže u augustu 215. godine u pobijedi APOELA 5-1 protiv ekipe [[Ermis Aradippou]] u sklopu prve lige Kipra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/2632702|title=Ermis Aradippou - APOEL Nicosia, Aug 22, 2015 - First Division - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Sezonu završava sa četiri postignuta gola na 23 ukupno odigrane utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340/plus/0?saison=2015|title=Semir Stilic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U ljeto 2016. godine, APOEL objavljuje da Štilić napušta klub.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sportprimus.ba/stilic-definitivno-napusta-apoel-zna-se-odgovor-u-vezi-povratka-u-zeljeznicar/|title=Štilić definitivno napušta APOEL, zna se odgovor u vezi povratka u Željezničar! {{!}} Sport Primus|website=sportprimus.ba|access-date=21. 8. 2016}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Prije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorske reprezentacije BIH]], Štiliće je nastupao za U-21 reprezentaciju BIH. Za seniorski tim debitovao je [[30. januar]]a 2008. godine na utakmici protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Japana]]. Štilić iako je pružao dobre partije za svoje klubove nije bio pozvan da nastupi za BIH na Svjetskom prvenstvu BIH u Brazilu 2014. godine. Tokom godina stekao je epitet povremenog reprezentativca Bosne i Hercegovine.

== Statistika ==

=== Klubovi ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/leistungsdaten/spieler/46340|title=Semir Stilic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Dvizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2005.-2008.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|49
|17
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| -
| -
|49
|17
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!17
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!0
!0
!49
!17
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Lech Poznań|Lech Poznan]]
|2008/09.
|[[Ekstraklasa]]
|29
|9
|7
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
|12
|3
|48
|15
|-
|2009/10.
|Ekstraklasa
|26
|2
|1
|0
|1
|0
|4
|0
|32
|2
|-
|2010/11.
|Ekstraklasa
|28
|6
|6
|2
|1
|0
|14
|1
|49
|9
|-
|2011/12.
|Ekstraklasa
|23
|1
|4
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
|0
|0
|27
|2
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!106
!18
!18
!6
!2
!0
!30
!4
!156
!28
|-
|[[Karpaty Lavov]]
|2012/13.
|[[Premijer liga Ukrajine|Premier Liga]]
|22
|1
|2
|2
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|24
|3
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gaziantepspor]]
|2013/14.
|[[Superlig]]
|6
|1
|2
|3
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|4
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!28
!2
!4
!5
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!32
!7
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Wisla Krakow]]
|2013/14.
|Ekstraklasa
|16
|7
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|7
|-
|2014/15.
|Ekstraklasa
|36
|9
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|36
|9
|-
!Ukupno
!
!52
!16
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!16
|-
|[[APOEL FC]]
|2015/16.
|[[First Division Kipar|First Division]]
|16
|3
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|7
|1
|23
|4
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!251
!56
!22
!11
!2
!0
!37
!5
!312
!72
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 21. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/semir-stilic/nationalmannschaft/spieler/46340|title=Semir Stilic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=21. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;9&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2008.||1||0
|-
|2009.||1||0
|-
|2010.
|1
|0
|-
|2011.||3||0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.||1||0
|-
|2016.
|0
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||7||0
|}

== Trofeji i priznanja ==
=== Klubovi ===
==== Lech Poznań ====
* '''[[Ekstraklasa|Poljska prva liga]]'''
** '''Prvaci (1)''': 2009/10.
* '''[[Poljski kup (nogomet)|Poljski kup]]'''
** '''Pobjednici (1)''': 2008/09.
* '''[[Poljski superkup (nogomet)|Poljski superkup]]'''
** '''Pobjednici (1)''':  2009.

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
* [http://www.90minut.pl/kariera.php?id=9752 Profil na 90minut.pl]
* [http://www.national-football-teams.com/player/24572/Semir_Stilic.html Profil na national-football-teams.com]
* [http://www.transfermarkt.de/de/semir-stilic/profil/spieler_46340.html Profil na transfermarkt.de]

{{DEFAULTSORT:Štilić, Semir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]]
[[Kategorija:Wisła Kraków nogometaši]]
[[Kategorija:APOEL FC nogometaši]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]</text>
      <sha1>r12w374u22tph2ntlj9wf04kh12uneq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Blažević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77094</id>
    <revision>
      <id>3425822</id>
      <parentid>3425737</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:52:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28981" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša = Miroslav Blažević
| slika = CirBlaz face.JPG
| punoime = Miroslav Blažević
| nadimak = Ćiro
| datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1935|2|10}}
| rodnigrad = [[Travnik]]
| rodnadržava = [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datumsmrti = 
| gradsmrti = 
| državasmrti = 
| visina = 
| pozicija = 
| omladinskegodine = 
| omladinskipogoni = 
| godine1 = 1959-1960
| klubovi1 = [[NK Rijeka]]
| nastupi(golovi)1 = 
| reprezentacija = 
| nacionalnegodine = 
| nacionalneekipe = 
| nacionalninastupi(golovi) = 
| trenergodine = 1963-1967&lt;br/&gt;1967-1972&lt;br/&gt;1973-1974&lt;br/&gt;1975- 1976&lt;br/&gt;1979-1980&lt;br/&gt;1980-1983&lt;br/&gt;1983-1984&lt;br/&gt;1985&lt;br/&gt;1986&lt;br/&gt;1986-1988&lt;br/&gt;1988-1990&lt;br/&gt;1990-1994&lt;br/&gt;1994- 2000&lt;br/&gt;2001-2002&lt;br/&gt;2002&lt;br/&gt;2002-2003&lt;br/&gt;2003 &lt;br/&gt;2004-2005&lt;br&gt;2005&lt;br/&gt;2005-2006&lt;br/&gt;2006-2008 &lt;br/&gt;2008-2009&lt;br/&gt;2010&lt;br/&gt;2010-2011&lt;br/&gt;2011-2012&lt;br/&gt;2012-2013&lt;br/&gt;2014&lt;br/&gt;2014-2015
| trenerklubovi = [[Vevey Sports|Vevey]] &lt;br&gt; [[FC Sion]] &lt;br&gt; [[Lausanne Sports]] &lt;br&gt;{{ZD|ŠVI}}[[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]&lt;br&gt; [[NK Rijeka]] &lt;br&gt; [[NK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[Grasshopper]] &lt;br&gt; [[PAOK FC]] &lt;br&gt; [[FK Priština]] &lt;br&gt; [[NK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[FC Nantes Atlantique|Nantes]] &lt;br&gt; [[NK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt;{{ZD|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]&lt;br&gt;{{ZD|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]&lt;br&gt; [[NK Osijek]] &lt;br&gt; [[NK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[NK Mura]] &lt;br&gt; [[NK Varteks]] &lt;br&gt; [[HNK Hajduk Split]] &lt;br&gt; [[Neuchâtel Xamax]] &lt;br&gt; [[NK Zagreb]] &lt;br&gt;{{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]]&lt;br&gt; [[Shanghai Shenhua]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}} [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] U-23 &lt;br&gt; [[Mes Kerman]] &lt;br&gt; [[NK Zagreb]] &lt;br&gt; [[FK Sloboda Tuzla]] &lt;br&gt; [[NK Zadar]]
| zadnjiuređaj = 03. decembar 2012.
}}
'''Miroslav''' &quot;'''Ćiro'''&quot; '''Blažević''' (rođen 10. februara 1935)&lt;ref name=&quot;Miroslav Blažević, moljac.hr&quot;&gt;[http://www.moljac.hr/biografije/blazevic.htm ''Miroslav Blažević, moljac.hr''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110701154820/http://www.moljac.hr/biografije/blazevic.htm |date=1 Juli 2011 }}; pristupljeno: 17. 11. 2014.&lt;/ref&gt; jeste bosanskohercegovački i hrvatski fudbalski stručnjak, bivši trener [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|hrvatske]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]].

== Rane godine ==
Blažević je rođen u [[Travnik]]u, tadašnja [[Kraljevina Jugoslavija]], sadašnja [[Bosna i Hercegovina]], 10. februara 1935. Kao tinejdžer trenirao je [[Skijanje|skijaške]] sportove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/velika-ispovijest-cire-blazevica-20-godina-od-one-utakmice-priznao-najvecu-gresku-u-karijeri---506783.html|title=Velika ispovijest Ćire Blaževića: 20 godina od &quot;one utakmice&quot; priznao najveću grešku u karijeri|date=14. 2. 2018|access-date=15. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://links.sport1.mk/drugite-pishuvaat/fudbal/kjiro-blazhevikj-vo-mene-teche-makedonska-krv-kje-ve-odnesev-na-evro-2012&lt;/ref&gt;

==  Nogometna karijera ==
=== Igračka karijera ===
Svoju omladinsku nogometnu karijeru započeo je u lokalnom timu [[NK Travnik]], nakon čega se preselio u [[Zagreb]] i pridružio zagrebačkom [[Dinamo Zagreb|Dinamu]]. Blažević je (prema ličnom priznanju), s trenerskom karijerom započeo vrlo rano, jer je bio sasvim prosječan igrač.
Kao igrač igrao je za zagrebački Dinamo, [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]], [[HNK Rijeka|Rijeku]], [[FK Sarajevo]] i [[FC Sion]]. Karijeru je završio u [[FC Moutier]]u 1966. godine nakon što je dobio promociju u [[Superliga Švicarske|Superligu Švicarske]] (LNA).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fcmoutier.ch/club/histoire-du-club-2/|title=Histoire du club|access-date=15. 12. 2017|archive-date=2. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190502123811/https://www.fcmoutier.ch/club/histoire-du-club-2/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Nogometni trener u Švicarskoj ===
Prvo mjesto trenera bilo je na čelu [[FC Vevey]] (1968-71),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.teammelli.com/Coaches/miroslav_blazevic.htm|title=Miroslav Blazevic|access-date=13. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; zatim je bio trener FC Sion (1971 -76) u kojem je nekad i sam igrao. Slijedi [[Lausanne-Sport]] (1976-79) i [[Nogometna reprezentacija Švicarske]] (kao privremeni trener u 2 utakmice 1976.).&lt;ref name=&quot;switzerland&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesz/zwit-intres.html#64 |website=[[RSSSF]] |title=Switzerland – International Matches since 1905 |date=16. 5. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt; Sa FC Sionom je osvojio [[Nogometni kup Švicarske]] kao igrač i kao menadžer 1974. godine.

=== HNK Rijeka ===
Godine 1979. Blažević se vraća u Jugoslaviju, na čelo HNK Rijeke. Nakon osvajanja 10. mjesta za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1979/1980|sezonu 1979-80]] u tadašnjoj jugoslavenskoj nogometnoj ligi, Blažević je HNK Rijeku doveo do četvrtfinala [[UEFA Kup pobjednika kupova 1979/1980.]], gdje su izgubili utakmicu protiv [[FC Juventus]]a. Bio je to najbolji [[UEFA]] plasman ovog tima do danas.
Također, ostvario je uspjeg predvodivši ovaj nogometni klub do finala [[Kup Balkana 1979/1980.|Kupa Balkana 1979/1980]], gdje su u finalu izgubili od [[FC Sportul Studențesc București]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hocuri.com/vremeplov-dan-kada-je-na-kantridi-i-juventus-igrao-bunker/|title=Dan kada je na Kantridi i Juventus igrao bunker|publisher=hocuri.com|date= 5. 3. 2017|access-date=15. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Uspjeh sa Dinamom ===
Dana 11. dećembra 1980. godine Miroslav Blažević preuzima trenersko mjesto Dinama, u to vrijeme jednog od četiri najznačajnija jugoslavenska nogometna kluba. Nakon slabe prve sezone u kojoj je Dinamo zauzeo peto mjesto, Ċiro se proslavio osvajanjem [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981/1982.|Prvenstva Jugoslavije u nogometu 1981/1982]], prvim jugoslavenskim naslovom prvaka za zagrebački klub nakon 24 godine. Naredne godine Dinamo je osvojio [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]] i od tada je vodio dugačku sportsku bitku s [[FK Partizan|Partizan]]om i [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]om u jugoslavenskom nogometnom prvenstvu. Godine 1983. Partizan osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1982/1983|prvenstvo Jugoslavije]], a ubrzo zatim Blažević po prvi put napušta Dinamo.

=== Grasshopper i Priština ===
Blažević se vraća u Švicarsku i 1984. sa [[Grasshopper Club Zürich|Grasshopperom]] iz [[Zürich]]a osvaja Prvenstvo Švicarske.
Predvodio je ovaj nogometni klub u drugo kolo [[Kup evropskih šampiona 1984/1985.|Kupa evropskih šampiona 1984/1985]], gdje je izgubio od Juventusa. Prije završetka druge nogometne sezone Blažević je napustio trenersko mjesto u Grasshopperu.
Godine 1986. Ćiro se ponovno vraća u Jugoslaviju, ovog puta na [[Kosovo]], gdje preuzima [[FK Priština|FK Prištinu]]. Sa ovim nogometnim klubom postiže izvrstan rezultat uvodeći ih u prvu ligu [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstva Jugoslavije u nogometu]], čime postaje miljenik  među ljubiteljima nogometa na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref name=&quot;Priština&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24sata.hr/sport/kad-je-ciro-bio-qiro-moja-placa-na-kosovu-bila-je-pravo-zlato-494026|publisher=[[24sata (Croatia)|24sata]] |title=Kad je Ćiro bio Qiro: Moja plaća na Kosovu bila je - pravo zlato!|date=6. 10. 2016 |access-date=2. 12. 2018 }}&lt;/ref&gt;

=== Povratak u Dinamo, Nantes, PAOK ===
Iste godine postaje trenerom Dinama iz Zagreba, po drugi put. U tom periodu, s Dinamom ne pravi nikakav značajniji rezultat, te 1988. napušta klub. Sljedeći klub mu je [[Francuska|francuski]] [[FC Nantes]], gdje je bio do 1990. godine. Ovaj period ostat će zapamćen po sumnjama u namještanje utakmica koje je rezultiralo odlaskom u zatvor visoko pozicioniranih nogometnih zvaničnika, kao što je [[Bernard Tapie]]. 
Nakon toga, jednu sezonu trenirao je [[Grčka|grčki]] [[PAOK FC]] iz [[Solun]]a.&lt;ref name=&quot;Tarik Filipović&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.scena.hr/kultura/miroslav-ciro-blazevic-tarik-filipovic/ |publisher=scena.hr |title=Ćiro: Čast mi je što Tarik radi monodramu o meni |date=27. 2. 2017 |access-date=2. 12. 2018 |archive-date=26. 5. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170526122507/http://www.scena.hr/kultura/miroslav-ciro-blazevic-tarik-filipovic/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Hrvatska nogometna reprezentacija ===
Po treći put postaje trenerom i predsjednikom Dinama (tada pod imenom NK Croatia). Godine 1993. osvaja [[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Hrvatske u nogometu]], a 1994. [[Hrvatski nogometni kup|Kup Hrvatske]]. Nakon toga ponovno napušta Dinamo zbog obaveza vođenja [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske nogometne reprezentacije]].

Pod Ćirinim vodstvom Hrvatska nogometna reprezentacija igrala je svoje prve kvalifikacije za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.]], gdje je osvojila prvo mjesto u grupi, ispred Italije i izravno se kvalificirala na Euro 96 u [[Engleska|Engleskoj]].

Hrvatska je prošla prvo kolo pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i tadašnje prvake, reprezentativce [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]], ali je izgubila od [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]] i suočila se u četvrtfinalu s [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačkom]]. Njemačka je pobijedila sa 2:1 i na kraju osvojila prvenstvo. Ćiro i reprezentativci Hrvatske optuživali su [[Švedska|švedskog]] suca [[Leif Sundell]] za pristranost u suđenju, tvrdeći da je sudio u korist Njemačke. Međutim, najbolji rezultati su tek dolazili. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1998.]] u Francuskoj, Hrvatska reprezentacija je osvojila drugo mjesto u grupi, odmah iza Danske porazivši nogometni tim [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]].
Od januara do juna 1996. Blažević je radio na mjestu savjetnika u HNK Rijeka, kako bi pomogao novoimenovanom treneru [[Nenad Gračan|Nenadu Gračanu]] da spasi svoj bivši klub od ispadanja iz prve lige.&lt;ref name=&quot;HNK Rijeka&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/povijest/predsjednici-i-treneri/|website=nk-rijeka.hr|title=Predsjednici i treneri|access-date=15. 12. 2018|archive-date=2. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170602074722/http://www.nk-rijeka.hr/hnk-rijeka/povijest/predsjednici-i-treneri/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. ===
Godine 1998. nogomentna reprezentacija Hrvatske bila je sastavljena od vrhunskih igrača koji su igrali po evropskim klubovima, kao što su [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Slaven Bilić]], koje je Miroslav &quot;Ćiro&quot; Blažević veoma uspješno predvodio. Na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Francuskoj su postigli najveću senzaciju na ovom takmičenju osvojivši treće mjesto u play-off-u. U grupnoj fazi Hrvatska je eliminirala Japan i Jamajku, pretrpivši nevažan gubitak od Argentine u finalnoj utakmici. U nokaut fazi je prošla Rumuniju, pobijedivši je rezultatom 1-0 iz penala. To ih je pripremilo za četvrtfinale protiv Njemačke. Ćiro i nogometaši Hrvatske su uzvratili nogometašima Njemačke za poraz na evropskom prvenstvu dvije godine ranije sa šokantnom pobjedom 3-0, koja je zaprepastila svijet. U polufinalu Hrvatska je izgubila od domaćina Francuske (1:2). Blažević je u tom polufinalu donio kritičnu trenersku odluku jer nije uveo u igru svog najtalentovanijeg igrača Roberta Prosinečkog kod neriješenog rezultata 1–1. Umjesto toga, odlučio se da u igru uvede Silvija Marića, koji je zamijenio povrijeđenog Bobana poslije poluvremena. Za treće mjesto igrali su sa Holandijom (2-1). U toj utakmici Prosinečki je krenuo naprijed i odmah se osjetilo njegovo prisustvo kada je postigao prvi pogodak, kojom prilikom je dodao loptu između protivničkih odbrambenih igrača, što je rezultiralo drugim pogotkom Hrvatske. Hrvatska je pobijedila protiv Holandije 2: 1 i osvojila bronzanu medalju. Ćiro je ponovno postao nacionalnim herojem i proglašen je najboljim trenerom Svjetskog prvenstva.

Ostali dio njegova vremena provedenog na mjestu trenera reprezentacije nije bio tako uspješan. Hrvatska se nije uspjela plasirati na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.]], zauzela je treće mjesto u grupi, iza [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore]] i Irske. Ćiro je ostao na mjestu trenera i započeo gradnju novog tima, sa mladim igračima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.]]. Međutim, nakon samo dvije odigrane kvalifikacijske utakmice koje su završene neriješenim rezultatom, Ćiro je bio prisiljen na ostavku u jesen 2000. godine.

=== Iran i povratak u Hrvatsku ===
Poznat u fudbalskom svijetu po svojoj senzaciji na Svjetskom prvenstvu 1998. godine, Ćiro je prihvatio ponudu da vodi [[Nogometna reprezentacija Irana|Nogometnu reprezentaciju Irana]] tokom kvalifikacija za Svjetski kup 2002. godine. Pred nastup u posljednjem kolu kvalifikacija brzo je stekao poštovaoce među mnogim iranskim navijačima. Ćiro je zadržao formaciju 3–5–2 s kojom je Iran igrao ranije na [[Kup Azije u nogometu 1996.|Kupu Azije u nogometu 1996.]], gdje je iranska reprezentacija osvojila treće mjesto. Također, on je u Nogometnu reprezentaciju Irana uveo nove igrače, poput: [[Rahman Rezaei|Rahmana Rezaeija]], [[Džavad Nekunam|Džavada Nekunama]] i [[Ebrahim Mirzapur|Ebrahima Mirzapura]]. Poznat kao slatkorječiv i &quot;showman&quot;, Blažević je ostao vjeran sebi tvrdeći da će se objesiti o golmansku stativu ako Iran ne uspije pobijediti Irsku u odlučujućem kvalifikacijskom play-off-u za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.]].&lt;ref&gt;{{cite news | url = https://www.independent.co.uk/sport/football/internationals/blazevic-manages-to-unite-bosnia-1782467.html | title = Blazevic manages to unite Bosnia | newspaper = The Independent | date = 6. 9. 2009 | access-date = 28. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Irska je slavila pobjedu sa 2: 1 nakon produžetaka, a ovaj poraz je označio kraj Blaževićevog boravka u [[Iran]]u kada je Nogometnu reprezentaciju preuzeo njegov pomoćnik [[Branko Ivanković]].
Ćiro se nakon toga vratio u Hrvatsku, gdje je prvo spasio [[NK Osijek]] od ispadanja, a potom ponovo nazad u Dinamo. U svom četvrtom mandatu kao trener Dinama, Blažević je 2003. godine osvojio hrvatsko prvenstvo, ali je ponovo napustio Dinamo iste godine nakon sukoba sa svojim dugogodišnjim prijateljem, Dinamovim potpredsjednikom [[Zdravko Mamić|Zdravkom Mamićem]].
Nakon toga, Ćiro nekoliko mjeseci vodi slovensku [[NK Mura|NK Muru]], a zatim [[NK Varaždin]], sa kojim ostaje do kraja sezone.&lt;ref&gt;{{cite news | url = https://www.index.hr/sport/clanak/ciro-varteks-je-zajebata-momcad/266632.aspx | title = Ćiro: Varteks je zajebata momčad | publisher = index.hr | date = 23. 5. 2005 | access-date = 3. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Tokom njegovog trenerskog rada u NK Varaždin, na mjestu pomoćnika trenera bio je [[Zlatko Dalić]].&lt;ref&gt;{{cite news | url = https://www.24sata.hr/show/davorka-dalic-ponovno-osvaja-odusevila-je-i-ciru-blazevica-582987 | title = Davorka Dalić ponovno osvaja: Oduševila je i Ćiru Blaževića...|publisher = [[24 sata (Croatia)|24 Sata)]] | date = 20. 7. 2018 | access-date = 15. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Kratki boravak u Hajduku ===
Tada objavljuje da će trenirati Hajduk iz Splita u sezoni 2005./2006.
Desetljećima je Ćiro izražavao želju da trenira splitski [[Hajduk Split|Hajduk]], ali mnogi navijači su izražavali sumnju u njega zbog njegovog trenerskog posla sa starim suparnikom Dinamom. Ćirin dolazak u Hajduk 2005. godine podijelio je navijače kluba, s dijelom onih koji su u Ćiri vidjeli čudotvorca koji klubu može vratiti staru slavu. Očekivanja nisu ispunjena pod Ćirinim vodstvom, jer je neslavno izbačen već u prvom kolu iz evropskog takmičenja protiv madžarskog [[Debreceni VSC]] rezultatom 5:0 na Poljudu i (3:0 u gostima). Bio je to najponižavajući rezultat za splitski klub na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]]. Uvodne utakmice novog ligaškog takmičenja dovele su do još jednog niza poniženja, čime je Ćiro na kraju bio prisiljen na ostavku 18. septembra. Njegovo trenersko mjesto preuzeo je [[Igor Štimac]], bivši igrač Hajduka i jedan od njegovih glavnih pristalica u klupskoj administraciji.

=== Neuchâtel i NK Zagreb ===
Nakon Hajduka, u oktobru 2005. vratio se u Švicarsku, gdje je predvodio [[Neuchâtel Xamax FCS]]. Na trenerskom poslu zamijenio je Alaina Gegera u pokušaju da spasi klub od ispadanja iz prve lige, nakon što su u prvih 10 utakmica sezone pobijedili samo jednu. Iako je Ćiro ostvario zapažene pobjede s Neuchâtelom protiv najboljih švicarskih klubova [[FC Basel]]a i [[Zürich]]a, oni su sezonu završili na devetom mjestu (u ligi od deset klubova) i prošli u play-off za ispadanje.
Međutim, poraženi su nakon rezultata 3:0 u dodatnim kvalifikacijama od [[FC Sion]]a, te ispali iz prve lige. Blaževićev trenerski ugovor u Neuchâtel Xamaxu završio je u junu 2006.

Vratio se opet u Hrvatsku, a ovaj put je preuzeo NK Zagreb, sa čijom mladom ekipom je doživio uspješnu sezonu 2006 – 7, zauzevši treće mjesto iza Dinama i Hajduka. Tim rezultatom kvalifikovali su se za [[Intertoto kup]] 2007. godine. Međutim, NK Zagreb ispada iz Intertoto kupa već na prvoj prepreci od albanske [[KF Vllaznia Skadar]] na primljene golove u gostima. Nakon odlaska [[Ivica Vrdoljak|Ivice Vrdoljaka]] i [[Mario Mandžukić|Maria Mandžukića]] na početku sezone u gradskog rivala Dinamo Zagreb, NK Zagreb kreće sa nešto slabijim igrama. Međutim, Ćiro uživa veliko povjerenje predsjednika kluba, koji do kraja sezone završava na šestom mjestu. Oprašta se pobjedom protiv Hajduka i napušta trenersku klupu kluba.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=359822 |work= [[Sportnet.hr]] |title=''Ćiro'' odlazi iz Kranjčevićeve |date=9. 5. 2008 |access-date=4. 6. 2008 |language=Croatian }}&lt;/ref&gt;
=== Trener Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine ===
Dana 10. jula 2008. godine Ćiro je imenovan glavnim trenerom [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;uefa appointment&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=731685.html |publisher= [[UEFA.com]] |title=Bosnia-Herzegovina turn to Blažević |date=10. 7. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt; Na tom poslu je zamijenio [[Meho Kodro|Mehu Kodru]], koga su funkcioneri [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] otpustili 2 mjeseca ranije nakon što je odbio preuzeti dužnost trenera reprezentacije za prijateljsku utakmicu protiv Irana.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=697282.html |publisher=[[UEFA.com]] |title=Kodro fired as Bosnia-Herzegovina boss |date=17. 5. 2008 |access-date=11. 7. 2008 }}&lt;/ref&gt; Budući da su otpuštanje Kodre mnogi njegovi poštovaoci smatrali posljednjom u nizu problematičnih odluka bosanskohercegovačkog nogometnog saveza, tako da ni Blažević po njegovom dolasku nije bio dočekan raširenih ruku od strane određenih dijelova javnosti. Budući da je nacionalni tim bio u potpunom neredu i da su mnogi igrači čak odbijali odgovoriti na pozive privremenog glavnog trenera [[Denijal Pirić|Denijala Pirića]], imenovanje Blaževića mnogi su navijači smatrali očajnim hitnim rješenjem nogometnog saveza osmišljenim da udovolji javnosti dovođenjem proslavljenog trenera nakon dvomjesečnog fijaska. Kombinirajući svoje pomno razrađene manire showman javne ličnosti s pristojnim početnim rezultatima na terenu, Blažević je brzo uspio šarmirati većinu javnosti da ga podrže na mjestu nogometnog trenera. Prema njegovom vlastitom priznanju, Blažević je već bio blizu zapošljavanja kao trener reprezentacije Bosne i Hercegovine godinama ranije. Međutim, nije uspio da dobije taj posao zbog tada utjecajnog člana bosanskohercegovačkog nogometnog saveza [[Jusuf Pušina|Jusufa Pušine]], koji je Blaževića smatrao neprikladnim za taj posao zbog trenerske povezanosti s hrvatskim predsjednikom u vrijeme rata [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] i njegovom strankom.

Ostajući vjeran svim elementima svog trenerskog stila sa prethodnih radnih mjesta, 74-godišnji Blažević brzo je postao medijski favorit u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Uvijek spreman za jetke opaske, davao je bombastične intervjue, veselo iznoseći hrabre izjave i kratka obećanja.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine pod Blaževićem se plasirala u play-off kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.]], igrajući utakmicu protiv Portugala. Bosna je u [[Lisabon]]u izgubila rezultatom 1-0, pogotkom [[Bruno Alves|Brune Alvesa]]. U [[Zenica|Zenici]] je Bosna izgubila 1-0 protiv Portugala, pogotkom koji je postigao [[Raul Meireles]]. Postavljen je za menadžera u timu Bosne i Hercegovine 10. jula 2008. godine,&lt;ref name=&quot;uefa appointment&quot;/&gt; a 11. decembra 2009. godine najavio je odlazak. Njegovoj smjeni prethodila je kritika bosanskih navijača i novinara nakon napada Blaževića na favorita navijača [[Zvjezdan Misimović|Zvjezdana Misimovića]], okrivljujući ga za poraz protiv Portugala.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportsport.ba/bh_fudbalp-27988.htm |title=Ćiro: Stručnjak, glumac i manipulator |date=10. 12. 2009 |access-date=22. 3. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091213114913/http://sportsport.ba/bh_fudbalp-27988.htm |archive-date=13. 12. 2009 |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt;
=== Kina ===
Nakon njegovog odlaska sa mjesta selektora Nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, 12. decembra 2009. godine potpisao je za nogometni klub [[Shanghai Shenhua]].&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/de/news/1885/nationalteams/2009/12/12/1682511/bosniens-nationaltrainer-blazevic-wirft-das-handtuch Bosniens Nationaltrainer Blazevic wirft das Handtuch]&lt;/ref&gt; Završio je 2010. godinu u kineskoj nogometnoj Super ligi na visokom trećem mjestu kvalifikacija za [[AFC Liga prvaka|AFC Ligu prvaka]].&lt;ref&gt;[http://www.shenhuafc.com.cn/club_history.html History]&lt;/ref&gt;
Postavljen je za menadžera [[Olimpijska nogometna reprezentacija Kine|Olimpijske reprezentacije Kine]] 30. novembra 2010. godine.&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/ciro-vodi-kinu-olimpijskim-igrama-clanak-222029&lt;/ref&gt; Podnio je ostavku na službenu dužnost u junu 2011. nakon što se nije uspio kvalificirati na [[Nogomet na ljetnim olimpijskim igrama 2012.|Ljetne olimpijske igre 2012.]] godine.

=== Sanat Mes Kerman F.C. ===
Dana 28. avgusta 2011., [[Iranska Pro Liga]] najavila je da će [[Sanat Mes Kerman F.C.|Mes Kerman]] s Blaževićem potpisati ugovor o zamjeni trenera Samada Marfavija, koji je podnio ostavku dva dana ranije. 31. augusta 2011., vratio se u Iran nakon 10 godina i potpisao jednogodišnji ugovor s Mes Kermanom. 9. septembra 2011. godine njegov tim igrao je utakmicu protiv [[S.C. Damash Gilan]]a neriješeno 1: 1. Karijeru je započeo u klubu uspješno, ali nakon nekoliko sedmica nogometni tim Mes Kerman se vratio u zonu ispadanja. Miroslav Blažević je bio otušten kao glavni trener kluba 14. februara 2012., a umjesto toga postavljen je za tehničkog direktora kluba.

=== NK Zagreb ===
U novembru 2012. vratio se u NK Zagreb kako bi pomogao klubu da ostane u [[Prva hrvatska nogometna liga|Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi]] jer je nakon loših rezultata dospio pri dnu tabele. U početku je Blažević sa NK Zagreb imao pristojne rezultate, poput pobjede nad zagrebačkim Dinamom na domaćem terenu, ali kasnije je njegov tim počeo da ostvaruje slabe ​​rezultate. U decembru 2012. umalo je napustio klub jer je imao ozbiljnu svađu s predsjednikom NK Zagreba, ali je odlučio ostati. U maju 2013. nakon što NK Zagreb nije uspio osigurati mjesto u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi i završio na dnu tabele, najavio je odlazak iz profesionalnog nogometa na kraju sezone..&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/index.php?id=sport-clanak&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=210196&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=1004&amp;cHash=de91e87bb9]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

=== Sloboda Tuzla ===
U januaru 2014., nakon što je odbio preuzeti klub [[Druga hrvatska nogometna liga|Druge hrvatske nogometne lige]] [[NK Solin]], Blažević je potpisao sa [[FK Sloboda Tuzla|Slobodom iz Tuzle]], koja igra u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.jutarnji.hr/senzacija-iz-tuzle--ciro-blazevic-odbio-solin-i--kinu-i-postao-trener-slobode-/1154005/|title = Senzacija iz Tuzle – Ćiro odbio Solin i Kinu i postao trener Slobode!|date = 11. 1. 2014|access-date = 17. 1. 2014|website = [[Jutarnji list|jutarnjilist.hr]]|language = Croatian|archive-date = 14. 1. 2014|archive-url = https://web.archive.org/web/20140114161517/http://www.jutarnji.hr/senzacija-iz-tuzle--ciro-blazevic-odbio-solin-i--kinu-i-postao-trener-slobode-/1154005/|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; On je preuzeo klub dok je bio drugi na tabeli lige i dogovorio se da vodi klub do kraja sezone s ciljem da se domogne [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]]. Uspio je da ostvari taj cilj, a Sloboda je pobijedila u 13 utakmica i izvukla 1 sa neriješenim rezultatom od ukupno 15 mečeva u utrci za pobjedu u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine sa rekordnih ukupno 71 bodom iz svojih 30 ligaških utakmica te sezone.

=== Zadar ===
Dana 2. septembra 2014., nakon Slobode iz Tuzle, imenovan je menadžerom hrvatskog kluba iz Prve nogometne lige, [[NK Zadar]], ali je napustio klub i završio trenersku karijeru 2. januara 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://www.antenazadar.hr/clanak/2014/09/hrvatska-nogometna-legenda-na-stanovima-miroslav-ciro-blazevic-novi-je-trener-nk-zadra/|title = Hrvatska nogometna legenda na Stanovima: Miroslav Ćiro Blažević novi je trener NK Zadra!|date = 2. 9. 2014|access-date = 3. 12. 2018|website = www.antenazadar.hr|language = Croatian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/hnl/ciro-odlazi-iz-zadra-nisam-javio-nikome-kome-cu-sine-kluba-jednostavno-vise-nema/4150359/|title = Ćiro odlazi iz Zadra: 'Nisam javio nikome, kome ću? Sine, kluba jednostavno više nema'|date= 2. 1. 2015|access-date = 3. 12. 2018|website = [[Jutarnji list|jutarnjilist.hr]]|language = Croatian}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Miroslav Blažević je u braku sa Zdenkom Đorđević od 1961. godine, sa kojom ima troje djece, kćeri Barbaru (1962.), Katarinu (1966.), sina Miroslava i petero unučadi. 
=== Nadimak Ćiro ===
Prema vlastitoj izjavi nadimak &quot;Ćiro&quot; je dobio po lutku iz predstave nekog trbuhozborca. To se njemu ni njegovim roditeljima nije sviđalo jer je to ime imalo i neko pogrdno značenje. Njegova majka se svakodnevno molila da ga prestanu tako zvati. Odlaskom u Dinamo Zagreb taj nadimak je nakratko zaboravljen. Tamo je dobio nadimak &quot;Blaž&quot;. Međutim ubrzo ga na terenu prepoznaju neki Travničani i počinju mu skandirati, pa je &quot;Blaž&quot; opet postao &quot;Ćiro&quot;

== Nagrade ==
* Trostruki je dobitnik Državne nagrade za sport &quot;Franjo Bučar&quot;:
* 1998. godišnja nagrada za pojedince
* 1998. godišnja nagrada za ekipe kao član reprezentacije.
* 2007. nagrada za životno djelo

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Miroslav Blažević}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=QHPuT2JjbTE Profesionalci: Miroslav Ćiro Blažević - fudbalski trener], RTS Prikazuje - Zvanični kanal
*[http://www.transfermarkt.com/miroslav-blazevic/profil/trainer/1910 Miroslav Blažević] na transfermarkt.com
* [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/miroslav-blazevic/ Miroslav Blažević] na weltfussball.de
*[http://www.soccerpunter.com/coaches/122558-Miroslav-Bla%C5%BEevi%C4%87 Miroslav Blažević] na soccerpunter.com
*[http://int.soccerway.com/coaches/miroslav-blaevi/122558/ Miroslav Blažević] na soccerway.com

{{Selektori nogometne reprezentacije Hrvatske}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        = Sastavi Hrvatske
|naslov     = Sastavi Hrvatske
|naslovstil = background-color:#ffffff; color:#ff0000; border: solid 1px #171796;
|podaci1    =
{{Sastav Hrvatske na EP 1996. u nogometu}}
{{Sastav Hrvatske na SP 1998. u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

{{Istaknuti članak}}

{{DEFAULTSORT:Blažević, Miroslav}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Švicarski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Hrvatska demokratska zajednica]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Rijeke]]
[[Kategorija:Nogometaši Siona]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Hrvatske]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>myegb4qi6txsmpwypdyssukv9nw3yn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alipašina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77173</id>
    <revision>
      <id>3425861</id>
      <parentid>3329165</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:18:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5068" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ali Pasha's Mosque, Sarajevo.jpg|desno|mini|300px|Alipašina džamija u Sarajevu]]
'''Alipašina džamija''' nalazi se u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Građena je od [[1560.|1560]]. do [[1561]]. godine. Džamiju je uvakufio [[Hadim Ali-paša]], budimski begler-beg 1551.–1553. i 1556.–1557. godine, uz to je bio temišvarski i egipatski begler-beg, u vrijeme kada je upravljao [[Bosanski sandžak|Bosanskim sandžakom]] (1550.–1551. i 1553. godine).

Džamija je izgrađena u klasičnom istanbulskom stilu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.medzlis-sa.ba/content/view/22/67/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090514093640/http://medzlis-sa.ba/content/view/22/67 |archive-date=14. 5. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ali-paša, rodom iz [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], je u testamentu napisao da mu se uz mezar podigne džamija od sredstava njegovog [[vakuf]]a. On je umro 1557. (neki izvori navode 1560.), a u roku od 4 godine podignuta je ova građevina.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bhbastina.blogger.ba/arhiva/2007/12/20/1279356 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2008 |archive-date=18. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080418215820/http://bhbastina.blogger.ba/arhiva/2007/12/20/1279356 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ali-pašina džamija sa haremom u Sarajevu proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2523 |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080227192524/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2523 |archive-date=27. 2. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=11 |title= Ali-pašina džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
== Opis ==
Vrhunski umjetnički nivo klasičnog stila [[Osmansko carstvo|osmanske]] arhitekture dosegnut je na objektu Ali-pašine džamije, jedne od najljepših, a sigurno najbolje proporcionisanih džamija.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;/&gt;. Jedna je od sedam sarajevskih podkupolnih džamija iz tog perioda. Ali-pašina džamija je jednoprostorna potkupolna džamija sa otvorenim vanjskim trijemom koji je natkriven malim kupolama i prigrađenom vitkom [[Munara|munarom]].

Osnova džamije ima dimenzije 9,50X9,50 m. Zidovi su rađeni od fino tesanog [[kamen]]a krečnjaka debljine oko 1,10 m, a preko trompi i tambura prelaze u kupolu. Za gradnju munare i u trijemu upotrijebljen je kamen sedra. Kupola i male kupole zidane su turskom ciglom tuglom.

[[Džamija]] je osvjetljena 2008. godine u sklopu projekta osvjetljenja građevina u Sarajevu.&lt;ref&gt;http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&amp;ElementId=458607&lt;/ref&gt;
=== Harem džamije ===
Uz Ali-pašinu džamiju nalazi se harem, do 1939. godine sa većim brojem nišana. Te godine groblje je prema glavnoj Titovoj ulici smanjeno i pretvoreno u park, a željezna ograda zamijenjena živicom. Ovo groblje starije je od džamije, jer je 1557. godine ovdje sahranjen osnivač džamije Ali-paša. Osim toga, i nekoliko starih šehidskih nišana pokazuje koliko je staro  groblje.

Ovamo su preneseni i nišani Ajni-dede i Šemsi-dede, koji su se nalazili u posebnom turbetu preko puta Ali-pašine džamije. Turbe je porušeno 1950. godine i bilo je poznato kao Gaziler-turbe (turbe junaka). Bila je to obična građevina od drveta i ćerpiča, pokrivena ćeremitom. U turbetu su postojale dvije drvene kubure.

U zasebnom [[Turbe uz Ali-pašinu džamiju|turbetu uz Ali-pašinu džamiju]] sahranjeni su Behdžet, sin Mehmed-bega Mutevelića, i Abdulah (Avdo), sin Saliha Sumbula, koji su 1915. godine umrli u Aradu i čiji su posmrtni ostaci preneseni u Sarajevo i sahranjeni u ovom mauzoleju.
== Literatura ==
* Andrej Andrejević, Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 1984.
* [[Evlija Čelebija]], Putopis – odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.
* [[Nedžad Kurto]], Sarajevo 1462 -1992, Printing and Publishing House, Sarajevo, 1997.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I, Sarajevo Publishing,  Sarajevo, 1998.

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Ali Pasha's Mosque}}

{{Džamije u BiH}}
{{Džamije Sarajevo}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Sarajevo}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:1561. u arhitekturi]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>86r2om6oivnljp49er7003f1g9j1bds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazi Husrev-begov bezistan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78276</id>
    <revision>
      <id>3425874</id>
      <parentid>3395203</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:43:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3090" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevo Gazi-Husrev-Beg-Basar01.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost bezistana]]
'''Gazi Husrev-begov bezistan''' je jedan od očuvanih [[bezistan]]a u [[Sarajevo|Sarajevu]], koji i danas služi svojoj namjeni-trgovini. Bezistan je dio zadužbine [[Gazi Husrev-beg]]a. Izgrađen je 1555. godine u neposrednoj blizini [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medrese]], [[Begova džamija|Begove džamije]] i [[Sarajevska sahat-kula|Sahat-kule]], sa kojima je povezan istočnim ulazom. Pravougaonog je oblika sa ulazima, koji omeđuju 109 m dugu ulicu u kojoj su smještene male trgovine.&lt;ref&gt;http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&amp;action=full&amp;id=12&lt;/ref&gt; Duž bezistana paralelno se pruža Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica. U gradnji su učestvovali [[Dubrovnik|dubrovački]] majstori.&lt;ref&gt;http://www.sarajevo-tourism.com/bos/sarajevothroughhistory.htm&lt;/ref&gt; Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na [[Kapali čaršija|Kapali čaršiju]] i bezistane u [[Istambul]]u ili [[souk]] u gradovima na istoku.

== Nacionalni spomenik ==
Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra  2006. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]]), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=11 |title= Ali-pašina džamija |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Pored bezistana je postojao i [[tašlihan]] koji se građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf [[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-bega]]. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašlihana nestale su 1912 godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vakuf-gazi.ba/objektighv.html |title=Arhivirana kopija |accessdate=2. 8. 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100504133506/http://www.vakuf-gazi.ba/objektighv.html |archivedate=4. 5. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Bezistan, Sarajevo.jpg|
Jedan od ulaza u bezistan u Sarajevu.JPG|
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005.
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997.
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973. 

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Gazi Husrev-beg's Bezistan}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

{{Gazi Husrev-beg}}
{{Građevine u Sarajevu}}

[[Kategorija:Gazi Husrev-beg|Bezistan]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>qyx77kl3akppajz964hg9uhgmvrf2z0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konak na Bistriku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78300</id>
    <revision>
      <id>3425873</id>
      <parentid>3100425</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1792" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Konak 932014.jpg|mini|desno|200px|Konak]]
'''Konak''' ([[turski jezik|tur]]. rezidencija, prenoćište) u [[Sarajevo|Sarajevu]] je svoj današnji izgled dobio u vremenu između 1867. i 1869. godine, po nalogu [[Topal Šerif Osman paša|Topal Šerif Osman paše]], kao četvrti i posljednji [[Saraj]]. 

Nalazi se na [[Bistrik]]u, u neposrednoj blizini franjevačkog [[samostan]]a i [[Franjevačka crkva Sv. Ante Padovanskog|crkve sv. Ante]], [[Sarajevska pivara|Sarajevske pivare]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]]. Okružen visokim zidom, dvorac ima prilaz sa istočne strane, kroz veliku kapiju, i zapadne strane, sa [[Trg Austrije|Trga Austrije]]. Namjena dvorca i cijelog kompleksa bila je sjedište [[valija|valije]] i uprave Bosanskog [[Vilajet Bosna|vilajet]]a.

U vrijeme austro-ugarske uprave, Konak je sjedište austro-ugarskih namjesnika za BiH, od kojih je jedan [[Oskar Potiorek]]. 
U Konaku je boravio [[Franjo Josip I Austrijski|Franz Josef]], austro-ugarski car. U njemu je umro atentatom teško povrijeđen [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franz Ferdinand]] i njegova supruga [[Sofija Chotek|Sophie]]. Svi ugledni gosti grada stanovali su u Konaku: [[Josip Broz]] Tito, predsjednik SFR Jugoslavije, [[Sandro Pertini]], bivši italijanski predsjednik i mnogi drugi.

Danas je Konak rezidencija predsjednika [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] Bosne i Hercegovine i koristi se prvenstveno za vrijeme posjeta visokih gostiju.

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070928072515/http://www.predsjednistvobih.ba/zgr-konak/?cid=7,2,1 Konak, Sarajevo]

{{Građevine u Sarajevu}}

[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Stari Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>bel3gfyzxv5t3q2kui8rykwt0e0by08</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vratnik (Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79550</id>
    <revision>
      <id>3425889</id>
      <parentid>3168499</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5099" xml:space="preserve">[[File:Sarajevo Vratnik.jpg|thumb|upright=1.5|Vratnik]]

'''Vratnik''' je naselje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sagrađen u [[18. vijek p. n. e.|18. vijeku p. n. e]], [[utvrda|utvrđeni]] grad '''Stari grad Vratnik''', sada u istoimenom naselju, nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine od 2005. godine.&lt;ref name=&quot;Old town Vratnik (history with maps)&quot;&gt;{{cite web |title=Old town Vratnik (history with maps) |author=kulturno-nasljedje.com |date=16. 9. 2015 |url=http://kulturno-nasljedje.com/stari-grad-vratnik/ |accessdate=6. 3. 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304041701/http://kulturno-nasljedje.com/stari-grad-vratnik/ |archivedate=4. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Old Vratnik Fort, the architectural ensemble|author=Commission to preserve national monuments|publisher=kons.gov.ba|date=16. 9. 2015|accessdate=16. 9. 2015|url=http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&amp;lang=4&amp;action=view&amp;id=2547|language=en|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303174147/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=50&amp;lang=4&amp;action=view&amp;id=2547|archivedate=3. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Naziv &quot;Vratnik&quot; je [[Slaveni|slavenskog]] porijekla iz korijena riječi Bratnik, što se pojavljuje u [[Turska|turskim]] dokumentima u drugoj polovini 15. vijeka. Drugi vjeruju da naziv Vratnik dolazi od riječi &quot;vrata&quot;. Stara vratnička tvrđava je povezana sa svojom lokacijom blizu cesti gdje su ljudi i dobra ulazili u grad sa istoka u to vrijeme. Carska Džada, cesta od Sarajeva preko [[Višegrad]]a do [[Istanbul]]a, vodila je kroz Vratnik vijekovima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Vratnik: Neighborhood that Proudly Represents the Sunny Side|author=sarajevotimes.com|publisher=sarajevotimes.com|date=16. 9. 2015|accessdate=16. 9. 2015|url=http://www.sarajevotimes.com/vratnik-neighborhood-proudly-represents-sunny-side/|language=en}}&lt;/ref&gt;

Vratnik je turistička atrakcija posebno zbog svoje stare arhitekture i pogleda na Sarajevo.

== Historija ==
[[Datoteka:Stari grad Vratnik mapa.jpg|thumb|right|300px|Karta stare tvrđave Vratnik.]]
Do racije [[Eugen Savojski|princa Eugena Savojskog]] 1697. godine, kada je veliki broj zgrada izgorio do temelja i grad mnogo uništen, Sarajevo je bilo otvoreni tip grada. Godine 1727, Ahmed-paša Rustempašić Skopljak (guverner) naredio je da se utvrdi Vratnik. Prema njegovom ukazu, odbrambeni zid je trebao biti &quot;jedan sad hoda dug, debeo dvije jarde i visok 10 jardi.&quot;

Ahmed-paša je dobavio arhitekte utvrda iz [[Dubrovnik]]a da nadgledaju konstrukciju. Nakon završetka 1739. godine, bile su tri kapije (Širokac, [[Kapi-kula na Ploči|Ploča]] i [[Višegradska kapi-kula|Višegradska]]) i pet utvrda od kojih su Bijela i Žuta tabija najznačajnije.&lt;ref name=&quot;Vratnik town walls with tower-gates&quot;&gt;{{cite web |title=Vratnik town walls with tower-gates |author=sarajevo-tourism.com | date = 16. 9. 2015| url = http://sarajevo-tourism.com/vratnik-town-walls-with-tower-gates}}&lt;/ref&gt;

Legenda kaže da je Vratnik dobio ime zbog činjenice da je simbolizirao &quot;vrata Sarajeva&quot;. Vrata utvrde, koja su izrađena od hrastovog drveta, bila su zatvarana pri svakom zalasku sunca i opet otvarana pri izlasku. [[Sultan]] [[Mehmed Fatih]] ušao je kroz ova vrata i imao je bijelu džamiju sa sahat-kulom koja je sagrađena u njegovu čast. Koristio je [[Bijela tabija|Bijelu tabiju]] kao kamp unutar starog grada Vratnika.&lt;ref name=&quot;Mahala u kojoj kuće imaju retrovizore&quot;&gt;{{cite web |title=Mahala u kojoj kuće imaju retrovizore |author=nezavisne.com | date = 16. 9. 2015| url = http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Mahala-u-kojoj-kuce-imaju-retrovizore/29321}}&lt;/ref&gt;

Mnogi vjeruju da su zidovi utvrde i kule bili uvijek simboli odbrane i slobode, dok je šehidsko mezarje blizu dnevni podsjetnik cijene koja je za to plaćena.

&lt;gallery mode=packed heights=160px caption=&quot;Unutar zidova Vratnika leži stari grad&quot;&gt;
Sarajevo, turecký dům.jpg|Bosanskohercegovačka arhitektura
Vratnik City.JPG|Uske ulice
Old Vratnik town architecture.JPG|Arhitektura starog grada Vratnika
Mišćina džamija in Vratnik.JPG|Mišćina džamija (2010)
Old city wall (4686345048).jpg|Zidovi utvrde i kula Širokac (maj 1987)
&lt;/gallery&gt;

Značajni objekti i institucije&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.starigrad.ba/bs/txt.php?id=237 |title=Arhivirana kopija |accessdate=18. 8. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110823061728/http://www.starigrad.ba/bs/txt.php?id=237 |archivedate=23. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;:

* Jajce kasarna
* [[Bijela tabija]]
* Dvije žute tabije (Jekovac i Strošići)
* Bedem oko Vratnika
* Hendin mekteb
* tri kapi kule ([[Višegradska kapi kula|Višegradska kapija]], Širokac i [[Kapi kula na Ploči|Ploča]])

Na Vratniku se nalazi devetogodišnja osnovna škola koja je do početka agresije nosila naziv Džavid Haverić, a danas je Hamdija Kreševljaković.

== Također pogledajte ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{Naselja Sarajeva}}

[[Kategorija:Naselja u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>rf2rt2lu8peeim7350fmqwim8lclcyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Višegradska kapi-kula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>151106</id>
    <revision>
      <id>3425890</id>
      <parentid>3168501</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T09:08:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena; [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1402" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Višegradska kapi-kula''' nalazi se u sklopu bedema [[Vratnik (Sarajevo)|vratničkog grada]], sjeveroistočno od [[Bijela tabija|Bijele tabije]], na lokalitetu Carina. Sastavni dio fortifikacione arhitekture vratničkog grada čine bedemi, tabije, kapi-kule i kapijice, izgrađene na inicijativu bosanskog namjesnika Ahmed-paše Rustempašića u periodu od 1729. do 1739. godine. 

Višegradska kapi-kula zidana je od grubo tesanog [[Kamen|kamena]] [[Krečnjak|krečnjaka]] i sedre. U osnovici je kvadrat, u sredini je prolaz pokriven bačvastim [[Svod|svodom]]. Pokrivena je drvenom krovnom konstrukcijom. Krov je četvorovodan, pokriven šindrom.

Višegradska kapi-kula se nalazi unutar graditeljske cjeline [[Stari grad Vratnik]] koja je proglašena [[Spisak Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu|Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.starigrad.ba/bs/vijest.php?id=1626 Općina Stari Grad - Obnovljena Višegradska kapi-kula]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://web.archive.org/web/20150403193841/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2547 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika - Graditeljska cjelina – Stari grad Vratnik u Sarajevu]

{{Građevine u Sarajevu}}

[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>d1pqicqq648xvnxbd4qr1rigoz9es4v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Džamije u Starom Gradu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>166568</id>
    <revision>
      <id>3425866</id>
      <parentid>1767785</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:23:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]] uklonjena; [[Kategorija:Džamije u Sarajevu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93" xml:space="preserve">[[Kategorija:Džamije u Sarajevu|Starom Gradu]]
[[Kategorija:Vjerski objekti u Starom Gradu]]</text>
      <sha1>nwjl0eel34zb8krdotb2b4comtghnoe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zakarpatska oblast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>202644</id>
    <revision>
      <id>3425807</id>
      <parentid>3273219</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>YoungstownToast</username>
        <id>131618</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4644" xml:space="preserve">{{Infokutija teritorija
| izvorno_ime                    = Закарпатська область
| zvanično_ime                   = Zakarpatska oblast
| ime_genitiv                    = Zakarpatske oblasti
| zastava                        = Flag of Zakarpattia Oblast.svg
| grb                            = Coat of arms of Zakarpattia Oblast.svg
| mapa                           = Map of Ukraine political simple Oblast Transkarpatien.png
| nalazi_se_u_sastavu            = {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]]
| upravni_oblik                  = [[Administrativna podjela Ukrajine|Oblast]]
| službeni_jezik                 = [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| glavni_grad                    = [[Užgorod]]
| vladar                         = Olexander Ledyda
| titula_vladara                 = Načelnik
| površina                       = 12777
| stanovnika                     = 1254614
| pozivni_broj                   = +380-31
| web                            = www.carpathia.gov.ua
| komentar                       = 
|}}
'''Zakarpatska Oblast''' ([[Ukrajinski jezik|uk]]. ''Закарпатська область'') je oblast u jugozapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] vezana za historijski region [[Karpatska Rutenija|Karpatske Rutenije]]. Prema popisu iz 2001. godine u ovoj oblasti je živjelo 1.254.614 stanovnika,&lt;ref name=&quot;dem1&quot;&gt;{{cite web |url=http://2001.ukrcensus.gov.ua/rus/results/nationality_population/ |title = Всеукраїнський перепис населення 2001 року |publisher= |accessdate=21. septembar 2011}}&lt;/ref&gt; a njeno administrativno središte je grad [[Užgorod]]. Oblast je uspostavljena [[22. januar]]a [[1946]] nakon što je [[Čehoslovačka]] područje Potkarpatske Rutenije ([[Češki jezik|češki]]: Podkarpatská Rus) prepustila [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici]] po ugovoru između Čehoslovačke i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].
Prema ukrajinskom popisu stanovništva iz 2001. godine, broj stanovnika u Zakarpatskoj Oblasti iznosio je 1.254.614. Ovaj ukupan broj uključuje i ljude različitih nacionalnosti, od kojih [[Mađari]], [[Rumuni]] i [[Rusini]] čine značajne manjine u nekim od gradova u pokrajini, dok u drugim oni čine većinu stanovništva (kao u slučaju Berehove).

== Geografija ==
[[Datoteka:Закарпатская область.png|thumb|300px|lijevo|Reljefna karta Zakarpatske Oblasti.]]
Zakarpatska Oblast ima ukupnu površinu od 12.777&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a nalazi se na jugozapadnim padinama i podnožju [[Karpati|Karpata]]. Pokriva oko 80% površine ove oblasti, dok ostatak regije pokriva [[Transkarpatska nizina]] koja je dio [[Panonija|Panonske ravnice]]. 
[[Bukove prašume Karpata i drugih evropskih područja|Bukove prašume Karpata]], čiji jedan dio se nalazi u Zakarpatskoj Oblasti, priznate su 2007. godine od strane [[UNESCO]]-a kao dio svjetske baštine. Najviši planinski vrh u ovoj oblasti je [[Hoverla]] visine 2061 metar, a pripada planinskim masivima [[Beskidi]] u okviru Karpata.
Najveće rijeke koje protiču kroz ovu oblast su: [[Tisa]], [[Boržava(rijeka)|Boržava]] i [[Tereblija(rijeka)|Tereblija]].
Zakarpatija je jedina ukrajinska oblast koja dijeli granicu sa četiri zemlje: [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Rumunija|Rumunijom]]. Na zapadu graniči sa [[Regija Prešov|Prešovskom Regijom]] i [[Košice (regija)|Košičkom regijom]] u Slovačkoj, a na jugu sa mađarskim županijama [[Boršod-Abaúj-Zemplénska, Miškolc|Boršod-Abaúj-Zemplénska]] i [[Szabolcs-Szatmár-Bereška]], na jugu sa rumunskim oblastima [[Satu Mare (županija)|Satu Mare]] i [[Maramureš (županija)|Maramureš]], te na istoku i sjeveroistoku sa [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivskom Oblašću]] i na sjeveru sa [[Lavovska oblast|Lavovskom Oblašću]] i [[Poljska|poljskim]] [[Potkarpatsko Vojvodstvo|Potkarpatskim Vojvodstvom]].
Zakarpatska Oblast ima umjereno kontinentalnu [[Klima|klimu]] sa oko 700–1000&amp;nbsp;mm kišnih padavina godišnje. Prosječna temperatura u ljetnom periodu iznosi +21&amp;nbsp;°C, a zimi -4&amp;nbsp;°C.

== Administrativna podjela ==
Zakarpatska Oblast je administrativno podijeljena na 6 rejona (okruga). Ova oblast ima ukupno 7 gradova, 19 manjih gradova i više od 579 sela.

== Također pogledajte ==
* [[Administrativna podjela Ukrajine]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Category:Zakarpattia Oblast}}
* [http://www.carpathia.gov.ua/ Zvanična stranica]

{{Administrativna podjela Ukrajine}}

[[Kategorija:Oblasti u Ukrajini]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1946.]]</text>
      <sha1>kwnbzl32bzq7r0v8zho1gu1kqamirk7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>203281</id>
    <revision>
      <id>3425880</id>
      <parentid>3246766</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:45:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena; [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4181" xml:space="preserve">{{Infokutija muzej
| ime                = Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot;
| slika              = Sarajevo, muezum Alije Izetbegoviće.jpg
| opis               = Objekat Muzeja &quot;Alija Izetbegović&quot;
| koordinate         = {{coord|43|51|47.3|N|18|26|11.7|E|display=inline,title}}
| osnovan            = 19. oktobar 2007.
| lokacija           = [[Vratnik (Sarajevo)|Vratnik]], [[Sarajevo]]
| vrsta              = Historijski muzej
| vlasnik            = [[Vlada Kantona Sarajevo]]
| veb-sajt           = {{URL|http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/}}
}}
'''Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot;''' smješten je u prostoru stare gradske utvrde u [[Sarajevo|Sarajevu]], u [[Vratnik (Sarajevo)|vratničkim]] kapi-kulama Ploča i Širokac. Otvoren je 19. oktobra 2007. i posvećen je životu i djelu prvog predsjednika [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]].&lt;ref name=&quot;ref1&quot;/&gt; 

Prvobitno je bio otvoren kao jedan od depandansa [[Muzej Sarajeva|Muzeja Sarajeva]], a odlukom Skupštine [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] 2009. godine postaje zasebna javna ustanova ovog kantona.&lt;ref name=&quot;ref2&quot; /&gt; 

== Postavke muzeja ==

U prostorijama muzeja, u kulama ''Ploča'' i ''Širokac'' nalazi se stalna postavka muzeja.&lt;ref name=&quot;ref2&quot; /&gt;  U prvoj kuli, postavka je organizirana u devet manjih cjelina. Hronološki postavljena, govori o liku i djelu ovog državnika, od perioda mladosti, preko ''[[Sarajevski proces 1983.|Sarajevskog procesa]]'' do smrti 2003. godine.&lt;ref name=&quot;ref2&quot; /&gt;  U ovom dijelu muzeja izložene su i najznačajnije svjetske nagrade i priznanja koje su prvom Predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine uručene od strane različitih državnika i međunarodnih institucija. 

U drugoj kuli, postavka je posvećena ulozi Alije Izetbegovića kao Vrhovnog komandanta [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i organiziranju otpora u osvitu nadolazećeg rata.&lt;ref name=&quot;ref2&quot; /&gt;  Ovaj dio postavke je podijeljen u 6 cjelina. U zidnim vitrinama kule Širokac izloženi su predmeti iz perioda [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] kao što su uniforme,  ili priznanja koje je Alija Izetbegović dobio od vojnika.

Osim stalne postavke, Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot; organizuje i pokretnu postavku. Ovaj vid postavke organiziran je u 27 cjelina, također hronološki postavljenih s temom života i djela Alije Izetbegovića.
 
Pokretna postava prvi put je izložena u [[Turska|turskom]] [[Istanbul]]u a do kraja iste godine i u [[Priština|Prištini]].&lt;ref name=&quot;ref2&quot; /&gt;  

Za razliku od stalne, pokretna postavke je pogodna da izlaganje prilikom različitih manifestacija i događaja ne samo u Sarajevu već i po potrebi širom Bosne i Hercegovine i svijeta, gdje god postoje poštovaoci života i djela ovog državnika. 

== Također pogledajte ==
* [[Kapi-kula na Ploči]]

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;ref1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/bs/page.php?id=8 |title=Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot; |accessdate=12. 5. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120602065906/http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/bs/page.php?id=8 |archivedate=2. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;    
&lt;ref name=&quot;ref2&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/bs/page.php?id=8 |title=Muzej Alija Izetbegović - O muzeju |accessdate=12. 5. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120602065906/http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/bs/page.php?id=8 |archivedate=2. 6. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;   
&lt;/references&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20120602065906/http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/bs/page.php?id=8 Muzej &quot;Alija Izetbegović&quot;]
* [https://web.archive.org/web/20150403193841/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2547 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika - Graditeljska cjelina – Stari grad Vratnik u Sarajevu]

{{Muzeji u BiH}}
{{Sarajevski muzeji}}

[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]
[[Kategorija:Stari Grad (Sarajevo)]]
[[Kategorija:Alija Izetbegović]]
[[Kategorija:Muzeji u Sarajevu]]</text>
      <sha1>hld1acfd61hz9x5fahixj44pmnfj7o0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Google Play</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377616</id>
    <revision>
      <id>3425808</id>
      <parentid>3394841</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:10:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Capa23</username>
        <id>112727</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10310" xml:space="preserve">{{Infokutija softver
| naziv                            = Google Play
| logo                             = Google Play 2022 logo.svg
| alt_logoa                        = 
| tekst_logoa                      = 
| snimak_ekrana                    = Google Play Katalog.png
| alt_snimka_ekrana                = 
| tekst                            = 
| sklopivo                         = &lt;!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --&gt;
| autor                            = 
| programer                        = [[Google]]
| prvo_izdanje                     = 
| obustavljeno                     = &lt;!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite &quot;da&quot;. U suprotnom, izostavite. --&gt;
| izgled_verzija                   = &lt;!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --&gt;
| najnovija_stabilna_verzija       = 
| datum_najnovije_stabilne_verzije = 
| najnovija_probna_verzija         = 
| datum_najnovije_probne_verzije   = 
| centralna_arhiva                 = &lt;!-- {{URL|primjer.org}} --&gt;
| razvojno_stanje                  = 
| programski_jezik                 = [[Android]] i iOS (ograničeno na aplikacije Play Muzika i Play Filmovi i TV)
| operativni_sistem                = 
| platforma                        = 
| veličina                         = 
| standard                         = 
| jezici                           = 
| broj_jezika                      = 
| fusnota_o_jezicima               = 
| vrsta                            = Digitalna distribucija
| licenca                          = 
| alexa                            = 
| veb-sajt                         = {{URL|play.google.com}}
| ažurirano                        = 
}}
'''Google Play''' (ranije poznat kao '''Android Market''') jest [[Google]]ova digitalna distribucijska platforma. Služi kao zvanična prodavnica na operativnom sistemu [[Android (operativni sistem)|Android]] i omogućava korisnicima da pretražuju i preuzimaju aplikacije koje su napravljene pomoću alata Android SDK i objavljene preko prodavnice. Google Play također radi kao digitalna prodavnica koja pruža [[Muzika|muziku]], [[časopis]]e, [[Knjiga|knjige]], [[film]]ove i televizijske programe. Korisnici u određenim zemljama mogu i kupiti uređaje putem prodavnice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://play.google.com/store/devices?hl=en%7CTitle|title=Google Store - Nexus, Chromecast and more|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Aplikacije su dostupne besplatno ili po određenim cijenama. Mogu se izravno instalirati na Android ili Android TV putem Google Playa ili daljinskom instalacijom sa sajta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/113409?hl=en&amp;ref_topic=3365058|title=Install or purchase apps &amp; digital content|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Mnoge aplikacije mogu se posebno napraviti za određene uređaje ili za određene dijelove hardvera koji neki uređaji imaju, kao što su, naprimjer, aplikacije za videopozive dostupne samo za uređaje s prednjom kamerom.

Usluga Google Play predstavljena je 6. marta 2012. kada je zamijenila tri servisa – Android Market, Google Music i Google eBookstore time označivši promjene u načinu na koji Google vrši digitalnu distribuciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2012/03/introducing-google-play-all-your.html|title=Official Google Blog: Introducing Google Play: All your entertainment, anywhere you go|work=Official Google Blog|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Google Play pruža sljedeće servise: Google Play Muzika, Google Play Knjige, Google Play Kiosk, Google Play Filmovi i TV i Google Play Igre. Prodavnica je prekoračila 1,3 miliona objavljenih aplikacija&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.t3.com/news/microsoft-says-windows-phone-now-touts-300000-apps|title=Microsoft says Windows Phone now touts 300,000 apps|first=Sean|last=Keach|work=T3|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; i preko 50 milijardi preuzimanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.phonearena.com/news/Androids-Google-Play-beats-App-Store-with-over-1-million-apps-now-officially-largest_id45680|title=Android's Google Play beats App Store with over 1 million apps, now officially largest|work=Phone Arena|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Sadržaj kataloga ==
=== Aplikacije ===
Besplatne aplikacije dostupne su širom svijeta (osim u zemljama koje su pod embargom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]])&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/bin/answer.py?hl=en&amp;p=play_faq&amp;answer=2490014|title=Google Play Help|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; dok su aplikacije koje se plaćaju dostupne u 135 zemalja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/bin/answer.py?hl=en&amp;answer=143779|title=Paid app availability|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Po podacima sa sajta AppBrain Stats, u prodavnici je dostupno približno 1.450.000 aplikacija (ažurirano u januaru 2015)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.appbrain.com/stats/number-of-android-apps|title=AppBrain|work=appbrain.com|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; od kojih je preko 1.250.000 besplatno, a njih 210.000 potrebno je kupiti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.appbrain.com/stats/free-and-paid-android-applications|title=AppBrain|work=appbrain.com|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Google uklanja aplikacije lošeg kvaliteta jednom svake četvrtine godine, te tada broj aplikacija padne.

=== Muzika ===
[[Datoteka:Google Play Music Availability.png|Dostupnost servisa Google Play Muzika|thumb]]
Google Play nudi internetsku muzičku prodavnicu s katalogom od 22 miliona pjesama, mrežnu pohranu s najviše 20.000 pjesmi bez dodatnih troškova i uslugu muzičkog [[streaming]]a koja se zove All Access (doslovno &quot;pristup svemu&quot;). Google Play Muzika dostupna je u 58 zemalja.&lt;ref name=&quot;google.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/2843119?hl|title=Country availability for apps &amp; digital content|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Knjige ===
[[Datoteka:World map of countries where Google Play Books are available.png|Dostupnost servisa Google Play Knjige|thumb]]
Google Play Knjige najveća je internetska knjižara na svijetu s preko 4 miliona knjiga.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/03/06/google-play-offers-over-5m-ebooks-and-more-than-18m-songs-one-year-after-its-rebranding/|title=Google Play Offers Over 5M eBooks And More Than 18M Songs, One Year After Its Rebranding|first=Darrell|last=Etherington|publisher=AOL|work=TechCrunch|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Kupljene knjige sačuvane su na internetu i mogu se preuzeti u formatima [[PDF]] i EPUB.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.changinghands.com/page/google-ebooks-help|title=Google eBooks Help|work=changinghands.com|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Za [[DRM]], Google koristi Adobe Content Server 4. Knjige se mogu prebaciti i čitati na uređajima koji podržavaju ovu vrstu DRM-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blogs.adobe.com/digitalpublishing/2010/12/google-ebooks.html|title=Google adopts Adobe eBook DRM|work=Adobe Digital Publishing|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018180142/http://blogs.adobe.com/digitalpublishing/2010/12/google-ebooks.html|archive-date=18. 10. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Knjige se mogu čitati s bilo kojeg [[Browser|internetskog preglednika]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/179849?p=books_devices&amp;hl=en&amp;rd=1|title=Supported reading devices (&quot;best for&quot;)|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;, aplikacije Google Play Knjige za [[Android]] i iOS ili preko samostalne aplikacije za preglednik [[Google Chrome]] koja se može preuzeti s veb-prodavnice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/2851654?hl=en-IN&amp;ref_topic=2450651|title=Read books offline|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Knjige se mogu kupiti u 65 zemalja.&lt;ref name=&quot;google.com&quot;/&gt; Kao i za muzički servis, korisnici moraju imati naveden način plaćanja, pa i ako planiraju uzimati besplatne knjige. Korisnici također mogu prenijeti vlastite knjige ili dokumente u formatima [[PDF]] i EPUB koje će se biti sačuvane na internetu, odnosno na Googleovim serverima, bez dodatnih troškova. Najviše je moguće imati 1.000 knjiga.

=== Filmovi i TV ===
[[Datoteka:Google TV Availability.svg|Dostupnost servisa Google Play Filmovi i TV|thumb]]
Katalog filmova i televizijskih emisija sadrži preko hiljadu naslova, od kojih su neki dostupni u HD rezoluciji i raznim žanrovima kao što su [[Komedija|komedije]], [[Drama|drame]], [[Animirani film|animirani]], akcijski i [[dokumentarni film]]ovi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.minkme.org/mesh|title=online live web chat with mesh|work=minkme.org|access-date=2. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912125458/http://www.minkme.org/mesh|archive-date=12. 9. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pri kupovini filmova postoje dvije opcije: iznajmljivanje i kupovina filma. Iznajmljivanje korisniku omogućava da privremeno dobije film u svoju biblioteku, te zavisno od toga kako je određeni izdavač odredio, najčešće će mu biti pruženo 30 dana od dana iznajmljivanja da počne s gledanjem i onda 48 sati da završi. Ovi uslovi mogu biti različiti zavisno od izdavača.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/googleplay/answer/1266226?hl=en|title=Find a rental period for movies &amp; TV shows|publisher=[[Google]]|access-date=2. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Kupovinom filma korisnik zadržava film u svojoj biblioteci i može ga bilo kada gledati bez ikakvih ograničenja pomoću aplikacije Google Play Filmovi i TV.

[[Datoteka:Google Play Newsstand Availablity (2012-2018).png|Dostupnost servisa Google Play Kiosk|thumb]]
Filmovi su dostupni u 70 zemalja, dok su televizijske emisije dostupne u [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;google.com&quot;/&gt;

=== Vijesti i časopisi ===
Google Play pruža pretplate besplatnim publikacijama vijesti i onima koje zahtijevaju plaćanje za čitanje u aplikaciji Google Play Kiosk. Kada je prvo počeo s radom, Kiosk je pružao oko 1.900 publikacija.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Internet]]
[[Kategorija:Google]]</text>
      <sha1>77gpzi3dzqpvahpaxkz288z71hwjcib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marina Smilec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>378826</id>
    <revision>
      <id>3425854</id>
      <parentid>2629618</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lord Valensus</username>
        <id>6962</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodica */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1645" xml:space="preserve">'''Marina Smilec''' (''Марина Смилец'') bila je [[bugarska]] [[princeza]] i ''despina'' [[Kran, Stara Zagora|Krana]], kći cara [[Smilec|Smilca]] i njegove žene, [[Carica (čvor)|carice]] [[Smilcena|Smilcene]].

== Porodica ==
[[Datoteka:MarinaSmilets.jpg|bezokvira|desno|160px]]
Marina je bila kći Smilca, čiji nam roditelji nisu poznati.

Smilcena, carica Bugarske, bila je kćerka bizantskog plemića [[Konstantin Paleolog (polubrat Mihajla VIII Paleologa)|Konstantina Paleologa]] i njegove žene Irene Komnene Laskarine Branaine.&lt;ref&gt;[http://fmg.ac/Projects/MedLands/BULGARIA.htm#Teodoradied1322 Teodorina familija]&lt;/ref&gt; Smilcena je bila polunećakinja cara [[Mihael VIII Paleolog|Mihajla VIII Paleologa]].

[[Teodora Smilec]] je bila Marinina mlađa sestra,&lt;ref&gt;Pavlov, Plamen (2006). ''Търновските царици'' [''Queens of Tarnovo'']. [[Veliko Tarnovo]]: ДАР-РХ.&lt;/ref&gt; a brat im je bio [[Ivan II, car Bugarske]].&lt;ref&gt;Pachymeres Vol. II, Andronicus Palæologus, Liber V, 18, str. 406, and Liber VI, 35, str. 559.&lt;/ref&gt; 

Ne zna se kada je tačno Marina rođena, ali se zna da se udala za plemića [[Aldimir|Aldimira]] te mu je rodila sina Ivana Dragušina,&lt;ref&gt;[http://fmg.ac/Projects/MedLands/BULGARIA.htm#Eltimirdiedafter1305 Aldimirova familija]&lt;/ref&gt; sa kojim je poslije pobjegla u [[Makedonija (regija)|Makedoniju]]. Postala je redovnica ''Marija''. Imala je barem jednog unuka, sa kojim je prikazana u jednoj [[Crkva|crkvi]].

Marina je umrla [[7. april]]a 1355. godine te je pokopana u [[Skoplje|Skoplju]].

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Bugarske princeze]]
[[Kategorija:Umrli 1355.]]</text>
      <sha1>j2svmvel1ganpdleawtlmw2szbzxd9y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Cocalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382669</id>
    <revision>
      <id>3425851</id>
      <parentid>3425117</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:55:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11386" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Edin Cocalić
| slika                      = Cocalic2.jpg
| opis_slike                 = 
| punoime                    = Edin Cocalić
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = [[5. decembar]] [[1987.]]
| rodnigrad                  = [[Višegrad]]
| rodnadržava                = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| visina                     = 190 [[cm]]
| pozicija                   = Odbrambeni igrač
| trenutniklub               = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| brojnadresu                = 6
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 1999–2006
| omladinskipogoni           = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| godine1                    = 2006–2009&lt;br&gt;2010–2012&lt;br&gt;2012–2015&lt;br&gt;2015–2019&lt;br&gt;2019–2020&lt;br&gt;2020&lt;br&gt;2021&lt;br&gt;2022–
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]&lt;br&gt;[[Panionios FC|Panionios]]&lt;br&gt;[[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]&lt;br&gt;[[KV Mechelen|Mechelen]]&lt;br&gt;[[Akhisarspor]]&lt;br&gt;[[Altay SK|Altay]]&lt;br&gt;[[Panetolikos FC|Panetolikos]]&lt;br&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 88 (5)&lt;br&gt;48 (1)&lt;br&gt;77 (2)&lt;br&gt;106 (2)&lt;br&gt;42 (2)&lt;br&gt;3 (0)&lt;br&gt;12 (0)&lt;br&gt;13 (1)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2003&lt;br&gt;2005&lt;br&gt;2007–2008&lt;br&gt;2015–2017
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1)&lt;br&gt;2 (0)&lt;br&gt;5 (0)&lt;br&gt;10 (0)
| zadnjeuređivanje           = 24. juli 2022
}}
'''Edin Cocalić''' (rođen [[5. decembar|5. decembra]] [[1987.|1987]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesionalni nogometaš i nekadašnji [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/profil/spieler/46205|title=Edin Cocalic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] na poziciji centralnog beka.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Klupska karijera==
Cocalić je svoju juniorsku karijeru počeo u omladinskom timu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]a iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Od 2006. do 2009. godine nastupao je za prvi tim Željezničara. Cocalić je bio najmlađi kapiten u historiji Željezničara.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

===Panionios===
U januaru 2010. godine, Cocalić za 75.000 [[Euro|€]] prelazi iz Željezničara u [[Grčka|grčki]] klub [[Panionios]] i potpisuje ugovor na tri i pol godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.regionalexpress.hr/site/more/nesueni-stoper-istre-1961-cocali-preao-u-panionios|title=Nesuđeni stoper Istre 1961 Cocalić prešao u Panionios|website=Regionalexpress.hr|language=hr|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi nastup za novi klub bilježi u meču četvrtfinala kupa Grčke protiv ekipe [[Kavala|Kavale]] u februaru 2010. godine, dok meč završava remijem rezultatom 0–0.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/994262|title=AO Kavala - Panionios Athens, Feb 10, 2010 - Kypello Elladas - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Prvi gol za Panionios postiže u pobjedi protiv ekipe [[PAS Giannina]] krajem februara 2010. godine, u meču koji je odigran u sklopu [[Superliga Grčke|prve lige Grčke]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/989910|title=PAS Giannina - Panionios Athens, Feb 21, 2010 - Super League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polusezonu okončava sa ukupno osam odigranih utakmica i jednim postignutim golom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2009|title=Edin Cocalic - Performance data 09/10 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Od naredne sezone, Cocalić postaje neizostavan član prvog tima, te tokom sezone bilježi 26 prvoligaških nastupa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2010|title=Edin Cocalic - Performance data 10/11 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

===Maccabi Haifa===
U januaru 2012. godine, Cocalić za 350.000 € prelazi u [[izrael]]ski klub [[Maccabi Haifa]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|title=Edin Cocalic je prešao iz - Panionios u ekipu - Maccabi Haifa za sumu od 350 000 eura|website=hr.soccerfame.com|accessdate=23. 8. 2016|archive-date=25. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120425204019/http://hr.soccerfame.com/transfer/7228/edincocalic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Krajem januara 2012. godine, bilježi svoj prvi nastup za Maccabi Haifu u derbiju protiv ekipe [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviva]], a utakmica završava pobjedom Haife rezultatom 2–1.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/1148218|title=Maccabi Haifa - Maccabi Tel Aviv, Jan 23, 2012 - Ligat HaAl - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Do kraja polusezone, Cocalić upisuje 16 prvoligaških nastupa za Haifu i ističe se kao jedan od najvažnijih igrača ekipe.

===KV Mechelen===
U februaru 2015. godine, nakon nekoliko mjeseci špekulacija, Cocalić napušta Izrael i prelazi u [[Belgija|belgijski]] klub [[Mechelen]] sa kojim potpisuje ugovor na tri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://faktor.ba/sluzbeno-cocalic-35-godine-u-mechelenu/|title=Službeno: Edin Cocalić 3,5 godine u Mechelenu - Faktor.ba|date=1. 2. 2015|accessdate=23. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Svoj prvi nastup za Mechelen bilježi u remiju 0–0 protiv ekipe [[RSC Charleroi]]a u drugoj polovini februara 2015. godine, u sklopu [[Jupiler Pro Liga|prve lige Belgije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2532362|title=KV Mechelen - RSC Charleroi, Feb 7, 2015 - Jupiler Pro League - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U pobjedi Mechelena protiv ekipe [[Waasl.-Beverena]] u aprilu 2015. godine, Cocalić postiže svoj prvi gol za novi tim.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/spielbericht/index/spielbericht/2550477|title=KV Mechelen - Waasland-Beveren, Apr 5, 2015 - Jupiler Pro League PlayOff II - Match sheet {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Polusezonu okončava sa ukupno 15 odigranih utakmica i jednim postignutim golom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2014|title=Edin Cocalic - Performance data 14/15 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U sezoni 2015/16, Cocalić postaje jedan od ključnih odbrambenih igrača Mechelena te do kraja sezone bilježi 27 nastupa i postiže dva gola.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=2015|title=Edin Cocalic - Performance data 15/16 {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Cocalić je nastupao za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u nekoliko uzrasta U-17, U-19 i U-21. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] debitovao je 28. marta 2015. godine protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Andore|Andore]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/live/day=-8/session=2/match=2013930/index.html#lineups|title=UEFA EURO 2016 - Matches – UEFA.com|last=uefa.com|website=UEFA.com|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Cocalić je povremeni reprezentativac Bosne i Hercegovine.

U junu 2016. godine, Cocalić je pozvan da nastupi za BIH na revijalnom [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Nastupio je na oba meča polufinala i finala protiv selekcija [[Danska|Danske]] i [[Japan]]a. BIH je osvojila turnir pobjedom 2–1 protiv Japana u utakmici finala kupa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/nationalmannschaft/spieler/46205|title=Edin Cocalic - National team {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 23. august 2016.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/edin-cocalic/leistungsdaten/spieler/46205/plus/0?saison=ges|title=Edin Cocalic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|accessdate=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Sezona
! colspan=&quot;3&quot; |Liga
! colspan=&quot;2&quot; |Kup
! colspan=&quot;2&quot; |Ostalo
! colspan=&quot;2&quot; |UEFA
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
!Divizija
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
!Nastupi
!Golovi
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|2006–2010.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga BIH]]
|110
|6
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|110
|6
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!110
!6
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!110
!6
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Panionios]]
|2009/10.
|[[Superliga Grčke|Super League Grčka]]
|7
|1
|1
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|8
|1
|-
|2010/11.
|Super League Grčka
|26
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|26
|0
|-
|2011/12.
|Super League Grčka
|16
|0
|2
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| –
|
|18
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!49
!1
!3
!1
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!52
!2
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Maccabi Haifa]]
|2011/12.
|[[Liga Haal Izrael]]
|16
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|16
|0
|-
|2012/13.
|[[Liga Haal Izrael]]
|25
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|25
|0
|-
|2013/14.
|[[Liga Haal Izrael]]
|22
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|11
|0
|33
|1
|-
|2014/15.
|[[Liga Haal Izrael]]
|14
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|14
|1
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!77
!2
!0
!0
! colspan=&quot;2&quot; |–
!11
!0
!88
!2
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |[[KV Mechelen]]
|2014/15.
|[[Jupiler Pro Liga|Jupiler Pro Liga Belgija]]
|15
|1
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|15
|1
|-
|2015/16.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|24
|1
|3
|1
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|27
|2
|-
|2016/17.
|Jupiler Pro Liga Belgija
|4
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
| colspan=&quot;2&quot; |–
|4
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!43
!2
!3
!1
! colspan=&quot;2&quot; |–
! colspan=&quot;2&quot; |–
!46
!3
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!279
!11
!6
!2
! colspan=&quot;2&quot; |–
!11
!0
!296
!13
|}

=== Reprezentacija ===
''Ažurirano: 10. august 2017.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

'''Nastupi za reprezentaciju'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2015.||4||0
|-
|2016.||3||0
|-
|2017.||3||0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||10||0
|}

==Uspjesi==
'''Bosna i Hercegovina'''
*[[Kirin kup]]: [[Kirin kup#Tok turnira|2016]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.soccerbase.com/players/player.sd?player_id=61848 Edin Cocalić na Soccerbase]

{{DEFAULTSORT:Cocalić, Edin}}
[[Kategorija:Rođeni 1987.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Višegrad]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]</text>
      <sha1>fn5mqghp56ue97d703001mt5b8xniig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Islamski svijet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>388380</id>
    <revision>
      <id>3425800</id>
      <parentid>3425799</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.223.135.236</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Države sa najbrojnijom muslimanskom populacijom */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26523" xml:space="preserve">[[Datoteka:Islam_percent_population_in_each_nation_World_Map_Muslim_data_by_Pew_Research.svg|mini|370p|desno|Procentualni udio muslimanskog stanovništva u svijetu (Pew Research Center, 2014.)]]
'''Islamski svijet''', '''muslimanski svijet''' ili '''ummet''' ({{jez-ar|أمة (ummah)}} - [[nacija]] ili [[društvo]]) je široko korišten termin sa nekoliko različitih značenja. U religioznom smislu, pripadnici [[islam]]skog svijeta su osobe koje se pridržavaju islamskog učenja tj. [[muslimani]]. U kulturološkom smislu, muslimanski svijet se odnosi na islamsku civilizaciju i pripadnike te civilizacije, muslimane. U modernom [[Geopolitika|geopolitičkom]] smislu, termin [[Ummet|islamske nacije]] obično se odnosi na područja kao što su: [[Država|države]], [[regije]], okruzi, odnosno [[grad]]ovi, sa [[Muslimansko stanovništvo po državama|kolektivno većinskim muslimanskim stanovništvom]].

Prema podacima iz 2010. godine, više od 1,6 milijardi ljudi ili oko 23,4% svjetske populacije su muslimani.
&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/the-future-of-the-global-muslim-population/ ''Budućnost globalne muslimanske populacije'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;
Procentualno po svjetskim regionima, muslimani čine sljedeći udio u ukupnom stanovništvu: oko 24,8% u Aziji-Okeaniji&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-asia/ ''Azijsko-pacifički region'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;, 91,2% u regionu [[Bliski istok]]-[[Sjeverna Afrika]],&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-middle-east/ ''Region B. - S. Afrika'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; 29.6% u [[Subsaharska Afrika|subsaharskoj Africi]],&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-sub-saharan-africa/ ''Subsaharska Afrika'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; oko 6,0% u [[Evropa]],&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-europe/ ''Muslimansko stanovništvo Evrope''] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; i oko 0,6% u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-americas/ ''Muslimansko stanovništvo Amerika''] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theguardian.com/world/2008/mar/31/religion ''Prvi put u historiji broj muslimana veći od broja katolika'' - http://www.theguardian.com/ 31. 03. 2008.] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;

Većina muslimana su pripadnici jedne od dvije [[Pravci u islamu|denominacije]]: [[suniti]] (75–90%)&lt;ref name=&quot;Sunni-eb&quot;&gt;* {{cite web |url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/ |title=Mapping the Global Muslim Population: A Report on the Size and Distribution of the World's Muslim Population |accessdate=24. 9. 2013 |website=[[Pew Research Center]] |quote=Of the total Muslim population, 10–13% are Shia Muslims and 87–90% are Sunni Muslims. |date=7. 10. 2009 }}
* [https://books.google.com/books?id=D5_N97bAiJ0C&amp;pg=PA3&amp;dq=Sunni+Islam#v=onepage&amp;q=Sunni%20Islam Sunni Islam: Oxford Bibliographies Online Research Guide] &quot;Sunni Islam is the dominant division of the global Muslim community, and throughout history it has made up a substantial majority (85 to 90 percent) of that community.&quot;
* {{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/sunni |title=Sunni |publisher=[[Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs]] |quote=Sunni Islam is the largest denomination of Islam, comprising about 85% of the world's over 1.5&amp;nbsp;billion Muslims. |accessdate=20. 12. 2012 |archive-date=12. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012090751/http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/sunni |url-status=dead }}
* {{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html |title=Religions |accessdate=25. 8. 2010 |website=[[The World Factbook]] |publisher=Central Intelligence Agency |quote=Sunni Islam accounts for over 75% of the world's Muslim population... |archive-date=24. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224211645/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html%20 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Šiitski islam|šiiti]] (10–20%)&lt;ref name=&quot;Shia&quot;&gt;See
* {{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Shii |title=Shiʿi |encyclopedia=Encyclopædia Britannica Online |date=4. 10. 2019 |accessdate=30. 9. 2019 |quote=In the early 21st century some 10–13 percent of the world’s 1.6 billion Muslims were Shiʿi. }}
* {{cite web |url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/ |title=Mapping the Global Muslim Population: A Report on the Size and Distribution of the World's Muslim Population |date=7. 10. 2009 |accessdate=24. 9. 2013 |work=[[Pew Research Center]] |quote=The Pew Forum's estimate of the Shia population (10–13%) is in keeping with previous estimates, which generally have been in the range of 10–15%. Some previous estimates, however, have placed the number of Shias at nearly 20% of the world's Muslim population. }}
* {{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/shi-a |title=Shia |publisher=Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs |quote=Shi'a Islam is the second largest branch of the tradition, with up to 200 million followers who comprise around 15% of all Muslims worldwide... |accessdate=5. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121215070956/http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/shi-a |archive-date=15. 12. 2012 |url-status=dead }}
* {{cite book |author=Jalil Roshandel |title=Iran, Israel and the United States |publisher=Praeger Security International |year=2011 |page=15 |url=https://books.google.com/books?id=nVcmKRyID2EC&amp;pg=PA15 |quote=The majority of the world's Islamic population, which is Sunni, accounts for over 75 percent of the Islamic population; the other 10 to 20 percent is Shia. }}&lt;/ref&gt;, iako se u velikom istraživanju oko 25% ispitanika nije svrstalo ni u jedan pravac u islamu već se identifikalo samo kao ''musliman''.&lt;ref&gt;{{cite web|first1=Luis|last1=Lugo|first2=Alan|last2=Cooperman|accessdate=8. 3. 2020|title=The World’s Muslims: Unity and Diversity - Preface|url=https://www.pewforum.org/2012/08/09/the-worlds-muslims-unity-and-diversity-preface/|date=9. 8. 2012|website=Pew Reseach Center}}&lt;/ref&gt; Otprilike 13% muslimana živi u Indoneziji,&lt;ref name=pew2015countries&gt;{{cite web|url=http://www.pewforum.org/2015/04/02/muslims/pf_15-04-02_projectionstables74/|title=10 Countries With the Largest Muslim Populations, 2010 and 2050date=2. 4. 2015|website=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|access-date=7. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; najmnogoljudnijoj državi sa većinskom muslimanskom populacijom, 31% muslimana živi u [[Islam u Južnoj Aziji|Južnoj Aziji]],&lt;ref&gt;{{Cite book|url={{google books|plainurl=y|id=kaubzRxh-U0C}}|page=[https://books.google.com/books?id=kaubzRxh-U0C&amp;pg=PA193 193] |title=South Asian Religions: Tradition and Today|last=Pechilis|first=Karen|last2=Raj|first2=Selva J.|date=2013|publisher=Routledge|isbn=9780415448512 |language=en}}&lt;/ref&gt; regiji sa najbrojnijom populacijom muslimana u svijetu&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://thediplomat.com/2016/01/how-south-asia-will-save-global-islam/|title=How South Asia Will Save Global Islam|last=Diplomat|first=Akhilesh Pillalamarri, The|newspaper=The Diplomat|access-date=7. 2. 2017|language=en-US}}&lt;/ref&gt;, 20% na [[Bliski istok|Bliskom Istoku]] – Sjevernoj Africi&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population10/|title=Middle East-North Africa Overview|date=7. 10. 2009|work=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|access-date=18. 1. 2018|language=en-US}}&lt;/ref&gt;, gdje je islam dominantna religija&lt;ref name=&quot;pewmuslim22&quot;&gt;{{cite web|url=http://pewforum.org/future-of-the-global-muslim-population-regional-middle-east.aspx|title=Region: Middle East-North Africa|website=The Future of the Global Muslim Population|publisher=Pew Research Center|accessdate=22. 12. 2011|date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; i 15% u [[Supsaharska Afrika|supsaharskoj]] i [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]].&lt;ref name=&quot;pewmuslim32&quot;&gt;{{cite web|url=http://pewforum.org/future-of-the-global-muslim-population-regional-sub-saharan-africa.aspx|title=Region: Sub-Saharan Africa|website=The Future of the Global Muslim Population|publisher=Pew Research Center|accessdate=22. 12. 2011|date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; Muslimani su velika većina u srednjoj Aziji,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iranicaonline.org/articles/central-asia-ii|title=CENTRAL ASIA ii. Demography |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica |last=Rowland |first=Richard H. |volume=2 |pp=161–164 |language=en |access-date=25. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; većina na [[Kavkaz]]u&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aj.html|title=Middle East :: Azerbaijan — The World Factbook - Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|access-date=1. 12. 2019|archive-date=9. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035525/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aj.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurasianet.org/the-many-languages-of-islam-in-the-caucasus|title=The Many Languages of Islam in the Caucasus|website=Eurasianet|language=en|access-date=1. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; a rasprostranjeni su i u jugoistočnoj Aziji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yusuf|first=Imtiyaz|date=|title=The Middle East and Muslim Southeast Asia: Implications of the Arab Spring|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/focus/essay1009_southeast_asia.html|journal=Oxford Islamic Studies|volume=|pages=|archive-url=https://web.archive.org/web/20170320170459/http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/focus/essay1009_southeast_asia.html|archive-date=20. 3. 2017|via=}}&lt;/ref&gt; [[Islam u Indiji|Indija]] je država s najvećim brojem muslimanskog stanovništva izvan zemalja sa većinskom muslimanskom populacijom s oko 200 miliona muslimana.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.thehindubusinessline.com/news/world/india-invited-as-guest-of-honour-to-oic-meet-sushma-swaraj-to-attend/article26349752.ece |title=India invited as 'Guest of Honour' to OIC meet, Sushma Swaraj to attend |website=@businessline}}&lt;/ref&gt; Znatne muslimanske zajednice postoje i u [[Islam u AmerikamaAmerici]], [[Islam u Kini|Kini]], [[Islam u Evropi|Evropi]] i [[Islam u Rusiji|Rusiji]].&lt;ref name=&quot;pewmuslim122&quot;&gt;{{cite web|url=http://features.pewforum.org/muslim-population/|title=Muslim Population by Country|website=The Future of the Global Muslim Population|publisher=Pew Research Center|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110209094904/http://www.pewforum.org/The-Future-of-the-Global-Muslim-Population.aspx|archivedate=9. 2. 2011|accessdate=22. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aljazeera.com/amp/indepth/features/islam-russia-180307094248743.html&amp;ved=2ahUKEwjnwtPN1OXfAhXNSxUIHQhBA4gQFjAMegQIBhAB&amp;usg=AOvVaw27U7hQK-1THu2LP_Be0os7&amp;ampcf=1&amp;cshid=1547207388328|title=Islam in Russia|website=www.aljazeera.com|access-date=28. 12. 2021|archive-date=11. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190111175543/https://www.aljazeera.com/amp/indepth/features/islam-russia-180307094248743.html%26ved%3D2ahUKEwjnwtPN1OXfAhXNSxUIHQhBA4gQFjAMegQIBhAB%26usg%3DAOvVaw27U7hQK-1THu2LP_Be0os7%26ampcf%3D1%26cshid%3D1547207388328|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Islam je najbrže rastuća velika religija na svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.pewforum.org/2015/04/02/main-factors-driving-population-growth/|title=Main Factors Driving Population Growth|date=2. 4. 2015|work=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|access-date=23. 10. 2018|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2015/04/02/living/pew-study-religion/|title=The world's fastest-growing religion is ...|last1=Burke|first1=Daniel|date=4. 4. 2015|accessdate=18. 4. 2015|agency=CNN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;USNewsLippman2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.usnews.com/news/religion/articles/2008/04/07/no-god-but-god|title=No God But God|author=Lippman, Thomas W.|date=7. 4. 2008|publisher=U.S. News &amp; World Report|accessdate=24. 9. 2013|quote=Islam is the youngest, the fastest growing, and in many ways the least complicated of the world's great monotheistic faiths. It is based on its own holy book, but it is also a direct descendant of Judaism and Christianity, incorporating some of the teachings of those religions—modifying some and rejecting others.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:TabulaRogeriana_upside-down.jpg|mini|370p|desno|Tabula Rogeriana, izrađena od strane arapskog geografa i kartografa [[Muhamed El-Idrisi|Muhameda El-Idrisija]] 1154. godine, jedna je od najnaprednijih drevnih mapa svijeta. El-Idrisi je također pisao o različitim muslimanskim zajednicama koje je pronašao u raznim zemljama]]

{{Glavni|Historija islama}}

Historija islama je kako historija samog islama kao religije, također i islama kao svojevrsnog kulturnog, društvenog ili političkog svjetskog fenomena. Islam je nastao na [[Arapsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]], početkom 7. vijeka, objavom [[Kur'an]]a [[Muhammed]]u [[S.a.v.s.|s.a.w.s.]] u mjesecu [[ramazan]]u. Za vrijeme [[Rašidunski halifat|Rašidunskog halifata]] islam se brzo proširio poluostrvom i susjednim zemljama a samo 100 godina nakon poslanikove smrti islamska država obuhvatala je teritoriju od [[Španija|Španije]] na zapadu preko [[Sicilija|južne Italije]], Sjeverne Afrike i Bliskog istoka do [[Centralna Azija|Centralne Azije]] na istoku.

Nakon Muhammedove smrti 632. godine, njegovi nasljednici (halife) nastavili su voditi muslimansku zajednicu na osnovu njegovih učenja i smjernica iz Kur'ana. Većina muslimana smatra da su prva četiri nasljednika ''pravilno vođeni'' ili Rašidun te otuda i naziv tog perioda [[Pravedni halifat]]. Osvajanja koja su se desila tokom Pravednog halifata proširila su islam izvan Arapskog poluostrva a koji se protezao od sjeverozapada Indije, preko srednje Azije, Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, južne Italije i Iberijskog poluostrva, do Pirineja. Arapski muslimani, međutim, nisu bili u stanju osvojiti čitavo kršćansko bizantijsko carstvo u Maloj Aziji. Uspešni [[Emevijski halifat]] pokušao je dvije neuspele opsade Carigrada, 674. do 678.i 717/718. U međuvremenu, muslimanska zajednica se razdvojila na dva suparnička, sunitska i šiitska pravca nakon ubistva trećeg od pravednih halifa [[Osman ibn Affan|Osmana]] 656. godine, što je rezultiralo krizom podjele koja nikada nije riješena. Fitne, tj. smutnje koje su uslijedile i [[Abasidska revolucija]] (746–750) također su definitivno uništili političko jedinstvo muslimana koji su od tada naseljavali više država. Vladavinu Gaznavida naslijedilo je Guridsko Carstvo čija se vladavina pod vodstvom Muhammeda bin Bahtijara Khaljija proširila sve do [[Bengal]]a, gdje su indijski propagatori islama postigli svoj najveći uspjeh u pogledu [[Da'va|da've]] i broja prelazaka u islam. Kutbajdin Ajbak osvojio je Delhi 1206. godine i započeo vladavinu unutar novoosnovanog [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]], uzastopni niz dinastija koje su sintetizovale indijsku civilizaciju sa širom komercijalnom i kulturnom mrežom Afrike i [[Evroazija|Evroazije]] uveliko su povećale demografski i ekonomski rast u Indiji i odvratile upad Mongola u prosperitetnu [[Indogangetska ravnica|Indogangetsku ravnicu]] i ustoličile jednu od rijetkih muslimanskih vladarica, [[Razija Sultana|Raziju Sultanu]]. Istaknule su se velike imperije u kojima dominiraju muslimani, poput [[Abasidski halifat|Abasida]], [[Fatimidski halifat|Fatimida]], [[Almoravidska dinastija|Almoravida]], [[Seldžuci|Seljdžuka]], Ajurana, [[Adalski sultanat|Adalskog sultanata]] i Warsangalija u Somaliji, [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] na indijskom potkontinentu (Indija, Bangladeš, Afganistan itd.), [[Safavidsko carstvo|Safavida]] u Perziji i [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u Anadoliji, bili su među najuticajnim i najuglednim silama u historiji.

Kolonijalizam 19. i dekolonizacija 20. vijeka rezultirali su s nekoliko nezavisnih država sa muslimanskom većinom širom svijeta, sa stavovima i političkim uticajima koji su islamu dopali i koji su znatno drugačiji od jedne do druge države u kojoj su muslimani većina. Muslimanski narodi u tim državama su se ''vrtili'' oko pitanja kompatibilnosti islama s drugim ideološkim konceptima kao što su [[sekularizam]], [[nacionalizam]] (posebno arapski nacionalizam i [[panarabizam]], nasuprot [[Panislamizam|panislamizmu]]), [[socijalizam]], [[demokratija]] ([[Islamska demokratija]]), [[republikanizam]] ([[Islamska republika]]), [[liberalizam]] i [[progresivizam]], [[feminizam]], [[kapitalizam]] i dr.

=== Klasična kultura ===
{{Glavni|Zlatno doba islama}}

Termin ''Zlatno doba islama'' se pripisuje razdoblju u historiji u kojem su cvjetali nauka, kultura uz sveopći ekonomski razvoj, na područjima gdje su muslimani činili većinu stanovništva.&lt;ref name=Saliba&gt;[[George Saliba]] (1994), ''A History of Arabic Astronomy: Planetary Theories During the Golden Age of Islam'', pp. 245, 250, 256–7. [[New York University Press]], {{ISBN|0-8147-8023-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=King&gt;{{cite journal | doi = 10.1086/353360 | last1 = King | first1 = David A. | year = 1983 | title = The Astronomy of the Mamluks | url = https://semanticscholar.org/paper/f6d729951791821ed435a9819edbc6726650c3fe| journal = Isis | volume = 74 | issue = 4| pages = 531–555 | ref = harv}}&lt;/ref&gt; Tradicionalno se smatra da je period zlatnog doba započelo za vrijeme vladavine petog [[Abasidski halifat|abasidskog halife]] [[Harun er-Rašid|Haruna er-Rašida]] (786. – 809) uspostavljanjem ''[[Kuća mudrosti|Kuće mudrosti]]'' u [[Bagdad]]u, gde su učenjaci iz raznih dijelova svijeta pokušali da okupe i prevedu sve poznato svjetsko znanje na arapski jezik. To doba procvjeta islamskog svijeta, prema većini historičara, završilo je propadanjem abasidskog halifata uslijed mongolskih invazija i [[Pustošenje Bagdada (1258)|pustošenja Bagdada 1258]].&lt;ref name=&quot;Tahir Abbas&quot;&gt;{{cite book|title=Islamic Radicalism and Multicultural Politics |url={{Google books |plainurl=yes |id=JdC90uc8PfQC |page=9}} |accessdate=26. 8. 2012|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=978-1-136-95960-8|page=9|date=1. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Na Abaside su utjecali kur'anske naredbe i [[hadis]]i, poput one da je ''tinta učenjaka vrjednija od krvi [[šehid]]a'' koja je naglasila vrijednost znanja. Tadašnji glavni islamski gradovi kao što su Bagdad, [[Kairo]] i [[Kordoba]] postali su glavni intelektualni centri za nauku, filozofiju, medicinu i obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/?id=mOquCzBX3xcC&amp;pg=PR7&amp;dq=golden+age+of+islam+university#v=onepage&amp;q=golden%20age%20of%20islam%20university&amp;f=false |title=A History of Arabic Astronomy: Planetary Theories During the Golden Age of Islam |author=George Saliba |date=juli 1995|accessdate=24. 10. 2012|isbn=9780814780237}}&lt;/ref&gt;  U tom periodu muslimanski svijet je bio skup kultura; prikupljali su i usavršavali znanje stečeno iz starih grčkih, rimskih, perzijskih, kineskih, indijskih, egipatskih i feničanskih civilizacija.&lt;ref name=&quot;Vartan&quot;&gt;Vartan Gregorian, &quot;Islam: A Mosaic, Not a Monolith&quot;, Brookings Institution Press, 2003, pp. 26–38 {{ISBN|0-8157-3283-X}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Islam je po broju pripadnika druga religija na svijetu. Prema studiji iz 2010. godine, objavljene u januaru 2011.,&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-preface/ Muslimansko stanovništvo po državama] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; 1,57 milijardi ljudi se izjašnjava kao muslimani što čini više od 23% svjetske populacije.&lt;ref&gt;[http://www.deccanchronicle.com/140614/commentary-op-ed/article/turmoil-world-islam Previranja u svijetu islama] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; Prema Pew Research Center-u u 2010. godini bilo je 49 država sa većinski muslimanskim stanovništvom.

=== Države sa najbrojnijom muslimanskom populacijom ===

Izuzev [[Indija|Indije]], [[Nigerija|Nigerije]], [[Etiopija|Etiopije]], [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] u svim sljedećim nabrojanim državama muslimani čine većinu.

{{Div col}}
*[[Indonezija]] 207.176.162 (87.2%&lt;ref name=&quot;sp2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://sp2010.bps.go.id/index.php/site/tabel?tid=321&amp;wid=0 |title=Penduduk Menurut Wilayah dan Agama yang Dianut |date=15. 5. 2010 |work=Sensus Penduduk 2010 |publisher=Badan Pusat Statistik |location=Jakarta, Indonesia |at= |trans-title=Populacija po regionima|accessdate=|quote=}} Muslimani 207176162 (87.18%), Kršćani 16528513 (6.96), Hinduisti 4012116 (1.69), Budisti 1703254 (0.72), Konfučijisti 117091 (0.05), Ostali 299617 (0.13) Ukupno 237641326&lt;/ref&gt;)
*[[Pakistan]] 178.097.000 (96.4%)
*[[Indija]] 177.286.000 (14.6%)
*[[Bangladeš]] 145.312.000 (90.4%)
*[[Nigerija]] 75.728.000 (47.9%)
*[[Iran]] 74.819.000 (99.6%)
*[[Turska]] 74.660.000 (98.6%)
*[[Egipat]] 73.746.000 (90%)
*[[Alžir]] 34.780.000 (98.2%)
*[[Maroko]] 32.381.000 (99.9%)
*[[Irak]] 31.108.000 (98.9%)
*[[Sudan]] 30.855.000 (97%)&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.sd.undp.org/sudan%20overview.htm
|title=Sudan Overview
|publisher=http://www.sd.undp.org/
|accessdate=7. 6. 2015
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120605132439/http://www.sd.undp.org/sudan%20overview.htm
|archivedate=5. 6. 2012
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;
*[[Afganistan]] 29.047.000 (99.8%)
*[[Etiopija]] 28.721.000 (33.8%)
*[[Uzbekistan]] 26.833.000 (96.5%)
*[[Saudijska Arabija]] 25.493.000 (97.1%)
*[[Jemen]] 24.023.000 (99.0%)
*[[Kina]] 23.308.000 (1.8%)
*[[Sirija]] 20.895.000 (92.8%)
*[[Malezija]] 17.139.000 (61.4%)
*[[Rusija]] 16.379.000 (11.7%)
*[[Niger]] 15.627.000 (98.3%)
{{Div col end}}

Muslimani također nastanjavaju i imaju službeni status u sljedećim državama i područjima:

* [[Afrika]]: 
:: [[Sjeverna Afrika]]: Maroko, Alžir, [[Tunis]], [[Libija]], Egipat, Sudan; 
:: [[Sjeveroistočna Afrika]]: [[Somalija]], [[Somaliland]] (de facto država), [[Eritreja]], [[Etiopija]] i [[Džibuti]]; 
:: [[Zapadna Afrika]]: [[Mali]], [[Senegal]], [[Gambija]], [[Gvineja]], [[Gvineja Bisau]], [[Burkina Faso]], [[Sijera Leone]], Niger i Nigerija.

* [[Azija]]: 
:: [[Centralna Azija]]: [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]], Uzbekistan, Xinjiang (Kina)
:: [[Jugozapadna Azija]]: arapske države kao što su Saudijska Arabija, Irak, [[Oman]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Kuvajt]] i nearapske države kao što su Turska, [[Sjeverni Kipar]] i Iran.
:: [[Južna Azija]]: Afganistan, Pakistan, Bangladeš i [[Maldivi]]
:: [[Jugoistočna Azija]]: Indonezija, [[Brunej]] i Malezija
:: [[Istočna Azija]]: dijelovi Kine ([[Ningxia]])

* [[Evropa]]: 
::: [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Srbija]] (Kosovo i Metohija), dijelovi Rusije ([[Sjeverni Kavkaz]] i [[Regija Volga]]) i [[Ukrajina|Ukrajine]] (posebno na [[Krim]]u)

== Demografija ==
[[Datoteka:Jakarta_Skyline_Part_2.jpg|mini|370p|desno|Pogled na [[Jakarta|Jakartu]], Indonezija. Ova zemlja ima najbrojniju muslimansku populaciju na svijetu]]
Oko 23% svjetske populacije su muslimani. Prema trenutnim procjenama broj muslimana u svijetu iznosi oko 1,6 milijardi. Muslimani su većinsko stanovništvo u 49 država i govore stotinama jezika (preko četrdeset jezika govori se samo u Iranu), a dolaze iz različitih etničkih skupina. Glavni jezici kojima govore muslimani uključuju: [[arapski]], [[urdu]], [[bengalski]], pandžabski, [[Malajski jezik|malajski]], [[javanski]], [[sudanski]], svahili, hausa, fula, berberski, tuareški, somalijski, [[albanski]], [[bosanski]], [[ruski]], [[turski]], [[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[kazaški]], [[uzbečki]], [[tatarski]], [[perzijski]], [[Paštu jezik|paštu]], belučki, sindski, kašmirski i mnogi drugi jezici.

=== Religija ===

Dva glavna pravca u islamu su [[Sunitski islam|sunitski]] i [[šiitski islam]]. 
Veliku većinu muslimana u svijetu čine suniti i to između 87 i 90 procenata.&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/ Globalna muslimanska populacija] Pristupljeno 8. juna 2015.&lt;/ref&gt;

Šiiti i pripadnici ostalih pravaca u islamu sačinjavaju oko 10-13% od ukupnog muslimanskog stanovništva.

10 država s najvećim procentom šiitskih muslimana su: Iran (93%), Azerbejdžan (61%), Irak (55%), Jemen (36%), Liban (27%),&lt;ref&gt;[http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2010/148830.htm Religijske slobode] Pristupljeno 8. juna 2015.&lt;/ref&gt; Pakistan (25%), Sirija (17%), Turska (15%), Afganistan (15%) i Indija (2,7%).&lt;ref&gt;[http://www.adherents.com/largecom/com_shiite.html Najveće šiitske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100707163846/http://www.adherents.com/largecom/com_shiite.html |date=7. 7. 2010 }} Pristupljeno 8. juna 2015.&lt;/ref&gt;

==== Geografska distribucija ====
U islamu postoje različite pravne škole, tj. škole [[fikh]]a tako da danas unutar sunitskog islama postoje četiri takve škole odnosno [[mezheb]]a: 
* [[Hanefijski mezheb|hanefijski]] 
* [[Malikijski mezheb|malikijski]] 
* [[Šafijski mezheb|šafijski]] i
* [[hanbelijski mezheb]].

{{multiple image
| width = 450
| align = center
| footer =
| image1 = Madhhab Map2a.png
| caption1 = Glavni [[mezheb]]i i njihova distribucija po muslimanskim zemaljama
| image2 = Prevailing world religions map.png
| caption2 = Mapa glavnih denominacija i religija svijeta
| footer_align = center
}}

== Ekonomija ==
{{multiple image
 |align=right
 |image1=Sarajevo Twist Tower.jpg
 |width1=150
 |caption1=[[Avaz Twist Tower]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]
 |alt1=
 |width2=150
 |caption2=
 |image2=
 |alt2=
 |width3=150
 |caption3=[[Petronas Towers]] u [[Kuala Lumpur]]u
 |image3=Petronas Panorama II.jpg
 |alt3=
}}
Glavne ekonomije islamskog svijeta sastoje se od pojedinih ekonomskih sistema zapadne Azije, Južne Azije, jugoistočne Azije, glavnine ekonomija Bliskog istoka, Sjeverne i Zapadne Afrike.&lt;ref&gt;Including Islamic states, Secular states, Nations with state religions, and those nations with no declaration that have a notable Islamic religious majority as percentage of the population.&lt;/ref&gt;

Islamska ekonomija zabranjuje lihvarenje dok se u većini muslimanskih zemalja koristi zapadno bankarstvo.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Muslimani]]</text>
      <sha1>4o2n7xzmcr0ky6919i6acfle03lhyvj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425804</id>
      <parentid>3425800</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T12:46:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/31.223.135.236|31.223.135.236]] i vraćeno na izmjenu 3425799 korisnika AnToni</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26503" xml:space="preserve">[[Datoteka:Islam_percent_population_in_each_nation_World_Map_Muslim_data_by_Pew_Research.svg|mini|370p|desno|Procentualni udio muslimanskog stanovništva u svijetu (Pew Research Center, 2014.)]]
'''Islamski svijet''', '''muslimanski svijet''' ili '''ummet''' ({{jez-ar|أمة (ummah)}} - [[nacija]] ili [[društvo]]) je široko korišten termin sa nekoliko različitih značenja. U religioznom smislu, pripadnici [[islam]]skog svijeta su osobe koje se pridržavaju islamskog učenja tj. [[muslimani]]. U kulturološkom smislu, muslimanski svijet se odnosi na islamsku civilizaciju i pripadnike te civilizacije, muslimane. U modernom [[Geopolitika|geopolitičkom]] smislu, termin [[Ummet|islamske nacije]] obično se odnosi na područja kao što su: [[Država|države]], [[regije]], okruzi, odnosno [[grad]]ovi, sa [[Muslimansko stanovništvo po državama|kolektivno većinskim muslimanskim stanovništvom]].

Prema podacima iz 2010. godine, više od 1,6 milijardi ljudi ili oko 23,4% svjetske populacije su muslimani.
&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/the-future-of-the-global-muslim-population/ ''Budućnost globalne muslimanske populacije'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;
Procentualno po svjetskim regionima, muslimani čine sljedeći udio u ukupnom stanovništvu: oko 24,8% u Aziji-Okeaniji&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-asia/ ''Azijsko-pacifički region'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;, 91,2% u regionu [[Bliski istok]]-[[Sjeverna Afrika]],&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-middle-east/ ''Region B. - S. Afrika'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; 29.6% u [[Subsaharska Afrika|subsaharskoj Africi]],&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-sub-saharan-africa/ ''Subsaharska Afrika'' ] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; oko 6,0% u [[Evropa]],&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-europe/ ''Muslimansko stanovništvo Evrope''] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; i oko 0,6% u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-regional-americas/ ''Muslimansko stanovništvo Amerika''] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theguardian.com/world/2008/mar/31/religion ''Prvi put u historiji broj muslimana veći od broja katolika'' - http://www.theguardian.com/ 31. 03. 2008.] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt;

Većina muslimana su pripadnici jedne od dvije [[Pravci u islamu|denominacije]]: [[suniti]] (75–90%)&lt;ref name=&quot;Sunni-eb&quot;&gt;* {{cite web |url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/ |title=Mapping the Global Muslim Population: A Report on the Size and Distribution of the World's Muslim Population |accessdate=24. 9. 2013 |website=[[Pew Research Center]] |quote=Of the total Muslim population, 10–13% are Shia Muslims and 87–90% are Sunni Muslims. |date=7. 10. 2009 }}
* [https://books.google.com/books?id=D5_N97bAiJ0C&amp;pg=PA3&amp;dq=Sunni+Islam#v=onepage&amp;q=Sunni%20Islam Sunni Islam: Oxford Bibliographies Online Research Guide] &quot;Sunni Islam is the dominant division of the global Muslim community, and throughout history it has made up a substantial majority (85 to 90 percent) of that community.&quot;
* {{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/sunni |title=Sunni |publisher=[[Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs]] |quote=Sunni Islam is the largest denomination of Islam, comprising about 85% of the world's over 1.5&amp;nbsp;billion Muslims. |accessdate=20. 12. 2012 |archive-date=12. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012090751/http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/sunni |url-status=dead }}
* {{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html |title=Religions |accessdate=25. 8. 2010 |website=[[The World Factbook]] |publisher=Central Intelligence Agency |quote=Sunni Islam accounts for over 75% of the world's Muslim population... |archive-date=24. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224211645/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html%20 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Šiitski islam|šiiti]] (10–20%)&lt;ref name=&quot;Shia&quot;&gt;See
* {{cite encyclopedia |url=https://www.britannica.com/topic/Shii |title=Shiʿi |encyclopedia=Encyclopædia Britannica Online |date=4. 10. 2019 |accessdate=30. 9. 2019 |quote=In the early 21st century some 10–13 percent of the world’s 1.6 billion Muslims were Shiʿi. }}
* {{cite web |url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/ |title=Mapping the Global Muslim Population: A Report on the Size and Distribution of the World's Muslim Population |date=7. 10. 2009 |accessdate=24. 9. 2013 |work=[[Pew Research Center]] |quote=The Pew Forum's estimate of the Shia population (10–13%) is in keeping with previous estimates, which generally have been in the range of 10–15%. Some previous estimates, however, have placed the number of Shias at nearly 20% of the world's Muslim population. }}
* {{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/shi-a |title=Shia |publisher=Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs |quote=Shi'a Islam is the second largest branch of the tradition, with up to 200 million followers who comprise around 15% of all Muslims worldwide... |accessdate=5. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121215070956/http://berkleycenter.georgetown.edu/essays/shi-a |archive-date=15. 12. 2012 |url-status=dead }}
* {{cite book |author=Jalil Roshandel |title=Iran, Israel and the United States |publisher=Praeger Security International |year=2011 |page=15 |url=https://books.google.com/books?id=nVcmKRyID2EC&amp;pg=PA15 |quote=The majority of the world's Islamic population, which is Sunni, accounts for over 75 percent of the Islamic population; the other 10 to 20 percent is Shia. }}&lt;/ref&gt;, iako se u velikom istraživanju oko 25% ispitanika nije svrstalo ni u jedan pravac u islamu već se identifikalo samo kao ''musliman''.&lt;ref&gt;{{cite web|first1=Luis|last1=Lugo|first2=Alan|last2=Cooperman|accessdate=8. 3. 2020|title=The World’s Muslims: Unity and Diversity - Preface|url=https://www.pewforum.org/2012/08/09/the-worlds-muslims-unity-and-diversity-preface/|date=9. 8. 2012|website=Pew Reseach Center}}&lt;/ref&gt; Otprilike 13% muslimana živi u Indoneziji,&lt;ref name=pew2015countries&gt;{{cite web|url=http://www.pewforum.org/2015/04/02/muslims/pf_15-04-02_projectionstables74/|title=10 Countries With the Largest Muslim Populations, 2010 and 2050date=2. 4. 2015|website=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|access-date=7. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; najmnogoljudnijoj državi sa većinskom muslimanskom populacijom, 31% muslimana živi u [[Islam u Južnoj Aziji|Južnoj Aziji]],&lt;ref&gt;{{Cite book|url={{google books|plainurl=y|id=kaubzRxh-U0C}}|page=[https://books.google.com/books?id=kaubzRxh-U0C&amp;pg=PA193 193] |title=South Asian Religions: Tradition and Today|last=Pechilis|first=Karen|last2=Raj|first2=Selva J.|date=2013|publisher=Routledge|isbn=9780415448512 |language=en}}&lt;/ref&gt; regiji sa najbrojnijom populacijom muslimana u svijetu&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://thediplomat.com/2016/01/how-south-asia-will-save-global-islam/|title=How South Asia Will Save Global Islam|last=Diplomat|first=Akhilesh Pillalamarri, The|newspaper=The Diplomat|access-date=7. 2. 2017|language=en-US}}&lt;/ref&gt;, 20% na [[Bliski istok|Bliskom Istoku]] – Sjevernoj Africi&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population10/|title=Middle East-North Africa Overview|date=7. 10. 2009|work=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|access-date=18. 1. 2018|language=en-US}}&lt;/ref&gt;, gdje je islam dominantna religija&lt;ref name=&quot;pewmuslim22&quot;&gt;{{cite web|url=http://pewforum.org/future-of-the-global-muslim-population-regional-middle-east.aspx|title=Region: Middle East-North Africa|website=The Future of the Global Muslim Population|publisher=Pew Research Center|accessdate=22. 12. 2011|date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; i 15% u [[Supsaharska Afrika|supsaharskoj]] i [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]].&lt;ref name=&quot;pewmuslim32&quot;&gt;{{cite web|url=http://pewforum.org/future-of-the-global-muslim-population-regional-sub-saharan-africa.aspx|title=Region: Sub-Saharan Africa|website=The Future of the Global Muslim Population|publisher=Pew Research Center|accessdate=22. 12. 2011|date=27. 1. 2011}}&lt;/ref&gt; Muslimani su velika većina u srednjoj Aziji,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.iranicaonline.org/articles/central-asia-ii|title=CENTRAL ASIA ii. Demography |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica |last=Rowland |first=Richard H. |volume=2 |pp=161–164 |language=en |access-date=25. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; većina na [[Kavkaz]]u&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aj.html|title=Middle East :: Azerbaijan — The World Factbook - Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|access-date=1. 12. 2019|archive-date=9. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035525/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aj.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurasianet.org/the-many-languages-of-islam-in-the-caucasus|title=The Many Languages of Islam in the Caucasus|website=Eurasianet|language=en|access-date=1. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; a rasprostranjeni su i u jugoistočnoj Aziji.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yusuf|first=Imtiyaz|date=|title=The Middle East and Muslim Southeast Asia: Implications of the Arab Spring|url=http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/focus/essay1009_southeast_asia.html|journal=Oxford Islamic Studies|volume=|pages=|archive-url=https://web.archive.org/web/20170320170459/http://www.oxfordislamicstudies.com/Public/focus/essay1009_southeast_asia.html|archive-date=20. 3. 2017|via=}}&lt;/ref&gt; [[Islam u Indiji|Indija]] je država s najvećim brojem muslimanskog stanovništva izvan zemalja sa većinskom muslimanskom populacijom s oko 200 miliona muslimana.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.thehindubusinessline.com/news/world/india-invited-as-guest-of-honour-to-oic-meet-sushma-swaraj-to-attend/article26349752.ece |title=India invited as 'Guest of Honour' to OIC meet, Sushma Swaraj to attend |website=@businessline}}&lt;/ref&gt; Znatne muslimanske zajednice postoje i u [[Islam u AmerikamaAmerici]], [[Islam u Kini|Kini]], [[Islam u Evropi|Evropi]] i [[Islam u Rusiji|Rusiji]].&lt;ref name=&quot;pewmuslim122&quot;&gt;{{cite web|url=http://features.pewforum.org/muslim-population/|title=Muslim Population by Country|website=The Future of the Global Muslim Population|publisher=Pew Research Center|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110209094904/http://www.pewforum.org/The-Future-of-the-Global-Muslim-Population.aspx|archivedate=9. 2. 2011|accessdate=22. 12. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.aljazeera.com/amp/indepth/features/islam-russia-180307094248743.html&amp;ved=2ahUKEwjnwtPN1OXfAhXNSxUIHQhBA4gQFjAMegQIBhAB&amp;usg=AOvVaw27U7hQK-1THu2LP_Be0os7&amp;ampcf=1&amp;cshid=1547207388328|title=Islam in Russia|website=www.aljazeera.com|access-date=28. 12. 2021|archive-date=11. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190111175543/https://www.aljazeera.com/amp/indepth/features/islam-russia-180307094248743.html%26ved%3D2ahUKEwjnwtPN1OXfAhXNSxUIHQhBA4gQFjAMegQIBhAB%26usg%3DAOvVaw27U7hQK-1THu2LP_Be0os7%26ampcf%3D1%26cshid%3D1547207388328|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Islam je najbrže rastuća velika religija na svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.pewforum.org/2015/04/02/main-factors-driving-population-growth/|title=Main Factors Driving Population Growth|date=2. 4. 2015|work=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|access-date=23. 10. 2018|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2015/04/02/living/pew-study-religion/|title=The world's fastest-growing religion is ...|last1=Burke|first1=Daniel|date=4. 4. 2015|accessdate=18. 4. 2015|agency=CNN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;USNewsLippman2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.usnews.com/news/religion/articles/2008/04/07/no-god-but-god|title=No God But God|author=Lippman, Thomas W.|date=7. 4. 2008|publisher=U.S. News &amp; World Report|accessdate=24. 9. 2013|quote=Islam is the youngest, the fastest growing, and in many ways the least complicated of the world's great monotheistic faiths. It is based on its own holy book, but it is also a direct descendant of Judaism and Christianity, incorporating some of the teachings of those religions—modifying some and rejecting others.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:TabulaRogeriana_upside-down.jpg|mini|370p|desno|Tabula Rogeriana, izrađena od strane arapskog geografa i kartografa [[Muhamed El-Idrisi|Muhameda El-Idrisija]] 1154. godine, jedna je od najnaprednijih drevnih mapa svijeta. El-Idrisi je također pisao o različitim muslimanskim zajednicama koje je pronašao u raznim zemljama]]

{{Glavni|Historija islama}}

Historija islama je kako historija samog islama kao religije, također i islama kao svojevrsnog kulturnog, društvenog ili političkog svjetskog fenomena. Islam je nastao na [[Arapsko poluostrvo|Arabijskom poluostrvu]], početkom 7. vijeka, objavom [[Kur'an]]a [[Muhammed]]u [[S.a.v.s.|s.a.w.s.]] u mjesecu [[ramazan]]u. Za vrijeme [[Rašidunski halifat|Rašidunskog halifata]] islam se brzo proširio poluostrvom i susjednim zemljama a samo 100 godina nakon poslanikove smrti islamska država obuhvatala je teritoriju od [[Španija|Španije]] na zapadu preko [[Sicilija|južne Italije]], Sjeverne Afrike i Bliskog istoka do [[Centralna Azija|Centralne Azije]] na istoku.

Nakon Muhammedove smrti 632. godine, njegovi nasljednici (halife) nastavili su voditi muslimansku zajednicu na osnovu njegovih učenja i smjernica iz Kur'ana. Većina muslimana smatra da su prva četiri nasljednika ''pravilno vođeni'' ili Rašidun te otuda i naziv tog perioda [[Pravedni halifat]]. Osvajanja koja su se desila tokom Pravednog halifata proširila su islam izvan Arapskog poluostrva a koji se protezao od sjeverozapada Indije, preko srednje Azije, Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, južne Italije i Iberijskog poluostrva, do Pirineja. Arapski muslimani, međutim, nisu bili u stanju osvojiti čitavo kršćansko bizantijsko carstvo u Maloj Aziji. Uspešni [[Emevijski halifat]] pokušao je dvije neuspele opsade Carigrada, 674. do 678.i 717/718. U međuvremenu, muslimanska zajednica se razdvojila na dva suparnička, sunitska i šiitska pravca nakon ubistva trećeg od pravednih halifa [[Osman ibn Affan|Osmana]] 656. godine, što je rezultiralo krizom podjele koja nikada nije riješena. Fitne, tj. smutnje koje su uslijedile i [[Abasidska revolucija]] (746–750) također su definitivno uništili političko jedinstvo muslimana koji su od tada naseljavali više država. Vladavinu Gaznavida naslijedilo je Guridsko Carstvo čija se vladavina pod vodstvom Muhammeda bin Bahtijara Khaljija proširila sve do [[Bengal]]a, gdje su indijski propagatori islama postigli svoj najveći uspjeh u pogledu [[Da'va|da've]] i broja prelazaka u islam. Kutbajdin Ajbak osvojio je Delhi 1206. godine i započeo vladavinu unutar novoosnovanog [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]], uzastopni niz dinastija koje su sintetizovale indijsku civilizaciju sa širom komercijalnom i kulturnom mrežom Afrike i [[Evroazija|Evroazije]] uveliko su povećale demografski i ekonomski rast u Indiji i odvratile upad Mongola u prosperitetnu [[Indogangetska ravnica|Indogangetsku ravnicu]] i ustoličile jednu od rijetkih muslimanskih vladarica, [[Razija Sultana|Raziju Sultanu]]. Istaknule su se velike imperije u kojima dominiraju muslimani, poput [[Abasidski halifat|Abasida]], [[Fatimidski halifat|Fatimida]], [[Almoravidska dinastija|Almoravida]], [[Seldžuci|Seljdžuka]], Ajurana, [[Adalski sultanat|Adalskog sultanata]] i Warsangalija u Somaliji, [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] na indijskom potkontinentu (Indija, Bangladeš, Afganistan itd.), [[Safavidsko carstvo|Safavida]] u Perziji i [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u Anadoliji, bili su među najuticajnim i najuglednim silama u historiji.

Kolonijalizam 19. i dekolonizacija 20. vijeka rezultirali su s nekoliko nezavisnih država sa muslimanskom većinom širom svijeta, sa stavovima i političkim uticajima koji su islamu dopali i koji su znatno drugačiji od jedne do druge države u kojoj su muslimani većina. Muslimanski narodi u tim državama su se ''vrtili'' oko pitanja kompatibilnosti islama s drugim ideološkim konceptima kao što su [[sekularizam]], [[nacionalizam]] (posebno arapski nacionalizam i [[panarabizam]], nasuprot [[Panislamizam|panislamizmu]]), [[socijalizam]], [[demokratija]] ([[Islamska demokratija]]), [[republikanizam]] ([[Islamska republika]]), [[liberalizam]] i [[progresivizam]], [[feminizam]], [[kapitalizam]] i dr.

=== Klasična kultura ===
{{Glavni|Zlatno doba islama}}

Termin ''Zlatno doba islama'' se pripisuje razdoblju u historiji u kojem su cvjetali nauka, kultura uz sveopći ekonomski razvoj, na područjima gdje su muslimani činili većinu stanovništva.&lt;ref name=Saliba&gt;[[George Saliba]] (1994), ''A History of Arabic Astronomy: Planetary Theories During the Golden Age of Islam'', pp. 245, 250, 256–7. [[New York University Press]], {{ISBN|0-8147-8023-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=King&gt;{{cite journal | doi = 10.1086/353360 | last1 = King | first1 = David A. | year = 1983 | title = The Astronomy of the Mamluks | url = https://semanticscholar.org/paper/f6d729951791821ed435a9819edbc6726650c3fe| journal = Isis | volume = 74 | issue = 4| pages = 531–555 | ref = harv}}&lt;/ref&gt; Tradicionalno se smatra da je period zlatnog doba započelo za vrijeme vladavine petog [[Abasidski halifat|abasidskog halife]] [[Harun er-Rašid|Haruna er-Rašida]] (786. – 809) uspostavljanjem ''[[Kuća mudrosti|Kuće mudrosti]]'' u [[Bagdad]]u, gde su učenjaci iz raznih dijelova svijeta pokušali da okupe i prevedu sve poznato svjetsko znanje na arapski jezik. To doba procvjeta islamskog svijeta, prema većini historičara, završilo je propadanjem abasidskog halifata uslijed mongolskih invazija i [[Pustošenje Bagdada (1258)|pustošenja Bagdada 1258]].&lt;ref name=&quot;Tahir Abbas&quot;&gt;{{cite book|title=Islamic Radicalism and Multicultural Politics |url={{Google books |plainurl=yes |id=JdC90uc8PfQC |page=9}} |accessdate=26. 8. 2012|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=978-1-136-95960-8|page=9|date=1. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; Na Abaside su utjecali kur'anske naredbe i [[hadis]]i, poput one da je ''tinta učenjaka vrjednija od krvi [[šehid]]a'' koja je naglasila vrijednost znanja. Tadašnji glavni islamski gradovi kao što su Bagdad, [[Kairo]] i [[Kordoba]] postali su glavni intelektualni centri za nauku, filozofiju, medicinu i obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/?id=mOquCzBX3xcC&amp;pg=PR7&amp;dq=golden+age+of+islam+university#v=onepage&amp;q=golden%20age%20of%20islam%20university&amp;f=false |title=A History of Arabic Astronomy: Planetary Theories During the Golden Age of Islam |author=George Saliba |date=juli 1995|accessdate=24. 10. 2012|isbn=9780814780237}}&lt;/ref&gt;  U tom periodu muslimanski svijet je bio skup kultura; prikupljali su i usavršavali znanje stečeno iz starih grčkih, rimskih, perzijskih, kineskih, indijskih, egipatskih i feničanskih civilizacija.&lt;ref name=&quot;Vartan&quot;&gt;Vartan Gregorian, &quot;Islam: A Mosaic, Not a Monolith&quot;, Brookings Institution Press, 2003, pp. 26–38 {{ISBN|0-8157-3283-X}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Islam je po broju pripadnika druga religija na svijetu. Prema studiji iz 2010. godine, objavljene u januaru 2011.,&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2011/01/27/future-of-the-global-muslim-population-preface/ Muslimansko stanovništvo po državama] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; 1,57 milijardi ljudi se izjašnjava kao muslimani što čini više od 23% svjetske populacije.&lt;ref&gt;[http://www.deccanchronicle.com/140614/commentary-op-ed/article/turmoil-world-islam Previranja u svijetu islama] Pristupljeno 7. juna 2015.&lt;/ref&gt; Prema Pew Research Center-u u 2010. godini bilo je 49 država sa većinski muslimanskim stanovništvom.

=== Države sa najbrojnijom muslimanskom populacijom ===

Izuzev [[Indija|Indije]], [[Nigerija|Nigerije]], [[Etiopija|Etiopije]], [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] u svim sljedećim nabrojanim državama muslimani čine većinu.

{{Div col}}
*[[Indonezija]] 207.176.162 (87.2%&lt;ref name=&quot;sp2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://sp2010.bps.go.id/index.php/site/tabel?tid=321&amp;wid=0 |title=Penduduk Menurut Wilayah dan Agama yang Dianut |date=15. 5. 2010 |work=Sensus Penduduk 2010 |publisher=Badan Pusat Statistik |location=Jakarta, Indonesia |at= |trans-title=Populacija po regionima|accessdate=|quote=}} Muslimani 207176162 (87.18%), Kršćani 16528513 (6.96), Hinduisti 4012116 (1.69), Budisti 1703254 (0.72), Konfučijisti 117091 (0.05), Ostali 299617 (0.13) Ukupno 237641326&lt;/ref&gt;)
*[[Pakistan]] 178.097.000 (96.4%)
*[[Indija]] 177.286.000 (14.6%)
*[[Bangladeš]] 145.312.000 (90.4%)
*[[Nigerija]] 75.728.000 (47.9%)
*[[Iran]] 74.819.000 (99.6%)
*[[Turska]] 74.660.000 (98.6%)
*[[Egipat]] 73.746.000 (90%)
*[[Alžir]] 34.780.000 (98.2%)
*[[Maroko]] 32.381.000 (99.9%)
*[[Irak]] 31.108.000 (98.9%)
*[[Sudan]] 30.855.000 (97%)&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.sd.undp.org/sudan%20overview.htm
|title=Sudan Overview
|publisher=http://www.sd.undp.org/
|accessdate=7. 6. 2015
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120605132439/http://www.sd.undp.org/sudan%20overview.htm
|archivedate=5. 6. 2012
|url-status=dead
}}&lt;/ref&gt;
*[[Afganistan]] 29.047.000 (99.8%)
*[[Etiopija]] 28.721.000 (33.8%)
*[[Uzbekistan]] 26.833.000 (96.5%)
*[[Saudijska Arabija]] 25.493.000 (97.1%)
*[[Jemen]] 24.023.000 (99.0%)
*[[Kina]] 23.308.000 (1.8%)
*[[Sirija]] 20.895.000 (92.8%)
*[[Malezija]] 17.139.000 (61.4%)
*[[Rusija]] 16.379.000 (11.7%)
*[[Niger]] 15.627.000 (98.3%)
{{Div col end}}

Muslimani također nastanjavaju i imaju službeni status u sljedećim državama i područjima:

* [[Afrika]]: 
:: [[Sjeverna Afrika]]: Maroko, Alžir, [[Tunis]], [[Libija]], Egipat, Sudan; 
:: [[Sjeveroistočna Afrika]]: [[Somalija]], [[Somaliland]] (de facto država), [[Eritreja]], [[Etiopija]] i [[Džibuti]]; 
:: [[Zapadna Afrika]]: [[Mali]], [[Senegal]], [[Gambija]], [[Gvineja]], [[Gvineja Bisau]], [[Burkina Faso]], [[Sijera Leone]], Niger i Nigerija.

* [[Azija]]: 
:: [[Centralna Azija]]: [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]], Uzbekistan, Xinjiang (Kina)
:: [[Jugozapadna Azija]]: arapske države kao što su Saudijska Arabija, Irak, [[Oman]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Kuvajt]] i nearapske države kao što su Turska, [[Sjeverni Kipar]] i Iran.
:: [[Južna Azija]]: Afganistan, Pakistan, Bangladeš i [[Maldivi]]
:: [[Jugoistočna Azija]]: Indonezija, [[Brunej]] i Malezija
:: [[Istočna Azija]]: dijelovi Kine ([[Ningxia]])

* [[Evropa]]: 
::: [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Kosovo]], dijelovi Rusije ([[Sjeverni Kavkaz]] i [[Regija Volga]]) i [[Ukrajina|Ukrajine]] (posebno na [[Krim]]u)

== Demografija ==
[[Datoteka:Jakarta_Skyline_Part_2.jpg|mini|370p|desno|Pogled na [[Jakarta|Jakartu]], Indonezija. Ova zemlja ima najbrojniju muslimansku populaciju na svijetu]]
Oko 23% svjetske populacije su muslimani. Prema trenutnim procjenama broj muslimana u svijetu iznosi oko 1,6 milijardi. Muslimani su većinsko stanovništvo u 49 država i govore stotinama jezika (preko četrdeset jezika govori se samo u Iranu), a dolaze iz različitih etničkih skupina. Glavni jezici kojima govore muslimani uključuju: [[arapski]], [[urdu]], [[bengalski]], pandžabski, [[Malajski jezik|malajski]], [[javanski]], [[sudanski]], svahili, hausa, fula, berberski, tuareški, somalijski, [[albanski]], [[bosanski]], [[ruski]], [[turski]], [[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[kazaški]], [[uzbečki]], [[tatarski]], [[perzijski]], [[Paštu jezik|paštu]], belučki, sindski, kašmirski i mnogi drugi jezici.

=== Religija ===

Dva glavna pravca u islamu su [[Sunitski islam|sunitski]] i [[šiitski islam]]. 
Veliku većinu muslimana u svijetu čine suniti i to između 87 i 90 procenata.&lt;ref&gt;[http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/ Globalna muslimanska populacija] Pristupljeno 8. juna 2015.&lt;/ref&gt;

Šiiti i pripadnici ostalih pravaca u islamu sačinjavaju oko 10-13% od ukupnog muslimanskog stanovništva.

10 država s najvećim procentom šiitskih muslimana su: Iran (93%), Azerbejdžan (61%), Irak (55%), Jemen (36%), Liban (27%),&lt;ref&gt;[http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2010/148830.htm Religijske slobode] Pristupljeno 8. juna 2015.&lt;/ref&gt; Pakistan (25%), Sirija (17%), Turska (15%), Afganistan (15%) i Indija (2,7%).&lt;ref&gt;[http://www.adherents.com/largecom/com_shiite.html Najveće šiitske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100707163846/http://www.adherents.com/largecom/com_shiite.html |date=7. 7. 2010 }} Pristupljeno 8. juna 2015.&lt;/ref&gt;

==== Geografska distribucija ====
U islamu postoje različite pravne škole, tj. škole [[fikh]]a tako da danas unutar sunitskog islama postoje četiri takve škole odnosno [[mezheb]]a: 
* [[Hanefijski mezheb|hanefijski]] 
* [[Malikijski mezheb|malikijski]] 
* [[Šafijski mezheb|šafijski]] i
* [[hanbelijski mezheb]].

{{multiple image
| width = 450
| align = center
| footer =
| image1 = Madhhab Map2a.png
| caption1 = Glavni [[mezheb]]i i njihova distribucija po muslimanskim zemaljama
| image2 = Prevailing world religions map.png
| caption2 = Mapa glavnih denominacija i religija svijeta
| footer_align = center
}}

== Ekonomija ==
{{multiple image
 |align=right
 |image1=Sarajevo Twist Tower.jpg
 |width1=150
 |caption1=[[Avaz Twist Tower]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]
 |alt1=
 |width2=150
 |caption2=
 |image2=
 |alt2=
 |width3=150
 |caption3=[[Petronas Towers]] u [[Kuala Lumpur]]u
 |image3=Petronas Panorama II.jpg
 |alt3=
}}
Glavne ekonomije islamskog svijeta sastoje se od pojedinih ekonomskih sistema zapadne Azije, Južne Azije, jugoistočne Azije, glavnine ekonomija Bliskog istoka, Sjeverne i Zapadne Afrike.&lt;ref&gt;Including Islamic states, Secular states, Nations with state religions, and those nations with no declaration that have a notable Islamic religious majority as percentage of the population.&lt;/ref&gt;

Islamska ekonomija zabranjuje lihvarenje dok se u većini muslimanskih zemalja koristi zapadno bankarstvo.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}

[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Muslimani]]</text>
      <sha1>8779ooiz9iglmtnwtl3tz8zoy6ta2qx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Babonići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>390565</id>
    <revision>
      <id>3425810</id>
      <parentid>3256896</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T17:40:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>11028</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3354" xml:space="preserve">'''Babonići'''  (''Babonegi'') su  bili [[hrvat]]ska vlastelinska porodica  koja je prvopomenuta  krajem 12. stoljeća.  Njihovi posjedi  su obuhvatali područje srednjovjekovne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srednjovjekovna Bosna|Bosne]]. U  [[Bosna|Bosni]] su posjedovali imanje oko rijeke [[Sana|Sane]], a sjedište im je bilo u Blagaju (danas Blagaj Japra).

Prvi poznati član ove loze bio je  je Stjepan I, sa početnim posjedima  Babonića nalazili na desnoj obali Kupe,  između današnjeg [[Karlovac|Karlovca]] i [[Sisak|Siska]]. Najstariji im je posjed bila Vodica, prema kojoj su nazivani ''vodičkim knezovima''.  Nakon toga, glavno uporište im je bio  grad Steničnjak (danas [[Sjeničak]]) prema kojem su dobili  i oznaku  ''de Stenischnach''.   Babonići su bili jedna od loza sa plemićkom titulom ''nobiles ultra Gozd'' (plemstvo sa suprotne strane Gvozda).

U [[1241]]. Babonićima je kralj [[Bela IV]]  dao bulu (uredbu) kojom ih  je oslobodio plaćanja poreza i pravo izuzuzeća od banske vlasti. Pretpostavlja se a  da je to bio uzvrat za   pomoć  kralju pri povlačenja pred [[Tatari|Tatarima]] preko [[Zagreb|Zagreba]] do jadranske obale. Uspon ove porodice  se javlja  se krajem 13. stoljeća, u toku  prijestolonasljednih borbi između zadnjeg [[Arpadovići|Arpadovića]],  Andrije III. Mlečanina i [[Anžuvinci|Anžuvinaca]], kada su Babonići  iskoristili  za njih povoljnu priliku da, uz [[Šubići|knezove Bribirske]], postanu najmoćnija vlastela. 

U zenitu  moći bili su za vladavine  [[Stjepan Babonić|Stjepana IV.]], [[ban|banom]] &quot;čitave Slavonije&quot;, kada im posjedi obuhvataju područja  od [[Kranjska|Kranjske]] do [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i od [[Sava|Save]] do Gvozda.&lt;ref&gt;Povijest Hrvata - srednji vijek: 217. Školska knjiga, Zagreb, 2003.&lt;/ref&gt;

[[Knezovi Blagajski]]  su bili  jedan od ogranaka loze Babonića, nastao u 14. stoljeću.  Naziv  Blagajski (''de Blagay'') dobili su prema novom sjedištu u gradu [[Blagaj Japra|Blagaju na Sani]] (danas Blagaj Japra). Njihov rodonačelnik je  bio [[Dujam Babonić]], za koga se zna da je bio sin Radoslava II Babonića i da je umro oko [[1370]].). Vladao je  na područjima  [[Dubica|Dubice]], Vodice i Sane. Taj posjed i pravo nasljedstva potvrdio [[Ugarska|ugarski]] kralj [[Ludovik I. Anžuvinski]].

Tokom 15. stoljeća,  knezovi Blagajski se uključuju ratove protiv [[Osmanlije|Osmanlija]], ali se nakon pustošenjima njihovih  posjeda, na  kraju 16. stoljeća, povlače u Kranjsku. Tamo se od [[1582]]. godine ubrajaju u red kranjskih staleža.

Iz  loze Babonića su bili slijedeći banovi:
*Stjepan II Babonić, primorski ban ([[1243]].-[[1249]].);
*Stjepan III (II), slavonski ban ([[1288]].-[[1295]].);
*[[Stjepan Babonić|Stjepan IV (III)]], slavonski ban ([[1299]]., [[1310]].-[[1316]].);
*Radoslav I, slavonski ban ([[1287]].-[[1293]].).&lt;ref&gt;Povijest Hrvata - srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003.&lt;/ref&gt;
*Ivan Babonić, slavonski ban ([[1316]].-[[1323]].) i hrvatski ban ([[1322]].-[[1323]].)
Posljednji poznati  potomak Babonića bio je ''grof Ludvig Blagajski'', koji je umro u Ljubljani [[1898]].).

==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Stjepan Babonić]]
*[[Donji Kraji]]
*[[Knezovi Blagajski]] 
[[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Historija Slavonije]]</text>
      <sha1>kwpncbj677e1hi8kez4m7sfh9iggkkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kaunas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393162</id>
    <revision>
      <id>3425852</id>
      <parentid>3222110</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T22:25:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2822" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vytautas_the_Great_Bridge_from_hill,_Kaunas,_Lithuania_-_Diliff.jpg|desno|mini|250x250px|Pogled na Kaunas, Litvanija]]
'''Kaunas''' je drugi najveći [[grad]] u [[Litvanija|Litvaniji]] i kroz historiju je bio vodeći centar Litvanijskog ekonomskog, akademskog i kulturnog života. Kaunas je bio najveći grad i centar [[Regija|regije]] u [[Trakai Općina|Općini Trakai]] [[Velika grofovija Litvanije|Velike grofovije Litvanije]] od 1413. U [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]] bio je glavni grad [[Kaunas Guvernorat|Kaunas guvernorata]] od 1843. do 1915. Postao je jedini [[Privremeni glavni grad Litvanije|privremeni]] [[glavni grad]] u [[Evropa|Evropi]] tokom [[Međuratni period|međuratnog perioda]]. [[Glavni grad|Glavni je grad]] [[Okrug Kaunas|Okruga Kaunas]], sjedište gradske uprave Kaunasa [[Uprava Kaunas Distrikta|Uprave Distrikta]]. Također je sjedište [[Diocesa rimske katoličke crkve Kaunasa|Diocese rimske katoličke crkve Kaunasa]]. Kaunas se nalazi na ušću dviju najvećih litvanskih rijeka, [[Neman (Rijeka)|Nemunas]] i [[Neris]], i blizu [[Kaunasko jezero|Kaunaskog jezera]], najveće vodene površine u cijeloj Litvaniji.

Ime grada ima [[Litvanski jezik|litvansko]] porijeklo i najvjerovatnije potiče od [[Lično ime|ličnog imena]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last = Zinkevičius|first = Zigmas|authorlink = Zigmas Zinkevičius|title = Senosios Lietuvos valstybės vardynas|publisher = [[Mokslo ir enciklopedijų leidybos institutas]]|year = 2007|location = Vilnius|page = 42|url = |doi = |id = |isbn = 5-420-01606-0}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Greater_coat_of_arms_of_Kaunas_(Lithuania).PNG|desno|mini|Grb Kaunasa]]
[[Datoteka:Vilniaus_Street_Scene,_Kaunas,_Lithuania_-_Diliff.jpg|desno|mini|[[Centras (Kaunas)|Kaunas, stari grad]]]]

=== Administrativne podjele ===
Kaunas je podijeljen na 12 [[Elderati Litvanije|elderata]]:
{| class=&quot;&quot;
|
* [[Aleksotas]]
* [[Centras (Kaunas)|Centras]]
* [[Dainava (Kaunas)|Dainava]]
* [[Eiguliai]]
* [[Gričiupis]]
* [[Panemunė (Kaunas)|Panemunė]]
|
* [[Petrašiūnai]]
* [[Šančiai]]
* [[Šilainiai]]
* [[Vilijampolė]]
* [[Žaliakalnis]]
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Kaunas_KaunasCathedral_01.jpg|Katedrala u Kaunasu
Jezuitu_baznycia_2006-06-11.jpg|Crkva St. Francis Xavier
Kauno_musulmonu_mecete1.2007-04-06.jpg|Džamija u Kaunasu
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Reflist|colwidth = 30em}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kaunas}}
{{Wikivoyage|Kaunas}}
* [http://www.kaunas.lt/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121218095653/http://kaunas.lt/ |date=18. 12. 2012 }}
* [http://visit.kaunas.lt/ Turistički informativni centar za regiju Kaunasa]
* [http://www.kaunasguide.org/ Kaunas – turistički vodič]

{{Evropski gradovi kulture}}

[[Kategorija:Kaunas|*]]
[[Kategorija:Gradovi u Litvaniji]]
[[Kategorija:Bivši glavni gradovi]]</text>
      <sha1>0uc3kus92e254swdqxhs68qws9hw6a5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pantenol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412071</id>
    <revision>
      <id>3425838</id>
      <parentid>3041317</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:13:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>136707</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5170" xml:space="preserve">
{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula   =  [[Datoteka:Dexpanthenol.svg|250px]]
| Hemijski spoj = Pantenol
| Druga imena  = Bepanten; Dekspantenol &lt;br&gt;[[IUPAC]] ime: 2,4-dihidroksi-''N''-(3-hidroksipropil)-3,3-dimetilbutanamid
| Sumarna formula  =  C&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;19&lt;/sub&gt;NO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
| CAS registarski broj = 16485-10-2&lt;br&gt;81-13-0
| SMILES               = CC(C)(CO)C(O)c(:[o]):[nH]CCCO
| SMILES1 = CC(C)(CO)C(O)C(=O)NCCCO
| InChI                =1S/C9H19NO4/c1-9(2,6-12)7(13)&lt;br&gt;8br(14)10-4-3-5-11/h7,11-13H,&lt;br&gt;3-6H2,1-2H3,(H,10,14)
| Kratki opis          =Bezbojna tečnost
| Molarna masa         = 
| Agregatno stanje     = Tečno
| Gustoća              = 1,2 g mL&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; (na 20&amp;nbsp;°C)
| Tačka topljenja      = 66 do 69
| Tačka ključanja      = 
| Pritisak pare        = 
| Rastvorljivost       = 
| Viscosity = 
| Dipolni moment       = 
| NFPA 704             = {{NFPA 704 |H = 0 |F = 0| R = 0}}
}}
'''Pantenol'''  ili '''pantotenol''' je [[alkohol]]ni [[Analog (hemija)|analog]] [[Pantotenska kiselina|pantotenske kiseline]] ([[vitamin B5|vitamin B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;]]) i kao takav [[provitamin]] vitamina B&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;. U organizmima se brzo [[Oksidacija|oksidira]] u pantotenat (pantotensku kiselinu). Na sobnoj temperaturi, pantenol je visoko [[Viskoznost|viskozna]] i prozirna tečnost, ali su [[soli]] pantotenske kiseline (naprimjer, natrij pantotenat) u vidu tipskog bijelog praha. Rastvorljiv je u vodi, [[alkohol]]ima, [[propilen glikol]]u, [[dietil eter]]u i [[hloroform]]u, te blago rastvorljiv u [[glicerin]]u.&lt;ref name=&lt;&quot;Alberts&quot;&gt;{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Volet-Volet&quot;&quot;&gt;{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bajrović&quot;&gt;{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}&lt;/ref&gt;

Produžena hemijska formula pantenola je:
;HO-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-C(CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-CH(OH)-CONH-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-OH.

Pantenol se javlja u obliku dva [[enantiomer]]a, &lt;small&gt;D&lt;/small&gt; i &lt;small&gt;L&lt;/small&gt;. Samo je &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-pantenol (''dekspantenol'') biološki aktivan, ali oba oblika imaju hidratantna svojstva. Za kozmetičku upotrebu, pantenol dolazi ili u &lt;small&gt;D&lt;/small&gt; obliku ili kao racemska (razgranata) mješavina &lt;small&gt;D&lt;/small&gt; i &lt;small&gt;L&lt;/small&gt; (&lt;small&gt;DL&lt;/small&gt; -pantenol).

== Upotreba ==
[[Datoteka:Bepanthen®_—_BAYER_—_Augen-_und_Nasensalbe_(Dexpanthenol)_mit_Verpackung_und_Beipackzettel_—_Deutschland.jpg|thumb|lijevo|Bepanten – losion za njegu očiju i nosa.]]
U [[Kozmetika|kozmetičkim]] preparatima za ličnu njegu, pantenol je [[humektant]] (ovlaživač), [[emolijent]] (ublaživač) i  [[omekšivač]]. Pantenol izvlači vlagu iz [[Atmosfera|atmosfere]] i lahko se veže za [[Molekula|molekule]] vode. Kada se upotrebljava za kosu pantenol će pomoći da se vlaži, a daje joj glatkoću i sjaj. Zbog toga je postao vrlo popularan sastojak u šamponima i losionima.

U [[masti]]ma, pantenol efikasno prodire u kožu. Ponekad se miješa sa [[alantoin]]om, u koncentracijama do 2-5%, a koristi se za liječenje [[opekotina]], blagih ozljeda i manjih kožnih oboljenja. Poboljšava hidrataciju, smanjuje svrab i upalu kože, a ubrzava i povećava stopu liječenja [[Epiderma|epidermnih]] rana.&lt;ref name=EbnerEtAl2002&gt;{{ cite journal | author = Ebner F, Heller A, Rippke F, Tausch I | title = Topical Use of Dexpanthenol in Skin Disorders | journal = American Journal of Clinical Dermatology | year = 2002 | volume = 3 | issue = 6 | pages = 427–433 | pmid = 12113650 | doi=10.2165/00128071-200203060-00005}}&lt;/ref&gt;

Ako se proguta, pantenol se metabolizira u [[Pantotenska kiselina|pantotensku kiselinu]].

== Sinonimi ==
[[Datoteka:Dexpanthenol by Danny S. - 001.JPG|thumb|250px|desno|Dekspantenol.]]
Ostala imena za pantenol su:
* Butanamid, 2,4-dihidroksi-''N''-(3-hidroksipropil)-3,3-dimetil-, (''R'')-
* Butiramid, 2,4-dihidroksi-''N''-(3-hidroksipropil)-3,3-dimetil-, &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-(+)-
* Butanamid, 2,4-dihidroksi-''N''-(3-hidroksipropil)-3,3-dimetil-, (2''R'')-
* &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Panthenol
* Dekspantenol 
* Dekspantenolum
* Propanolamin, ''N''-pantoil-
* d-Pantotenil alkohol
* Bepanten

== Također pogledajte ==
*[[Pantotenska kiselina]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.pdrhealth.com/drug_info/nmdrugprofiles/nutsupdrugs/pan_0196.shtml PDR Online : Pantothenic Acid]
* [http://sci-toys.com/ingredients/panthenol.html Sci-toys: ingredients: panthenol]
* [https://web.archive.org/web/20100125072625/http://www.dsm.com/en_US/html/dnp/prod_vit_panto.htm DSM Nutritional Products Panthenol]
* [http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=4678&amp;loc=ec_rcs#x291, PubChem Compound

{{vitamini}}
[[Kategorija:B vitamini]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Kozmetičke hemikalije]]
[[Kategorija:Amidi]]</text>
      <sha1>6uhlnfoaiw4s2kkofqvwvykeq5498e1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445718</id>
    <revision>
      <id>3425879</id>
      <parentid>3395211</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:45:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5662" xml:space="preserve">[[File:Bezistan, Sarajevo.jpg|mini|desno|Bezistan u Sarajevu]]
''' Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa''' nalazi se  na području općine Stari Grad i malim dijelom u općini Centar, [[Sarajevo]]. Najveći broj ovih objekata nalazi se oko Gazi Husrev-begove džamije, koja je sastavni dio ove graditeljske cjeline.  Zajedno sa pokretnom imovinom proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 12. do 18. maja  2009. godine u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay,  Martin Cherry,  [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]]) i [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća).&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Gazihusr%20vakuf%20kompl%20BOS.pdf|title= Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH|accessdate= 9. 2. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu osnovan je 1531. godine i predstavlja jednu od najstarijih institucija koje djeluju u kontinuitetu u jugoistočnoj Evropi. Osnivač ovog vakufa je [[Gazi Husrev-beg]], tada na dužnosti bosanskog sandžak-bega, koji je svoje veliko bogatstvo uložio u gradnju kapitalnih objekata u Sarajevu, koji ovom gradu daju status važnog privrednog i kulturnog centra. Gazi Husrev-beg je sa tri vakufname uvakufio svu svoju imovinu iz Bosne koju je sam stekao, i [[Rumelija|Rumelije]] u [[Grčka|Grčkoj]] koju je naslijedio od oca. Prva Gazi Husrev-begova vakufnama iz 1531. godine je pisana za džamiju, imaret i hanikah. Druga vakufnama iz 1537. godine pisana je za Kuršumliju medresu. Od ostatka novčanih sredstava nakon izgradnje medrese nabavljene su tada najpoznatije knjige i osnovana biblioteka. Trećom vakufnamom iz 1537. godine uvakufljena je dodatna imovina za izdržavanje džamije. Originali ovih vakufnama nisu sačuvani, ali su sačuvani prijepisi koji su uz svjedoke ovjereni po šerijatskom sudu tako da odgovaraju originalu. Gazi Husrev-begov vakuf danas u velikoj mjeri egzistira na principima ustanovljenim vakufnamama iz prve polovine XVI vijeka.
== Spisak objekata ==
&lt;ol style=&quot;list-style-type:lower-alpha&quot;&gt;
&lt;li&gt;Objekti ili graditeljske cjeline nastale tokom [[Osmansko carstvo|osmanskog perioda]] ranije proglašene nacionalnim spomenicima:&lt;/li&gt;
* [[Begova džamija|Kompleks Gazi Husrev-begove džamije sa haremom]]
* [[Gazi Husrev-begova medresa|Kompleks Kuršumli medrese i Hanikah]]
* [[Gazi Husrev-begov bezistan]]
* [[Tašlihan]]
* [[Hadžimuratovića Daire|Dio objekta Daire]]
* [[Sarajevska sahat-kula|Sahat-kula]]
* [[Hastahana|Nekadašnja Hastahana]]
&lt;li&gt;Graditeljski kompleksi ili objekti poslovnog karaktera namijenjeni ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata (izdržavani objekti), ili hajrati od izuzetne kulturno-historijske vrijednosti nastali tokom osmanskog perioda koji ranije nisu bili proglašeni nacionalnim spomenicima&lt;/li&gt;
* [[Gazi Husrev-begov hamam]]
* [[Morića han]]
&lt;li&gt;Ostali graditeljski kompleksi ili objekti poslovnog karaktera namijenjeni ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata, nastali tokom osmanskog perioda:&lt;/li&gt;
* Nekadašnji „Veliki han“:
* Dućani južno od Gazi Husrev-begove džamije
* Dućani sjeveroistočno od  Gazi Husrev-begove džamije
* Dućani zapadno od  Gazi Husrev-begove džamije
* Dućani koji se nalaze istočno od Gazi Husrev-begove džamije sa obje strane  ulice Čizmedžiluk
* Dućani u ulici Kazazi
* Dućani na sjevernoj strani ulice Sarači
* Dućani na istočnoj strani Gazi Husrev-begove ulice
&lt;li&gt;Objekti poslovnog karaktera namijenjeni ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata nastali tokom [[Austro-Ugarska|austrougarskog]] perioda koji su ranije proglašeni nacionalnim spomenicima:&lt;/li&gt;
* [[Hotel Stari Grad|Nekadašnji hotel „Stari Grad“]]
&lt;li&gt;Ostali objekti poslovnog karaktera namijenjeni ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata nastali tokom austrougarskog perioda:&lt;/li&gt;
* Stambeni objekat u ulici Sime Milutinovića 8
* Historijska građevina na Obali Kulina bana (bivša zgrada policije)
* Stambeno-poslovni objekat u ulici Edhema Mulabdića
* Stambeno-poslovni objekat u Kulovića ulici
&lt;li&gt;Objekti konačno oblikovani tokom austrougarskog perioda koji su vremenom dograđivani i mijenjali namjenu:&lt;/li&gt;
* Đulagin dvor
&lt;li&gt;Izdržavani objekti (hajrati) nastali u periodu između dva svjetska rata:&lt;/li&gt;
* Zgrada nekadašnjeg Gazi Husrev-begovog mekteba u ulici Ćemerlina
&lt;li&gt;Objekti poslovnog karaktera namijenjeni ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata nastali u periodu između dva svjetska rata:&lt;/li&gt;
* Građevine i zemljište u ulici Tekija čikma
&lt;li&gt;Objekti poslovnog karaktera namijenjeni ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata nastali tokom osmanskog perioda čija je historijska vrijednost značajno umanjena:&lt;/li&gt;
* Dućani u ulici Safet-bega Bašagića i Tahčića sokaku
&lt;li&gt;Parcele na kojima su se nalazili objekti ili graditeljske cjeline od ambijentalnog značaja za historijsko jezgro Sarajeva, a danas su srušene ili parcele vezane uz značajne graditeljske cjeline nastale tokom osmanskog ili austrougarskog perioda:&lt;/li&gt;
&lt;/ol&gt;

== Literatura ==
* Ahmed Mehmedović, Gazi Husrev-beg i njegove zadužbine, Sarajevo 2005. 
* Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 
* Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973. 
== Reference ==
{{reference}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
{{Građevine u Sarajevu}}
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>88rx8u799w0mwko7wpdsi9jbddc6r49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakr-babina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489295</id>
    <revision>
      <id>3425862</id>
      <parentid>3425424</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:18:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10627" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Bakr-babina džamija
| slika                       = Bakr-babina Mosque, closer view.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = Bakr-babina džamija u Sarajevu
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Hadži Alija Bakr-baba
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1544.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Bakr-babina džamija''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[džamija]] koja se nalazi pored arheološkog parka [[Atmejdan]], na lijevoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]]. U kompleksu Bakr-babine džamije nalazili su se sljedeći objekti: medresa hadži Ismaila ef. Misrije, kutubhana (biblioteka) [[Abdulah Kantamirija|Abdullaha ef. Kantamirije]] i česme uz Bakr-babinu džamiju. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine donijela je odluku, kojom se arheološko područje [[Atmejdan]] u Sarajevu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2530|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=11. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Kompleks Bakr-babine džamije ==
Džamiju je sagradio sarajevski trgovac hadži Alija Bakr-baba 1544. godine na Atmejdanu. Pored džamije je sagradio i [[mekteb]]. U tom periodu Bakr-babina džamija je bila jedna od najljepših i najvećih sarajevskih džamija sa kamenom [[Munara|munarom]]. Prilikom pohoda [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] na Sarajevo u oktobru 1697. godine, džamija je u potpunosti izgorjela. Godine 1700. džamiju je obnovio stanovnik ove [[Mahala|mahale]] hadži Mehmed Medbesarović. Početkom 19. stoljeća ovaj prostor gubi na značaju, a odmah iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarske okupacije 1878. godine]], džamija je pretvorena u vojno skladište i budući da nije održavana, čitava džamija zajedno sa mektebom je porušena 1895. godine. Uz džamiju je ostalo jedino [[groblje]], koje je ekshumirano 1939. godine. Sačuvali su se natpisi sljedećih nišana: Munla-Zulfikar (1762/63), kaligraf Misrija Hasan-efendija (1769/70), Abdulah-efendija Kantamirija (1774/75), Munla-Mustafa (1774/75, unuk Kantamirije), Hadži-Abdulah Hadžiabdagić (1795/96), Serdengečdija Tola Salih-aga (1808/09), Muharem-aga Očaktan (1810/11).&lt;ref&gt;Kemura, šejh Sejfudin, (1913), ''Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe'', str. 169-170; Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 353-362, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Džamija je obnovljena i svečano otvorena 27. juna 2011. godine.

=== Medresa hadži Ismaila Misrije ===
Na istočnoj strani džamije pored groblja, nalazila se [[medresa]] koju je izgradio hadži Ismail Misrija 1741/42. godine. Medresa se sastojala od predavaonice (dershane) i deset prostorija za učenike. Za izdržavanje medrese Misrija je ostavio nekoliko hiljada  [[Akče|akči]] novca i jedan han u Mačkovcu. Kasnije je i [[Muderris|muderis]] Abdulah ef. Kantamirija uvakufio svoju kuću u Magodi i odredio da se od prihoda jedan dio troši za njegovu biblioteku, a drugi za medresu i njegove učenike. Hadži Mehmed ef. Goro je za medresu ostavio 10000 akči novca. Medresa je uništena prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;Mujezinović, Mehmed 1974&quot;&gt;Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 361-362, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; U ovoj medresi je tokom stoljeća nastalo više djela različite literarne prirode, a posebno se ističu brojni prijepisi. Među najznačajnijim rukopisima je Arapsko-turski riječnik od Osmana ef. Džumhura iz 1713. godine. Misrijina medresa bila je jedna od najznačajnijih u Sarajevu tokom 18. i 19. stoljeća.

[[Datoteka:Bakr-babina Mosque, graveyard 3.jpg|mini|280px|Mezarje uz Bakr-babinu džamiju]]

=== Biblioteka (kutubhana) Abdulah ef. Kantamirije                                                                                                     ===
Na Atmejdanu, prekoputa medrese i džamije, u neposrednoj blizini Ćumurije mosta, [[Abdulah Kantamirija|Abdulah ef. Kantamirija]] je podigao 1774/75. godine biblioteku (kutubhanu). Njegova biblitoteka je bila jedna od tri javne orijentalne biblioteke u Sarajevu za vrijeme osmanske vladavine.&lt;ref&gt;Fajić, Zejnil, (1987), ''Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije'', str. 15, Anali GHB, XIII-XIV&lt;/ref&gt; Abdulah ef. Kantamirija, sin Ahmedov, je bio muderis Misrijine medrese, vaiz (propovjednik) i baš-katib (generalni sekretar) u mehkemi (sudnica). Bavio se i prepisivanjem knjiga. Živjeo je u Jakub-pašinoj mahali u Sarajevu (danas [[Alifakovac]]). Umro je 1774/75. godine i sahranjen uz Bakr-babinu džamiju. Zgrada biblioteke porušena je 1897. godine, a knjige su prenesene u Osman Šahidijinu biblioteku, a potom u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovu biblioteku]].&lt;ref name=&quot;Mujezinović, Mehmed 1974&quot;/&gt;

=== Česme uz Bakr-babinu džamiju ===

[[Datoteka:Česma ef. Halida.jpg|mini|280px|Obostrana česma h.hfz Halid ef. Hadžimulića.]]
Kompleks Bakr-babine džamije imao je nekoliko česmi. Desno od ulaza u harem nalazila se čifte-česma (dupla česma) koja je bila uzidana u dvorišni zid. U dvorištu džamije se nalazilo šest česmi, te jedna u Misrijinoj medresi. Sve navedene česme bile su u funkciji do 1878. godine. U ''Zborniku'' Muhamed Enveri ef. Kadića (XIV, str. 18/II) nalazi se prijepis natpisa koji je bio uzidan u jednu od česmi Bakr-babine džamije. Sačuvani natpis ima formu pjesme koja je napisana na turskom jeziku i sastoji se od 8 stihova:&lt;blockquote&gt;''“Divna li je ova jedinstvena česma, izvor života'' (Abi-hajat),

''Dostojna je da se prispodobi sa izvorom Kevser'' (vrelo u raju)

''Bila je zapuštena i ostavljena da u njezino korito kaplje voda kao suze siročeta.''

''Sva njezina okolina je bila u dobrom stanju, a ona ruševina, pa ima li ko da se smiluje ovom siročetu.''

''Kada je za ovo čuo prvi aga'' (bašaga) ''grada, uzburka se more njegove dobrote zbog plača česme.''

''Pa dovede vodu sa izvora i prosu svoju dobrotu za dušu Mustafinu.''

''Dok se dobrotvorova duša napaja blagodatima'' (dobrotom)

''Kao da je žednim učenicima medrese stigao sam Hidr,''

''A šta tek da kažemo kad će se njegova duša napojiti rajskim selsebilom''

''I kad voda Kevser dođe u rajski šadrvan.''

''Vehbijo, uz napajanje svijeta, izeci joj kronogram:''

''Provrela je voda života i stigla na Atmejdan.                     ''

''Godina 1212.”'' (1797/98)&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 359-360, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Unutrašnjost Bakr-babine džamije.jpg|mini|337x337piksel|Unutrašnjost Bakr-babine džamije]]
Natpis se odnosi na obnovu česme, ali ne zna se kada je prvobitna česa sagrađena. Sarajevski [[ljetopisac]] [[Mula Mustafa Bašeskija]] je zabilježio 1766/67. godine da je hadži Ibrahim Tolo sagradio česmu na Atmejdanu u koju je doveo vodu sa vrela Pjenkovac koje se nalazilo na [[Bentbaša|Bentbaši]].&lt;ref&gt;Bašeskija, Mula Mustafa, (1987), ''Ljetopis'', str. 72, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

=== Turbe hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića ===
[[Datoteka:Unutrašnjost Bakr-babine džamije 2.jpg|mini|337x337piksel|Unutrašnjost Bakr-babine džamije 2]]
U haremu Bakr-babine džamije 2013. godine izgrađeno je turbe [[Halid Hadžimulić|hadži hafiz Halidu ef. Hadžimuliću]]. On je bio začetnik ideje o ponovnoj gradnji Bakr-babine džamije. Turbe je otvorenog tipa, dimenzija 4x4 metra, napravljeno u betonskoj žardinjeri visine do 90&amp;nbsp;cm. Nišani su postavljeni u žardinjeru, a obrada je od kamena hreše i mermera bijele boje. Kucanje bejtova Mesnevije po fasadi žardinjere radilo se kao reljef. Rasvjeta je indirektna sa direktnim dijelovima iz ćoškova. 
&lt;gallery&gt;
Bakr-babina Mosque, turbe 4.jpg|Turbe Halid ef. Hadžimulića
Bakr-babina Mosque, turbe 2.jpg|
Bakr-babina Mosque, turbe 1.jpg|Tarih sa nišana h. hfz. Halid ef. Hadžimulića
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Mehmed Mujezinović, ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I'' – Sarajevo, Sarajevo, 1974
* Šejh Sejfudin Kemura, ''Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe'', Sarajevo, 1913
* Mula Mustafa Bašeskija, ''Ljetopis'', Sarajevo, 1988

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Džamije u Sarajevu}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>9ivt33pzmk5vh7rtlw87zrnr9vvf1l9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hadžijska džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490622</id>
    <revision>
      <id>3425877</id>
      <parentid>3411024</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:44:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]; −[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]; −[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7182" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Hadžijska džamija
| slika                        = Sarajevo, džamija - panoramio.jpg
| veličina_slike               = 
| alt_slike                    = 
| opis_slike                   = Hadžijska džamija u Sarajevu
| vrsta_karte                  = 
| veličina_karte               = 
| reljef_karte                 = 
| opis_karte                   = 
| geografska_širina            = 43.858463
| geografska_dužina            = 18.434804
| lokacija                     = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost        = [[Islam]]
| obred                        = 
| festivali                    = 
| sektor                       = 
| općina                       = [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]]
| država                       = 
| administracija               = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja            = 
| organizacijski_status        = 
| funkcijski_status            = 
| oznaka_baštine               = 
| vodstvo                      =
| zaštitnik                    = 
| veb-sajt                     = 
| arhitekt                     = 
| arhitektonski_tip            = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil           = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                      = [[Vekil Harč Mustafa]]
| osnovano_od_strane           = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = 1561.
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 
| dužina                       =
| širina                       = 
| širina_srednje_lađe_crkve    = 
| visina_maks                  = 
| broj_kupola                  = 
| vanjska_visina_kupole        = 
| unutrašnja_visina_kupole     = 
| vanjski_prečnik_kupole       = 
| unutrašnji_prečnik_kupole    = 
| broj_munara                  = 1
| visina_munare                = 
| broj_tornjeva                = 
| visina_tornja                = 
| materijali                   = 
| naziv_zaglavlja              = 
| slobodno_polje1              = 
| vrijednost_slobodnog_polja1  = 
| slobodno_polje2              = 
| vrijednost_slobodnog_polja2  = 
| slobodno_polje3              = 
| vrijednost_slobodnog_polja3  = 
}}
'''Vekil Harčova džamija''', poznata kao '''Hadžijska džamija''', [[Sarajevo|sarajevska]] je džamija koja se nalazi u naselju [[Alifakovac]] na lijevoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine je donijela odluku, kojom se graditeljska cjelina Hadžijska (Vekil Harčova) džamija proglašava nacionalnim spomenikom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2554|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2022-04-25}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Džamiju je sagradio [[Vekil Harč Mustafa]], intendant (''vekil-harč'') [[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-bega]], u periodu između 1541. i 1561. godine. Džamija se  nalazila u središtu [[Mahala|mahale]] mesdžida Vekil Harč Mustafe. Mahala je nastala između 1540. i 1545. godine. Vekil-Harčova džamija pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim trijemom, četvorovodnim krovom i kamenom [[Munara|munarom]]. Zidana je od kamena, ćerpića i drveta, te spada među ljepše i prostranije džamije sa dimenzijama 12x12 m. Svoje ime je dobila po tome što su ispred ove džamije, prema običaju, ispračane sarajevske hadžije koji bi prethodno obavili [[namaz]] (molitvu) u džamiji za sretan put. Nakon toga hadžije bi preko [[Alifakovac|Alifakovca]] i [[Kozija ćuprija|Kozje ćuprije]] odlazile u [[Mekka|Mekku]] na hadžiluk (hodočašće). Osim Vekil Harč Mustafe, ova džamija je imala više dobrotvora. Stanovnik ove mahale, sarajevski muftija Mehmed Šakir ef. Mujidović je 1846. godine zavjetovao u korist džamije jedan dućan sa magazom. Hadži Mustafaga Bešlija (-1799.), bogati sarajevski trgovac, je pored džamije sagradio [[mekteb]] i pekaru, koji su uništeni poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U blizini džamije se nekada nalazila [[Džumišića medresa]], poznata kao Drvenija medresa, zbog drvenog mosta koji se nalazio ispred džamije. Prilikom pohoda [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] na Sarajevo u oktobru 1697. godine, džamija je u potpunosti izgorjela, ali su je stanovnici ove mahale vrlo brzo popravili. &lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga 1'', str. 337, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Kemura, šejh Sejfudin, (1913), ''Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe'', str. 82-91&lt;/ref&gt;

Godine 1800. kadija Mustafa Fejzi ef. Mostarac je sagradio kamenu česmu sa lijeve strane ulaznih vrata džamije. Na ploči iznad česme uklesan je natpis u nesh-talik pismu. Sačuvani natpis ima formu pjesme koja je napisana na [[Turski jezik|turskom jeziku]]:

&lt;blockquote&gt;
''Vlasnik ovog dobra je sin Mostarca Hamdi-efendije, muderisa, Mustafa-Fejzi, kadija u mjestu Binfše, koji obnovi ovu česmu.''&lt;br&gt;
''Oni koji budu pili vodu poput vode Kevsera (vrelo u raju) reći će:''&lt;br&gt;
''Neka Uzvišeni primi ovo dobro djelo.''&lt;br&gt;
''Prispjeo je Hašim i izreče joj kronogram:''&lt;br&gt;
''Dobrotvor je zaslužio raj Firdevs. Godina 1215.'' (1800/01)&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga 1'', str. 346-347, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

Godine 1938. hadži Hasan-aga Neziragić dao je nalog da se obnovi džamija. Tom prilikom izmijenjena je drvena krovna konstrukcija, a pokrov od ćeremita zamijenjen je crvenim crijepom. Zamijenjene su sofe i musandera, te je izvršena opravka polomljenih i oštećenih nišana u [[Harem|haremu]] džamije. Nad ulazom džamije nalazi se natpis o ovoj obnovi. Posljednja veća obnova se desila 1959. godine, kada je postojeći dvorišni zid zamijenjen novim zidom. Uz džamiju se nalazi groblje sa 51 nišana, od kojih 23 nišan ima natpise. Najstariji nišan datira iz 1731. godine, a najmlađi iz 1873. godine. U ovome groblju je ukopan osnivač džamije Vekil Harč Mustafa, kao i [[braća Morić]] ([[Hadži Mehmedaga Morić|hadži Mehmed Morić]] i [[Ibrahimaga Morić]]) - vođe desetogodišnje pobune protiv osmanske vlasti koji su pogubljeni 1757. godine u Sarajevu. &lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika BiH, knjiga 1'', str. 337, 339-340, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2554|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2022-04-25}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Sarajevo - Vekil-Harač ili Hadžijska džamija (49099919623).jpg|Vekil Harčova (Hadžijska) džamija
Sarajevo - Vekil-Harač ili Hadžijska džamija (49100426646).jpg|Česma uz Hadžijsku džamiju
Sarajevo 08.jpg|Mezarje uz Hadžijsku džamiju
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Džamije u Sarajevu}}

[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>jgrh4bb2zitugfhfc44wu2znsgxl8y6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semiz Ali-pašina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491977</id>
    <revision>
      <id>3425871</id>
      <parentid>3422677</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] uklonjena; [[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5905" xml:space="preserve">'''Semiz Ali-pašina''' ili '''Mahalska džamija''' nalazi se u [[Prača (Pale, RS)|Prači]], Općina [[Pale (FBiH)|Pale]]. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu [[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali–pašino turbe]] sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2845|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;  {{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Semiz Ali-pašina džamija
| slika                       = 
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Semiz Ali-paša
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1546.&lt;ref&gt;https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela&lt;/ref&gt;
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}

== Historija ==
Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paši]], veliki vezir [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] od 1561-1565. godine, koji je rodom iz [[Prača (Pale, FBiH)|Prače]]. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva '''Husejin-pašinom džamijom'''. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju [[Mehmed Mujezinović|M.Mujezinovića]], [[munara]] džamije je ranije imala majstorski izrađeno šerefe u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio [[hamam]] sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; [[Šadrvan]] je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.&lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991)'',  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji'', str. 75, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je [[hypocaustum]] hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/svecano-otvorena-semiz-ali-pasina-dzamija-u-praci/080830052|title=Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači|website=www.klix.ba|language=|access-date=24. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

Uz džamiju i [[Turbe Semiz-ali paše|turbe]] nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu sljedeća dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od [[mermer]]a sa sve četiri strane isklesani su [[Proza|prozni]] natpisi na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – [[Dželi nesh pismo|dželi nesh]]. Natpisi glase:

''Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

''Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine'' (1591)''.''

Ostali nišani su iz novijeg vremena.&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed, (1977), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II,'' str. 88-90, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Turbe Semiz-ali paše|Turbe Semiz Ali-paše]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Džamije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici na Palama (FBiH)]]</text>
      <sha1>tm99su6yao5jojabsidp5143lz8yur7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492047</id>
    <revision>
      <id>3425876</id>
      <parentid>3425125</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:44:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <comment>± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5941" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija
| slika                       =
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = Nevesinje, [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = 
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = hadži Velijjudin ef. Bakrač
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1515.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| materijali                  = 
}}
'''Hadži Velijjudina Bakrača (Dugalića) džamija''' nalazi se u [[Nevesinje|Nevesinju]] i ona je druga najstarija džamija u Hercegovini poslije [[Careva džamija u Nevesinju|Careve džamije u Nevesinju]]. Građena je od tesanog kamena i po svojoj vanjskoj formi je neobična i jedinstven primjer u Hercegovini. &lt;ref&gt;Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 135&lt;/ref&gt; Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjedinici održanoj 2005. godine donijela odluku kojom se mjesto i ostaci graditeljske cjeline Dugalića džamije (Džamija hadži Velijjudina Bakrača ili Velagina džamija) sa historijskom građevinom sahat-kule u Nevesinju proglašavaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2571|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2022-06-29}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Džamiju je sagradio ugledni i bogati građanin Nevesinja hadži Velijjudin ef. Bakrač 1515. godine. Pored ove džamiju sagradio je i [[mekteb]] i [[Medresa|medresu]]. Mekteb je radio sve do [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarske okupacije 1878. godine]], a nije poznato kada je medresa srušena. Za održavanje ove džamije Veli-aga je uvakufio nekretnine i novac. Veliaga je imao nekoliko sinova. Prvi sin nepoznatog imena je u Nevesinju sagradio [[hamam]] i [[han]] i uvakufio tri dućana i kafanu, a drugi sin Šaban ef. (-1659.) je 1616. godine otišao u Istanbul gdje se obrazovao i bio [[muderris]] u [[Medresa|medresama]], a kasnije i [[kadija]]. &lt;ref&gt;Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 135-137&lt;/ref&gt; Džamija pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim [[Trijem|trijemom]] i kamenom [[Munara|munarom]]. U džamiji se nalazi drveni [[mahfil]] i [[mihrab]] sa dekoracijama. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2571|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2022-06-29}}&lt;/ref&gt; Osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]] prolazeći ovim krajevima 1664. godine navodi podatak da se u Nevesinju nalazi 11 islamskih bogomolja, a da je Velagina džamija &quot;''jednostavna starinska džamija pokrivena običnim olovom; na jugoistočnoj kapiji ima ovaj natpis: Kad dobrotvor i asketa Veli-aga podiže ovu džamiju, Oni koji su to čuli odlučiše da joj slože hronostih: Visok je ovaj hram, dom poklonika Bogu. 921. godine''&quot; (1515.). &lt;ref&gt;Evlija Čelebija, (2012), ''Putopis'', preveo Hazim Šabanović, str. 139, Sarajevo&lt;/ref&gt;

Džamija je više puta obnavljanja. Tokom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]], u augustu 1875. godine, [[Crnogorci]] su napali Nevesinje i tom prilikom porušili ovu džamiju i ubili nekoliko muslimana. [[Mutevelija]] [[Vakuf|vakufa]] Velagine džamije Mula Hadžo Dugalić je oko 1880. godine obnovio ovu džamiju. Tada je ostala bez šerefe. Poslije ove obnove džamija je po njemu ostala poznata kao Dugalića džamija. Obnovljena je ponovo 1934. godine, a zatvorena je neposredno pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Uz džamiju se nalazi manje groblje od kojih su većina nišana uništena. Nakon Drugog svjetskog rata džamija je služila kao skladište raznim firmama. &lt;ref&gt;Hasandedić, Hivzija, (1990), ''Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini'', str. 136-137&lt;/ref&gt; Džamija je potpuno uništen 1992. godine u toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2571|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2022-06-29}}&lt;/ref&gt; Džamija je u obnovi.

== Reference ==
[[Kategorija:Džamije u Nevesinju]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Nevesinju]]</text>
      <sha1>pljqji1cmlxr47dqgdfgecbc2sc2zw1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišćina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492280</id>
    <revision>
      <id>3425878</id>
      <parentid>3425347</parentid>
      <timestamp>2022-07-27T08:45:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Anas1712</username>
        <id>5280</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]; −[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7446" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Mišćina džamija
| slika                       = Mišćina_(Kebkebir_hadži_Ahmedova)_džamija_u_Sarajevu_na_Kovačima.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = 
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Hadži Ahmed Kebkebir
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = Polovina 16. stoljeća
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Mišćina (hadži Ahmed Kebkebirova) džamija''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[džamija]] koja se nalazi u naselje [[Kovači (Sarajevo)|Kovači]] u [[Općina Stari Grad Sarajevo|općini Stari Grad]]. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. novembra 2012. godine donijela je odluku kojom se historijska građevina – Mišćina (Kebkebir hadži Ahmedova) džamija u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

== Historija ==
Džamija Kebkebir hadži Ahmeda, sin Oručeva, sagrađena je polovinom 16. stoljeća. Nije poznata tačna godina gradnje džamije. Na [[Levha|levhi]] stoji da je sagrađena 1543, a u drugim izvorima piše da je sagrađena 1557. godine. [[Mahala]] Kebkebir hadži Ahmeda, je nastala nekad prije 1528. godine kada se prvi put spominje u izvorima. Prvobitno je bila u sastavu [[Skender-pašina mahala|Skender-pašine mahale]] da bi kasnije bila izdvojena kao samostalna mahala. Nakon pohoda [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] na Sarajevo 1697. godine džamija je u potpunosti uništena u požaru, a obnovljena tri godina kasnije. Džamija je poznata kao Mišćina džamija, a svoje ime je dobila po [[Mujezin|mujezinu]] ove džamije izvjesnom Mehmedu, sin Jusufovom, poznat kao Miščija, ili Mišćo, koji je živjeo u 18. stoljeću. Sarajevski ljetopisac [[Mula Mustafa Bašeskija]] je zabilježio u svome ''Ljetopisu'' ovoga mujezina među umrlima 1786/87. godine: “''Mišćo, belukčija, glasoviti mujezin Kebkebirove džamije. U zoru bi recitovao hvalospjeve i svojim glasom bi napunio grad. Bijaše bjelobrad.'' “ Živjeo je u mahali na Ploči, iznad Kovača. Bavio se i izradom ženske odjeće, fermena. Sahranjen je u groblju prekoputa džamija, i danas mu su sačuvana dva mala zelena nišana koja su ograđena kamenim podzidom.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3647|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2022-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bašeskija, Mula Mustafa, (1987), ''Ljetopis (1746-1804)'', str. 259-260, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mujezinović Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1 – Sarajevo'', str. 273-274, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Enterijer Mišćine džamije.jpg|lijevo|mini|345x345piksel|Enterijer Mišćine džamije]]
Džamija je imala više dobrotvora. Godine 1800. hadži Fatima, kćerka hadži Ahmed-age Džine, uvakufila je jednu magazu na Varoši i dvije sobe, a njihov prihod namijenjila za kandilje džamije. Sarajevski vakif [[hafiz Muhammed ef. Baki Džino-zade]] je 1813. godine uvakufio za ovu džamiju svoj konak i nekoliko objekata za njeno održavanje. Godine 1844. hadži Omer Karić, sin Muharemov, je uvakufio pekaru, tri sobe, magazu, bakalski dućan i jednu kuću u [[Čekrekčijina mahala|Čekrekčijinoj mahali]], od čijih prihoda treba da se održava džamija i obezbjeđuju plaće njenih službenika.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Mujezinović Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1 – Sarajevo'', str. 274, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Mišćina džamija pripada jednoprostornim džamijama, sa četverovodnim krovom i kamenom [[Munara|munarom]]. Vanjske dimenzije džamije sa trijemom iznose 11,33 x 15,80 m. Džamija obuhvata [[trijem]] sa sofama, gdje se nalazi [[abdesthana]] izgrađena 1997. godine. Unutar džamije nalazi se [[mihrab]] i [[minber]] sa floralnim dekoracijama, [[ćurs]] i drveni [[mahfil]]. Zidovi enterijera su prožeti levhama i raznim slikama. Na sjeveroistočnom zidu Mišćine džamije nalaze se dvije slike [[Mekka|Mekke]] i [[Medina|Medine]] koje je naslikao bojadžija hadži Mustafa Faginović 1878. godine. Pored ove džamije, on je prebojio [[Sultan Fatihova džamija|Sultan Fatihovu džamiju]] u [[Istanbul|Istanbulu]]. Sve njegove slike imaju veliku umjetničku vrijednost. Porodica Faginović je bila jedna od najznačajnijih sarajevskih tradicionalnih umjetničkih porodica iz koje potječu razni [[Kaligrafija|kaligrafi]] i slikari. Mustafa Faginović je rođen 1839. u Sarajevu, a umro u [[Istanbul]]u 1900. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;
[[Datoteka:Nišan Mehmeda (Mišće), sina Jusufovog, mujezina Mišćine džamije.jpg|lijevo|mini|287x287piksel|Nišan Mehmeda (Mišće), sina Jusufovog, poznati mujezin Mišćine džamije. Po njemu je džamija dobila ime.]]
[[Datoteka:Slika Medine u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine.jpg|mini|322x322piksel|Slika Medine u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine]]
[[Datoteka:Slika Mekke u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine.jpg|centar|mini|344x344piksel|Slika Mekke u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine]]

== Reference ==
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>7g90ux3revjnvpqdl1eiem0u64d3ktq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desnorukost/ljevorukost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492458</id>
    <revision>
      <id>3425815</id>
      <timestamp>2022-07-26T18:28:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  [[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka &lt;ref&gt;{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover|title=El arte rupestre de A...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53606" xml:space="preserve"> [[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka &lt;ref&gt;{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover|title=El arte rupestre de Argentina indígena: Patagonia|last2=Raffino|first2=Rodolfo A.|last3=Paunero|first3=Rafael Sebastián|last4=Rolandi|first4=Diana S.|year=2005|publisher=Grupo Abierto Communicaciones|isbn=978-987-1121-16-8|language=es|access-date=2021-03-01|archive-date=2021-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029010950/https://www.google.co.uk/gen_204?s=web&amp;t=aft&amp;atyp=csi&amp;ei=10l7Ye-DE4K60PEP6uey8A8&amp;rt=wsrt.491,aft.4960,prt.2585&amp;imn=26&amp;ima=10&amp;imad=9&amp;aftp=18869&amp;bl=TGeo|url-status=live}}&lt;/ref&gt;]]

U [[bioantropologija|ljudskoj biologiji]], '''desnorukost/ljevorukost''' je individualna preferencijska upotreba jedne [[ruke]], poznate kao '''dominantna ruka''', zbog toga što je jača, brža ili bolja u [[spretnost]]i. Druga strana, relativno često slabija, manje spretna ili jednostavno manje subjektivno preferirana, naziva se '''nedominantna ruka'''.&lt;ref name= indiana&gt;{{cite web | vauthors = Holder MK | url = http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | title = What does Handedness have to do with Brain Lateralization (and who cares?) | archive-url = https://web.archive.org/web/20130326014257/http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | archive-date=2013-03-26 | access-date = 11 August 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=dominant |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote='''4''' : ''biology'' :  being the one of a pair of bodily structures that is the more effective or predominant in action • ''dominant'' eye • used her ''dominant'' hand |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308215527/https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=non- |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote=Definition of non- '''1''' :  not :  other than :  reverse of :  absence of • ''non''toxic • ''non''linear |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308141644/https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}. (&quot;Nedominantno&quot; je jedna od 945 riječi navedenih pod &quot;ne-&quot;)&lt;/ref&gt; Desnorukost je daleko češća; oko 90% ljudske populacije ima dominantnu desnu ruku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scharoun SM, Bryden PJ | title = Hand preference, performance abilities, and hand selection in children | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 82| pages = 82 | date = 2014 | pmid = 24600414 | pmc = 3927078 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00082 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bul0000229&gt;{{cite journal |last1=Papadatou-Pastou |first1=Marietta |last2=Ntolka |first2=Eleni |last3=Schmitz |first3=Judith |last4=Martin |first4=Maryanne |last5=Munafò |first5=Marcus R. |last6=Ocklenburg |first6=Sebastian |last7=Paracchini |first7=Silvia |title=Human handedness: A meta-analysis. |journal=Psychological Bulletin |date=June 2020 |volume=146 |issue=6 |pages=481–524 |doi=10.1037/bul0000229 |pmid=32237881 |s2cid=214768754 |url=http://psyarxiv.com/5gjac/ }}&lt;/ref&gt; Rukotvornost se često definiše rukom koja piše, jer je prilično uobičajeno da ljudi radije obavljaju neke zadatke svakom rukom. Postoje primjeri istinske [[ambideksternost]]i (jednaka preferencija obje ruke), ali je rijetka—većina ljudi radije koristi jednu ruku za većinu svrha. Većina dosadašnjih istraživanja sugerira da ljevorukost ima [[epigenetika|epigenetički]] marker – kombinaciju genetike, biologije i okoliša. Budući da je velika većina stanovništva dešnjčka, mnogi uređaji su dizajnirani za korištenje dešnjaka, što otežava njihovu upotrebu kod ljevorukih.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; U mnogim zemljama, ljevoruki ljudi su ili su morali da pišu desnom rukom. Ljevoruke osobe su također sklonije određenim zdravstvenim problemima. Međutim, ljevoruki ljudi imaju prednost u [[sport]]ovima koji uključuju gađanje mete u području kontrole protivnika, jer su njihovi protivnici više navikli na dešnjačku većinu. Kao rezultat toga, oni su previše zastupljeni u [[bejzbol]]u, [[tenis]]u, [[mačevanje|mačevanju]], [[kriket]]u, [[boks]]u&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |title=Here's Why Left-Handed Athletes Dominate One-on-One Sports |website=Curiosity.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20191114194413/https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |archive-date=14 November 2019 }}&lt;/ref&gt; i [[mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]] (MMA).&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2019-02-25|title=Why are left-handed people better fighters?|url=https://www.itv.com/news/2019-02-25/why-are-left-handed-people-better-fighters|access-date=2021-03-01|website=ITV News|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tipovi ==
* ''Desnorukost'' je najčešći tip. Dešnjaci su vještiji sa svojim desnim rukama. Istraživanja pokazuju da je oko 90% ljudi dešnjaka.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref name=&quot;sciamerican&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |title=Why are more people right-handed?|access-date=2008-04-14 |work=Scientific American |year=1997 |vauthors = Holder MK |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203022846/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |archive-date=2013-12-03 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ljevorukost'' je manje uobičajena. Istraživanja pokazuju da je oko 10% ljudi ljevoruko.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardyck C, Petrinovich LF | title = Left-handedness | journal = Psychological Bulletin | volume = 84 | issue = 3 | pages = 385–404 | date = May 1977 | pmid = 859955 | doi = 10.1037/0033-2909.84.3.385 }}&lt;/ref&gt;
*''Mješovitost'' ili ''[[unakrsna dominacija]]'' je promjena preferencije ruku između različitih zadataka. Ovo je vrlo neuobičajeno u populaciji, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name= annett&gt;{{cite book |last=Annett |first=Marian | name-list-style = vanc |year=2002 |title=Handedness and Brain Asymmetry | publisher = Psychology Press}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Ambideksternost]]'' se odnosi na posjedovanje jednakih sposobnosti u obje ruke. Oni koji to uče i dalje imaju tendenciju da favorizuju svoju prvobitno dominantnu ruku. Ovo je neuobičajeno, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name=&quot;southpaw essentials&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous |title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|date=19 September 2021|access-date=2021-09-19}}&lt;/ref&gt;

== Mjerenje ==
Preferencija ruke može se mjeriti ponašanjem (mjere učinka) ili putem upitnika (mjere preferencije). Od 1971. godine koristi se sistem ''Edinburgh Handedness Inventory'', ali sadrži mnoga zastarjela pitanja i teško ga je ocijeniti. Duži Waterloo Handedness upitnik nije široko dostupan. Nedavno je razvijen Flinders Handedness Survey (FLANDERS).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicholls |first1=Michael E.R. |last2=Thomas |first2=Nicole A. |last3=Loetscher |first3=Tobias |last4=Grimshaw |first4=Gina M. |title=The Flinders Handedness survey (FLANDERS): A brief measure of skilled hand preference |journal=Cortex |date=November 2013 |volume=49 |issue=10 |pages=2914–2926 |doi=10.1016/j.cortex.2013.02.002 |pmid=23498655 |s2cid=4986724 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Postoji nekoliko teorija o tome kako se razvija hendikepiranost.

=== Dominacija jezika ===
Jedna uobičajena teorija o rukovanju je podjela rada [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Kod većine ljudi, lijeva strana mozga kontrolira [[govor]]. Teorija sugerira da je efikasnije za mozak podijeliti glavne zadatke između hemisfera – stoga većina ljudi može koristiti negovornu (desnu) hemisferu za percepciju i grube motorne vještine. Kako je govor vrlo složen zadatak kontrole motorike, specijalizirana fina motorička područja koja kontroliraju govor najefikasnije se koriste i za kontrolu finih motoričkih pokreta u dominantnoj ruci. Kako desnu ruku kontroliše lijeva hemisfera (a lijevu ruku desna hemisfera), većina ljudi je, dakle, dešnjaka. Teorija zavisi od ljevorukih ljudi koji imaju obrnutu organizaciju.&lt;ref name=&quot;book&quot;&gt;{{cite book |last=Banich |first=Marie | name-list-style = vanc |author-link=Marie Banich |year=1997 |title=Neuropsychology: The Neural Bases of Mental Function|isbn=9780395666999 |url=https://archive.org/details/neuropsychologyn00bani |url-access=registration }}&lt;/ref&gt; Međutim, utvrđeno je da većina ljevaka ima dominaciju u jeziku lijeve hemisfere – baš kao i dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rasmussen |first1=T |last2=Milner |first2=B |title=The role of early left-brain injury in determining lateralization of cerebral speech functions |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1977 |volume=30 |issue=299 |pages=355–369 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb41921.x |pmid=101116 |bibcode=1977NYASA.299..355R |s2cid=10981238 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/101116/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carey |first1=David |last2=Johnstone |first2=Leah |title=Quantifying cerebral asymmetries for language in dextrals and adextrals with random-effects meta analysis |journal=Frontiers in Psychology |date=2014 |volume=5 |page=1128 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01128 |pmid=25408673 |pmc=4219560 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Samo kod oko 30% ljevaka nije dominantna lijeva hemisfera za jezik. Neki od njih imaju obrnutu organizaciju mozga, gdje se verbalna obrada odvija u desnoj hemisferi, a vizualno-prostorna obrada je dominantna u lijevoj hemisferi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cai |first1=Q |last2=Van Der Haegen |first2=L |last3=Brysbaert |first3=M |title=Complementary hemispheric specialization for language production and visuospatial attention |journal=PNAS |date=2013 |volume=110 |issue=4 |pages=322–330 |doi=10.1073/pnas.1212956110 |pmid=23297206 |pmc=3557046 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ostali imaju dvosmisleniju bilateralnu organizaciju, gdje obje hemisfere obavljaju dijelove tipski lateraliziranih funkcija. Kada se zadaci koji istražuju lateralizaciju uprosječuju grupu ljevaka, ukupni efekat je da ljevoruki pokazuju isti obrazac podataka kao i desnoruki, ali sa smanjenom asimetrijom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Karlsson |first1=EMK |last2=Johnstone |first2=LT |last3=Carey |first3=DPC |title=The depth and breadth of multiple perceptual asymmetries in right handers and non-right handers |journal=Laterality |date=2019 |volume=24 |issue=6 |pages=707–739 |doi=10.1080/1357650X.2019.1652308 |pmid=31399020 |s2cid=199519317 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1357650X.2019.1652308}}&lt;/ref&gt; Ovaj nalaz je vjerovatno zbog malog udjela ljevaka koji imaju atipsku organizaciju mozga.

=== Genetički faktori ===
Desnorukost/ljevorukost pokazuje složen obrazac nasljeđivanja. Naprimjer, ako su oba roditelja djeteta ljevoruka, postoji 26% šanse da će to dijete biti ljevoruko.&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;&gt;{{cite book | last = McManus | first = Chris | name-list-style = vanc | title=Right Hand, Left Hand | publisher=Phoenix Paperbacks | year=2003 | isbn=978-0753813553}}&lt;/ref&gt; Velika studija blizanaca iz 25.732 porodice koju su uradili Medland et al. (2006) ukazuje da je [[nasljednost]] rukotvornosti otprilike 24%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Medland SE, Duffy DL, Wright MJ, Geffen GM, Hay DA, Levy F, van-Beijsterveldt CE, Willemsen G, Townsend GC, White V, Hewitt AW, Mackey DA, Bailey JM, Slutske WS, Nyholt DR, Treloar SA, Martin NG, Boomsma DI | display-authors = 6 | title = Genetic influences on handedness: data from 25,732 Australian and Dutch twin families | journal = Neuropsychologia | volume = 47 | issue = 2 | pages = 330–7 | date = January 2009 | pmid = 18824185 | pmc = 2755095 | doi = 10.1016/j.neuropsychologia.2008.09.005 }}&lt;/ref&gt;

Marian Annett (University of Leicester) i Chris McManus&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;/&gt; (University College London) predložili su dva teorijska modela s jednim genom da objasne obrasce nasljeđivanja preferencije upotrebe ruku.&lt;ref&gt;{{Cite book |first=M. |last=Annett |s2cid=53411957 |title=Language lateralization and psychosis |chapter=The genetic basis of lateralization |year=2009 |pages=73–86 |doi=10.1017/CBO9780511576744.006 |editor1-last=Sommer |editor1-first=Iris E. C. |editor2-last=Kahn |editor2-first=René S.|isbn=9780511576744 |hdl=2381/4737 |url=https://figshare.com/articles/chapter/The_Genetic_Basis_of_Lateralization/10088477 }}&lt;/ref&gt; 

Međutim, sve veći dokazi iz [[vezani geni|povezivanja]] i [[GWAS|studija asocijacije na cijelom genomu]] sugeriraju da se genetička varijacija ovog dimorfizma ne može objasniti jednim genskim [[Lokus (genetika)|lokusom ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, DeLisi LE, Fisher SE, Laval SH, Rue JE, Stein JF, Monaco AP | title = Confirmatory evidence for linkage of relative hand skill to 2p12-q11 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 72 | issue = 2 | pages = 499–502 | date = February 2003 | pmid = 12596796 | pmc = 379245 | doi = 10.1086/367548 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, Maegawa S, Laurén J, Abrahams BS, Velayos-Baeza A, Medland SE, Colella S, Groszer M, McAuley EZ, Caffrey TM, Timmusk T, Pruunsild P, Koppel I, Lind PA, Matsumoto-Itaba N, Nicod J, Xiong L, Joober R, Enard W, Krinsky B, Nanba E, Richardson AJ, Riley BP, Martin NG, Strittmatter SM, Möller HJ, Rujescu D, St Clair D, Muglia P, Roos JL, Fisher SE, Wade-Martins R, Rouleau GA, Stein JF, Karayiorgou M, Geschwind DH, Ragoussis J, Kendler KS, Airaksinen MS, Oshimura M, DeLisi LE, Monaco AP | display-authors = 6 | title = LRRTM1 on chromosome 2p12 is a maternally suppressed gene that is associated paternally with handedness and schizophrenia | journal = Molecular Psychiatry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1129–39, 1057 | date = December 2007 | pmid = 17667961 | pmc = 2990633 | doi = 10.1038/sj.mp.4002053 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Van Agtmael T, Forrest SM, Williamson R | title = Parametric and non-parametric linkage analysis of several candidate regions for genes for human handedness | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 10 | issue = 10 | pages = 623–30 | date = October 2002 | pmid = 12357333 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200851 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Warren DM, Stern M, Duggirala R, Dyer TD, Almasy L | s2cid = 11711104 | title = Heritability and linkage analysis of hand, foot, and eye preference in Mexican Americans | journal = Laterality | volume = 11 | issue = 6 | pages = 508–24 | date = November 2006 | pmid = 16966240 | doi = 10.1080/13576500600761056 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laval SH, Dann JC, Butler RJ, Loftus J, Rue J, Leask SJ, Bass N, Comazzi M, Vita A, Nanko S, Shaw S, Peterson P, Shields G, Smith AB, Stewart J, DeLisi LE, Crow TJ | display-authors = 6 | title = Evidence for linkage to psychosis and cerebral asymmetry (relative hand skill) on the X chromosome | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 81 | issue = 5 | pages = 420–7 | date = September 1998 | pmid = 9754628 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19980907)81:5&lt;420::AID-AJMG11&gt;3.0.CO;2-E }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Armour JA, Davison A, McManus IC | title = Genome-wide association study of handedness excludes simple genetic models | journal = Heredity | volume = 112 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = March 2014 | pmid = 24065183 | pmc = 3931166 | doi = 10.1038/hdy.2013.93 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eriksson N, Macpherson JM, Tung JY, Hon LS, Naughton B, Saxonov S, Avey L, Wojcicki A, Pe'er I, Mountain J | display-authors = 6 | title = Web-based, participant-driven studies yield novel genetic associations for common traits | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 6 | pages = e1000993 | date = June 2010 | pmid = 20585627 | pmc = 2891811 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000993 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scerri TS, Brandler WM, Paracchini S, Morris AP, Ring SM, Richardson AJ, Talcott JB, Stein J, Monaco AP | display-authors = 6 | title = PCSK6 is associated with handedness in individuals with dyslexia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 20 | issue = 3 | pages = 608–14 | date = February 2011 | pmid = 21051773 | pmc = 3016905 | doi = 10.1093/hmg/ddq475 | author-link3 = Silvia Paracchini }}&lt;/ref&gt; Iz ovih studija, McManus et al. sada zaključuju da je desnorukost/ljevorukost [[poligensko nasljeđivanje|poligeneki određeno]] i procjednjuju da najmanje 40 [[Lokus (genetika)|lokusa]] doprinosi ovoj osobini.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McManus IC, Davison A, Armour JA | title = Multilocus genetic models of handedness closely resemble single-locus models in explaining family data and are compatible with genome-wide association studies | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1288 | issue = 1 | pages = 48–58 | date = June 2013 | pmid = 23631511 | pmc = 4298034 | doi = 10.1111/nyas.12102 | bibcode = 2013NYASA1288...48M }}&lt;/ref&gt;

Brandler et al. izvršili su [[GWAS|studiju asocijacija na cijelom genomu]] za mjerenje relativne vještine ruke i otkrili da geni uključeni u određivanje [[asimetrija lijevo-desno|lijevo-desno asimetrije]] u tijelu imaju ključnu ulogu u rukovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Morris AP, Evans DM, Scerri TS, Kemp JP, Timpson NJ, St Pourcain B, Smith GD, Ring SM, Stein J, Monaco AP, Talcott JB, Fisher SE, Webber C, Paracchini S | display-authors = 6 | title = Common variants in left/right asymmetry genes and pathways are associated with relative hand skill | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 9 | pages = e1003751 | date = September 2013 | pmid = 24068947 | pmc = 3772043 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003751 }}&lt;/ref&gt; Brandler i [[Silvia Paracchini|Paracchini]] sugeriraju iste mehanizme koji određuju lijevo-desnu asimetriju u tijelu (npr. [[čvornna signalizacija]] i [[ciliogeneza]]) također imaju ulogu u razvoju asimetrije [[mozak|mozga]]
(rukost je odraz moždane asimetrije za motorne funkcije).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Paracchini S | title = The genetic relationship between handedness and neurodevelopmental disorders | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 20 | issue = 2 | pages = 83–90 | date = February 2014 | pmid = 24275328 | pmc = 3969300 | doi = 10.1016/j.molmed.2013.10.008 }}&lt;/ref&gt;

U 2019. Wiberg et al. izvršili su studiju povezanosti na nivou genoma i otkrili da je desnorukost/ljevorukost značajno povezana s četiri lokusa, od kojih tri u genima koji kodiraju proteine uključene u razvoj mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wiberg A, Ng M, Al Omran Y, Alfaro-Almagro F, McCarthy P, Marchini J, Bennett DL, Smith S, Douaud G, Furniss D | display-authors = 6 | title = Handedness, language areas and neuropsychiatric diseases: insights from brain imaging and genetics | journal = Brain | volume = 142 | issue = 10 | pages = 2938–2947 | date = October 2019 | pmid = 31504236 | pmc = 6763735 | doi = 10.1093/brain/awz257 }}&lt;/ref&gt;

=== Epigenetički faktori ===

[[Studija blizanaca|Studije blizanaca]] pokazuju da genetički činioci objašnjavaju 25% varijance u rukohvatu, a okolišni ostatak 75%.&lt;ref name=&quot;Medland&quot;&gt;{{cite journal |last1=Medland |first1=Sarah E. |last2=Duffy |first2=David L. |last3=Wright |first3=Margaret J. |last4=Geffen |first4=Gina M. |last5=Martin |first5=Nicholas G. |title=Handedness in Twins: Joint Analysis of Data From 35 Samples |journal=Twin Research and Human Genetics |date=1 February 2006 |volume=9 |issue=1 |pages=46–53 |doi=10.1375/183242706776402885 |pmid=16611467 |s2cid=38843437 }}&lt;/ref&gt; Iako je molekulska osnova [[epigenetika|epigenetike]] rukohvata uglavnom nejasna, Ocklenburg et al. (2017) otkrili su da asimetrična [[DNK]] [[metilacija]]  CpG mjesta ima ključnu ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji genske]] asimetrije povezane s rukom.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sun T, Collura RV, Ruvolo M, Walsh CA | title = Genomic and evolutionary analyses of asymmetrically expressed genes in human fetal left and right cerebral cortex | journal = Cerebral Cortex | volume = 16 Suppl 1 | issue = Suppl 1 | pages = i18-25 | date = July 2006 | pmid = 16766703 | doi = 10.1093/cercor/bhk026 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ocklenburg S, Schmitz J, Moinfar Z, Moser D, Klose R, Lor S, Kunz G, Tegenthoff M, Faustmann P, Francks C, Epplen JT, Kumsta R, Güntürkün O | display-authors = 6 | title = Epigenetic regulation of lateralized fetal spinal gene expression underlies hemispheric asymmetries | journal = eLife | volume = 6 | date = February 2017 | pmid = 28145864 | pmc = 5295814 | doi = 10.7554/eLife.22784 }}&lt;/ref&gt;

===Zdravlje===
Ljevoruki ljudi češće imaju nekoliko specifičnih fizičkih i psihičkih poremećaja i zdravstvenih problema. Naprimjer:

Manja porođajna težina i komplikacije pri porodu u pozitivnoj su korelaciji s ljevorukošću.&lt;ref name=&quot;news.harvard.edu&quot;&gt;{{cite web | first = Alvin | last = Powell | name-list-style = vanc |url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|title=A lefty's lament|work=Harvard Gazette|date=2015-01-30|access-date=2015-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223014439/http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|archive-date=2015-12-23|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Različiti neuropsihijatrijski i razvojni poremećaji kao što su [[poremećaji iz spektra autistizma]], [[veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[bipolarni poremećaj]], [[anksiozni poremećaj]]i, [[shizofrenija]] i [[alkoholizam]] povezivani su je ljevorukošću i mješovitošću.&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hirnstein M, Hugdahl K | title = Excess of non-right-handedness in schizophrenia: meta-analysis of gender effects and potential biases in handedness assessment | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 205 | issue = 4 | pages = 260–7 | date = October 2014 | pmid = 25274314 | doi = 10.1192/bjp.bp.113.137349 | doi-access = free | author-link2 = Kenneth Hugdahl }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2012. pokazala je da je gotovo 40% djece s [[cerebralna paraliza|cerebralnom paralizom]] ljevoruko,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin KR, Prabhu V, Shah H, Kamath A, Joseph B | s2cid = 6972136 | title = Handedness in diplegic cerebral palsy | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 15 | issue = 5 | pages = 386–9 | date = 2015 | pmid = 22758776 | doi = 10.3109/17518423.2012.696736 }}&lt;/ref&gt; dok je druga studija pokazala da je ljevorukost povezana sa 62% povećanim rizikom od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] kod žena, ali ne i kod muškaraca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Gao X, Chen H, Schwarzschild MA, Spiegelman D, Ascherio A | title = Prenatal and early life factors and risk of Parkinson's disease | journal = Movement Disorders | volume = 25 | issue = 11 | pages = 1560–7 | date = August 2010 | pmid = 20740569 | pmc = 3132935 | doi = 10.1002/mds.23339 }}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje sugerira da se rizik od razvoja [[multipla skleroza|multiple skleroze]] povećava za ljevoruke žene, ali je učinak još nepoznat za muškarce.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Munger K, Chitnis T, Spiegelman D, Ascherio A | title = The relationship between handedness and risk of multiple sclerosis | journal = Multiple Sclerosis | volume = 15 | issue = 5 | pages = 587–92 | date = May 2009 | pmid = 19389750 | pmc = 2771381 | doi = 10.1177/1352458509102622 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruke žene imaju veći rizik od [[rak dojke|raka dojke]] od dešnjakinja, a učinak je veći kod žena u [[postmenopauza|postmenopauzi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fritschi L, Divitini M, Talbot-Smith A, Knuiman M | title = Left-handedness and risk of breast cancer | journal = British Journal of Cancer | volume = 97 | issue = 5 | pages = 686–7 | date = September 2007 | pmid = 17687338 | pmc = 2360366 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603920 }}&lt;/ref&gt;

Najmanje jedno istraživanje tvrdi da ljevoruki imaju veću vjerojatnost da će patiti od [[srčana bolest|srčanih bolesti]] i da imaju veću vjerovatnoću da će imati smanjenu [[dugovječnost]] zbog [[krvotok|kardiovaskularnih]] uzroka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes JR, Dorner E, Wind M | s2cid = 21369165 | title = Is the decreased longevity among left-handers related to an increase in heart disease? | journal = Clinical EEG and Neuroscience | volume = 39 | issue = 4 | pages = 182–4 | date = October 2008 | pmid = 19044215 | doi = 10.1177/155005940803900406 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruki imaju veću vjerovatnću za prijelome kostiju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luetters CM, Kelsey JL, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | s2cid = 32654176 | title = Left-handedness as a risk factor for fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 14 | issue = 11 | pages = 918–22 | date = November 2003 | pmid = 14530828 | doi = 10.1007/s00198-003-1450-z }}&lt;/ref&gt;

Jedan [[sistematski pregled]] je zaključio: &quot;Ljevoruki nisu pokazivali sistemsku tendenciju da pate od poremećaja [[imunski sistem|imunskog sistema]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-myths/201303/three-myths-and-three-facts-about-left-handers|title=Three Myths and Three Facts About Left-Handers|work=Psychology Today}}&lt;/ref&gt;

Budući da je rukohvat vrlo nasljedna osobina povezana s raznim medicinskim stanjima, i budući da su mnoga od tih stanja mogla predstavljati Darwinovski izazov u populaciji predaka, to ukazuje da je ljevorukost prije bila rjeđa nego što je sada, zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]]. Međutim, u prosjeku je utvrđeno da ljevoruki imaju prednost u borbama i natjecateljskim, interaktivnim sportovima, što je moglo povećati njihov reproduktivni uspjeh u populaciji predaka.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Knight|first1=Will | name-list-style = vanc |title=Left-handers win in hand-to-hand combat|url=https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|access-date=27 October 2016|work=New Scientist|date=8 December 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20161027125658/https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|archive-date=27 October 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ljevorukost u sportu==
* U [[kriket]]u, ukupna prednost bacačeve ljevorukosti nadilazi onu koja proizlazi iz samog iskustva: čak i zanemarivanjem faktora iskustva (tj  čak i za udarača čije je iskustvo protiv ljevorukih bacača lopte jednako njegovom iskustvu protiv desnorukih bacača), ljevoruki bacač više izaziva [[prosjek]] (tj., desnoruki) udarača nego što to čini desnoruki bacač, jer ugao bacanja bacača udaraču suprotnom rukom mnogo je prodorniji nego onaj bacača istom rukom (vidi [[Wasim Akram]]).
* U [[bejzbol]]u, [[zakrivljena lopta]] desnorukog bacača otrgnut će se od desnorukog udarača prema ljevorukom udaraču. Dok studije o rukohvatu pokazuju da je samo 10% opće populacije ljevoruko, udio ljevorukih [[MLB]] igrača je bliži 39% udarača i 28% bacača, prema podacima iz 2012.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Dan | name-list-style = vanc |title=Righties vs Lefties - The Importance Of Handedness Training In Hitting |url=https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |website=Game Sense Sports |date=17 March 2017 |publisher=Game Sense Sports |access-date=3 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403165517/https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |archive-date=3 April 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Povijesni [[prosjek udaranja (bejzbol)|prosjeci udaranja]] pokazuju da ljevoruki udarači imaju blagu prednost u odnosu na dešnjake kada se suočavaju s dešnjacima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |title=2012 Major League Baseball Batting Splits |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909022801/http://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |archive-date=9 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Budući da ima manje ljevorukih bacača nego dešnjaka, ljevoruki udarači imaju više prilika suočiti se s desnorukim bacačima nego njihovi dešnjaci protiv ljevorukih bacača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ | first = John | last = Walsh | name-list-style = vanc |title=The advantage of batting left-handed |publisher=hardballtimes.com |access-date=7 March 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130313221124/http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed |archive-date=13 March 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Četrnaest od dvadeset najboljih prosjeka udaranja u karijeri u povijesti Major League Baseball objavili su ljevoruki udarači.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |title=Career Leaders &amp; Records for Batting Average |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413224624/http://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |archive-date=13 April 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki udarači imaju malo kraći put od udaračkog boksa do prve baze od dešnjaka. To daje ljevorukim blagu prednost u pobjeđivanju bacanja na prvu bazu na zemljišnim loptama unutar polja. Možda još važnije, nastavak zamaha lijevom rukom daje zamah u smjeru prve baze, dok dešnjak mora prevladati zamah zamaha prema trećoj bazi prije nego što započne svoje trčanje.
** Budući da je ljevoruki bacač okrenut prema prvoj bazi kada je u poziciji za bacanje na udarača, dok je desnoruki bacač leđima okrenut prvoj bazi, ljevoruki bacač ima prednost kada pokušava  pokupi baznog trčača na prvoj bazi.&lt;ref name=&quot;First Base Pickoffs for Lefty Pitchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |title=First Base Pickoffs for Lefty Pitchers |publisher=isport.com |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622212223/http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |archive-date=22 June 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
** U obrani u bejzbolu, ljevorukost se smatra prednošću za prvog baznog igrača jer su prikladniji za bacanje lopti udarenih u razmak između prve i druge baze i zato što ne moraju okrenuti svoje tijelo prije bacanje lopte drugom unutrašnjem.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 | last = Miller | first = Stuart | name-list-style = vanc |title=The Decline of Left-Handed First Basemen |newspaper=nytimes.com |access-date=7 March 2013 |date=29 March 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926170156/http://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 |archive-date=26 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Iz istog razloga, pozicije drugog igrača u polju smatraju se povoljnim za desnoruke bacače. Historijski gledano, bilo je nekoliko hvatača ljevorukih hvatača zbog uočenog nedostatka koji bi ljevoruki kečer imao u bacanju na treću bazu, posebno sa desnorukim udaračem na ploči.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |title=Left Handed Catchers |publisher=The Encyclopedia of Baseball Catchers |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817090402/http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |archive-date=17 August 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki hvatač bi imao potencijalno opasnije vrijeme kada bi označio bazni trkač koji pokušava postići gol.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; Sa loptom u rukavici na desnoj ruci, lijevohvatač s rukama morao bi okrenuti svoje tijelo ulijevo da označi trkača. Čineći to, može izgubiti priliku da se pripremi za predstojeći sudar.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; S druge strane, Encyclopedia of Baseball Catchers navodi:&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt;
{{citat|Jedna od prednosti je sposobnost hvatača ljevorukog bacača da uokviri razbijanje lopti desnorukog bacača. Desnoruki hvatač hvata [[lopta|loptu]] za lomljenje dešnjaka preko njegovog tijela, a njegova rukavica izlazi iz zone udarca. Ljevoruki hvatač bi mogao uhvatiti teren koji se kreće u zonu udarca i stvoriti bolju metu za sudiju.}}
* U rukometu sa četiri zida, tipska strategija je igranje duž lijevog zida primoravajući protivnika da koristi svoju lijevu ruku za suprotstavljanje napadu i igranje na snagu lijevorukog takmičara.
* U [[rukomet]]u, ljevoruki igrači imaju prednost na desnoj strani terena kada napadaju, dobijaju bolji ugao, a odbrambeni igrači mogu biti nenaviknuti na njih. Kako je malo ljudi ljevorukih, postoji potražnja za takvim igračima.
* U [[vaterpolo|vaterpolu]], pozicija centarfora ima prednost u okretanju i šutiranju po mreži kada se okreće u obrnutom smjeru kako se očekuje od centra protivničke odbrane i postiže bolju poziciju za postizanje gola. Ljevoruki vozači su obično na desnoj strani terena, jer mogu dobiti bolje uglove da dodaju loptu ili šutiraju na gol.
* [[Hokej na ledu]] obično koristi strategiju u kojoj odbrambeni par uključuje jednog ljevorukog i jednog desnorukog defanzivca. Nesrazmjerno veliki broj hokejaša na svim pozicijama, njih 62 posto, šutira lijevo, iako to ne znači da je nužno ljevak.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|title=Depleted Sabres defense thrives|last=Hoppe|first=Bill| name-list-style = vanc |work=Buffalo Hockey Beat|publisher=Olean Times Herald|date=January 23, 2017|access-date=January 23, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031952/http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|archive-date=December 16, 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* U [[američki fudbal|američkom fudbalu]], desnolrukost/ljevorukost bekova utiče na obrasce blokiranja na ofanzivnoj liniji. Tjesan krajevi, kada se koristi samo jedan, obično se postavljaju na istoj strani kao bacačka ruka kvoterbeka, dok [[ofanzivni napad]] na suprotnoj ruci, koja štiti kvoterbekovu &quot;slijepu stranu&quot; je obično najcjenjeniji član ofanzivne linije. Prijemnici se također moraju prilagoditi suprotnom okretu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Greene |first1=Nick |title=Why Left-Handed Quarterbacks Are So Rare |url=https://slate.com/culture/2020/11/tua-tagovailoa-left-handed-quarterbacks-rare-nfl.html |access-date=5 November 2020 |work=Slate|date=2 November 2020}}&lt;/ref&gt; Iako neuobičajeno, bilo je nekoliko [[Popis ljevorukih bekova|istaknutih ljevorukih bekova]].
* U [[boćanje|boćanju]], uzorak ulja koji se koristi na stazi za kuglanje kvari se brže što se više puta kugla kotrlja niz stazu. Kuglači moraju neprestano prilagođavati svoje udarce kako bi kompenzirali promjenu rotacije lopte dok se igra ili serija igra i ulje se mijenja u odnosu na izvorni uzorak. Ljevoruki bacač kugle natječe se na suprotnoj strani staze u odnosu na desnorukog bacača i stoga ima manje problema s originalnim položajem ulja. To znači da ljevoruki bacači kugle moraju rjeđe prilagođavati svoj udarac nego desnoruki bacači kugle u timskim natjecanjima ili kvalifikacijskim rundama gdje je moguće 4-10 ljudi po kompletu od dvije staze. To im može omogućiti da ostanu dosljedniji. Međutim, ova prednost nije prisutna u zagrađenim rundama i finalima turnira gdje su mečevi 1 na 1 na par staza.

=== Spol ===
Prema meta-analizi 144 studije, ukupno 1.787.629 učesnika, najbolja procjena omjera šanse za muškarce i žene bila je 1,23, što ukazuje da je 23% veća vjerovatnoća da će muškarci biti ljevoruki. Naprimjer, ako je incidencija ljevorukosti žena bila 10%, onda bi učestalost muške ljevorukosti bila otprilike 12% (10% incidencije ljevorukosti među ženama pomnoženo s omjerom šanse od 1:1,23 za žene : muškarci daje 12,3% učestalosti ljevorukosti među muškarcima).&lt;ref name=&quot;Papadatou&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Papadatou-Pastou M, Martin M, Munafò MR, Jones GV | title = Sex differences in left-handedness: a meta-analysis of 144 studies | journal = Psychological Bulletin | volume = 134 | issue = 5 | pages = 677–699 | date = September 2008 | pmid = 18729568 | doi = 10.1037/a0012814 }}&lt;/ref&gt;

=== Seksualnost i rodni identitet ===
Neka istraživanja koja ispituju odnos između desno/ljevorukosti i seksualne orijentacije izvještavaju da nesrazmjerna manjina homoseksualnih osoba pokazuje ljevorukost,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lalumière ML, Blanchard R, Zucker KJ | title = Sexual orientation and handedness in men and women: a meta-analysis | journal = Psychological Bulletin | volume = 126 | issue = 4 | pages = 575–92 | date = July 2000 | pmid = 10900997 | doi = 10.1037/0033-2909.126.4.575 }}&lt;/ref&gt; though findings are mixed.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mustanski BS, Bailey JM, Kaspar S | s2cid = 29217315 | title = Dermatoglyphics, handedness, sex, and sexual orientation | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 31 | issue = 1 | pages = 113–22 | date = February 2002 | pmid = 11910784 | doi = 10.1023/A:1014039403752 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Terrance J. |last2=Pepitone |first2=Michelle E. |last3=Christensen |first3=Scott E. |last4=Cooke |first4=Bradley M. |last5=Huberman |first5=Andrew D. |last6=Breedlove |first6=Nicholas J. |last7=Breedlove |first7=Tessa J. |last8=Jordan |first8=Cynthia L. |author9-link=Marc Breedlove |last9=Breedlove |first9=S. Marc |title=Finger-length ratios and sexual orientation |journal=Nature |date=March 2000 |volume=404 |issue=6777 |pages=455–456 |doi=10.1038/35006555 |pmid=10761903 |bibcode=2000Natur.404..455W |s2cid=205005405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwartz G, Kim RM, Kolundzija AB, Rieger G, Sanders AR | s2cid = 24358057 | title = Biodemographic and physical correlates of sexual orientation in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1 | pages = 93–109 | date = February 2010 | pmid = 19387815 | doi = 10.1007/s10508-009-9499-1 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2001. je također otkrila da muškarci čiji [[rodni identitet]] nije u skladu sa spolom koji im je dodeljen pri rođenju, imaju više nego dvostruko veće šanse da budu ljevoruki nego klinički [[kontrolna grupa]] (19,5% naspram 8,3 %).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zucker KJ, Beaulieu N, Bradley SJ, Grimshaw GM, Wilcox A | s2cid = 4987839 | title = Handedness in boys with gender identity disorder | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 42 | issue = 6 | pages = 767–76 | date = September 2001 | pmid = 11583249 | doi = 10.1111/1469-7610.00773 }}&lt;/ref&gt;

[[Parafilija|Parafilije]] (atipski seksualni interesi) su takođe povezane sa većom stopom ljevorukosti. Studija iz 2008. koja je analizirala seksualne fantazije 200 muškaraca otkrila je da su &quot;povišeni parafilni interesi bili u korelaciji s povišenom nedesnorukošću&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rahman Q, Symeonides DJ | s2cid = 22274418 | title = Neurodevelopmental correlates of paraphilic sexual interests in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 1 | pages = 166–72 | date = February 2008 | pmid = 18074220 | doi = 10.1007/s10508-007-9255-3 }}&lt;/ref&gt; Greater rates of left-handedness have also been documented among [[pedophilia|pedophiles]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blanchard R, Kolla NJ, Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Kuban ME, Blak T | s2cid = 220359453 | title = IQ, handedness, and pedophilia in adult male patients stratified by referral source | journal = Sexual Abuse | volume = 19 | issue = 3 | pages = 285–309 | date = September 2007 | pmid = 17634757 | doi = 10.1177/107906320701900307 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Christensen BK, Kuban ME, Blak T, Williams NS, Blanchard R | s2cid = 6427342 | display-authors = 6 | title = Handedness in pedophilia and hebephilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 34 | issue = 4 | pages = 447–59 | date = August 2005 | pmid = 16010467 | doi = 10.1007/s10508-005-4344-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bogaert AF | s2cid = 28513717 | title = Handedness, criminality, and sexual offending | journal = Neuropsychologia | volume = 39 | issue = 5 | pages = 465–9 | year = 2001 | pmid = 11254928 | doi = 10.1016/S0028-3932(00)00134-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dyshniku F, Murray ME, Fazio RL, Lykins AD, Cantor JM | s2cid = 25667170 | title = Minor Physical Anomalies as a Window into the Prenatal Origins of Pedophilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 44 | issue = 8 | pages = 2151–9 | date = November 2015 | pmid = 26058490 | doi = 10.1007/s10508-015-0564-7 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2014. koja pokušava analizirati biološke markere [[aseksualnost]]i tvrdi da su neseksualni muškarci i žene 2,4 odnosno 2,5 puta vjerovatnije da će biti ljevoruki od svojih heteroseksualnih vršnjaka.&lt;ref name=Yule&gt;{{cite journal | vauthors = Yule MA, Brotto LA, Gorzalka BB | s2cid = 5347734 | title = Biological markers of asexuality: Handedness, birth order, and finger length ratios in self-identified asexual men and women | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 43 | issue = 2 | pages = 299–310 | date = February 2014 | pmid = 24045903 | doi = 10.1007/s10508-013-0175-0 }}&lt;/ref&gt;

=== Stope smrtnosti u borbi ===
Studija na Univerzitetu [[Durham]]—koja je ispitivala podatke o smrtnosti igrača [[kriket]]a čija je ruka bila stvar javnog zapisa—našla je da su ljevoruki muškarci gotovo dvostruko vjerojatniji da će poginuti u ratu nego njihovi dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aggleton JP, Kentridge RW, Neave NJ | title = Evidence for longevity differences between left handed and right handed men: an archival study of cricketers | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 47 | issue = 3 | pages = 206–9 | date = June 1993 | pmid = 8350033 | pmc = 1059767 | doi = 10.1136/jech.47.3.206 }}&lt;/ref&gt; Studija je teoretizirala da je to zato što je oružje i druga oprema dizajnirana za dešnjake. „Mogu da saosećam sa svim onim ljevorukim igračima kriketa koji su otišli u rani grob pokušavajući da očajnički gađaju pravo sa desnorukim Lee Enfieldom 303“, napisao je novinar pregledavajući studiju u novinama za kriket.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jonathan|first=Rice| name-list-style = vanc |date=February 1995|title=Left For Dead|journal=Wisden Cricket Monthly}}&lt;/ref&gt; Nalazi ponavljaju one iz prethodnih američkih studija, koje su otkrile da su ljevoruki američki mornari imali 34% veću vjerovatnoću da će doživjeti ozbiljnu nesreću od njihovih dešnjaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.newscientist.com/article/mg14119163-000-science-sudden-death-for-left-handers/ |title=Science: Sudden death for left-handers|last= Brown |first = William | name-list-style = vanc |website=New Scientist|language=en-US|access-date=2020-02-01}}&lt;/ref&gt;

== Epizodno pamćenje==
Visok nivo desnorukosti/ljevorukosti (bilo da se snažno favorizuje desno ili lijevo) povezan je sa lošijim [[epizodni poremećaj|epizodnim pamćenjem]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Propper RE, Christman SD, Phaneuf KA | s2cid = 2989930 | title = A mixed-handed advantage in episodic memory: a possible role of interhemispheric interaction | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 33 | issue = 4 | pages = 751–7 | date = June 2005 | pmid = 16248339 | doi = 10.3758/BF03195341 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sahu A, Christman SD, Propper RE | title = The contributions of handedness and working memory to episodic memory | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1149–1156 | date = November 2016 | pmid = 27259533 | doi = 10.3758/s13421-016-0625-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i sa lošijom komunikacijom između [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Prichard E, Propper RE, Christman SD | title = Degree of Handedness, but not Direction, is a Systematic Predictor of Cognitive Performance | language = en | journal = Frontiers in Psychology | volume = 4 | pages = 9 | date = 2013 | pmid = 23386836 | doi = 10.3389/fpsyg.2013.00009 | pmc = 3560368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što može dati lošiju emocijsku obradu, iako [[bilateralna stimulacija]] može smanjiti takve efekte.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shobe ER | title = Independent and collaborative contributions of the cerebral hemispheres to emotional processing | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 8 | pages = 230 | date = 2014-04-22 | pmid = 24795597 | pmc = 4001044 | doi = 10.3389/fnhum.2014.00230 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spielberg JM, Heller W, Miller GA | title = Hierarchical brain networks active in approach and avoidance goal pursuit | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 | pages = 284 | date = 2013-06-17 | pmid = 23785328 | pmc = 3684100 | doi = 10.3389/fnhum.2013.00284 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== ''Corpus callosum'' ===
Visok nivo dwsnorukosti/ljevorukosti povezan je sa manjim ''[[corpus callosum]]'', dok je niska povezanost sa većim.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Luders |first1=Eileen |last2=Cherbuin |first2=Nicolas |last3=Thompson |first3=Paul M. |last4=Gutman |first4=Boris |last5=Anstey |first5=Kaarin J. |last6=Sachdev |first6=Perminder |last7=Toga |first7=Arthur W. |title=When more is less: Associations between corpus callosum size and handedness lateralization |journal=NeuroImage |date=August 2010 |volume=52 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1016/j.neuroimage.2010.04.016 |pmid=20394828 |pmc=2903194 }}&lt;/ref&gt;

==Negativne konotacije i diskriminacija==

Štaviše, osim neugodnosti, ljevoruki ljudi su historijski smatrani nesretnima ili čak zlonamjernima zbog svoje različitosti od strane dešnjaka. Na mnogim jezicima, uključujući engleski, riječ za pravac &quot;desno&quot; također znači &quot;ispravno&quot; ili &quot;ravno&quot;. Kroz historiju, biti ljevoruk se smatralo negativnim ili zlim; čak iu 20. stoljeću, ljevoruku decu su učitelji tukli jer su pisali lijevom rukom.

Latinski pridjev ''sinister'' znači &quot;lijevo&quot; kao i &quot;nesrećni&quot;, a ovo dvostruko značenje opstaje u evropskim izvedenicama latinskog, uključujući engleske riječi &quot;sinister&quot; (što znači i &quot;zlo&quot; i &quot;slijevo na nosiocu&quot;) i &quot;ambisinister&quot; što znači &quot;nezgodan ili nespretan s obje ili bilo kojom rukom&quot;.

Mnogo je negativnih konotacija povezanih sa izrazom &quot;ljevoruk&quot;: nespretan, nevješt, nesretan, neiskren, zlokoban, zlonamjeran i tako dalje. &quot;Kompliment za ljevoruku&quot; je onaj koji ima dva značenja, od kojih je jedno nelaskavo primaocu. Na [[francuski|francuskom]], &quot;gauche&quot; znači i &quot;lijevo&quot; i &quot;nezgodno&quot; ili &quot;nespretno&quot;, dok &quot;droit(e)&quot; (srodno na engleski &quot;direktan&quot; i povezano sa &quot;spretnim&quot;) znači i &quot;ispravno&quot; i &quot;u pravu&quot;, kao i &quot;zakon&quot; i pravni smisao &quot;prave&quot;. Ime &quot;Dexter&quot; potiče od latinskog za &quot;pravo&quot;, kao i riječ &quot;dexterity&quot; što znači ručna vještina. Kako su sve ovo vrlo stare riječi, one bi imale tendenciju da podrže teorije koje ukazuju na to da je dominacija dešnjaka izuzetno stara pojava.
[[Crna magija]] se ponekad naziva &quot;[[ljevoruka staza]]&quot;.

Do nedavno u [[Tajvan]]u (i još uvijek u [[Kina|kontinentalnoj Kini]], [[Japan]]u i [[Koreja|Sjevernoj i Južnoj Koreji]]), ljevoruki ljudi su bili prisiljeni da pređu na desnorukost, ili barem pređu na pisanje desnom rukom. Zbog važnosti [[redoslijed poteza|rwdosljeda poteza]], koji je razvijen za udobnu upotrebu dešnjacima, smatra se da je teže pisati čitljive kineske znakove lijevom rukom nego pisati latinična slova, iako je poteškoća subjektivna i zavisi od pisca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm|title=A question of the left being right – and normal|work=China Daily|date=February 22, 2008|access-date=2011-01-19| archive-url= https://web.archive.org/web/20110124025533/http://china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm| archive-date= January 24, 2011 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; Budući da pisanje pri pomicanju ruke od njene strane prema drugoj strani tijela može uzrokovati mrlje ako se vanjskoj strani šake dozvoli da se povuče preko pisanja, pisanje [[latinica|latinicom]] bi moglo biti manje izvodljivo lijevom ruka nego desnom pod određenim okolnostima. Suprotno tome, alfabeti s desna na lijevo, kao što su [[arapski]] i [[hebrejski]], općenito se smatraju lakšim za pisanje lijevom rukom. U zavisnosti od položaja i nagiba papira za pisanje , i metoda pisanja, lijevoruki može pisati jednako uredno i efikasno ili jednako neuredno i sporo kao i dešnjaci. Obično ljevoruko dijete treba naučiti kako pravilno pisati lijevom rukom, budući da samostalno otkrivanje udobne metode pisanja lijevom rukom možda neće biti jednostavno.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | title = Erste deutsche Beratungs- und Informationsstelle für Linkshänder und umge-schulte Linkshänder | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20130922143207/http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | archive-date = 2013-09-22 | work = lefthander-consulting.org  | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://handedness.org/action/leftwrite.html | work = Handedness Research Institute | title = Teaching Left-Handers to Write | archive-url =  https://web.archive.org/web/20130923084340/http://handedness.org/action/leftwrite.html | archive-date=2013-09-23 | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], sva ljevoruka djeca su bila prisiljena pisati desnom rukom u sovjetskom školskom sistemu.&lt;ref&gt;А. П. Чуприков, В. Д. Мишиев. // Латеральность населения СССР в конце 70-х и начале 80-х годов. К истории латеральной нейропсихологии и нейропсихиатрии. Хрестоматия. Донецк, 2010, 192 с.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;А. П. Чуприков, Е. А. Волков. // Мир леворуких. Киев. 2008.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kardinalni smjer]]
* [[U smjeru kazaljke na satu]], koji također govori u smjeru suprotnom od kazaljke na satu/u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dva pojma za suprotan smisao rotacije
* [[Lateralnost]]
* [[Saobraćaj na lijevoj i desnoj strani]]
* [[Okularna dominacija]]
* [[Pravilno desno i ispravno lijevo]]
* [[Relativni smjer]]
* [[Neuroanatomija ruku]]
* ''[[Situs inversus]]''
* [[Blizanci i hendikepiranost]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Left-handedness}}
* [https://www.sciencedaily.com/releases/2006/04/060414010532.htm Lefties Have The Advantage In Adversarial Situations], ScienceDaily, April 14, 2006.
* [http://www.scq.ubc.ca/?p=74 Science Creative Quarterly's overview of some of the genetic underpinnings of left-handedness]
* [http://www.commonties.com/blog/2006/09/13/i-was-a-rebel/ A left-handed senior citizen recalls the emotional torment he faced at a New York public school in the 1920s.] (Audio slideshow)
* Woznicki, Katrina (2005). [http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/BreastCancer/1810 &quot;Breast Cancer Risk Doubles for Southpaw Women&quot;], MedPage Today, 26 September.
* ''Hansard'' (1998). &quot;[https://publications.parliament.uk/pa/cm199798/cmhansrd/vo980722/debtext/80722-15.htm Left-handed Children]&quot;, Debate contribution by the Rt Hon. Mr. Peter Luff (MP for Mid-Worcestershire), House of Commons, 22 July.
* {{cite book | title = Is your Child Left-Handed? Why, according to psychological tests, left-handed people ought to remain so | url = https://books.google.com/books?id=EikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA22 | publisher = Popular Science | date = December 1918 | page = 22 }}
* [http://papers.nber.org/papers/w12387.pdf Handedness and Earnings] / [https://web.archive.org/web/20070314134323/http://blogs.reuters.com/2006/08/11/higher-paychecks-a-left-handed-compliment/ Higher paychecks: a left-handed compliment?]
* [https://web.archive.org/web/20090324225537/http://www.ucd.ie/geary/publications/2004/laterality.pdf Handedness &amp; earnings, published in Journal of Human Resources 2007]
* [http://handedness.org/ Handedness Research Institute]
* [http://www.livescience.com/19968-study-reveals-lefties-rare.html Study Reveals Why Lefties Are Rare]

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Hiralnost]]
[[Kategorija:Diskriminacija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Asimetrija]]</text>
      <sha1>48bom8ya8fxfbv043k4rrrq9qmkwnca</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425817</id>
      <parentid>3425815</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:35:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Seksualnost i rodni identitet */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53568" xml:space="preserve"> [[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka &lt;ref&gt;{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover|title=El arte rupestre de Argentina indígena: Patagonia|last2=Raffino|first2=Rodolfo A.|last3=Paunero|first3=Rafael Sebastián|last4=Rolandi|first4=Diana S.|year=2005|publisher=Grupo Abierto Communicaciones|isbn=978-987-1121-16-8|language=es|access-date=2021-03-01|archive-date=2021-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029010950/https://www.google.co.uk/gen_204?s=web&amp;t=aft&amp;atyp=csi&amp;ei=10l7Ye-DE4K60PEP6uey8A8&amp;rt=wsrt.491,aft.4960,prt.2585&amp;imn=26&amp;ima=10&amp;imad=9&amp;aftp=18869&amp;bl=TGeo|url-status=live}}&lt;/ref&gt;]]

U [[bioantropologija|ljudskoj biologiji]], '''desnorukost/ljevorukost''' je individualna preferencijska upotreba jedne [[ruke]], poznate kao '''dominantna ruka''', zbog toga što je jača, brža ili bolja u [[spretnost]]i. Druga strana, relativno često slabija, manje spretna ili jednostavno manje subjektivno preferirana, naziva se '''nedominantna ruka'''.&lt;ref name= indiana&gt;{{cite web | vauthors = Holder MK | url = http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | title = What does Handedness have to do with Brain Lateralization (and who cares?) | archive-url = https://web.archive.org/web/20130326014257/http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | archive-date=2013-03-26 | access-date = 11 August 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=dominant |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote='''4''' : ''biology'' :  being the one of a pair of bodily structures that is the more effective or predominant in action • ''dominant'' eye • used her ''dominant'' hand |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308215527/https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=non- |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote=Definition of non- '''1''' :  not :  other than :  reverse of :  absence of • ''non''toxic • ''non''linear |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308141644/https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}. (&quot;Nedominantno&quot; je jedna od 945 riječi navedenih pod &quot;ne-&quot;)&lt;/ref&gt; Desnorukost je daleko češća; oko 90% ljudske populacije ima dominantnu desnu ruku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scharoun SM, Bryden PJ | title = Hand preference, performance abilities, and hand selection in children | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 82| pages = 82 | date = 2014 | pmid = 24600414 | pmc = 3927078 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00082 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bul0000229&gt;{{cite journal |last1=Papadatou-Pastou |first1=Marietta |last2=Ntolka |first2=Eleni |last3=Schmitz |first3=Judith |last4=Martin |first4=Maryanne |last5=Munafò |first5=Marcus R. |last6=Ocklenburg |first6=Sebastian |last7=Paracchini |first7=Silvia |title=Human handedness: A meta-analysis. |journal=Psychological Bulletin |date=June 2020 |volume=146 |issue=6 |pages=481–524 |doi=10.1037/bul0000229 |pmid=32237881 |s2cid=214768754 |url=http://psyarxiv.com/5gjac/ }}&lt;/ref&gt; Rukotvornost se često definiše rukom koja piše, jer je prilično uobičajeno da ljudi radije obavljaju neke zadatke svakom rukom. Postoje primjeri istinske [[ambideksternost]]i (jednaka preferencija obje ruke), ali je rijetka—većina ljudi radije koristi jednu ruku za većinu svrha. Većina dosadašnjih istraživanja sugerira da ljevorukost ima [[epigenetika|epigenetički]] marker – kombinaciju genetike, biologije i okoliša. Budući da je velika većina stanovništva dešnjčka, mnogi uređaji su dizajnirani za korištenje dešnjaka, što otežava njihovu upotrebu kod ljevorukih.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; U mnogim zemljama, ljevoruki ljudi su ili su morali da pišu desnom rukom. Ljevoruke osobe su također sklonije određenim zdravstvenim problemima. Međutim, ljevoruki ljudi imaju prednost u [[sport]]ovima koji uključuju gađanje mete u području kontrole protivnika, jer su njihovi protivnici više navikli na dešnjačku većinu. Kao rezultat toga, oni su previše zastupljeni u [[bejzbol]]u, [[tenis]]u, [[mačevanje|mačevanju]], [[kriket]]u, [[boks]]u&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |title=Here's Why Left-Handed Athletes Dominate One-on-One Sports |website=Curiosity.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20191114194413/https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |archive-date=14 November 2019 }}&lt;/ref&gt; i [[mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]] (MMA).&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2019-02-25|title=Why are left-handed people better fighters?|url=https://www.itv.com/news/2019-02-25/why-are-left-handed-people-better-fighters|access-date=2021-03-01|website=ITV News|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tipovi ==
* ''Desnorukost'' je najčešći tip. Dešnjaci su vještiji sa svojim desnim rukama. Istraživanja pokazuju da je oko 90% ljudi dešnjaka.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref name=&quot;sciamerican&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |title=Why are more people right-handed?|access-date=2008-04-14 |work=Scientific American |year=1997 |vauthors = Holder MK |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203022846/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |archive-date=2013-12-03 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ljevorukost'' je manje uobičajena. Istraživanja pokazuju da je oko 10% ljudi ljevoruko.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardyck C, Petrinovich LF | title = Left-handedness | journal = Psychological Bulletin | volume = 84 | issue = 3 | pages = 385–404 | date = May 1977 | pmid = 859955 | doi = 10.1037/0033-2909.84.3.385 }}&lt;/ref&gt;
*''Mješovitost'' ili ''[[unakrsna dominacija]]'' je promjena preferencije ruku između različitih zadataka. Ovo je vrlo neuobičajeno u populaciji, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name= annett&gt;{{cite book |last=Annett |first=Marian | name-list-style = vanc |year=2002 |title=Handedness and Brain Asymmetry | publisher = Psychology Press}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Ambideksternost]]'' se odnosi na posjedovanje jednakih sposobnosti u obje ruke. Oni koji to uče i dalje imaju tendenciju da favorizuju svoju prvobitno dominantnu ruku. Ovo je neuobičajeno, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name=&quot;southpaw essentials&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous |title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|date=19 September 2021|access-date=2021-09-19}}&lt;/ref&gt;

== Mjerenje ==
Preferencija ruke može se mjeriti ponašanjem (mjere učinka) ili putem upitnika (mjere preferencije). Od 1971. godine koristi se sistem ''Edinburgh Handedness Inventory'', ali sadrži mnoga zastarjela pitanja i teško ga je ocijeniti. Duži Waterloo Handedness upitnik nije široko dostupan. Nedavno je razvijen Flinders Handedness Survey (FLANDERS).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicholls |first1=Michael E.R. |last2=Thomas |first2=Nicole A. |last3=Loetscher |first3=Tobias |last4=Grimshaw |first4=Gina M. |title=The Flinders Handedness survey (FLANDERS): A brief measure of skilled hand preference |journal=Cortex |date=November 2013 |volume=49 |issue=10 |pages=2914–2926 |doi=10.1016/j.cortex.2013.02.002 |pmid=23498655 |s2cid=4986724 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Postoji nekoliko teorija o tome kako se razvija hendikepiranost.

=== Dominacija jezika ===
Jedna uobičajena teorija o rukovanju je podjela rada [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Kod većine ljudi, lijeva strana mozga kontrolira [[govor]]. Teorija sugerira da je efikasnije za mozak podijeliti glavne zadatke između hemisfera – stoga većina ljudi može koristiti negovornu (desnu) hemisferu za percepciju i grube motorne vještine. Kako je govor vrlo složen zadatak kontrole motorike, specijalizirana fina motorička područja koja kontroliraju govor najefikasnije se koriste i za kontrolu finih motoričkih pokreta u dominantnoj ruci. Kako desnu ruku kontroliše lijeva hemisfera (a lijevu ruku desna hemisfera), većina ljudi je, dakle, dešnjaka. Teorija zavisi od ljevorukih ljudi koji imaju obrnutu organizaciju.&lt;ref name=&quot;book&quot;&gt;{{cite book |last=Banich |first=Marie | name-list-style = vanc |author-link=Marie Banich |year=1997 |title=Neuropsychology: The Neural Bases of Mental Function|isbn=9780395666999 |url=https://archive.org/details/neuropsychologyn00bani |url-access=registration }}&lt;/ref&gt; Međutim, utvrđeno je da većina ljevaka ima dominaciju u jeziku lijeve hemisfere – baš kao i dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rasmussen |first1=T |last2=Milner |first2=B |title=The role of early left-brain injury in determining lateralization of cerebral speech functions |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1977 |volume=30 |issue=299 |pages=355–369 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb41921.x |pmid=101116 |bibcode=1977NYASA.299..355R |s2cid=10981238 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/101116/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carey |first1=David |last2=Johnstone |first2=Leah |title=Quantifying cerebral asymmetries for language in dextrals and adextrals with random-effects meta analysis |journal=Frontiers in Psychology |date=2014 |volume=5 |page=1128 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01128 |pmid=25408673 |pmc=4219560 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Samo kod oko 30% ljevaka nije dominantna lijeva hemisfera za jezik. Neki od njih imaju obrnutu organizaciju mozga, gdje se verbalna obrada odvija u desnoj hemisferi, a vizualno-prostorna obrada je dominantna u lijevoj hemisferi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cai |first1=Q |last2=Van Der Haegen |first2=L |last3=Brysbaert |first3=M |title=Complementary hemispheric specialization for language production and visuospatial attention |journal=PNAS |date=2013 |volume=110 |issue=4 |pages=322–330 |doi=10.1073/pnas.1212956110 |pmid=23297206 |pmc=3557046 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ostali imaju dvosmisleniju bilateralnu organizaciju, gdje obje hemisfere obavljaju dijelove tipski lateraliziranih funkcija. Kada se zadaci koji istražuju lateralizaciju uprosječuju grupu ljevaka, ukupni efekat je da ljevoruki pokazuju isti obrazac podataka kao i desnoruki, ali sa smanjenom asimetrijom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Karlsson |first1=EMK |last2=Johnstone |first2=LT |last3=Carey |first3=DPC |title=The depth and breadth of multiple perceptual asymmetries in right handers and non-right handers |journal=Laterality |date=2019 |volume=24 |issue=6 |pages=707–739 |doi=10.1080/1357650X.2019.1652308 |pmid=31399020 |s2cid=199519317 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1357650X.2019.1652308}}&lt;/ref&gt; Ovaj nalaz je vjerovatno zbog malog udjela ljevaka koji imaju atipsku organizaciju mozga.

=== Genetički faktori ===
Desnorukost/ljevorukost pokazuje složen obrazac nasljeđivanja. Naprimjer, ako su oba roditelja djeteta ljevoruka, postoji 26% šanse da će to dijete biti ljevoruko.&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;&gt;{{cite book | last = McManus | first = Chris | name-list-style = vanc | title=Right Hand, Left Hand | publisher=Phoenix Paperbacks | year=2003 | isbn=978-0753813553}}&lt;/ref&gt; Velika studija blizanaca iz 25.732 porodice koju su uradili Medland et al. (2006) ukazuje da je [[nasljednost]] rukotvornosti otprilike 24%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Medland SE, Duffy DL, Wright MJ, Geffen GM, Hay DA, Levy F, van-Beijsterveldt CE, Willemsen G, Townsend GC, White V, Hewitt AW, Mackey DA, Bailey JM, Slutske WS, Nyholt DR, Treloar SA, Martin NG, Boomsma DI | display-authors = 6 | title = Genetic influences on handedness: data from 25,732 Australian and Dutch twin families | journal = Neuropsychologia | volume = 47 | issue = 2 | pages = 330–7 | date = January 2009 | pmid = 18824185 | pmc = 2755095 | doi = 10.1016/j.neuropsychologia.2008.09.005 }}&lt;/ref&gt;

Marian Annett (University of Leicester) i Chris McManus&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;/&gt; (University College London) predložili su dva teorijska modela s jednim genom da objasne obrasce nasljeđivanja preferencije upotrebe ruku.&lt;ref&gt;{{Cite book |first=M. |last=Annett |s2cid=53411957 |title=Language lateralization and psychosis |chapter=The genetic basis of lateralization |year=2009 |pages=73–86 |doi=10.1017/CBO9780511576744.006 |editor1-last=Sommer |editor1-first=Iris E. C. |editor2-last=Kahn |editor2-first=René S.|isbn=9780511576744 |hdl=2381/4737 |url=https://figshare.com/articles/chapter/The_Genetic_Basis_of_Lateralization/10088477 }}&lt;/ref&gt; 

Međutim, sve veći dokazi iz [[vezani geni|povezivanja]] i [[GWAS|studija asocijacije na cijelom genomu]] sugeriraju da se genetička varijacija ovog dimorfizma ne može objasniti jednim genskim [[Lokus (genetika)|lokusom ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, DeLisi LE, Fisher SE, Laval SH, Rue JE, Stein JF, Monaco AP | title = Confirmatory evidence for linkage of relative hand skill to 2p12-q11 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 72 | issue = 2 | pages = 499–502 | date = February 2003 | pmid = 12596796 | pmc = 379245 | doi = 10.1086/367548 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, Maegawa S, Laurén J, Abrahams BS, Velayos-Baeza A, Medland SE, Colella S, Groszer M, McAuley EZ, Caffrey TM, Timmusk T, Pruunsild P, Koppel I, Lind PA, Matsumoto-Itaba N, Nicod J, Xiong L, Joober R, Enard W, Krinsky B, Nanba E, Richardson AJ, Riley BP, Martin NG, Strittmatter SM, Möller HJ, Rujescu D, St Clair D, Muglia P, Roos JL, Fisher SE, Wade-Martins R, Rouleau GA, Stein JF, Karayiorgou M, Geschwind DH, Ragoussis J, Kendler KS, Airaksinen MS, Oshimura M, DeLisi LE, Monaco AP | display-authors = 6 | title = LRRTM1 on chromosome 2p12 is a maternally suppressed gene that is associated paternally with handedness and schizophrenia | journal = Molecular Psychiatry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1129–39, 1057 | date = December 2007 | pmid = 17667961 | pmc = 2990633 | doi = 10.1038/sj.mp.4002053 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Van Agtmael T, Forrest SM, Williamson R | title = Parametric and non-parametric linkage analysis of several candidate regions for genes for human handedness | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 10 | issue = 10 | pages = 623–30 | date = October 2002 | pmid = 12357333 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200851 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Warren DM, Stern M, Duggirala R, Dyer TD, Almasy L | s2cid = 11711104 | title = Heritability and linkage analysis of hand, foot, and eye preference in Mexican Americans | journal = Laterality | volume = 11 | issue = 6 | pages = 508–24 | date = November 2006 | pmid = 16966240 | doi = 10.1080/13576500600761056 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laval SH, Dann JC, Butler RJ, Loftus J, Rue J, Leask SJ, Bass N, Comazzi M, Vita A, Nanko S, Shaw S, Peterson P, Shields G, Smith AB, Stewart J, DeLisi LE, Crow TJ | display-authors = 6 | title = Evidence for linkage to psychosis and cerebral asymmetry (relative hand skill) on the X chromosome | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 81 | issue = 5 | pages = 420–7 | date = September 1998 | pmid = 9754628 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19980907)81:5&lt;420::AID-AJMG11&gt;3.0.CO;2-E }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Armour JA, Davison A, McManus IC | title = Genome-wide association study of handedness excludes simple genetic models | journal = Heredity | volume = 112 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = March 2014 | pmid = 24065183 | pmc = 3931166 | doi = 10.1038/hdy.2013.93 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eriksson N, Macpherson JM, Tung JY, Hon LS, Naughton B, Saxonov S, Avey L, Wojcicki A, Pe'er I, Mountain J | display-authors = 6 | title = Web-based, participant-driven studies yield novel genetic associations for common traits | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 6 | pages = e1000993 | date = June 2010 | pmid = 20585627 | pmc = 2891811 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000993 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scerri TS, Brandler WM, Paracchini S, Morris AP, Ring SM, Richardson AJ, Talcott JB, Stein J, Monaco AP | display-authors = 6 | title = PCSK6 is associated with handedness in individuals with dyslexia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 20 | issue = 3 | pages = 608–14 | date = February 2011 | pmid = 21051773 | pmc = 3016905 | doi = 10.1093/hmg/ddq475 | author-link3 = Silvia Paracchini }}&lt;/ref&gt; Iz ovih studija, McManus et al. sada zaključuju da je desnorukost/ljevorukost [[poligensko nasljeđivanje|poligeneki određeno]] i procjednjuju da najmanje 40 [[Lokus (genetika)|lokusa]] doprinosi ovoj osobini.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McManus IC, Davison A, Armour JA | title = Multilocus genetic models of handedness closely resemble single-locus models in explaining family data and are compatible with genome-wide association studies | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1288 | issue = 1 | pages = 48–58 | date = June 2013 | pmid = 23631511 | pmc = 4298034 | doi = 10.1111/nyas.12102 | bibcode = 2013NYASA1288...48M }}&lt;/ref&gt;

Brandler et al. izvršili su [[GWAS|studiju asocijacija na cijelom genomu]] za mjerenje relativne vještine ruke i otkrili da geni uključeni u određivanje [[asimetrija lijevo-desno|lijevo-desno asimetrije]] u tijelu imaju ključnu ulogu u rukovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Morris AP, Evans DM, Scerri TS, Kemp JP, Timpson NJ, St Pourcain B, Smith GD, Ring SM, Stein J, Monaco AP, Talcott JB, Fisher SE, Webber C, Paracchini S | display-authors = 6 | title = Common variants in left/right asymmetry genes and pathways are associated with relative hand skill | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 9 | pages = e1003751 | date = September 2013 | pmid = 24068947 | pmc = 3772043 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003751 }}&lt;/ref&gt; Brandler i [[Silvia Paracchini|Paracchini]] sugeriraju iste mehanizme koji određuju lijevo-desnu asimetriju u tijelu (npr. [[čvornna signalizacija]] i [[ciliogeneza]]) također imaju ulogu u razvoju asimetrije [[mozak|mozga]]
(rukost je odraz moždane asimetrije za motorne funkcije).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Paracchini S | title = The genetic relationship between handedness and neurodevelopmental disorders | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 20 | issue = 2 | pages = 83–90 | date = February 2014 | pmid = 24275328 | pmc = 3969300 | doi = 10.1016/j.molmed.2013.10.008 }}&lt;/ref&gt;

U 2019. Wiberg et al. izvršili su studiju povezanosti na nivou genoma i otkrili da je desnorukost/ljevorukost značajno povezana s četiri lokusa, od kojih tri u genima koji kodiraju proteine uključene u razvoj mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wiberg A, Ng M, Al Omran Y, Alfaro-Almagro F, McCarthy P, Marchini J, Bennett DL, Smith S, Douaud G, Furniss D | display-authors = 6 | title = Handedness, language areas and neuropsychiatric diseases: insights from brain imaging and genetics | journal = Brain | volume = 142 | issue = 10 | pages = 2938–2947 | date = October 2019 | pmid = 31504236 | pmc = 6763735 | doi = 10.1093/brain/awz257 }}&lt;/ref&gt;

=== Epigenetički faktori ===

[[Studija blizanaca|Studije blizanaca]] pokazuju da genetički činioci objašnjavaju 25% varijance u rukohvatu, a okolišni ostatak 75%.&lt;ref name=&quot;Medland&quot;&gt;{{cite journal |last1=Medland |first1=Sarah E. |last2=Duffy |first2=David L. |last3=Wright |first3=Margaret J. |last4=Geffen |first4=Gina M. |last5=Martin |first5=Nicholas G. |title=Handedness in Twins: Joint Analysis of Data From 35 Samples |journal=Twin Research and Human Genetics |date=1 February 2006 |volume=9 |issue=1 |pages=46–53 |doi=10.1375/183242706776402885 |pmid=16611467 |s2cid=38843437 }}&lt;/ref&gt; Iako je molekulska osnova [[epigenetika|epigenetike]] rukohvata uglavnom nejasna, Ocklenburg et al. (2017) otkrili su da asimetrična [[DNK]] [[metilacija]]  CpG mjesta ima ključnu ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji genske]] asimetrije povezane s rukom.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sun T, Collura RV, Ruvolo M, Walsh CA | title = Genomic and evolutionary analyses of asymmetrically expressed genes in human fetal left and right cerebral cortex | journal = Cerebral Cortex | volume = 16 Suppl 1 | issue = Suppl 1 | pages = i18-25 | date = July 2006 | pmid = 16766703 | doi = 10.1093/cercor/bhk026 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ocklenburg S, Schmitz J, Moinfar Z, Moser D, Klose R, Lor S, Kunz G, Tegenthoff M, Faustmann P, Francks C, Epplen JT, Kumsta R, Güntürkün O | display-authors = 6 | title = Epigenetic regulation of lateralized fetal spinal gene expression underlies hemispheric asymmetries | journal = eLife | volume = 6 | date = February 2017 | pmid = 28145864 | pmc = 5295814 | doi = 10.7554/eLife.22784 }}&lt;/ref&gt;

===Zdravlje===
Ljevoruki ljudi češće imaju nekoliko specifičnih fizičkih i psihičkih poremećaja i zdravstvenih problema. Naprimjer:

Manja porođajna težina i komplikacije pri porodu u pozitivnoj su korelaciji s ljevorukošću.&lt;ref name=&quot;news.harvard.edu&quot;&gt;{{cite web | first = Alvin | last = Powell | name-list-style = vanc |url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|title=A lefty's lament|work=Harvard Gazette|date=2015-01-30|access-date=2015-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223014439/http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|archive-date=2015-12-23|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Različiti neuropsihijatrijski i razvojni poremećaji kao što su [[poremećaji iz spektra autistizma]], [[veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[bipolarni poremećaj]], [[anksiozni poremećaj]]i, [[shizofrenija]] i [[alkoholizam]] povezivani su je ljevorukošću i mješovitošću.&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hirnstein M, Hugdahl K | title = Excess of non-right-handedness in schizophrenia: meta-analysis of gender effects and potential biases in handedness assessment | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 205 | issue = 4 | pages = 260–7 | date = October 2014 | pmid = 25274314 | doi = 10.1192/bjp.bp.113.137349 | doi-access = free | author-link2 = Kenneth Hugdahl }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2012. pokazala je da je gotovo 40% djece s [[cerebralna paraliza|cerebralnom paralizom]] ljevoruko,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin KR, Prabhu V, Shah H, Kamath A, Joseph B | s2cid = 6972136 | title = Handedness in diplegic cerebral palsy | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 15 | issue = 5 | pages = 386–9 | date = 2015 | pmid = 22758776 | doi = 10.3109/17518423.2012.696736 }}&lt;/ref&gt; dok je druga studija pokazala da je ljevorukost povezana sa 62% povećanim rizikom od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] kod žena, ali ne i kod muškaraca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Gao X, Chen H, Schwarzschild MA, Spiegelman D, Ascherio A | title = Prenatal and early life factors and risk of Parkinson's disease | journal = Movement Disorders | volume = 25 | issue = 11 | pages = 1560–7 | date = August 2010 | pmid = 20740569 | pmc = 3132935 | doi = 10.1002/mds.23339 }}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje sugerira da se rizik od razvoja [[multipla skleroza|multiple skleroze]] povećava za ljevoruke žene, ali je učinak još nepoznat za muškarce.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Munger K, Chitnis T, Spiegelman D, Ascherio A | title = The relationship between handedness and risk of multiple sclerosis | journal = Multiple Sclerosis | volume = 15 | issue = 5 | pages = 587–92 | date = May 2009 | pmid = 19389750 | pmc = 2771381 | doi = 10.1177/1352458509102622 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruke žene imaju veći rizik od [[rak dojke|raka dojke]] od dešnjakinja, a učinak je veći kod žena u [[postmenopauza|postmenopauzi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fritschi L, Divitini M, Talbot-Smith A, Knuiman M | title = Left-handedness and risk of breast cancer | journal = British Journal of Cancer | volume = 97 | issue = 5 | pages = 686–7 | date = September 2007 | pmid = 17687338 | pmc = 2360366 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603920 }}&lt;/ref&gt;

Najmanje jedno istraživanje tvrdi da ljevoruki imaju veću vjerojatnost da će patiti od [[srčana bolest|srčanih bolesti]] i da imaju veću vjerovatnoću da će imati smanjenu [[dugovječnost]] zbog [[krvotok|kardiovaskularnih]] uzroka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes JR, Dorner E, Wind M | s2cid = 21369165 | title = Is the decreased longevity among left-handers related to an increase in heart disease? | journal = Clinical EEG and Neuroscience | volume = 39 | issue = 4 | pages = 182–4 | date = October 2008 | pmid = 19044215 | doi = 10.1177/155005940803900406 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruki imaju veću vjerovatnću za prijelome kostiju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luetters CM, Kelsey JL, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | s2cid = 32654176 | title = Left-handedness as a risk factor for fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 14 | issue = 11 | pages = 918–22 | date = November 2003 | pmid = 14530828 | doi = 10.1007/s00198-003-1450-z }}&lt;/ref&gt;

Jedan [[sistematski pregled]] je zaključio: &quot;Ljevoruki nisu pokazivali sistemsku tendenciju da pate od poremećaja [[imunski sistem|imunskog sistema]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-myths/201303/three-myths-and-three-facts-about-left-handers|title=Three Myths and Three Facts About Left-Handers|work=Psychology Today}}&lt;/ref&gt;

Budući da je rukohvat vrlo nasljedna osobina povezana s raznim medicinskim stanjima, i budući da su mnoga od tih stanja mogla predstavljati Darwinovski izazov u populaciji predaka, to ukazuje da je ljevorukost prije bila rjeđa nego što je sada, zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]]. Međutim, u prosjeku je utvrđeno da ljevoruki imaju prednost u borbama i natjecateljskim, interaktivnim sportovima, što je moglo povećati njihov reproduktivni uspjeh u populaciji predaka.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Knight|first1=Will | name-list-style = vanc |title=Left-handers win in hand-to-hand combat|url=https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|access-date=27 October 2016|work=New Scientist|date=8 December 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20161027125658/https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|archive-date=27 October 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ljevorukost u sportu==
* U [[kriket]]u, ukupna prednost bacačeve ljevorukosti nadilazi onu koja proizlazi iz samog iskustva: čak i zanemarivanjem faktora iskustva (tj  čak i za udarača čije je iskustvo protiv ljevorukih bacača lopte jednako njegovom iskustvu protiv desnorukih bacača), ljevoruki bacač više izaziva [[prosjek]] (tj., desnoruki) udarača nego što to čini desnoruki bacač, jer ugao bacanja bacača udaraču suprotnom rukom mnogo je prodorniji nego onaj bacača istom rukom (vidi [[Wasim Akram]]).
* U [[bejzbol]]u, [[zakrivljena lopta]] desnorukog bacača otrgnut će se od desnorukog udarača prema ljevorukom udaraču. Dok studije o rukohvatu pokazuju da je samo 10% opće populacije ljevoruko, udio ljevorukih [[MLB]] igrača je bliži 39% udarača i 28% bacača, prema podacima iz 2012.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Dan | name-list-style = vanc |title=Righties vs Lefties - The Importance Of Handedness Training In Hitting |url=https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |website=Game Sense Sports |date=17 March 2017 |publisher=Game Sense Sports |access-date=3 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403165517/https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |archive-date=3 April 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Povijesni [[prosjek udaranja (bejzbol)|prosjeci udaranja]] pokazuju da ljevoruki udarači imaju blagu prednost u odnosu na dešnjake kada se suočavaju s dešnjacima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |title=2012 Major League Baseball Batting Splits |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909022801/http://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |archive-date=9 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Budući da ima manje ljevorukih bacača nego dešnjaka, ljevoruki udarači imaju više prilika suočiti se s desnorukim bacačima nego njihovi dešnjaci protiv ljevorukih bacača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ | first = John | last = Walsh | name-list-style = vanc |title=The advantage of batting left-handed |publisher=hardballtimes.com |access-date=7 March 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130313221124/http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed |archive-date=13 March 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Četrnaest od dvadeset najboljih prosjeka udaranja u karijeri u povijesti Major League Baseball objavili su ljevoruki udarači.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |title=Career Leaders &amp; Records for Batting Average |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413224624/http://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |archive-date=13 April 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki udarači imaju malo kraći put od udaračkog boksa do prve baze od dešnjaka. To daje ljevorukim blagu prednost u pobjeđivanju bacanja na prvu bazu na zemljišnim loptama unutar polja. Možda još važnije, nastavak zamaha lijevom rukom daje zamah u smjeru prve baze, dok dešnjak mora prevladati zamah zamaha prema trećoj bazi prije nego što započne svoje trčanje.
** Budući da je ljevoruki bacač okrenut prema prvoj bazi kada je u poziciji za bacanje na udarača, dok je desnoruki bacač leđima okrenut prvoj bazi, ljevoruki bacač ima prednost kada pokušava  pokupi baznog trčača na prvoj bazi.&lt;ref name=&quot;First Base Pickoffs for Lefty Pitchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |title=First Base Pickoffs for Lefty Pitchers |publisher=isport.com |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622212223/http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |archive-date=22 June 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
** U obrani u bejzbolu, ljevorukost se smatra prednošću za prvog baznog igrača jer su prikladniji za bacanje lopti udarenih u razmak između prve i druge baze i zato što ne moraju okrenuti svoje tijelo prije bacanje lopte drugom unutrašnjem.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 | last = Miller | first = Stuart | name-list-style = vanc |title=The Decline of Left-Handed First Basemen |newspaper=nytimes.com |access-date=7 March 2013 |date=29 March 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926170156/http://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 |archive-date=26 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Iz istog razloga, pozicije drugog igrača u polju smatraju se povoljnim za desnoruke bacače. Historijski gledano, bilo je nekoliko hvatača ljevorukih hvatača zbog uočenog nedostatka koji bi ljevoruki kečer imao u bacanju na treću bazu, posebno sa desnorukim udaračem na ploči.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |title=Left Handed Catchers |publisher=The Encyclopedia of Baseball Catchers |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817090402/http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |archive-date=17 August 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki hvatač bi imao potencijalno opasnije vrijeme kada bi označio bazni trkač koji pokušava postići gol.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; Sa loptom u rukavici na desnoj ruci, lijevohvatač s rukama morao bi okrenuti svoje tijelo ulijevo da označi trkača. Čineći to, može izgubiti priliku da se pripremi za predstojeći sudar.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; S druge strane, Encyclopedia of Baseball Catchers navodi:&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt;
{{citat|Jedna od prednosti je sposobnost hvatača ljevorukog bacača da uokviri razbijanje lopti desnorukog bacača. Desnoruki hvatač hvata [[lopta|loptu]] za lomljenje dešnjaka preko njegovog tijela, a njegova rukavica izlazi iz zone udarca. Ljevoruki hvatač bi mogao uhvatiti teren koji se kreće u zonu udarca i stvoriti bolju metu za sudiju.}}
* U rukometu sa četiri zida, tipska strategija je igranje duž lijevog zida primoravajući protivnika da koristi svoju lijevu ruku za suprotstavljanje napadu i igranje na snagu lijevorukog takmičara.
* U [[rukomet]]u, ljevoruki igrači imaju prednost na desnoj strani terena kada napadaju, dobijaju bolji ugao, a odbrambeni igrači mogu biti nenaviknuti na njih. Kako je malo ljudi ljevorukih, postoji potražnja za takvim igračima.
* U [[vaterpolo|vaterpolu]], pozicija centarfora ima prednost u okretanju i šutiranju po mreži kada se okreće u obrnutom smjeru kako se očekuje od centra protivničke odbrane i postiže bolju poziciju za postizanje gola. Ljevoruki vozači su obično na desnoj strani terena, jer mogu dobiti bolje uglove da dodaju loptu ili šutiraju na gol.
* [[Hokej na ledu]] obično koristi strategiju u kojoj odbrambeni par uključuje jednog ljevorukog i jednog desnorukog defanzivca. Nesrazmjerno veliki broj hokejaša na svim pozicijama, njih 62 posto, šutira lijevo, iako to ne znači da je nužno ljevak.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|title=Depleted Sabres defense thrives|last=Hoppe|first=Bill| name-list-style = vanc |work=Buffalo Hockey Beat|publisher=Olean Times Herald|date=January 23, 2017|access-date=January 23, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031952/http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|archive-date=December 16, 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* U [[američki fudbal|američkom fudbalu]], desnolrukost/ljevorukost bekova utiče na obrasce blokiranja na ofanzivnoj liniji. Tjesan krajevi, kada se koristi samo jedan, obično se postavljaju na istoj strani kao bacačka ruka kvoterbeka, dok [[ofanzivni napad]] na suprotnoj ruci, koja štiti kvoterbekovu &quot;slijepu stranu&quot; je obično najcjenjeniji član ofanzivne linije. Prijemnici se također moraju prilagoditi suprotnom okretu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Greene |first1=Nick |title=Why Left-Handed Quarterbacks Are So Rare |url=https://slate.com/culture/2020/11/tua-tagovailoa-left-handed-quarterbacks-rare-nfl.html |access-date=5 November 2020 |work=Slate|date=2 November 2020}}&lt;/ref&gt; Iako neuobičajeno, bilo je nekoliko [[Popis ljevorukih bekova|istaknutih ljevorukih bekova]].
* U [[boćanje|boćanju]], uzorak ulja koji se koristi na stazi za kuglanje kvari se brže što se više puta kugla kotrlja niz stazu. Kuglači moraju neprestano prilagođavati svoje udarce kako bi kompenzirali promjenu rotacije lopte dok se igra ili serija igra i ulje se mijenja u odnosu na izvorni uzorak. Ljevoruki bacač kugle natječe se na suprotnoj strani staze u odnosu na desnorukog bacača i stoga ima manje problema s originalnim položajem ulja. To znači da ljevoruki bacači kugle moraju rjeđe prilagođavati svoj udarac nego desnoruki bacači kugle u timskim natjecanjima ili kvalifikacijskim rundama gdje je moguće 4-10 ljudi po kompletu od dvije staze. To im može omogućiti da ostanu dosljedniji. Međutim, ova prednost nije prisutna u zagrađenim rundama i finalima turnira gdje su mečevi 1 na 1 na par staza.

=== Spol ===
Prema meta-analizi 144 studije, ukupno 1.787.629 učesnika, najbolja procjena omjera šanse za muškarce i žene bila je 1,23, što ukazuje da je 23% veća vjerovatnoća da će muškarci biti ljevoruki. Naprimjer, ako je incidencija ljevorukosti žena bila 10%, onda bi učestalost muške ljevorukosti bila otprilike 12% (10% incidencije ljevorukosti među ženama pomnoženo s omjerom šanse od 1:1,23 za žene : muškarci daje 12,3% učestalosti ljevorukosti među muškarcima).&lt;ref name=&quot;Papadatou&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Papadatou-Pastou M, Martin M, Munafò MR, Jones GV | title = Sex differences in left-handedness: a meta-analysis of 144 studies | journal = Psychological Bulletin | volume = 134 | issue = 5 | pages = 677–699 | date = September 2008 | pmid = 18729568 | doi = 10.1037/a0012814 }}&lt;/ref&gt;

=== Seksualnost i rodni identitet ===
Neka istraživanja koja ispituju odnos između desno/ljevorukosti i seksualne orijentacije izvještavaju da nesrazmjerna manjina homoseksualnih osoba pokazuje ljevorukost,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lalumière ML, Blanchard R, Zucker KJ | title = Sexual orientation and handedness in men and women: a meta-analysis | journal = Psychological Bulletin | volume = 126 | issue = 4 | pages = 575–92 | date = July 2000 | pmid = 10900997 | doi = 10.1037/0033-2909.126.4.575 }}&lt;/ref&gt; iako su nalazi pomiješani.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mustanski BS, Bailey JM, Kaspar S | s2cid = 29217315 | title = Dermatoglyphics, handedness, sex, and sexual orientation | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 31 | issue = 1 | pages = 113–22 | date = February 2002 | pmid = 11910784 | doi = 10.1023/A:1014039403752 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Terrance J. |last2=Pepitone |first2=Michelle E. |last3=Christensen |first3=Scott E. |last4=Cooke |first4=Bradley M. |last5=Huberman |first5=Andrew D. |last6=Breedlove |first6=Nicholas J. |last7=Breedlove |first7=Tessa J. |last8=Jordan |first8=Cynthia L. |last9=Breedlove |first9=S. Marc |title=Finger-length ratios and sexual orientation |journal=Nature |date=March 2000 |volume=404 |issue=6777 |pages=455–456 |doi=10.1038/35006555 |pmid=10761903 |bibcode=2000Natur.404..455W |s2cid=205005405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwartz G, Kim RM, Kolundzija AB, Rieger G, Sanders AR | s2cid = 24358057 | title = Biodemographic and physical correlates of sexual orientation in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1 | pages = 93–109 | date = February 2010 | pmid = 19387815 | doi = 10.1007/s10508-009-9499-1 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2001. je također otkrila da muškarci čiji [[rodni identitet]] nije u skladu sa spolom koji im je dodeljen pri rođenju, imaju više nego dvostruko veće šanse da budu ljevoruki nego klinički [[kontrolna grupa]] (19,5% naspram 8,3 %).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zucker KJ, Beaulieu N, Bradley SJ, Grimshaw GM, Wilcox A | s2cid = 4987839 | title = Handedness in boys with gender identity disorder | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 42 | issue = 6 | pages = 767–76 | date = September 2001 | pmid = 11583249 | doi = 10.1111/1469-7610.00773 }}&lt;/ref&gt;

[[Parafilija|Parafilije]] (atipski seksualni interesi) su takođe povezane sa većom stopom ljevorukosti. Studija iz 2008. koja je analizirala seksualne fantazije 200 muškaraca otkrila je da su &quot;povišeni parafilni interesi bili u korelaciji s povišenom nedesnorukošću&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rahman Q, Symeonides DJ | s2cid = 22274418 | title = Neurodevelopmental correlates of paraphilic sexual interests in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 1 | pages = 166–72 | date = February 2008 | pmid = 18074220 | doi = 10.1007/s10508-007-9255-3 }}&lt;/ref&gt; Veća stopa levorukosti je takođe dokumentovana među [[pedofilija|pedofilima]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blanchard R, Kolla NJ, Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Kuban ME, Blak T | s2cid = 220359453 | title = IQ, handedness, and pedophilia in adult male patients stratified by referral source | journal = Sexual Abuse | volume = 19 | issue = 3 | pages = 285–309 | date = September 2007 | pmid = 17634757 | doi = 10.1177/107906320701900307 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Christensen BK, Kuban ME, Blak T, Williams NS, Blanchard R | s2cid = 6427342 | display-authors = 6 | title = Handedness in pedophilia and hebephilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 34 | issue = 4 | pages = 447–59 | date = August 2005 | pmid = 16010467 | doi = 10.1007/s10508-005-4344-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bogaert AF | s2cid = 28513717 | title = Handedness, criminality, and sexual offending | journal = Neuropsychologia | volume = 39 | issue = 5 | pages = 465–9 | year = 2001 | pmid = 11254928 | doi = 10.1016/S0028-3932(00)00134-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dyshniku F, Murray ME, Fazio RL, Lykins AD, Cantor JM | s2cid = 25667170 | title = Minor Physical Anomalies as a Window into the Prenatal Origins of Pedophilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 44 | issue = 8 | pages = 2151–9 | date = November 2015 | pmid = 26058490 | doi = 10.1007/s10508-015-0564-7 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2014. koja pokušava analizirati biološke markere [[aseksualnost]]i tvrdi da su neseksualni muškarci i žene 2,4 odnosno 2,5 puta vjerovatnije da će biti ljevoruki od svojih heteroseksualnih vršnjaka.&lt;ref name=Yule&gt;{{cite journal | vauthors = Yule MA, Brotto LA, Gorzalka BB | s2cid = 5347734 | title = Biological markers of asexuality: Handedness, birth order, and finger length ratios in self-identified asexual men and women | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 43 | issue = 2 | pages = 299–310 | date = February 2014 | pmid = 24045903 | doi = 10.1007/s10508-013-0175-0 }}&lt;/ref&gt;

=== Stope smrtnosti u borbi ===
Studija na Univerzitetu [[Durham]]—koja je ispitivala podatke o smrtnosti igrača [[kriket]]a čija je ruka bila stvar javnog zapisa—našla je da su ljevoruki muškarci gotovo dvostruko vjerojatniji da će poginuti u ratu nego njihovi dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aggleton JP, Kentridge RW, Neave NJ | title = Evidence for longevity differences between left handed and right handed men: an archival study of cricketers | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 47 | issue = 3 | pages = 206–9 | date = June 1993 | pmid = 8350033 | pmc = 1059767 | doi = 10.1136/jech.47.3.206 }}&lt;/ref&gt; Studija je teoretizirala da je to zato što je oružje i druga oprema dizajnirana za dešnjake. „Mogu da saosećam sa svim onim ljevorukim igračima kriketa koji su otišli u rani grob pokušavajući da očajnički gađaju pravo sa desnorukim Lee Enfieldom 303“, napisao je novinar pregledavajući studiju u novinama za kriket.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jonathan|first=Rice| name-list-style = vanc |date=February 1995|title=Left For Dead|journal=Wisden Cricket Monthly}}&lt;/ref&gt; Nalazi ponavljaju one iz prethodnih američkih studija, koje su otkrile da su ljevoruki američki mornari imali 34% veću vjerovatnoću da će doživjeti ozbiljnu nesreću od njihovih dešnjaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.newscientist.com/article/mg14119163-000-science-sudden-death-for-left-handers/ |title=Science: Sudden death for left-handers|last= Brown |first = William | name-list-style = vanc |website=New Scientist|language=en-US|access-date=2020-02-01}}&lt;/ref&gt;

== Epizodno pamćenje==
Visok nivo desnorukosti/ljevorukosti (bilo da se snažno favorizuje desno ili lijevo) povezan je sa lošijim [[epizodni poremećaj|epizodnim pamćenjem]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Propper RE, Christman SD, Phaneuf KA | s2cid = 2989930 | title = A mixed-handed advantage in episodic memory: a possible role of interhemispheric interaction | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 33 | issue = 4 | pages = 751–7 | date = June 2005 | pmid = 16248339 | doi = 10.3758/BF03195341 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sahu A, Christman SD, Propper RE | title = The contributions of handedness and working memory to episodic memory | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1149–1156 | date = November 2016 | pmid = 27259533 | doi = 10.3758/s13421-016-0625-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i sa lošijom komunikacijom između [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Prichard E, Propper RE, Christman SD | title = Degree of Handedness, but not Direction, is a Systematic Predictor of Cognitive Performance | language = en | journal = Frontiers in Psychology | volume = 4 | pages = 9 | date = 2013 | pmid = 23386836 | doi = 10.3389/fpsyg.2013.00009 | pmc = 3560368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što može dati lošiju emocijsku obradu, iako [[bilateralna stimulacija]] može smanjiti takve efekte.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shobe ER | title = Independent and collaborative contributions of the cerebral hemispheres to emotional processing | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 8 | pages = 230 | date = 2014-04-22 | pmid = 24795597 | pmc = 4001044 | doi = 10.3389/fnhum.2014.00230 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spielberg JM, Heller W, Miller GA | title = Hierarchical brain networks active in approach and avoidance goal pursuit | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 | pages = 284 | date = 2013-06-17 | pmid = 23785328 | pmc = 3684100 | doi = 10.3389/fnhum.2013.00284 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== ''Corpus callosum'' ===
Visok nivo dwsnorukosti/ljevorukosti povezan je sa manjim ''[[corpus callosum]]'', dok je niska povezanost sa većim.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Luders |first1=Eileen |last2=Cherbuin |first2=Nicolas |last3=Thompson |first3=Paul M. |last4=Gutman |first4=Boris |last5=Anstey |first5=Kaarin J. |last6=Sachdev |first6=Perminder |last7=Toga |first7=Arthur W. |title=When more is less: Associations between corpus callosum size and handedness lateralization |journal=NeuroImage |date=August 2010 |volume=52 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1016/j.neuroimage.2010.04.016 |pmid=20394828 |pmc=2903194 }}&lt;/ref&gt;

==Negativne konotacije i diskriminacija==

Štaviše, osim neugodnosti, ljevoruki ljudi su historijski smatrani nesretnima ili čak zlonamjernima zbog svoje različitosti od strane dešnjaka. Na mnogim jezicima, uključujući engleski, riječ za pravac &quot;desno&quot; također znači &quot;ispravno&quot; ili &quot;ravno&quot;. Kroz historiju, biti ljevoruk se smatralo negativnim ili zlim; čak iu 20. stoljeću, ljevoruku decu su učitelji tukli jer su pisali lijevom rukom.

Latinski pridjev ''sinister'' znači &quot;lijevo&quot; kao i &quot;nesrećni&quot;, a ovo dvostruko značenje opstaje u evropskim izvedenicama latinskog, uključujući engleske riječi &quot;sinister&quot; (što znači i &quot;zlo&quot; i &quot;slijevo na nosiocu&quot;) i &quot;ambisinister&quot; što znači &quot;nezgodan ili nespretan s obje ili bilo kojom rukom&quot;.

Mnogo je negativnih konotacija povezanih sa izrazom &quot;ljevoruk&quot;: nespretan, nevješt, nesretan, neiskren, zlokoban, zlonamjeran i tako dalje. &quot;Kompliment za ljevoruku&quot; je onaj koji ima dva značenja, od kojih je jedno nelaskavo primaocu. Na [[francuski|francuskom]], &quot;gauche&quot; znači i &quot;lijevo&quot; i &quot;nezgodno&quot; ili &quot;nespretno&quot;, dok &quot;droit(e)&quot; (srodno na engleski &quot;direktan&quot; i povezano sa &quot;spretnim&quot;) znači i &quot;ispravno&quot; i &quot;u pravu&quot;, kao i &quot;zakon&quot; i pravni smisao &quot;prave&quot;. Ime &quot;Dexter&quot; potiče od latinskog za &quot;pravo&quot;, kao i riječ &quot;dexterity&quot; što znači ručna vještina. Kako su sve ovo vrlo stare riječi, one bi imale tendenciju da podrže teorije koje ukazuju na to da je dominacija dešnjaka izuzetno stara pojava.
[[Crna magija]] se ponekad naziva &quot;[[ljevoruka staza]]&quot;.

Do nedavno u [[Tajvan]]u (i još uvijek u [[Kina|kontinentalnoj Kini]], [[Japan]]u i [[Koreja|Sjevernoj i Južnoj Koreji]]), ljevoruki ljudi su bili prisiljeni da pređu na desnorukost, ili barem pređu na pisanje desnom rukom. Zbog važnosti [[redoslijed poteza|rwdosljeda poteza]], koji je razvijen za udobnu upotrebu dešnjacima, smatra se da je teže pisati čitljive kineske znakove lijevom rukom nego pisati latinična slova, iako je poteškoća subjektivna i zavisi od pisca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm|title=A question of the left being right – and normal|work=China Daily|date=February 22, 2008|access-date=2011-01-19| archive-url= https://web.archive.org/web/20110124025533/http://china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm| archive-date= January 24, 2011 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; Budući da pisanje pri pomicanju ruke od njene strane prema drugoj strani tijela može uzrokovati mrlje ako se vanjskoj strani šake dozvoli da se povuče preko pisanja, pisanje [[latinica|latinicom]] bi moglo biti manje izvodljivo lijevom ruka nego desnom pod određenim okolnostima. Suprotno tome, alfabeti s desna na lijevo, kao što su [[arapski]] i [[hebrejski]], općenito se smatraju lakšim za pisanje lijevom rukom. U zavisnosti od položaja i nagiba papira za pisanje , i metoda pisanja, lijevoruki može pisati jednako uredno i efikasno ili jednako neuredno i sporo kao i dešnjaci. Obično ljevoruko dijete treba naučiti kako pravilno pisati lijevom rukom, budući da samostalno otkrivanje udobne metode pisanja lijevom rukom možda neće biti jednostavno.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | title = Erste deutsche Beratungs- und Informationsstelle für Linkshänder und umge-schulte Linkshänder | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20130922143207/http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | archive-date = 2013-09-22 | work = lefthander-consulting.org  | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://handedness.org/action/leftwrite.html | work = Handedness Research Institute | title = Teaching Left-Handers to Write | archive-url =  https://web.archive.org/web/20130923084340/http://handedness.org/action/leftwrite.html | archive-date=2013-09-23 | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], sva ljevoruka djeca su bila prisiljena pisati desnom rukom u sovjetskom školskom sistemu.&lt;ref&gt;А. П. Чуприков, В. Д. Мишиев. // Латеральность населения СССР в конце 70-х и начале 80-х годов. К истории латеральной нейропсихологии и нейропсихиатрии. Хрестоматия. Донецк, 2010, 192 с.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;А. П. Чуприков, Е. А. Волков. // Мир леворуких. Киев. 2008.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kardinalni smjer]]
* [[U smjeru kazaljke na satu]], koji također govori u smjeru suprotnom od kazaljke na satu/u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dva pojma za suprotan smisao rotacije
* [[Lateralnost]]
* [[Saobraćaj na lijevoj i desnoj strani]]
* [[Okularna dominacija]]
* [[Pravilno desno i ispravno lijevo]]
* [[Relativni smjer]]
* [[Neuroanatomija ruku]]
* ''[[Situs inversus]]''
* [[Blizanci i hendikepiranost]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Left-handedness}}
* [https://www.sciencedaily.com/releases/2006/04/060414010532.htm Lefties Have The Advantage In Adversarial Situations], ScienceDaily, April 14, 2006.
* [http://www.scq.ubc.ca/?p=74 Science Creative Quarterly's overview of some of the genetic underpinnings of left-handedness]
* [http://www.commonties.com/blog/2006/09/13/i-was-a-rebel/ A left-handed senior citizen recalls the emotional torment he faced at a New York public school in the 1920s.] (Audio slideshow)
* Woznicki, Katrina (2005). [http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/BreastCancer/1810 &quot;Breast Cancer Risk Doubles for Southpaw Women&quot;], MedPage Today, 26 September.
* ''Hansard'' (1998). &quot;[https://publications.parliament.uk/pa/cm199798/cmhansrd/vo980722/debtext/80722-15.htm Left-handed Children]&quot;, Debate contribution by the Rt Hon. Mr. Peter Luff (MP for Mid-Worcestershire), House of Commons, 22 July.
* {{cite book | title = Is your Child Left-Handed? Why, according to psychological tests, left-handed people ought to remain so | url = https://books.google.com/books?id=EikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA22 | publisher = Popular Science | date = December 1918 | page = 22 }}
* [http://papers.nber.org/papers/w12387.pdf Handedness and Earnings] / [https://web.archive.org/web/20070314134323/http://blogs.reuters.com/2006/08/11/higher-paychecks-a-left-handed-compliment/ Higher paychecks: a left-handed compliment?]
* [https://web.archive.org/web/20090324225537/http://www.ucd.ie/geary/publications/2004/laterality.pdf Handedness &amp; earnings, published in Journal of Human Resources 2007]
* [http://handedness.org/ Handedness Research Institute]
* [http://www.livescience.com/19968-study-reveals-lefties-rare.html Study Reveals Why Lefties Are Rare]

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Hiralnost]]
[[Kategorija:Diskriminacija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Asimetrija]]</text>
      <sha1>2e9x33xrpm6m9kgtdbnbjgorgzv50u4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425818</id>
      <parentid>3425817</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:38:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Negativne konotacije i diskriminacija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53568" xml:space="preserve"> [[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka &lt;ref&gt;{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover|title=El arte rupestre de Argentina indígena: Patagonia|last2=Raffino|first2=Rodolfo A.|last3=Paunero|first3=Rafael Sebastián|last4=Rolandi|first4=Diana S.|year=2005|publisher=Grupo Abierto Communicaciones|isbn=978-987-1121-16-8|language=es|access-date=2021-03-01|archive-date=2021-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029010950/https://www.google.co.uk/gen_204?s=web&amp;t=aft&amp;atyp=csi&amp;ei=10l7Ye-DE4K60PEP6uey8A8&amp;rt=wsrt.491,aft.4960,prt.2585&amp;imn=26&amp;ima=10&amp;imad=9&amp;aftp=18869&amp;bl=TGeo|url-status=live}}&lt;/ref&gt;]]

U [[bioantropologija|ljudskoj biologiji]], '''desnorukost/ljevorukost''' je individualna preferencijska upotreba jedne [[ruke]], poznate kao '''dominantna ruka''', zbog toga što je jača, brža ili bolja u [[spretnost]]i. Druga strana, relativno često slabija, manje spretna ili jednostavno manje subjektivno preferirana, naziva se '''nedominantna ruka'''.&lt;ref name= indiana&gt;{{cite web | vauthors = Holder MK | url = http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | title = What does Handedness have to do with Brain Lateralization (and who cares?) | archive-url = https://web.archive.org/web/20130326014257/http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | archive-date=2013-03-26 | access-date = 11 August 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=dominant |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote='''4''' : ''biology'' :  being the one of a pair of bodily structures that is the more effective or predominant in action • ''dominant'' eye • used her ''dominant'' hand |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308215527/https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=non- |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote=Definition of non- '''1''' :  not :  other than :  reverse of :  absence of • ''non''toxic • ''non''linear |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308141644/https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}. (&quot;Nedominantno&quot; je jedna od 945 riječi navedenih pod &quot;ne-&quot;)&lt;/ref&gt; Desnorukost je daleko češća; oko 90% ljudske populacije ima dominantnu desnu ruku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scharoun SM, Bryden PJ | title = Hand preference, performance abilities, and hand selection in children | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 82| pages = 82 | date = 2014 | pmid = 24600414 | pmc = 3927078 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00082 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bul0000229&gt;{{cite journal |last1=Papadatou-Pastou |first1=Marietta |last2=Ntolka |first2=Eleni |last3=Schmitz |first3=Judith |last4=Martin |first4=Maryanne |last5=Munafò |first5=Marcus R. |last6=Ocklenburg |first6=Sebastian |last7=Paracchini |first7=Silvia |title=Human handedness: A meta-analysis. |journal=Psychological Bulletin |date=June 2020 |volume=146 |issue=6 |pages=481–524 |doi=10.1037/bul0000229 |pmid=32237881 |s2cid=214768754 |url=http://psyarxiv.com/5gjac/ }}&lt;/ref&gt; Rukotvornost se često definiše rukom koja piše, jer je prilično uobičajeno da ljudi radije obavljaju neke zadatke svakom rukom. Postoje primjeri istinske [[ambideksternost]]i (jednaka preferencija obje ruke), ali je rijetka—većina ljudi radije koristi jednu ruku za većinu svrha. Većina dosadašnjih istraživanja sugerira da ljevorukost ima [[epigenetika|epigenetički]] marker – kombinaciju genetike, biologije i okoliša. Budući da je velika većina stanovništva dešnjčka, mnogi uređaji su dizajnirani za korištenje dešnjaka, što otežava njihovu upotrebu kod ljevorukih.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; U mnogim zemljama, ljevoruki ljudi su ili su morali da pišu desnom rukom. Ljevoruke osobe su također sklonije određenim zdravstvenim problemima. Međutim, ljevoruki ljudi imaju prednost u [[sport]]ovima koji uključuju gađanje mete u području kontrole protivnika, jer su njihovi protivnici više navikli na dešnjačku većinu. Kao rezultat toga, oni su previše zastupljeni u [[bejzbol]]u, [[tenis]]u, [[mačevanje|mačevanju]], [[kriket]]u, [[boks]]u&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |title=Here's Why Left-Handed Athletes Dominate One-on-One Sports |website=Curiosity.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20191114194413/https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |archive-date=14 November 2019 }}&lt;/ref&gt; i [[mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]] (MMA).&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2019-02-25|title=Why are left-handed people better fighters?|url=https://www.itv.com/news/2019-02-25/why-are-left-handed-people-better-fighters|access-date=2021-03-01|website=ITV News|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tipovi ==
* ''Desnorukost'' je najčešći tip. Dešnjaci su vještiji sa svojim desnim rukama. Istraživanja pokazuju da je oko 90% ljudi dešnjaka.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref name=&quot;sciamerican&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |title=Why are more people right-handed?|access-date=2008-04-14 |work=Scientific American |year=1997 |vauthors = Holder MK |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203022846/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |archive-date=2013-12-03 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ljevorukost'' je manje uobičajena. Istraživanja pokazuju da je oko 10% ljudi ljevoruko.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardyck C, Petrinovich LF | title = Left-handedness | journal = Psychological Bulletin | volume = 84 | issue = 3 | pages = 385–404 | date = May 1977 | pmid = 859955 | doi = 10.1037/0033-2909.84.3.385 }}&lt;/ref&gt;
*''Mješovitost'' ili ''[[unakrsna dominacija]]'' je promjena preferencije ruku između različitih zadataka. Ovo je vrlo neuobičajeno u populaciji, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name= annett&gt;{{cite book |last=Annett |first=Marian | name-list-style = vanc |year=2002 |title=Handedness and Brain Asymmetry | publisher = Psychology Press}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Ambideksternost]]'' se odnosi na posjedovanje jednakih sposobnosti u obje ruke. Oni koji to uče i dalje imaju tendenciju da favorizuju svoju prvobitno dominantnu ruku. Ovo je neuobičajeno, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name=&quot;southpaw essentials&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous |title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|date=19 September 2021|access-date=2021-09-19}}&lt;/ref&gt;

== Mjerenje ==
Preferencija ruke može se mjeriti ponašanjem (mjere učinka) ili putem upitnika (mjere preferencije). Od 1971. godine koristi se sistem ''Edinburgh Handedness Inventory'', ali sadrži mnoga zastarjela pitanja i teško ga je ocijeniti. Duži Waterloo Handedness upitnik nije široko dostupan. Nedavno je razvijen Flinders Handedness Survey (FLANDERS).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicholls |first1=Michael E.R. |last2=Thomas |first2=Nicole A. |last3=Loetscher |first3=Tobias |last4=Grimshaw |first4=Gina M. |title=The Flinders Handedness survey (FLANDERS): A brief measure of skilled hand preference |journal=Cortex |date=November 2013 |volume=49 |issue=10 |pages=2914–2926 |doi=10.1016/j.cortex.2013.02.002 |pmid=23498655 |s2cid=4986724 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Postoji nekoliko teorija o tome kako se razvija hendikepiranost.

=== Dominacija jezika ===
Jedna uobičajena teorija o rukovanju je podjela rada [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Kod većine ljudi, lijeva strana mozga kontrolira [[govor]]. Teorija sugerira da je efikasnije za mozak podijeliti glavne zadatke između hemisfera – stoga većina ljudi može koristiti negovornu (desnu) hemisferu za percepciju i grube motorne vještine. Kako je govor vrlo složen zadatak kontrole motorike, specijalizirana fina motorička područja koja kontroliraju govor najefikasnije se koriste i za kontrolu finih motoričkih pokreta u dominantnoj ruci. Kako desnu ruku kontroliše lijeva hemisfera (a lijevu ruku desna hemisfera), većina ljudi je, dakle, dešnjaka. Teorija zavisi od ljevorukih ljudi koji imaju obrnutu organizaciju.&lt;ref name=&quot;book&quot;&gt;{{cite book |last=Banich |first=Marie | name-list-style = vanc |author-link=Marie Banich |year=1997 |title=Neuropsychology: The Neural Bases of Mental Function|isbn=9780395666999 |url=https://archive.org/details/neuropsychologyn00bani |url-access=registration }}&lt;/ref&gt; Međutim, utvrđeno je da većina ljevaka ima dominaciju u jeziku lijeve hemisfere – baš kao i dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rasmussen |first1=T |last2=Milner |first2=B |title=The role of early left-brain injury in determining lateralization of cerebral speech functions |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1977 |volume=30 |issue=299 |pages=355–369 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb41921.x |pmid=101116 |bibcode=1977NYASA.299..355R |s2cid=10981238 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/101116/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carey |first1=David |last2=Johnstone |first2=Leah |title=Quantifying cerebral asymmetries for language in dextrals and adextrals with random-effects meta analysis |journal=Frontiers in Psychology |date=2014 |volume=5 |page=1128 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01128 |pmid=25408673 |pmc=4219560 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Samo kod oko 30% ljevaka nije dominantna lijeva hemisfera za jezik. Neki od njih imaju obrnutu organizaciju mozga, gdje se verbalna obrada odvija u desnoj hemisferi, a vizualno-prostorna obrada je dominantna u lijevoj hemisferi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cai |first1=Q |last2=Van Der Haegen |first2=L |last3=Brysbaert |first3=M |title=Complementary hemispheric specialization for language production and visuospatial attention |journal=PNAS |date=2013 |volume=110 |issue=4 |pages=322–330 |doi=10.1073/pnas.1212956110 |pmid=23297206 |pmc=3557046 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ostali imaju dvosmisleniju bilateralnu organizaciju, gdje obje hemisfere obavljaju dijelove tipski lateraliziranih funkcija. Kada se zadaci koji istražuju lateralizaciju uprosječuju grupu ljevaka, ukupni efekat je da ljevoruki pokazuju isti obrazac podataka kao i desnoruki, ali sa smanjenom asimetrijom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Karlsson |first1=EMK |last2=Johnstone |first2=LT |last3=Carey |first3=DPC |title=The depth and breadth of multiple perceptual asymmetries in right handers and non-right handers |journal=Laterality |date=2019 |volume=24 |issue=6 |pages=707–739 |doi=10.1080/1357650X.2019.1652308 |pmid=31399020 |s2cid=199519317 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1357650X.2019.1652308}}&lt;/ref&gt; Ovaj nalaz je vjerovatno zbog malog udjela ljevaka koji imaju atipsku organizaciju mozga.

=== Genetički faktori ===
Desnorukost/ljevorukost pokazuje složen obrazac nasljeđivanja. Naprimjer, ako su oba roditelja djeteta ljevoruka, postoji 26% šanse da će to dijete biti ljevoruko.&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;&gt;{{cite book | last = McManus | first = Chris | name-list-style = vanc | title=Right Hand, Left Hand | publisher=Phoenix Paperbacks | year=2003 | isbn=978-0753813553}}&lt;/ref&gt; Velika studija blizanaca iz 25.732 porodice koju su uradili Medland et al. (2006) ukazuje da je [[nasljednost]] rukotvornosti otprilike 24%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Medland SE, Duffy DL, Wright MJ, Geffen GM, Hay DA, Levy F, van-Beijsterveldt CE, Willemsen G, Townsend GC, White V, Hewitt AW, Mackey DA, Bailey JM, Slutske WS, Nyholt DR, Treloar SA, Martin NG, Boomsma DI | display-authors = 6 | title = Genetic influences on handedness: data from 25,732 Australian and Dutch twin families | journal = Neuropsychologia | volume = 47 | issue = 2 | pages = 330–7 | date = January 2009 | pmid = 18824185 | pmc = 2755095 | doi = 10.1016/j.neuropsychologia.2008.09.005 }}&lt;/ref&gt;

Marian Annett (University of Leicester) i Chris McManus&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;/&gt; (University College London) predložili su dva teorijska modela s jednim genom da objasne obrasce nasljeđivanja preferencije upotrebe ruku.&lt;ref&gt;{{Cite book |first=M. |last=Annett |s2cid=53411957 |title=Language lateralization and psychosis |chapter=The genetic basis of lateralization |year=2009 |pages=73–86 |doi=10.1017/CBO9780511576744.006 |editor1-last=Sommer |editor1-first=Iris E. C. |editor2-last=Kahn |editor2-first=René S.|isbn=9780511576744 |hdl=2381/4737 |url=https://figshare.com/articles/chapter/The_Genetic_Basis_of_Lateralization/10088477 }}&lt;/ref&gt; 

Međutim, sve veći dokazi iz [[vezani geni|povezivanja]] i [[GWAS|studija asocijacije na cijelom genomu]] sugeriraju da se genetička varijacija ovog dimorfizma ne može objasniti jednim genskim [[Lokus (genetika)|lokusom ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, DeLisi LE, Fisher SE, Laval SH, Rue JE, Stein JF, Monaco AP | title = Confirmatory evidence for linkage of relative hand skill to 2p12-q11 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 72 | issue = 2 | pages = 499–502 | date = February 2003 | pmid = 12596796 | pmc = 379245 | doi = 10.1086/367548 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, Maegawa S, Laurén J, Abrahams BS, Velayos-Baeza A, Medland SE, Colella S, Groszer M, McAuley EZ, Caffrey TM, Timmusk T, Pruunsild P, Koppel I, Lind PA, Matsumoto-Itaba N, Nicod J, Xiong L, Joober R, Enard W, Krinsky B, Nanba E, Richardson AJ, Riley BP, Martin NG, Strittmatter SM, Möller HJ, Rujescu D, St Clair D, Muglia P, Roos JL, Fisher SE, Wade-Martins R, Rouleau GA, Stein JF, Karayiorgou M, Geschwind DH, Ragoussis J, Kendler KS, Airaksinen MS, Oshimura M, DeLisi LE, Monaco AP | display-authors = 6 | title = LRRTM1 on chromosome 2p12 is a maternally suppressed gene that is associated paternally with handedness and schizophrenia | journal = Molecular Psychiatry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1129–39, 1057 | date = December 2007 | pmid = 17667961 | pmc = 2990633 | doi = 10.1038/sj.mp.4002053 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Van Agtmael T, Forrest SM, Williamson R | title = Parametric and non-parametric linkage analysis of several candidate regions for genes for human handedness | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 10 | issue = 10 | pages = 623–30 | date = October 2002 | pmid = 12357333 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200851 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Warren DM, Stern M, Duggirala R, Dyer TD, Almasy L | s2cid = 11711104 | title = Heritability and linkage analysis of hand, foot, and eye preference in Mexican Americans | journal = Laterality | volume = 11 | issue = 6 | pages = 508–24 | date = November 2006 | pmid = 16966240 | doi = 10.1080/13576500600761056 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laval SH, Dann JC, Butler RJ, Loftus J, Rue J, Leask SJ, Bass N, Comazzi M, Vita A, Nanko S, Shaw S, Peterson P, Shields G, Smith AB, Stewart J, DeLisi LE, Crow TJ | display-authors = 6 | title = Evidence for linkage to psychosis and cerebral asymmetry (relative hand skill) on the X chromosome | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 81 | issue = 5 | pages = 420–7 | date = September 1998 | pmid = 9754628 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19980907)81:5&lt;420::AID-AJMG11&gt;3.0.CO;2-E }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Armour JA, Davison A, McManus IC | title = Genome-wide association study of handedness excludes simple genetic models | journal = Heredity | volume = 112 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = March 2014 | pmid = 24065183 | pmc = 3931166 | doi = 10.1038/hdy.2013.93 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eriksson N, Macpherson JM, Tung JY, Hon LS, Naughton B, Saxonov S, Avey L, Wojcicki A, Pe'er I, Mountain J | display-authors = 6 | title = Web-based, participant-driven studies yield novel genetic associations for common traits | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 6 | pages = e1000993 | date = June 2010 | pmid = 20585627 | pmc = 2891811 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000993 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scerri TS, Brandler WM, Paracchini S, Morris AP, Ring SM, Richardson AJ, Talcott JB, Stein J, Monaco AP | display-authors = 6 | title = PCSK6 is associated with handedness in individuals with dyslexia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 20 | issue = 3 | pages = 608–14 | date = February 2011 | pmid = 21051773 | pmc = 3016905 | doi = 10.1093/hmg/ddq475 | author-link3 = Silvia Paracchini }}&lt;/ref&gt; Iz ovih studija, McManus et al. sada zaključuju da je desnorukost/ljevorukost [[poligensko nasljeđivanje|poligeneki određeno]] i procjednjuju da najmanje 40 [[Lokus (genetika)|lokusa]] doprinosi ovoj osobini.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McManus IC, Davison A, Armour JA | title = Multilocus genetic models of handedness closely resemble single-locus models in explaining family data and are compatible with genome-wide association studies | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1288 | issue = 1 | pages = 48–58 | date = June 2013 | pmid = 23631511 | pmc = 4298034 | doi = 10.1111/nyas.12102 | bibcode = 2013NYASA1288...48M }}&lt;/ref&gt;

Brandler et al. izvršili su [[GWAS|studiju asocijacija na cijelom genomu]] za mjerenje relativne vještine ruke i otkrili da geni uključeni u određivanje [[asimetrija lijevo-desno|lijevo-desno asimetrije]] u tijelu imaju ključnu ulogu u rukovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Morris AP, Evans DM, Scerri TS, Kemp JP, Timpson NJ, St Pourcain B, Smith GD, Ring SM, Stein J, Monaco AP, Talcott JB, Fisher SE, Webber C, Paracchini S | display-authors = 6 | title = Common variants in left/right asymmetry genes and pathways are associated with relative hand skill | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 9 | pages = e1003751 | date = September 2013 | pmid = 24068947 | pmc = 3772043 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003751 }}&lt;/ref&gt; Brandler i [[Silvia Paracchini|Paracchini]] sugeriraju iste mehanizme koji određuju lijevo-desnu asimetriju u tijelu (npr. [[čvornna signalizacija]] i [[ciliogeneza]]) također imaju ulogu u razvoju asimetrije [[mozak|mozga]]
(rukost je odraz moždane asimetrije za motorne funkcije).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Paracchini S | title = The genetic relationship between handedness and neurodevelopmental disorders | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 20 | issue = 2 | pages = 83–90 | date = February 2014 | pmid = 24275328 | pmc = 3969300 | doi = 10.1016/j.molmed.2013.10.008 }}&lt;/ref&gt;

U 2019. Wiberg et al. izvršili su studiju povezanosti na nivou genoma i otkrili da je desnorukost/ljevorukost značajno povezana s četiri lokusa, od kojih tri u genima koji kodiraju proteine uključene u razvoj mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wiberg A, Ng M, Al Omran Y, Alfaro-Almagro F, McCarthy P, Marchini J, Bennett DL, Smith S, Douaud G, Furniss D | display-authors = 6 | title = Handedness, language areas and neuropsychiatric diseases: insights from brain imaging and genetics | journal = Brain | volume = 142 | issue = 10 | pages = 2938–2947 | date = October 2019 | pmid = 31504236 | pmc = 6763735 | doi = 10.1093/brain/awz257 }}&lt;/ref&gt;

=== Epigenetički faktori ===

[[Studija blizanaca|Studije blizanaca]] pokazuju da genetički činioci objašnjavaju 25% varijance u rukohvatu, a okolišni ostatak 75%.&lt;ref name=&quot;Medland&quot;&gt;{{cite journal |last1=Medland |first1=Sarah E. |last2=Duffy |first2=David L. |last3=Wright |first3=Margaret J. |last4=Geffen |first4=Gina M. |last5=Martin |first5=Nicholas G. |title=Handedness in Twins: Joint Analysis of Data From 35 Samples |journal=Twin Research and Human Genetics |date=1 February 2006 |volume=9 |issue=1 |pages=46–53 |doi=10.1375/183242706776402885 |pmid=16611467 |s2cid=38843437 }}&lt;/ref&gt; Iako je molekulska osnova [[epigenetika|epigenetike]] rukohvata uglavnom nejasna, Ocklenburg et al. (2017) otkrili su da asimetrična [[DNK]] [[metilacija]]  CpG mjesta ima ključnu ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji genske]] asimetrije povezane s rukom.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sun T, Collura RV, Ruvolo M, Walsh CA | title = Genomic and evolutionary analyses of asymmetrically expressed genes in human fetal left and right cerebral cortex | journal = Cerebral Cortex | volume = 16 Suppl 1 | issue = Suppl 1 | pages = i18-25 | date = July 2006 | pmid = 16766703 | doi = 10.1093/cercor/bhk026 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ocklenburg S, Schmitz J, Moinfar Z, Moser D, Klose R, Lor S, Kunz G, Tegenthoff M, Faustmann P, Francks C, Epplen JT, Kumsta R, Güntürkün O | display-authors = 6 | title = Epigenetic regulation of lateralized fetal spinal gene expression underlies hemispheric asymmetries | journal = eLife | volume = 6 | date = February 2017 | pmid = 28145864 | pmc = 5295814 | doi = 10.7554/eLife.22784 }}&lt;/ref&gt;

===Zdravlje===
Ljevoruki ljudi češće imaju nekoliko specifičnih fizičkih i psihičkih poremećaja i zdravstvenih problema. Naprimjer:

Manja porođajna težina i komplikacije pri porodu u pozitivnoj su korelaciji s ljevorukošću.&lt;ref name=&quot;news.harvard.edu&quot;&gt;{{cite web | first = Alvin | last = Powell | name-list-style = vanc |url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|title=A lefty's lament|work=Harvard Gazette|date=2015-01-30|access-date=2015-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223014439/http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|archive-date=2015-12-23|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Različiti neuropsihijatrijski i razvojni poremećaji kao što su [[poremećaji iz spektra autistizma]], [[veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[bipolarni poremećaj]], [[anksiozni poremećaj]]i, [[shizofrenija]] i [[alkoholizam]] povezivani su je ljevorukošću i mješovitošću.&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hirnstein M, Hugdahl K | title = Excess of non-right-handedness in schizophrenia: meta-analysis of gender effects and potential biases in handedness assessment | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 205 | issue = 4 | pages = 260–7 | date = October 2014 | pmid = 25274314 | doi = 10.1192/bjp.bp.113.137349 | doi-access = free | author-link2 = Kenneth Hugdahl }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2012. pokazala je da je gotovo 40% djece s [[cerebralna paraliza|cerebralnom paralizom]] ljevoruko,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin KR, Prabhu V, Shah H, Kamath A, Joseph B | s2cid = 6972136 | title = Handedness in diplegic cerebral palsy | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 15 | issue = 5 | pages = 386–9 | date = 2015 | pmid = 22758776 | doi = 10.3109/17518423.2012.696736 }}&lt;/ref&gt; dok je druga studija pokazala da je ljevorukost povezana sa 62% povećanim rizikom od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] kod žena, ali ne i kod muškaraca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Gao X, Chen H, Schwarzschild MA, Spiegelman D, Ascherio A | title = Prenatal and early life factors and risk of Parkinson's disease | journal = Movement Disorders | volume = 25 | issue = 11 | pages = 1560–7 | date = August 2010 | pmid = 20740569 | pmc = 3132935 | doi = 10.1002/mds.23339 }}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje sugerira da se rizik od razvoja [[multipla skleroza|multiple skleroze]] povećava za ljevoruke žene, ali je učinak još nepoznat za muškarce.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Munger K, Chitnis T, Spiegelman D, Ascherio A | title = The relationship between handedness and risk of multiple sclerosis | journal = Multiple Sclerosis | volume = 15 | issue = 5 | pages = 587–92 | date = May 2009 | pmid = 19389750 | pmc = 2771381 | doi = 10.1177/1352458509102622 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruke žene imaju veći rizik od [[rak dojke|raka dojke]] od dešnjakinja, a učinak je veći kod žena u [[postmenopauza|postmenopauzi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fritschi L, Divitini M, Talbot-Smith A, Knuiman M | title = Left-handedness and risk of breast cancer | journal = British Journal of Cancer | volume = 97 | issue = 5 | pages = 686–7 | date = September 2007 | pmid = 17687338 | pmc = 2360366 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603920 }}&lt;/ref&gt;

Najmanje jedno istraživanje tvrdi da ljevoruki imaju veću vjerojatnost da će patiti od [[srčana bolest|srčanih bolesti]] i da imaju veću vjerovatnoću da će imati smanjenu [[dugovječnost]] zbog [[krvotok|kardiovaskularnih]] uzroka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes JR, Dorner E, Wind M | s2cid = 21369165 | title = Is the decreased longevity among left-handers related to an increase in heart disease? | journal = Clinical EEG and Neuroscience | volume = 39 | issue = 4 | pages = 182–4 | date = October 2008 | pmid = 19044215 | doi = 10.1177/155005940803900406 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruki imaju veću vjerovatnću za prijelome kostiju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luetters CM, Kelsey JL, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | s2cid = 32654176 | title = Left-handedness as a risk factor for fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 14 | issue = 11 | pages = 918–22 | date = November 2003 | pmid = 14530828 | doi = 10.1007/s00198-003-1450-z }}&lt;/ref&gt;

Jedan [[sistematski pregled]] je zaključio: &quot;Ljevoruki nisu pokazivali sistemsku tendenciju da pate od poremećaja [[imunski sistem|imunskog sistema]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-myths/201303/three-myths-and-three-facts-about-left-handers|title=Three Myths and Three Facts About Left-Handers|work=Psychology Today}}&lt;/ref&gt;

Budući da je rukohvat vrlo nasljedna osobina povezana s raznim medicinskim stanjima, i budući da su mnoga od tih stanja mogla predstavljati Darwinovski izazov u populaciji predaka, to ukazuje da je ljevorukost prije bila rjeđa nego što je sada, zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]]. Međutim, u prosjeku je utvrđeno da ljevoruki imaju prednost u borbama i natjecateljskim, interaktivnim sportovima, što je moglo povećati njihov reproduktivni uspjeh u populaciji predaka.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Knight|first1=Will | name-list-style = vanc |title=Left-handers win in hand-to-hand combat|url=https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|access-date=27 October 2016|work=New Scientist|date=8 December 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20161027125658/https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|archive-date=27 October 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ljevorukost u sportu==
* U [[kriket]]u, ukupna prednost bacačeve ljevorukosti nadilazi onu koja proizlazi iz samog iskustva: čak i zanemarivanjem faktora iskustva (tj  čak i za udarača čije je iskustvo protiv ljevorukih bacača lopte jednako njegovom iskustvu protiv desnorukih bacača), ljevoruki bacač više izaziva [[prosjek]] (tj., desnoruki) udarača nego što to čini desnoruki bacač, jer ugao bacanja bacača udaraču suprotnom rukom mnogo je prodorniji nego onaj bacača istom rukom (vidi [[Wasim Akram]]).
* U [[bejzbol]]u, [[zakrivljena lopta]] desnorukog bacača otrgnut će se od desnorukog udarača prema ljevorukom udaraču. Dok studije o rukohvatu pokazuju da je samo 10% opće populacije ljevoruko, udio ljevorukih [[MLB]] igrača je bliži 39% udarača i 28% bacača, prema podacima iz 2012.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Dan | name-list-style = vanc |title=Righties vs Lefties - The Importance Of Handedness Training In Hitting |url=https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |website=Game Sense Sports |date=17 March 2017 |publisher=Game Sense Sports |access-date=3 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403165517/https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |archive-date=3 April 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Povijesni [[prosjek udaranja (bejzbol)|prosjeci udaranja]] pokazuju da ljevoruki udarači imaju blagu prednost u odnosu na dešnjake kada se suočavaju s dešnjacima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |title=2012 Major League Baseball Batting Splits |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909022801/http://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |archive-date=9 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Budući da ima manje ljevorukih bacača nego dešnjaka, ljevoruki udarači imaju više prilika suočiti se s desnorukim bacačima nego njihovi dešnjaci protiv ljevorukih bacača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ | first = John | last = Walsh | name-list-style = vanc |title=The advantage of batting left-handed |publisher=hardballtimes.com |access-date=7 March 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130313221124/http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed |archive-date=13 March 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Četrnaest od dvadeset najboljih prosjeka udaranja u karijeri u povijesti Major League Baseball objavili su ljevoruki udarači.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |title=Career Leaders &amp; Records for Batting Average |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413224624/http://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |archive-date=13 April 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki udarači imaju malo kraći put od udaračkog boksa do prve baze od dešnjaka. To daje ljevorukim blagu prednost u pobjeđivanju bacanja na prvu bazu na zemljišnim loptama unutar polja. Možda još važnije, nastavak zamaha lijevom rukom daje zamah u smjeru prve baze, dok dešnjak mora prevladati zamah zamaha prema trećoj bazi prije nego što započne svoje trčanje.
** Budući da je ljevoruki bacač okrenut prema prvoj bazi kada je u poziciji za bacanje na udarača, dok je desnoruki bacač leđima okrenut prvoj bazi, ljevoruki bacač ima prednost kada pokušava  pokupi baznog trčača na prvoj bazi.&lt;ref name=&quot;First Base Pickoffs for Lefty Pitchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |title=First Base Pickoffs for Lefty Pitchers |publisher=isport.com |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622212223/http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |archive-date=22 June 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
** U obrani u bejzbolu, ljevorukost se smatra prednošću za prvog baznog igrača jer su prikladniji za bacanje lopti udarenih u razmak između prve i druge baze i zato što ne moraju okrenuti svoje tijelo prije bacanje lopte drugom unutrašnjem.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 | last = Miller | first = Stuart | name-list-style = vanc |title=The Decline of Left-Handed First Basemen |newspaper=nytimes.com |access-date=7 March 2013 |date=29 March 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926170156/http://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 |archive-date=26 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Iz istog razloga, pozicije drugog igrača u polju smatraju se povoljnim za desnoruke bacače. Historijski gledano, bilo je nekoliko hvatača ljevorukih hvatača zbog uočenog nedostatka koji bi ljevoruki kečer imao u bacanju na treću bazu, posebno sa desnorukim udaračem na ploči.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |title=Left Handed Catchers |publisher=The Encyclopedia of Baseball Catchers |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817090402/http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |archive-date=17 August 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki hvatač bi imao potencijalno opasnije vrijeme kada bi označio bazni trkač koji pokušava postići gol.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; Sa loptom u rukavici na desnoj ruci, lijevohvatač s rukama morao bi okrenuti svoje tijelo ulijevo da označi trkača. Čineći to, može izgubiti priliku da se pripremi za predstojeći sudar.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; S druge strane, Encyclopedia of Baseball Catchers navodi:&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt;
{{citat|Jedna od prednosti je sposobnost hvatača ljevorukog bacača da uokviri razbijanje lopti desnorukog bacača. Desnoruki hvatač hvata [[lopta|loptu]] za lomljenje dešnjaka preko njegovog tijela, a njegova rukavica izlazi iz zone udarca. Ljevoruki hvatač bi mogao uhvatiti teren koji se kreće u zonu udarca i stvoriti bolju metu za sudiju.}}
* U rukometu sa četiri zida, tipska strategija je igranje duž lijevog zida primoravajući protivnika da koristi svoju lijevu ruku za suprotstavljanje napadu i igranje na snagu lijevorukog takmičara.
* U [[rukomet]]u, ljevoruki igrači imaju prednost na desnoj strani terena kada napadaju, dobijaju bolji ugao, a odbrambeni igrači mogu biti nenaviknuti na njih. Kako je malo ljudi ljevorukih, postoji potražnja za takvim igračima.
* U [[vaterpolo|vaterpolu]], pozicija centarfora ima prednost u okretanju i šutiranju po mreži kada se okreće u obrnutom smjeru kako se očekuje od centra protivničke odbrane i postiže bolju poziciju za postizanje gola. Ljevoruki vozači su obično na desnoj strani terena, jer mogu dobiti bolje uglove da dodaju loptu ili šutiraju na gol.
* [[Hokej na ledu]] obično koristi strategiju u kojoj odbrambeni par uključuje jednog ljevorukog i jednog desnorukog defanzivca. Nesrazmjerno veliki broj hokejaša na svim pozicijama, njih 62 posto, šutira lijevo, iako to ne znači da je nužno ljevak.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|title=Depleted Sabres defense thrives|last=Hoppe|first=Bill| name-list-style = vanc |work=Buffalo Hockey Beat|publisher=Olean Times Herald|date=January 23, 2017|access-date=January 23, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031952/http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|archive-date=December 16, 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* U [[američki fudbal|američkom fudbalu]], desnolrukost/ljevorukost bekova utiče na obrasce blokiranja na ofanzivnoj liniji. Tjesan krajevi, kada se koristi samo jedan, obično se postavljaju na istoj strani kao bacačka ruka kvoterbeka, dok [[ofanzivni napad]] na suprotnoj ruci, koja štiti kvoterbekovu &quot;slijepu stranu&quot; je obično najcjenjeniji član ofanzivne linije. Prijemnici se također moraju prilagoditi suprotnom okretu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Greene |first1=Nick |title=Why Left-Handed Quarterbacks Are So Rare |url=https://slate.com/culture/2020/11/tua-tagovailoa-left-handed-quarterbacks-rare-nfl.html |access-date=5 November 2020 |work=Slate|date=2 November 2020}}&lt;/ref&gt; Iako neuobičajeno, bilo je nekoliko [[Popis ljevorukih bekova|istaknutih ljevorukih bekova]].
* U [[boćanje|boćanju]], uzorak ulja koji se koristi na stazi za kuglanje kvari se brže što se više puta kugla kotrlja niz stazu. Kuglači moraju neprestano prilagođavati svoje udarce kako bi kompenzirali promjenu rotacije lopte dok se igra ili serija igra i ulje se mijenja u odnosu na izvorni uzorak. Ljevoruki bacač kugle natječe se na suprotnoj strani staze u odnosu na desnorukog bacača i stoga ima manje problema s originalnim položajem ulja. To znači da ljevoruki bacači kugle moraju rjeđe prilagođavati svoj udarac nego desnoruki bacači kugle u timskim natjecanjima ili kvalifikacijskim rundama gdje je moguće 4-10 ljudi po kompletu od dvije staze. To im može omogućiti da ostanu dosljedniji. Međutim, ova prednost nije prisutna u zagrađenim rundama i finalima turnira gdje su mečevi 1 na 1 na par staza.

=== Spol ===
Prema meta-analizi 144 studije, ukupno 1.787.629 učesnika, najbolja procjena omjera šanse za muškarce i žene bila je 1,23, što ukazuje da je 23% veća vjerovatnoća da će muškarci biti ljevoruki. Naprimjer, ako je incidencija ljevorukosti žena bila 10%, onda bi učestalost muške ljevorukosti bila otprilike 12% (10% incidencije ljevorukosti među ženama pomnoženo s omjerom šanse od 1:1,23 za žene : muškarci daje 12,3% učestalosti ljevorukosti među muškarcima).&lt;ref name=&quot;Papadatou&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Papadatou-Pastou M, Martin M, Munafò MR, Jones GV | title = Sex differences in left-handedness: a meta-analysis of 144 studies | journal = Psychological Bulletin | volume = 134 | issue = 5 | pages = 677–699 | date = September 2008 | pmid = 18729568 | doi = 10.1037/a0012814 }}&lt;/ref&gt;

=== Seksualnost i rodni identitet ===
Neka istraživanja koja ispituju odnos između desno/ljevorukosti i seksualne orijentacije izvještavaju da nesrazmjerna manjina homoseksualnih osoba pokazuje ljevorukost,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lalumière ML, Blanchard R, Zucker KJ | title = Sexual orientation and handedness in men and women: a meta-analysis | journal = Psychological Bulletin | volume = 126 | issue = 4 | pages = 575–92 | date = July 2000 | pmid = 10900997 | doi = 10.1037/0033-2909.126.4.575 }}&lt;/ref&gt; iako su nalazi pomiješani.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mustanski BS, Bailey JM, Kaspar S | s2cid = 29217315 | title = Dermatoglyphics, handedness, sex, and sexual orientation | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 31 | issue = 1 | pages = 113–22 | date = February 2002 | pmid = 11910784 | doi = 10.1023/A:1014039403752 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Terrance J. |last2=Pepitone |first2=Michelle E. |last3=Christensen |first3=Scott E. |last4=Cooke |first4=Bradley M. |last5=Huberman |first5=Andrew D. |last6=Breedlove |first6=Nicholas J. |last7=Breedlove |first7=Tessa J. |last8=Jordan |first8=Cynthia L. |last9=Breedlove |first9=S. Marc |title=Finger-length ratios and sexual orientation |journal=Nature |date=March 2000 |volume=404 |issue=6777 |pages=455–456 |doi=10.1038/35006555 |pmid=10761903 |bibcode=2000Natur.404..455W |s2cid=205005405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwartz G, Kim RM, Kolundzija AB, Rieger G, Sanders AR | s2cid = 24358057 | title = Biodemographic and physical correlates of sexual orientation in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1 | pages = 93–109 | date = February 2010 | pmid = 19387815 | doi = 10.1007/s10508-009-9499-1 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2001. je također otkrila da muškarci čiji [[rodni identitet]] nije u skladu sa spolom koji im je dodeljen pri rođenju, imaju više nego dvostruko veće šanse da budu ljevoruki nego klinički [[kontrolna grupa]] (19,5% naspram 8,3 %).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zucker KJ, Beaulieu N, Bradley SJ, Grimshaw GM, Wilcox A | s2cid = 4987839 | title = Handedness in boys with gender identity disorder | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 42 | issue = 6 | pages = 767–76 | date = September 2001 | pmid = 11583249 | doi = 10.1111/1469-7610.00773 }}&lt;/ref&gt;

[[Parafilija|Parafilije]] (atipski seksualni interesi) su takođe povezane sa većom stopom ljevorukosti. Studija iz 2008. koja je analizirala seksualne fantazije 200 muškaraca otkrila je da su &quot;povišeni parafilni interesi bili u korelaciji s povišenom nedesnorukošću&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rahman Q, Symeonides DJ | s2cid = 22274418 | title = Neurodevelopmental correlates of paraphilic sexual interests in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 1 | pages = 166–72 | date = February 2008 | pmid = 18074220 | doi = 10.1007/s10508-007-9255-3 }}&lt;/ref&gt; Veća stopa levorukosti je takođe dokumentovana među [[pedofilija|pedofilima]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blanchard R, Kolla NJ, Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Kuban ME, Blak T | s2cid = 220359453 | title = IQ, handedness, and pedophilia in adult male patients stratified by referral source | journal = Sexual Abuse | volume = 19 | issue = 3 | pages = 285–309 | date = September 2007 | pmid = 17634757 | doi = 10.1177/107906320701900307 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Christensen BK, Kuban ME, Blak T, Williams NS, Blanchard R | s2cid = 6427342 | display-authors = 6 | title = Handedness in pedophilia and hebephilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 34 | issue = 4 | pages = 447–59 | date = August 2005 | pmid = 16010467 | doi = 10.1007/s10508-005-4344-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bogaert AF | s2cid = 28513717 | title = Handedness, criminality, and sexual offending | journal = Neuropsychologia | volume = 39 | issue = 5 | pages = 465–9 | year = 2001 | pmid = 11254928 | doi = 10.1016/S0028-3932(00)00134-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dyshniku F, Murray ME, Fazio RL, Lykins AD, Cantor JM | s2cid = 25667170 | title = Minor Physical Anomalies as a Window into the Prenatal Origins of Pedophilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 44 | issue = 8 | pages = 2151–9 | date = November 2015 | pmid = 26058490 | doi = 10.1007/s10508-015-0564-7 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2014. koja pokušava analizirati biološke markere [[aseksualnost]]i tvrdi da su neseksualni muškarci i žene 2,4 odnosno 2,5 puta vjerovatnije da će biti ljevoruki od svojih heteroseksualnih vršnjaka.&lt;ref name=Yule&gt;{{cite journal | vauthors = Yule MA, Brotto LA, Gorzalka BB | s2cid = 5347734 | title = Biological markers of asexuality: Handedness, birth order, and finger length ratios in self-identified asexual men and women | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 43 | issue = 2 | pages = 299–310 | date = February 2014 | pmid = 24045903 | doi = 10.1007/s10508-013-0175-0 }}&lt;/ref&gt;

=== Stope smrtnosti u borbi ===
Studija na Univerzitetu [[Durham]]—koja je ispitivala podatke o smrtnosti igrača [[kriket]]a čija je ruka bila stvar javnog zapisa—našla je da su ljevoruki muškarci gotovo dvostruko vjerojatniji da će poginuti u ratu nego njihovi dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aggleton JP, Kentridge RW, Neave NJ | title = Evidence for longevity differences between left handed and right handed men: an archival study of cricketers | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 47 | issue = 3 | pages = 206–9 | date = June 1993 | pmid = 8350033 | pmc = 1059767 | doi = 10.1136/jech.47.3.206 }}&lt;/ref&gt; Studija je teoretizirala da je to zato što je oružje i druga oprema dizajnirana za dešnjake. „Mogu da saosećam sa svim onim ljevorukim igračima kriketa koji su otišli u rani grob pokušavajući da očajnički gađaju pravo sa desnorukim Lee Enfieldom 303“, napisao je novinar pregledavajući studiju u novinama za kriket.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jonathan|first=Rice| name-list-style = vanc |date=February 1995|title=Left For Dead|journal=Wisden Cricket Monthly}}&lt;/ref&gt; Nalazi ponavljaju one iz prethodnih američkih studija, koje su otkrile da su ljevoruki američki mornari imali 34% veću vjerovatnoću da će doživjeti ozbiljnu nesreću od njihovih dešnjaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.newscientist.com/article/mg14119163-000-science-sudden-death-for-left-handers/ |title=Science: Sudden death for left-handers|last= Brown |first = William | name-list-style = vanc |website=New Scientist|language=en-US|access-date=2020-02-01}}&lt;/ref&gt;

== Epizodno pamćenje==
Visok nivo desnorukosti/ljevorukosti (bilo da se snažno favorizuje desno ili lijevo) povezan je sa lošijim [[epizodni poremećaj|epizodnim pamćenjem]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Propper RE, Christman SD, Phaneuf KA | s2cid = 2989930 | title = A mixed-handed advantage in episodic memory: a possible role of interhemispheric interaction | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 33 | issue = 4 | pages = 751–7 | date = June 2005 | pmid = 16248339 | doi = 10.3758/BF03195341 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sahu A, Christman SD, Propper RE | title = The contributions of handedness and working memory to episodic memory | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1149–1156 | date = November 2016 | pmid = 27259533 | doi = 10.3758/s13421-016-0625-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i sa lošijom komunikacijom između [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Prichard E, Propper RE, Christman SD | title = Degree of Handedness, but not Direction, is a Systematic Predictor of Cognitive Performance | language = en | journal = Frontiers in Psychology | volume = 4 | pages = 9 | date = 2013 | pmid = 23386836 | doi = 10.3389/fpsyg.2013.00009 | pmc = 3560368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što može dati lošiju emocijsku obradu, iako [[bilateralna stimulacija]] može smanjiti takve efekte.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shobe ER | title = Independent and collaborative contributions of the cerebral hemispheres to emotional processing | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 8 | pages = 230 | date = 2014-04-22 | pmid = 24795597 | pmc = 4001044 | doi = 10.3389/fnhum.2014.00230 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spielberg JM, Heller W, Miller GA | title = Hierarchical brain networks active in approach and avoidance goal pursuit | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 | pages = 284 | date = 2013-06-17 | pmid = 23785328 | pmc = 3684100 | doi = 10.3389/fnhum.2013.00284 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== ''Corpus callosum'' ===
Visok nivo dwsnorukosti/ljevorukosti povezan je sa manjim ''[[corpus callosum]]'', dok je niska povezanost sa većim.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Luders |first1=Eileen |last2=Cherbuin |first2=Nicolas |last3=Thompson |first3=Paul M. |last4=Gutman |first4=Boris |last5=Anstey |first5=Kaarin J. |last6=Sachdev |first6=Perminder |last7=Toga |first7=Arthur W. |title=When more is less: Associations between corpus callosum size and handedness lateralization |journal=NeuroImage |date=August 2010 |volume=52 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1016/j.neuroimage.2010.04.016 |pmid=20394828 |pmc=2903194 }}&lt;/ref&gt;

==Negativne konotacije i diskriminacija==

Štaviše, osim neugodnosti, ljevoruki ljudi su historijski smatrani nesretnima ili čak zlonamjernima zbog svoje različitosti od strane dešnjaka. Na mnogim jezicima, uključujući engleski, riječ za pravac &quot;desno&quot; također znači &quot;ispravno&quot; ili &quot;ravno&quot;. Kroz historiju, biti ljevoruk se smatralo negativnim ili zlim; čak iu 20. stoljeću, ljevoruku decu su učitelji tukli jer su pisali lijevom rukom.

Latinski pridjev ''sinister'' znači &quot;lijevo&quot; kao i &quot;nesrećni&quot;, a ovo dvostruko značenje opstaje u evropskim izvedenicama latinskog, uključujući engleske riječi &quot;sinister&quot; (što znači i &quot;zlo&quot; i &quot;slijevo na nosiocu&quot;) i &quot;ambisinister&quot; što znači &quot;nezgodan ili nespretan s obje ili bilo kojom rukom&quot;.

Mnogo je negativnih konotacija povezanih sa izrazom &quot;ljevoruk&quot;: nespretan, nevješt, nesretan, neiskren, zlokoban, zlonamjeran i tako dalje. &quot;Kompliment za ljevoruku&quot; je onaj koji ima dva značenja, od kojih je jedno nelaskavo primaocu. Na [[francuski|francuskom]], &quot;gauche&quot; znači i &quot;lijevo&quot; i &quot;nezgodno&quot; ili &quot;nespretno&quot;, dok &quot;droit(e)&quot; (srodno na engleski &quot;direktan&quot; i povezano sa &quot;spretnim&quot;) znači i &quot;ispravno&quot; i &quot;u pravu&quot;, kao i &quot;zakon&quot; i pravni smisao &quot;prave&quot;. Ime &quot;Dexter&quot; potiče od latinskog za &quot;pravo&quot;, kao i riječ &quot;dexterity&quot; što znači ručna vještina. Kako su sve ovo vrlo stare riječi, one bi imale tendenciju da podrže teorije koje ukazuju na to da je dominacija dešnjaka izuzetno stara pojava.
[[Crna magija]] se ponekad naziva &quot;[[ljevoruka staza]]&quot;.

Do nedavno u [[Tajvan]]u (i još uvijek u [[Kina|kontinentalnoj Kini]], [[Japan]]u i [[Koreja|Sjevernoj i Južnoj Koreji]]), ljevoruki ljudi su bili prisiljeni da pređu na desnorukost, ili barem pređu na pisanje desnom rukom. Zbog važnosti [[redoslijed poteza|redosljeda poteza]], koji je razvijen za udobnu upotrebu dešnjacima, smatra se da je teže pisati čitljive kineske znakove lijevom rukom nego pisati latinična slova, iako je poteškoća subjektivna i zavisi od pisca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm|title=A question of the left being right – and normal|work=China Daily|date=February 22, 2008|access-date=2011-01-19| archive-url= https://web.archive.org/web/20110124025533/http://china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm| archive-date= January 24, 2011 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; Budući da pisanje pri pomicanju ruke od njene strane prema drugoj strani tijela može uzrokovati mrlje ako se vanjskoj strani šake dozvoli da se povuče preko pisanja, pisanje [[latinica|latinicom]] bi moglo biti manje izvodljivo lijevom ruka nego desnom pod određenim okolnostima. Suprotno tome, alfabeti s desna na lijevo, kao što su [[arapski]] i [[hebrejski]], općenito se smatraju lakšim za pisanje lijevom rukom. U zavisnosti od položaja i nagiba papira za pisanje , i metoda pisanja, lijevoruki može pisati jednako uredno i efikasno ili jednako neuredno i sporo kao i dešnjaci. Obično ljevoruko dijete treba naučiti kako pravilno pisati lijevom rukom, budući da samostalno otkrivanje udobne metode pisanja lijevom rukom možda neće biti jednostavno.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | title = Erste deutsche Beratungs- und Informationsstelle für Linkshänder und umge-schulte Linkshänder | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20130922143207/http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | archive-date = 2013-09-22 | work = lefthander-consulting.org  | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://handedness.org/action/leftwrite.html | work = Handedness Research Institute | title = Teaching Left-Handers to Write | archive-url =  https://web.archive.org/web/20130923084340/http://handedness.org/action/leftwrite.html | archive-date=2013-09-23 | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], sva ljevoruka djeca su bila prisiljena pisati desnom rukom u sovjetskom školskom sistemu.&lt;ref&gt;А. П. Чуприков, В. Д. Мишиев. // Латеральность населения СССР в конце 70-х и начале 80-х годов. К истории латеральной нейропсихологии и нейропсихиатрии. Хрестоматия. Донецк, 2010, 192 с.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;А. П. Чуприков, Е. А. Волков. // Мир леворуких. Киев. 2008.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kardinalni smjer]]
* [[U smjeru kazaljke na satu]], koji također govori u smjeru suprotnom od kazaljke na satu/u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dva pojma za suprotan smisao rotacije
* [[Lateralnost]]
* [[Saobraćaj na lijevoj i desnoj strani]]
* [[Okularna dominacija]]
* [[Pravilno desno i ispravno lijevo]]
* [[Relativni smjer]]
* [[Neuroanatomija ruku]]
* ''[[Situs inversus]]''
* [[Blizanci i hendikepiranost]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Left-handedness}}
* [https://www.sciencedaily.com/releases/2006/04/060414010532.htm Lefties Have The Advantage In Adversarial Situations], ScienceDaily, April 14, 2006.
* [http://www.scq.ubc.ca/?p=74 Science Creative Quarterly's overview of some of the genetic underpinnings of left-handedness]
* [http://www.commonties.com/blog/2006/09/13/i-was-a-rebel/ A left-handed senior citizen recalls the emotional torment he faced at a New York public school in the 1920s.] (Audio slideshow)
* Woznicki, Katrina (2005). [http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/BreastCancer/1810 &quot;Breast Cancer Risk Doubles for Southpaw Women&quot;], MedPage Today, 26 September.
* ''Hansard'' (1998). &quot;[https://publications.parliament.uk/pa/cm199798/cmhansrd/vo980722/debtext/80722-15.htm Left-handed Children]&quot;, Debate contribution by the Rt Hon. Mr. Peter Luff (MP for Mid-Worcestershire), House of Commons, 22 July.
* {{cite book | title = Is your Child Left-Handed? Why, according to psychological tests, left-handed people ought to remain so | url = https://books.google.com/books?id=EikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA22 | publisher = Popular Science | date = December 1918 | page = 22 }}
* [http://papers.nber.org/papers/w12387.pdf Handedness and Earnings] / [https://web.archive.org/web/20070314134323/http://blogs.reuters.com/2006/08/11/higher-paychecks-a-left-handed-compliment/ Higher paychecks: a left-handed compliment?]
* [https://web.archive.org/web/20090324225537/http://www.ucd.ie/geary/publications/2004/laterality.pdf Handedness &amp; earnings, published in Journal of Human Resources 2007]
* [http://handedness.org/ Handedness Research Institute]
* [http://www.livescience.com/19968-study-reveals-lefties-rare.html Study Reveals Why Lefties Are Rare]

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Hiralnost]]
[[Kategorija:Diskriminacija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Asimetrija]]</text>
      <sha1>5t5bypstxww6sxp2why64edtgvjqnp8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425819</id>
      <parentid>3425818</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53551" xml:space="preserve">[[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka &lt;ref&gt;{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover|title=El arte rupestre de Argentina indígena: Patagonia|last2=Raffino|first2=Rodolfo A.|last3=Paunero|first3=Rafael Sebastián|last4=Rolandi|first4=Diana S.|year=2005|publisher=Grupo Abierto Communicaciones|isbn=978-987-1121-16-8|language=es|access-date=2021-03-01|archive-date=2021-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029010950/https://www.google.co.uk/gen_204?s=web&amp;t=aft&amp;atyp=csi&amp;ei=10l7Ye-DE4K60PEP6uey8A8&amp;rt=wsrt.491,aft.4960,prt.2585&amp;imn=26&amp;ima=10&amp;imad=9&amp;aftp=18869&amp;bl=TGeo|url-status=live}}&lt;/ref&gt;]]

U [[bioantropologija|ljudskoj biologiji]], '''desnorukost/ljevorukost''' je individualna preferencijska upotreba jedne [[ruke]], poznate kao '''dominantna ruka''', zbog toga što je jača, brža ili bolja u [[spretnost]]i. Druga strana, relativno često slabija, manje spretna ili jednostavno manje subjektivno preferirana, naziva se '''nedominantna ruka'''.&lt;ref name= indiana&gt;{{cite web | vauthors = Holder MK | url = http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | title = What does Handedness have to do with Brain Lateralization (and who cares?) | archive-url = https://web.archive.org/web/20130326014257/http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | archive-date=2013-03-26 | access-date = 11 August 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=dominant |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote='''4''' : ''biology'' :  being the one of a pair of bodily structures that is the more effective or predominant in action • ''dominant'' eye • used her ''dominant'' hand |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308215527/https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=non- |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote=Definition of non- '''1''' :  not :  other than :  reverse of :  absence of • ''non''toxic • ''non''linear |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308141644/https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}. (&quot;Nedominantno&quot; je jedna od 945 riječi navedenih pod &quot;ne-&quot;)&lt;/ref&gt; Desnorukost je daleko češća; oko 90% ljudske populacije ima dominantnu desnu ruku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scharoun SM, Bryden PJ | title = Hand preference, performance abilities, and hand selection in children | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 82| pages = 82 | date = 2014 | pmid = 24600414 | pmc = 3927078 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00082 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bul0000229&gt;{{cite journal |last1=Papadatou-Pastou |first1=Marietta |last2=Ntolka |first2=Eleni |last3=Schmitz |first3=Judith |last4=Martin |first4=Maryanne |last5=Munafò |first5=Marcus R. |last6=Ocklenburg |first6=Sebastian |last7=Paracchini |first7=Silvia |title=Human handedness: A meta-analysis. |journal=Psychological Bulletin |date=June 2020 |volume=146 |issue=6 |pages=481–524 |doi=10.1037/bul0000229 |pmid=32237881 |s2cid=214768754 |url=http://psyarxiv.com/5gjac/ }}&lt;/ref&gt; Rukotvornost se često definiše rukom koja piše, jer je prilično uobičajeno da ljudi radije obavljaju neke zadatke svakom rukom. Postoje primjeri istinske [[ambideksternost]]i (jednaka preferencija obje ruke), ali je rijetka—većina ljudi radije koristi jednu ruku za većinu svrha. Većina dosadašnjih istraživanja sugerira da ljevorukost ima [[epigenetika|epigenetički]] marker – kombinaciju genetike, biologije i okoliša. Budući da je velika većina stanovništva dešnjčka, mnogi uređaji su dizajnirani za korištenje dešnjaka, što otežava njihovu upotrebu kod ljevorukih. U mnogim zemljama, ljevoruki ljudi su ili su morali da pišu desnom rukom. Ljevoruke osobe su također sklonije određenim zdravstvenim problemima. Međutim, ljevoruki ljudi imaju prednost u [[sport]]ovima koji uključuju gađanje mete u području kontrole protivnika, jer su njihovi protivnici više navikli na dešnjačku većinu. Kao rezultat toga, oni su previše zastupljeni u [[bejzbol]]u, [[tenis]]u, [[mačevanje|mačevanju]], [[kriket]]u, [[boks]]u&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |title=Here's Why Left-Handed Athletes Dominate One-on-One Sports |website=Curiosity.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20191114194413/https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |archive-date=14 November 2019 }}&lt;/ref&gt; i [[mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]] (MMA).&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2019-02-25|title=Why are left-handed people better fighters?|url=https://www.itv.com/news/2019-02-25/why-are-left-handed-people-better-fighters|access-date=2021-03-01|website=ITV News|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tipovi ==
* ''Desnorukost'' je najčešći tip. Dešnjaci su vještiji sa svojim desnim rukama. Istraživanja pokazuju da je oko 90% ljudi dešnjaka.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref name=&quot;sciamerican&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |title=Why are more people right-handed?|access-date=2008-04-14 |work=Scientific American |year=1997 |vauthors = Holder MK |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203022846/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |archive-date=2013-12-03 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ljevorukost'' je manje uobičajena. Istraživanja pokazuju da je oko 10% ljudi ljevoruko.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardyck C, Petrinovich LF | title = Left-handedness | journal = Psychological Bulletin | volume = 84 | issue = 3 | pages = 385–404 | date = May 1977 | pmid = 859955 | doi = 10.1037/0033-2909.84.3.385 }}&lt;/ref&gt;
*''Mješovitost'' ili ''[[unakrsna dominacija]]'' je promjena preferencije ruku između različitih zadataka. Ovo je vrlo neuobičajeno u populaciji, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name= annett&gt;{{cite book |last=Annett |first=Marian | name-list-style = vanc |year=2002 |title=Handedness and Brain Asymmetry | publisher = Psychology Press}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Ambideksternost]]'' se odnosi na posjedovanje jednakih sposobnosti u obje ruke. Oni koji to uče i dalje imaju tendenciju da favorizuju svoju prvobitno dominantnu ruku. Ovo je neuobičajeno, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name=&quot;southpaw essentials&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous |title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|date=19 September 2021|access-date=2021-09-19}}&lt;/ref&gt;

== Mjerenje ==
Preferencija ruke može se mjeriti ponašanjem (mjere učinka) ili putem upitnika (mjere preferencije). Od 1971. godine koristi se sistem ''Edinburgh Handedness Inventory'', ali sadrži mnoga zastarjela pitanja i teško ga je ocijeniti. Duži Waterloo Handedness upitnik nije široko dostupan. Nedavno je razvijen Flinders Handedness Survey (FLANDERS).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicholls |first1=Michael E.R. |last2=Thomas |first2=Nicole A. |last3=Loetscher |first3=Tobias |last4=Grimshaw |first4=Gina M. |title=The Flinders Handedness survey (FLANDERS): A brief measure of skilled hand preference |journal=Cortex |date=November 2013 |volume=49 |issue=10 |pages=2914–2926 |doi=10.1016/j.cortex.2013.02.002 |pmid=23498655 |s2cid=4986724 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Postoji nekoliko teorija o tome kako se razvija hendikepiranost.

=== Dominacija jezika ===
Jedna uobičajena teorija o rukovanju je podjela rada [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Kod većine ljudi, lijeva strana mozga kontrolira [[govor]]. Teorija sugerira da je efikasnije za mozak podijeliti glavne zadatke između hemisfera – stoga većina ljudi može koristiti negovornu (desnu) hemisferu za percepciju i grube motorne vještine. Kako je govor vrlo složen zadatak kontrole motorike, specijalizirana fina motorička područja koja kontroliraju govor najefikasnije se koriste i za kontrolu finih motoričkih pokreta u dominantnoj ruci. Kako desnu ruku kontroliše lijeva hemisfera (a lijevu ruku desna hemisfera), većina ljudi je, dakle, dešnjaka. Teorija zavisi od ljevorukih ljudi koji imaju obrnutu organizaciju.&lt;ref name=&quot;book&quot;&gt;{{cite book |last=Banich |first=Marie | name-list-style = vanc |author-link=Marie Banich |year=1997 |title=Neuropsychology: The Neural Bases of Mental Function|isbn=9780395666999 |url=https://archive.org/details/neuropsychologyn00bani |url-access=registration }}&lt;/ref&gt; Međutim, utvrđeno je da većina ljevaka ima dominaciju u jeziku lijeve hemisfere – baš kao i dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rasmussen |first1=T |last2=Milner |first2=B |title=The role of early left-brain injury in determining lateralization of cerebral speech functions |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1977 |volume=30 |issue=299 |pages=355–369 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb41921.x |pmid=101116 |bibcode=1977NYASA.299..355R |s2cid=10981238 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/101116/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carey |first1=David |last2=Johnstone |first2=Leah |title=Quantifying cerebral asymmetries for language in dextrals and adextrals with random-effects meta analysis |journal=Frontiers in Psychology |date=2014 |volume=5 |page=1128 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01128 |pmid=25408673 |pmc=4219560 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Samo kod oko 30% ljevaka nije dominantna lijeva hemisfera za jezik. Neki od njih imaju obrnutu organizaciju mozga, gdje se verbalna obrada odvija u desnoj hemisferi, a vizualno-prostorna obrada je dominantna u lijevoj hemisferi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cai |first1=Q |last2=Van Der Haegen |first2=L |last3=Brysbaert |first3=M |title=Complementary hemispheric specialization for language production and visuospatial attention |journal=PNAS |date=2013 |volume=110 |issue=4 |pages=322–330 |doi=10.1073/pnas.1212956110 |pmid=23297206 |pmc=3557046 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ostali imaju dvosmisleniju bilateralnu organizaciju, gdje obje hemisfere obavljaju dijelove tipski lateraliziranih funkcija. Kada se zadaci koji istražuju lateralizaciju uprosječuju grupu ljevaka, ukupni efekat je da ljevoruki pokazuju isti obrazac podataka kao i desnoruki, ali sa smanjenom asimetrijom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Karlsson |first1=EMK |last2=Johnstone |first2=LT |last3=Carey |first3=DPC |title=The depth and breadth of multiple perceptual asymmetries in right handers and non-right handers |journal=Laterality |date=2019 |volume=24 |issue=6 |pages=707–739 |doi=10.1080/1357650X.2019.1652308 |pmid=31399020 |s2cid=199519317 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1357650X.2019.1652308}}&lt;/ref&gt; Ovaj nalaz je vjerovatno zbog malog udjela ljevaka koji imaju atipsku organizaciju mozga.

=== Genetički faktori ===
Desnorukost/ljevorukost pokazuje složen obrazac nasljeđivanja. Naprimjer, ako su oba roditelja djeteta ljevoruka, postoji 26% šanse da će to dijete biti ljevoruko.&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;&gt;{{cite book | last = McManus | first = Chris | name-list-style = vanc | title=Right Hand, Left Hand | publisher=Phoenix Paperbacks | year=2003 | isbn=978-0753813553}}&lt;/ref&gt; Velika studija blizanaca iz 25.732 porodice koju su uradili Medland et al. (2006) ukazuje da je [[nasljednost]] rukotvornosti otprilike 24%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Medland SE, Duffy DL, Wright MJ, Geffen GM, Hay DA, Levy F, van-Beijsterveldt CE, Willemsen G, Townsend GC, White V, Hewitt AW, Mackey DA, Bailey JM, Slutske WS, Nyholt DR, Treloar SA, Martin NG, Boomsma DI | display-authors = 6 | title = Genetic influences on handedness: data from 25,732 Australian and Dutch twin families | journal = Neuropsychologia | volume = 47 | issue = 2 | pages = 330–7 | date = January 2009 | pmid = 18824185 | pmc = 2755095 | doi = 10.1016/j.neuropsychologia.2008.09.005 }}&lt;/ref&gt;

Marian Annett (University of Leicester) i Chris McManus&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;/&gt; (University College London) predložili su dva teorijska modela s jednim genom da objasne obrasce nasljeđivanja preferencije upotrebe ruku.&lt;ref&gt;{{Cite book |first=M. |last=Annett |s2cid=53411957 |title=Language lateralization and psychosis |chapter=The genetic basis of lateralization |year=2009 |pages=73–86 |doi=10.1017/CBO9780511576744.006 |editor1-last=Sommer |editor1-first=Iris E. C. |editor2-last=Kahn |editor2-first=René S.|isbn=9780511576744 |hdl=2381/4737 |url=https://figshare.com/articles/chapter/The_Genetic_Basis_of_Lateralization/10088477 }}&lt;/ref&gt; 

Međutim, sve veći dokazi iz [[vezani geni|povezivanja]] i [[GWAS|studija asocijacije na cijelom genomu]] sugeriraju da se genetička varijacija ovog dimorfizma ne može objasniti jednim genskim [[Lokus (genetika)|lokusom ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, DeLisi LE, Fisher SE, Laval SH, Rue JE, Stein JF, Monaco AP | title = Confirmatory evidence for linkage of relative hand skill to 2p12-q11 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 72 | issue = 2 | pages = 499–502 | date = February 2003 | pmid = 12596796 | pmc = 379245 | doi = 10.1086/367548 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, Maegawa S, Laurén J, Abrahams BS, Velayos-Baeza A, Medland SE, Colella S, Groszer M, McAuley EZ, Caffrey TM, Timmusk T, Pruunsild P, Koppel I, Lind PA, Matsumoto-Itaba N, Nicod J, Xiong L, Joober R, Enard W, Krinsky B, Nanba E, Richardson AJ, Riley BP, Martin NG, Strittmatter SM, Möller HJ, Rujescu D, St Clair D, Muglia P, Roos JL, Fisher SE, Wade-Martins R, Rouleau GA, Stein JF, Karayiorgou M, Geschwind DH, Ragoussis J, Kendler KS, Airaksinen MS, Oshimura M, DeLisi LE, Monaco AP | display-authors = 6 | title = LRRTM1 on chromosome 2p12 is a maternally suppressed gene that is associated paternally with handedness and schizophrenia | journal = Molecular Psychiatry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1129–39, 1057 | date = December 2007 | pmid = 17667961 | pmc = 2990633 | doi = 10.1038/sj.mp.4002053 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Van Agtmael T, Forrest SM, Williamson R | title = Parametric and non-parametric linkage analysis of several candidate regions for genes for human handedness | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 10 | issue = 10 | pages = 623–30 | date = October 2002 | pmid = 12357333 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200851 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Warren DM, Stern M, Duggirala R, Dyer TD, Almasy L | s2cid = 11711104 | title = Heritability and linkage analysis of hand, foot, and eye preference in Mexican Americans | journal = Laterality | volume = 11 | issue = 6 | pages = 508–24 | date = November 2006 | pmid = 16966240 | doi = 10.1080/13576500600761056 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laval SH, Dann JC, Butler RJ, Loftus J, Rue J, Leask SJ, Bass N, Comazzi M, Vita A, Nanko S, Shaw S, Peterson P, Shields G, Smith AB, Stewart J, DeLisi LE, Crow TJ | display-authors = 6 | title = Evidence for linkage to psychosis and cerebral asymmetry (relative hand skill) on the X chromosome | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 81 | issue = 5 | pages = 420–7 | date = September 1998 | pmid = 9754628 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19980907)81:5&lt;420::AID-AJMG11&gt;3.0.CO;2-E }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Armour JA, Davison A, McManus IC | title = Genome-wide association study of handedness excludes simple genetic models | journal = Heredity | volume = 112 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = March 2014 | pmid = 24065183 | pmc = 3931166 | doi = 10.1038/hdy.2013.93 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eriksson N, Macpherson JM, Tung JY, Hon LS, Naughton B, Saxonov S, Avey L, Wojcicki A, Pe'er I, Mountain J | display-authors = 6 | title = Web-based, participant-driven studies yield novel genetic associations for common traits | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 6 | pages = e1000993 | date = June 2010 | pmid = 20585627 | pmc = 2891811 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000993 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scerri TS, Brandler WM, Paracchini S, Morris AP, Ring SM, Richardson AJ, Talcott JB, Stein J, Monaco AP | display-authors = 6 | title = PCSK6 is associated with handedness in individuals with dyslexia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 20 | issue = 3 | pages = 608–14 | date = February 2011 | pmid = 21051773 | pmc = 3016905 | doi = 10.1093/hmg/ddq475 | author-link3 = Silvia Paracchini }}&lt;/ref&gt; Iz ovih studija, McManus et al. sada zaključuju da je desnorukost/ljevorukost [[poligensko nasljeđivanje|poligeneki određeno]] i procjednjuju da najmanje 40 [[Lokus (genetika)|lokusa]] doprinosi ovoj osobini.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McManus IC, Davison A, Armour JA | title = Multilocus genetic models of handedness closely resemble single-locus models in explaining family data and are compatible with genome-wide association studies | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1288 | issue = 1 | pages = 48–58 | date = June 2013 | pmid = 23631511 | pmc = 4298034 | doi = 10.1111/nyas.12102 | bibcode = 2013NYASA1288...48M }}&lt;/ref&gt;

Brandler et al. izvršili su [[GWAS|studiju asocijacija na cijelom genomu]] za mjerenje relativne vještine ruke i otkrili da geni uključeni u određivanje [[asimetrija lijevo-desno|lijevo-desno asimetrije]] u tijelu imaju ključnu ulogu u rukovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Morris AP, Evans DM, Scerri TS, Kemp JP, Timpson NJ, St Pourcain B, Smith GD, Ring SM, Stein J, Monaco AP, Talcott JB, Fisher SE, Webber C, Paracchini S | display-authors = 6 | title = Common variants in left/right asymmetry genes and pathways are associated with relative hand skill | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 9 | pages = e1003751 | date = September 2013 | pmid = 24068947 | pmc = 3772043 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003751 }}&lt;/ref&gt; Brandler i [[Silvia Paracchini|Paracchini]] sugeriraju iste mehanizme koji određuju lijevo-desnu asimetriju u tijelu (npr. [[čvornna signalizacija]] i [[ciliogeneza]]) također imaju ulogu u razvoju asimetrije [[mozak|mozga]]
(rukost je odraz moždane asimetrije za motorne funkcije).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Paracchini S | title = The genetic relationship between handedness and neurodevelopmental disorders | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 20 | issue = 2 | pages = 83–90 | date = February 2014 | pmid = 24275328 | pmc = 3969300 | doi = 10.1016/j.molmed.2013.10.008 }}&lt;/ref&gt;

U 2019. Wiberg et al. izvršili su studiju povezanosti na nivou genoma i otkrili da je desnorukost/ljevorukost značajno povezana s četiri lokusa, od kojih tri u genima koji kodiraju proteine uključene u razvoj mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wiberg A, Ng M, Al Omran Y, Alfaro-Almagro F, McCarthy P, Marchini J, Bennett DL, Smith S, Douaud G, Furniss D | display-authors = 6 | title = Handedness, language areas and neuropsychiatric diseases: insights from brain imaging and genetics | journal = Brain | volume = 142 | issue = 10 | pages = 2938–2947 | date = October 2019 | pmid = 31504236 | pmc = 6763735 | doi = 10.1093/brain/awz257 }}&lt;/ref&gt;

=== Epigenetički faktori ===

[[Studija blizanaca|Studije blizanaca]] pokazuju da genetički činioci objašnjavaju 25% varijance u rukohvatu, a okolišni ostatak 75%.&lt;ref name=&quot;Medland&quot;&gt;{{cite journal |last1=Medland |first1=Sarah E. |last2=Duffy |first2=David L. |last3=Wright |first3=Margaret J. |last4=Geffen |first4=Gina M. |last5=Martin |first5=Nicholas G. |title=Handedness in Twins: Joint Analysis of Data From 35 Samples |journal=Twin Research and Human Genetics |date=1 February 2006 |volume=9 |issue=1 |pages=46–53 |doi=10.1375/183242706776402885 |pmid=16611467 |s2cid=38843437 }}&lt;/ref&gt; Iako je molekulska osnova [[epigenetika|epigenetike]] rukohvata uglavnom nejasna, Ocklenburg et al. (2017) otkrili su da asimetrična [[DNK]] [[metilacija]]  CpG mjesta ima ključnu ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji genske]] asimetrije povezane s rukom.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sun T, Collura RV, Ruvolo M, Walsh CA | title = Genomic and evolutionary analyses of asymmetrically expressed genes in human fetal left and right cerebral cortex | journal = Cerebral Cortex | volume = 16 Suppl 1 | issue = Suppl 1 | pages = i18-25 | date = July 2006 | pmid = 16766703 | doi = 10.1093/cercor/bhk026 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ocklenburg S, Schmitz J, Moinfar Z, Moser D, Klose R, Lor S, Kunz G, Tegenthoff M, Faustmann P, Francks C, Epplen JT, Kumsta R, Güntürkün O | display-authors = 6 | title = Epigenetic regulation of lateralized fetal spinal gene expression underlies hemispheric asymmetries | journal = eLife | volume = 6 | date = February 2017 | pmid = 28145864 | pmc = 5295814 | doi = 10.7554/eLife.22784 }}&lt;/ref&gt;

===Zdravlje===
Ljevoruki ljudi češće imaju nekoliko specifičnih fizičkih i psihičkih poremećaja i zdravstvenih problema. Naprimjer:

Manja porođajna težina i komplikacije pri porodu u pozitivnoj su korelaciji s ljevorukošću.&lt;ref name=&quot;news.harvard.edu&quot;&gt;{{cite web | first = Alvin | last = Powell | name-list-style = vanc |url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|title=A lefty's lament|work=Harvard Gazette|date=2015-01-30|access-date=2015-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223014439/http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|archive-date=2015-12-23|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Različiti neuropsihijatrijski i razvojni poremećaji kao što su [[poremećaji iz spektra autistizma]], [[veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[bipolarni poremećaj]], [[anksiozni poremećaj]]i, [[shizofrenija]] i [[alkoholizam]] povezivani su je ljevorukošću i mješovitošću.&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hirnstein M, Hugdahl K | title = Excess of non-right-handedness in schizophrenia: meta-analysis of gender effects and potential biases in handedness assessment | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 205 | issue = 4 | pages = 260–7 | date = October 2014 | pmid = 25274314 | doi = 10.1192/bjp.bp.113.137349 | doi-access = free | author-link2 = Kenneth Hugdahl }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2012. pokazala je da je gotovo 40% djece s [[cerebralna paraliza|cerebralnom paralizom]] ljevoruko,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin KR, Prabhu V, Shah H, Kamath A, Joseph B | s2cid = 6972136 | title = Handedness in diplegic cerebral palsy | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 15 | issue = 5 | pages = 386–9 | date = 2015 | pmid = 22758776 | doi = 10.3109/17518423.2012.696736 }}&lt;/ref&gt; dok je druga studija pokazala da je ljevorukost povezana sa 62% povećanim rizikom od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] kod žena, ali ne i kod muškaraca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Gao X, Chen H, Schwarzschild MA, Spiegelman D, Ascherio A | title = Prenatal and early life factors and risk of Parkinson's disease | journal = Movement Disorders | volume = 25 | issue = 11 | pages = 1560–7 | date = August 2010 | pmid = 20740569 | pmc = 3132935 | doi = 10.1002/mds.23339 }}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje sugerira da se rizik od razvoja [[multipla skleroza|multiple skleroze]] povećava za ljevoruke žene, ali je učinak još nepoznat za muškarce.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Munger K, Chitnis T, Spiegelman D, Ascherio A | title = The relationship between handedness and risk of multiple sclerosis | journal = Multiple Sclerosis | volume = 15 | issue = 5 | pages = 587–92 | date = May 2009 | pmid = 19389750 | pmc = 2771381 | doi = 10.1177/1352458509102622 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruke žene imaju veći rizik od [[rak dojke|raka dojke]] od dešnjakinja, a učinak je veći kod žena u [[postmenopauza|postmenopauzi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fritschi L, Divitini M, Talbot-Smith A, Knuiman M | title = Left-handedness and risk of breast cancer | journal = British Journal of Cancer | volume = 97 | issue = 5 | pages = 686–7 | date = September 2007 | pmid = 17687338 | pmc = 2360366 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603920 }}&lt;/ref&gt;

Najmanje jedno istraživanje tvrdi da ljevoruki imaju veću vjerojatnost da će patiti od [[srčana bolest|srčanih bolesti]] i da imaju veću vjerovatnoću da će imati smanjenu [[dugovječnost]] zbog [[krvotok|kardiovaskularnih]] uzroka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes JR, Dorner E, Wind M | s2cid = 21369165 | title = Is the decreased longevity among left-handers related to an increase in heart disease? | journal = Clinical EEG and Neuroscience | volume = 39 | issue = 4 | pages = 182–4 | date = October 2008 | pmid = 19044215 | doi = 10.1177/155005940803900406 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruki imaju veću vjerovatnću za prijelome kostiju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luetters CM, Kelsey JL, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | s2cid = 32654176 | title = Left-handedness as a risk factor for fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 14 | issue = 11 | pages = 918–22 | date = November 2003 | pmid = 14530828 | doi = 10.1007/s00198-003-1450-z }}&lt;/ref&gt;

Jedan [[sistematski pregled]] je zaključio: &quot;Ljevoruki nisu pokazivali sistemsku tendenciju da pate od poremećaja [[imunski sistem|imunskog sistema]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-myths/201303/three-myths-and-three-facts-about-left-handers|title=Three Myths and Three Facts About Left-Handers|work=Psychology Today}}&lt;/ref&gt;

Budući da je rukohvat vrlo nasljedna osobina povezana s raznim medicinskim stanjima, i budući da su mnoga od tih stanja mogla predstavljati Darwinovski izazov u populaciji predaka, to ukazuje da je ljevorukost prije bila rjeđa nego što je sada, zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]]. Međutim, u prosjeku je utvrđeno da ljevoruki imaju prednost u borbama i natjecateljskim, interaktivnim sportovima, što je moglo povećati njihov reproduktivni uspjeh u populaciji predaka.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Knight|first1=Will | name-list-style = vanc |title=Left-handers win in hand-to-hand combat|url=https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|access-date=27 October 2016|work=New Scientist|date=8 December 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20161027125658/https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|archive-date=27 October 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ljevorukost u sportu==
* U [[kriket]]u, ukupna prednost bacačeve ljevorukosti nadilazi onu koja proizlazi iz samog iskustva: čak i zanemarivanjem faktora iskustva (tj  čak i za udarača čije je iskustvo protiv ljevorukih bacača lopte jednako njegovom iskustvu protiv desnorukih bacača), ljevoruki bacač više izaziva [[prosjek]] (tj., desnoruki) udarača nego što to čini desnoruki bacač, jer ugao bacanja bacača udaraču suprotnom rukom mnogo je prodorniji nego onaj bacača istom rukom (vidi [[Wasim Akram]]).
* U [[bejzbol]]u, [[zakrivljena lopta]] desnorukog bacača otrgnut će se od desnorukog udarača prema ljevorukom udaraču. Dok studije o rukohvatu pokazuju da je samo 10% opće populacije ljevoruko, udio ljevorukih [[MLB]] igrača je bliži 39% udarača i 28% bacača, prema podacima iz 2012.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Dan | name-list-style = vanc |title=Righties vs Lefties - The Importance Of Handedness Training In Hitting |url=https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |website=Game Sense Sports |date=17 March 2017 |publisher=Game Sense Sports |access-date=3 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403165517/https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |archive-date=3 April 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Povijesni [[prosjek udaranja (bejzbol)|prosjeci udaranja]] pokazuju da ljevoruki udarači imaju blagu prednost u odnosu na dešnjake kada se suočavaju s dešnjacima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |title=2012 Major League Baseball Batting Splits |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909022801/http://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |archive-date=9 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Budući da ima manje ljevorukih bacača nego dešnjaka, ljevoruki udarači imaju više prilika suočiti se s desnorukim bacačima nego njihovi dešnjaci protiv ljevorukih bacača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ | first = John | last = Walsh | name-list-style = vanc |title=The advantage of batting left-handed |publisher=hardballtimes.com |access-date=7 March 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130313221124/http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed |archive-date=13 March 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Četrnaest od dvadeset najboljih prosjeka udaranja u karijeri u povijesti Major League Baseball objavili su ljevoruki udarači.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |title=Career Leaders &amp; Records for Batting Average |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413224624/http://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |archive-date=13 April 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki udarači imaju malo kraći put od udaračkog boksa do prve baze od dešnjaka. To daje ljevorukim blagu prednost u pobjeđivanju bacanja na prvu bazu na zemljišnim loptama unutar polja. Možda još važnije, nastavak zamaha lijevom rukom daje zamah u smjeru prve baze, dok dešnjak mora prevladati zamah zamaha prema trećoj bazi prije nego što započne svoje trčanje.
** Budući da je ljevoruki bacač okrenut prema prvoj bazi kada je u poziciji za bacanje na udarača, dok je desnoruki bacač leđima okrenut prvoj bazi, ljevoruki bacač ima prednost kada pokušava  pokupi baznog trčača na prvoj bazi.&lt;ref name=&quot;First Base Pickoffs for Lefty Pitchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |title=First Base Pickoffs for Lefty Pitchers |publisher=isport.com |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622212223/http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |archive-date=22 June 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
** U obrani u bejzbolu, ljevorukost se smatra prednošću za prvog baznog igrača jer su prikladniji za bacanje lopti udarenih u razmak između prve i druge baze i zato što ne moraju okrenuti svoje tijelo prije bacanje lopte drugom unutrašnjem.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 | last = Miller | first = Stuart | name-list-style = vanc |title=The Decline of Left-Handed First Basemen |newspaper=nytimes.com |access-date=7 March 2013 |date=29 March 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926170156/http://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 |archive-date=26 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Iz istog razloga, pozicije drugog igrača u polju smatraju se povoljnim za desnoruke bacače. Historijski gledano, bilo je nekoliko hvatača ljevorukih hvatača zbog uočenog nedostatka koji bi ljevoruki kečer imao u bacanju na treću bazu, posebno sa desnorukim udaračem na ploči.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |title=Left Handed Catchers |publisher=The Encyclopedia of Baseball Catchers |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817090402/http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |archive-date=17 August 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki hvatač bi imao potencijalno opasnije vrijeme kada bi označio bazni trkač koji pokušava postići gol.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; Sa loptom u rukavici na desnoj ruci, lijevohvatač s rukama morao bi okrenuti svoje tijelo ulijevo da označi trkača. Čineći to, može izgubiti priliku da se pripremi za predstojeći sudar.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; S druge strane, Encyclopedia of Baseball Catchers navodi:&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt;
{{citat|Jedna od prednosti je sposobnost hvatača ljevorukog bacača da uokviri razbijanje lopti desnorukog bacača. Desnoruki hvatač hvata [[lopta|loptu]] za lomljenje dešnjaka preko njegovog tijela, a njegova rukavica izlazi iz zone udarca. Ljevoruki hvatač bi mogao uhvatiti teren koji se kreće u zonu udarca i stvoriti bolju metu za sudiju.}}
* U rukometu sa četiri zida, tipska strategija je igranje duž lijevog zida primoravajući protivnika da koristi svoju lijevu ruku za suprotstavljanje napadu i igranje na snagu lijevorukog takmičara.
* U [[rukomet]]u, ljevoruki igrači imaju prednost na desnoj strani terena kada napadaju, dobijaju bolji ugao, a odbrambeni igrači mogu biti nenaviknuti na njih. Kako je malo ljudi ljevorukih, postoji potražnja za takvim igračima.
* U [[vaterpolo|vaterpolu]], pozicija centarfora ima prednost u okretanju i šutiranju po mreži kada se okreće u obrnutom smjeru kako se očekuje od centra protivničke odbrane i postiže bolju poziciju za postizanje gola. Ljevoruki vozači su obično na desnoj strani terena, jer mogu dobiti bolje uglove da dodaju loptu ili šutiraju na gol.
* [[Hokej na ledu]] obično koristi strategiju u kojoj odbrambeni par uključuje jednog ljevorukog i jednog desnorukog defanzivca. Nesrazmjerno veliki broj hokejaša na svim pozicijama, njih 62 posto, šutira lijevo, iako to ne znači da je nužno ljevak.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|title=Depleted Sabres defense thrives|last=Hoppe|first=Bill| name-list-style = vanc |work=Buffalo Hockey Beat|publisher=Olean Times Herald|date=January 23, 2017|access-date=January 23, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031952/http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|archive-date=December 16, 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* U [[američki fudbal|američkom fudbalu]], desnolrukost/ljevorukost bekova utiče na obrasce blokiranja na ofanzivnoj liniji. Tjesan krajevi, kada se koristi samo jedan, obično se postavljaju na istoj strani kao bacačka ruka kvoterbeka, dok [[ofanzivni napad]] na suprotnoj ruci, koja štiti kvoterbekovu &quot;slijepu stranu&quot; je obično najcjenjeniji član ofanzivne linije. Prijemnici se također moraju prilagoditi suprotnom okretu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Greene |first1=Nick |title=Why Left-Handed Quarterbacks Are So Rare |url=https://slate.com/culture/2020/11/tua-tagovailoa-left-handed-quarterbacks-rare-nfl.html |access-date=5 November 2020 |work=Slate|date=2 November 2020}}&lt;/ref&gt; Iako neuobičajeno, bilo je nekoliko [[Popis ljevorukih bekova|istaknutih ljevorukih bekova]].
* U [[boćanje|boćanju]], uzorak ulja koji se koristi na stazi za kuglanje kvari se brže što se više puta kugla kotrlja niz stazu. Kuglači moraju neprestano prilagođavati svoje udarce kako bi kompenzirali promjenu rotacije lopte dok se igra ili serija igra i ulje se mijenja u odnosu na izvorni uzorak. Ljevoruki bacač kugle natječe se na suprotnoj strani staze u odnosu na desnorukog bacača i stoga ima manje problema s originalnim položajem ulja. To znači da ljevoruki bacači kugle moraju rjeđe prilagođavati svoj udarac nego desnoruki bacači kugle u timskim natjecanjima ili kvalifikacijskim rundama gdje je moguće 4-10 ljudi po kompletu od dvije staze. To im može omogućiti da ostanu dosljedniji. Međutim, ova prednost nije prisutna u zagrađenim rundama i finalima turnira gdje su mečevi 1 na 1 na par staza.

=== Spol ===
Prema meta-analizi 144 studije, ukupno 1.787.629 učesnika, najbolja procjena omjera šanse za muškarce i žene bila je 1,23, što ukazuje da je 23% veća vjerovatnoća da će muškarci biti ljevoruki. Naprimjer, ako je incidencija ljevorukosti žena bila 10%, onda bi učestalost muške ljevorukosti bila otprilike 12% (10% incidencije ljevorukosti među ženama pomnoženo s omjerom šanse od 1:1,23 za žene : muškarci daje 12,3% učestalosti ljevorukosti među muškarcima).&lt;ref name=&quot;Papadatou&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Papadatou-Pastou M, Martin M, Munafò MR, Jones GV | title = Sex differences in left-handedness: a meta-analysis of 144 studies | journal = Psychological Bulletin | volume = 134 | issue = 5 | pages = 677–699 | date = September 2008 | pmid = 18729568 | doi = 10.1037/a0012814 }}&lt;/ref&gt;

=== Seksualnost i rodni identitet ===
Neka istraživanja koja ispituju odnos između desno/ljevorukosti i seksualne orijentacije izvještavaju da nesrazmjerna manjina homoseksualnih osoba pokazuje ljevorukost,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lalumière ML, Blanchard R, Zucker KJ | title = Sexual orientation and handedness in men and women: a meta-analysis | journal = Psychological Bulletin | volume = 126 | issue = 4 | pages = 575–92 | date = July 2000 | pmid = 10900997 | doi = 10.1037/0033-2909.126.4.575 }}&lt;/ref&gt; iako su nalazi pomiješani.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mustanski BS, Bailey JM, Kaspar S | s2cid = 29217315 | title = Dermatoglyphics, handedness, sex, and sexual orientation | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 31 | issue = 1 | pages = 113–22 | date = February 2002 | pmid = 11910784 | doi = 10.1023/A:1014039403752 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Terrance J. |last2=Pepitone |first2=Michelle E. |last3=Christensen |first3=Scott E. |last4=Cooke |first4=Bradley M. |last5=Huberman |first5=Andrew D. |last6=Breedlove |first6=Nicholas J. |last7=Breedlove |first7=Tessa J. |last8=Jordan |first8=Cynthia L. |last9=Breedlove |first9=S. Marc |title=Finger-length ratios and sexual orientation |journal=Nature |date=March 2000 |volume=404 |issue=6777 |pages=455–456 |doi=10.1038/35006555 |pmid=10761903 |bibcode=2000Natur.404..455W |s2cid=205005405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwartz G, Kim RM, Kolundzija AB, Rieger G, Sanders AR | s2cid = 24358057 | title = Biodemographic and physical correlates of sexual orientation in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1 | pages = 93–109 | date = February 2010 | pmid = 19387815 | doi = 10.1007/s10508-009-9499-1 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2001. je također otkrila da muškarci čiji [[rodni identitet]] nije u skladu sa spolom koji im je dodeljen pri rođenju, imaju više nego dvostruko veće šanse da budu ljevoruki nego klinički [[kontrolna grupa]] (19,5% naspram 8,3 %).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zucker KJ, Beaulieu N, Bradley SJ, Grimshaw GM, Wilcox A | s2cid = 4987839 | title = Handedness in boys with gender identity disorder | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 42 | issue = 6 | pages = 767–76 | date = September 2001 | pmid = 11583249 | doi = 10.1111/1469-7610.00773 }}&lt;/ref&gt;

[[Parafilija|Parafilije]] (atipski seksualni interesi) su takođe povezane sa većom stopom ljevorukosti. Studija iz 2008. koja je analizirala seksualne fantazije 200 muškaraca otkrila je da su &quot;povišeni parafilni interesi bili u korelaciji s povišenom nedesnorukošću&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rahman Q, Symeonides DJ | s2cid = 22274418 | title = Neurodevelopmental correlates of paraphilic sexual interests in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 1 | pages = 166–72 | date = February 2008 | pmid = 18074220 | doi = 10.1007/s10508-007-9255-3 }}&lt;/ref&gt; Veća stopa levorukosti je takođe dokumentovana među [[pedofilija|pedofilima]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blanchard R, Kolla NJ, Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Kuban ME, Blak T | s2cid = 220359453 | title = IQ, handedness, and pedophilia in adult male patients stratified by referral source | journal = Sexual Abuse | volume = 19 | issue = 3 | pages = 285–309 | date = September 2007 | pmid = 17634757 | doi = 10.1177/107906320701900307 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Christensen BK, Kuban ME, Blak T, Williams NS, Blanchard R | s2cid = 6427342 | display-authors = 6 | title = Handedness in pedophilia and hebephilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 34 | issue = 4 | pages = 447–59 | date = August 2005 | pmid = 16010467 | doi = 10.1007/s10508-005-4344-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bogaert AF | s2cid = 28513717 | title = Handedness, criminality, and sexual offending | journal = Neuropsychologia | volume = 39 | issue = 5 | pages = 465–9 | year = 2001 | pmid = 11254928 | doi = 10.1016/S0028-3932(00)00134-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dyshniku F, Murray ME, Fazio RL, Lykins AD, Cantor JM | s2cid = 25667170 | title = Minor Physical Anomalies as a Window into the Prenatal Origins of Pedophilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 44 | issue = 8 | pages = 2151–9 | date = November 2015 | pmid = 26058490 | doi = 10.1007/s10508-015-0564-7 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2014. koja pokušava analizirati biološke markere [[aseksualnost]]i tvrdi da su neseksualni muškarci i žene 2,4 odnosno 2,5 puta vjerovatnije da će biti ljevoruki od svojih heteroseksualnih vršnjaka.&lt;ref name=Yule&gt;{{cite journal | vauthors = Yule MA, Brotto LA, Gorzalka BB | s2cid = 5347734 | title = Biological markers of asexuality: Handedness, birth order, and finger length ratios in self-identified asexual men and women | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 43 | issue = 2 | pages = 299–310 | date = February 2014 | pmid = 24045903 | doi = 10.1007/s10508-013-0175-0 }}&lt;/ref&gt;

=== Stope smrtnosti u borbi ===
Studija na Univerzitetu [[Durham]]—koja je ispitivala podatke o smrtnosti igrača [[kriket]]a čija je ruka bila stvar javnog zapisa—našla je da su ljevoruki muškarci gotovo dvostruko vjerojatniji da će poginuti u ratu nego njihovi dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aggleton JP, Kentridge RW, Neave NJ | title = Evidence for longevity differences between left handed and right handed men: an archival study of cricketers | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 47 | issue = 3 | pages = 206–9 | date = June 1993 | pmid = 8350033 | pmc = 1059767 | doi = 10.1136/jech.47.3.206 }}&lt;/ref&gt; Studija je teoretizirala da je to zato što je oružje i druga oprema dizajnirana za dešnjake. „Mogu da saosećam sa svim onim ljevorukim igračima kriketa koji su otišli u rani grob pokušavajući da očajnički gađaju pravo sa desnorukim Lee Enfieldom 303“, napisao je novinar pregledavajući studiju u novinama za kriket.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jonathan|first=Rice| name-list-style = vanc |date=February 1995|title=Left For Dead|journal=Wisden Cricket Monthly}}&lt;/ref&gt; Nalazi ponavljaju one iz prethodnih američkih studija, koje su otkrile da su ljevoruki američki mornari imali 34% veću vjerovatnoću da će doživjeti ozbiljnu nesreću od njihovih dešnjaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.newscientist.com/article/mg14119163-000-science-sudden-death-for-left-handers/ |title=Science: Sudden death for left-handers|last= Brown |first = William | name-list-style = vanc |website=New Scientist|language=en-US|access-date=2020-02-01}}&lt;/ref&gt;

== Epizodno pamćenje==
Visok nivo desnorukosti/ljevorukosti (bilo da se snažno favorizuje desno ili lijevo) povezan je sa lošijim [[epizodni poremećaj|epizodnim pamćenjem]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Propper RE, Christman SD, Phaneuf KA | s2cid = 2989930 | title = A mixed-handed advantage in episodic memory: a possible role of interhemispheric interaction | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 33 | issue = 4 | pages = 751–7 | date = June 2005 | pmid = 16248339 | doi = 10.3758/BF03195341 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sahu A, Christman SD, Propper RE | title = The contributions of handedness and working memory to episodic memory | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1149–1156 | date = November 2016 | pmid = 27259533 | doi = 10.3758/s13421-016-0625-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i sa lošijom komunikacijom između [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Prichard E, Propper RE, Christman SD | title = Degree of Handedness, but not Direction, is a Systematic Predictor of Cognitive Performance | language = en | journal = Frontiers in Psychology | volume = 4 | pages = 9 | date = 2013 | pmid = 23386836 | doi = 10.3389/fpsyg.2013.00009 | pmc = 3560368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što može dati lošiju emocijsku obradu, iako [[bilateralna stimulacija]] može smanjiti takve efekte.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shobe ER | title = Independent and collaborative contributions of the cerebral hemispheres to emotional processing | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 8 | pages = 230 | date = 2014-04-22 | pmid = 24795597 | pmc = 4001044 | doi = 10.3389/fnhum.2014.00230 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spielberg JM, Heller W, Miller GA | title = Hierarchical brain networks active in approach and avoidance goal pursuit | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 | pages = 284 | date = 2013-06-17 | pmid = 23785328 | pmc = 3684100 | doi = 10.3389/fnhum.2013.00284 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== ''Corpus callosum'' ===
Visok nivo dwsnorukosti/ljevorukosti povezan je sa manjim ''[[corpus callosum]]'', dok je niska povezanost sa većim.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Luders |first1=Eileen |last2=Cherbuin |first2=Nicolas |last3=Thompson |first3=Paul M. |last4=Gutman |first4=Boris |last5=Anstey |first5=Kaarin J. |last6=Sachdev |first6=Perminder |last7=Toga |first7=Arthur W. |title=When more is less: Associations between corpus callosum size and handedness lateralization |journal=NeuroImage |date=August 2010 |volume=52 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1016/j.neuroimage.2010.04.016 |pmid=20394828 |pmc=2903194 }}&lt;/ref&gt;

==Negativne konotacije i diskriminacija==

Štaviše, osim neugodnosti, ljevoruki ljudi su historijski smatrani nesretnima ili čak zlonamjernima zbog svoje različitosti od strane dešnjaka. Na mnogim jezicima, uključujući engleski, riječ za pravac &quot;desno&quot; također znači &quot;ispravno&quot; ili &quot;ravno&quot;. Kroz historiju, biti ljevoruk se smatralo negativnim ili zlim; čak iu 20. stoljeću, ljevoruku decu su učitelji tukli jer su pisali lijevom rukom.

Latinski pridjev ''sinister'' znači &quot;lijevo&quot; kao i &quot;nesrećni&quot;, a ovo dvostruko značenje opstaje u evropskim izvedenicama latinskog, uključujući engleske riječi &quot;sinister&quot; (što znači i &quot;zlo&quot; i &quot;slijevo na nosiocu&quot;) i &quot;ambisinister&quot; što znači &quot;nezgodan ili nespretan s obje ili bilo kojom rukom&quot;.

Mnogo je negativnih konotacija povezanih sa izrazom &quot;ljevoruk&quot;: nespretan, nevješt, nesretan, neiskren, zlokoban, zlonamjeran i tako dalje. &quot;Kompliment za ljevoruku&quot; je onaj koji ima dva značenja, od kojih je jedno nelaskavo primaocu. Na [[francuski|francuskom]], &quot;gauche&quot; znači i &quot;lijevo&quot; i &quot;nezgodno&quot; ili &quot;nespretno&quot;, dok &quot;droit(e)&quot; (srodno na engleski &quot;direktan&quot; i povezano sa &quot;spretnim&quot;) znači i &quot;ispravno&quot; i &quot;u pravu&quot;, kao i &quot;zakon&quot; i pravni smisao &quot;prave&quot;. Ime &quot;Dexter&quot; potiče od latinskog za &quot;pravo&quot;, kao i riječ &quot;dexterity&quot; što znači ručna vještina. Kako su sve ovo vrlo stare riječi, one bi imale tendenciju da podrže teorije koje ukazuju na to da je dominacija dešnjaka izuzetno stara pojava.
[[Crna magija]] se ponekad naziva &quot;[[ljevoruka staza]]&quot;.

Do nedavno u [[Tajvan]]u (i još uvijek u [[Kina|kontinentalnoj Kini]], [[Japan]]u i [[Koreja|Sjevernoj i Južnoj Koreji]]), ljevoruki ljudi su bili prisiljeni da pređu na desnorukost, ili barem pređu na pisanje desnom rukom. Zbog važnosti [[redoslijed poteza|redosljeda poteza]], koji je razvijen za udobnu upotrebu dešnjacima, smatra se da je teže pisati čitljive kineske znakove lijevom rukom nego pisati latinična slova, iako je poteškoća subjektivna i zavisi od pisca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm|title=A question of the left being right – and normal|work=China Daily|date=February 22, 2008|access-date=2011-01-19| archive-url= https://web.archive.org/web/20110124025533/http://china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm| archive-date= January 24, 2011 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; Budući da pisanje pri pomicanju ruke od njene strane prema drugoj strani tijela može uzrokovati mrlje ako se vanjskoj strani šake dozvoli da se povuče preko pisanja, pisanje [[latinica|latinicom]] bi moglo biti manje izvodljivo lijevom ruka nego desnom pod određenim okolnostima. Suprotno tome, alfabeti s desna na lijevo, kao što su [[arapski]] i [[hebrejski]], općenito se smatraju lakšim za pisanje lijevom rukom. U zavisnosti od položaja i nagiba papira za pisanje , i metoda pisanja, lijevoruki može pisati jednako uredno i efikasno ili jednako neuredno i sporo kao i dešnjaci. Obično ljevoruko dijete treba naučiti kako pravilno pisati lijevom rukom, budući da samostalno otkrivanje udobne metode pisanja lijevom rukom možda neće biti jednostavno.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | title = Erste deutsche Beratungs- und Informationsstelle für Linkshänder und umge-schulte Linkshänder | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20130922143207/http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | archive-date = 2013-09-22 | work = lefthander-consulting.org  | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://handedness.org/action/leftwrite.html | work = Handedness Research Institute | title = Teaching Left-Handers to Write | archive-url =  https://web.archive.org/web/20130923084340/http://handedness.org/action/leftwrite.html | archive-date=2013-09-23 | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], sva ljevoruka djeca su bila prisiljena pisati desnom rukom u sovjetskom školskom sistemu.&lt;ref&gt;А. П. Чуприков, В. Д. Мишиев. // Латеральность населения СССР в конце 70-х и начале 80-х годов. К истории латеральной нейропсихологии и нейропсихиатрии. Хрестоматия. Донецк, 2010, 192 с.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;А. П. Чуприков, Е. А. Волков. // Мир леворуких. Киев. 2008.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kardinalni smjer]]
* [[U smjeru kazaljke na satu]], koji također govori u smjeru suprotnom od kazaljke na satu/u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dva pojma za suprotan smisao rotacije
* [[Lateralnost]]
* [[Saobraćaj na lijevoj i desnoj strani]]
* [[Okularna dominacija]]
* [[Pravilno desno i ispravno lijevo]]
* [[Relativni smjer]]
* [[Neuroanatomija ruku]]
* ''[[Situs inversus]]''
* [[Blizanci i hendikepiranost]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Left-handedness}}
* [https://www.sciencedaily.com/releases/2006/04/060414010532.htm Lefties Have The Advantage In Adversarial Situations], ScienceDaily, April 14, 2006.
* [http://www.scq.ubc.ca/?p=74 Science Creative Quarterly's overview of some of the genetic underpinnings of left-handedness]
* [http://www.commonties.com/blog/2006/09/13/i-was-a-rebel/ A left-handed senior citizen recalls the emotional torment he faced at a New York public school in the 1920s.] (Audio slideshow)
* Woznicki, Katrina (2005). [http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/BreastCancer/1810 &quot;Breast Cancer Risk Doubles for Southpaw Women&quot;], MedPage Today, 26 September.
* ''Hansard'' (1998). &quot;[https://publications.parliament.uk/pa/cm199798/cmhansrd/vo980722/debtext/80722-15.htm Left-handed Children]&quot;, Debate contribution by the Rt Hon. Mr. Peter Luff (MP for Mid-Worcestershire), House of Commons, 22 July.
* {{cite book | title = Is your Child Left-Handed? Why, according to psychological tests, left-handed people ought to remain so | url = https://books.google.com/books?id=EikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA22 | publisher = Popular Science | date = December 1918 | page = 22 }}
* [http://papers.nber.org/papers/w12387.pdf Handedness and Earnings] / [https://web.archive.org/web/20070314134323/http://blogs.reuters.com/2006/08/11/higher-paychecks-a-left-handed-compliment/ Higher paychecks: a left-handed compliment?]
* [https://web.archive.org/web/20090324225537/http://www.ucd.ie/geary/publications/2004/laterality.pdf Handedness &amp; earnings, published in Journal of Human Resources 2007]
* [http://handedness.org/ Handedness Research Institute]
* [http://www.livescience.com/19968-study-reveals-lefties-rare.html Study Reveals Why Lefties Are Rare]

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Hiralnost]]
[[Kategorija:Diskriminacija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Asimetrija]]</text>
      <sha1>ip9td5h1aoyut1j5uk1xwxjn3hlim5o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425820</id>
      <parentid>3425819</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T18:44:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zdravlje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53518" xml:space="preserve">[[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka &lt;ref&gt;{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover|title=El arte rupestre de Argentina indígena: Patagonia|last2=Raffino|first2=Rodolfo A.|last3=Paunero|first3=Rafael Sebastián|last4=Rolandi|first4=Diana S.|year=2005|publisher=Grupo Abierto Communicaciones|isbn=978-987-1121-16-8|language=es|access-date=2021-03-01|archive-date=2021-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029010950/https://www.google.co.uk/gen_204?s=web&amp;t=aft&amp;atyp=csi&amp;ei=10l7Ye-DE4K60PEP6uey8A8&amp;rt=wsrt.491,aft.4960,prt.2585&amp;imn=26&amp;ima=10&amp;imad=9&amp;aftp=18869&amp;bl=TGeo|url-status=live}}&lt;/ref&gt;]]

U [[bioantropologija|ljudskoj biologiji]], '''desnorukost/ljevorukost''' je individualna preferencijska upotreba jedne [[ruke]], poznate kao '''dominantna ruka''', zbog toga što je jača, brža ili bolja u [[spretnost]]i. Druga strana, relativno često slabija, manje spretna ili jednostavno manje subjektivno preferirana, naziva se '''nedominantna ruka'''.&lt;ref name= indiana&gt;{{cite web | vauthors = Holder MK | url = http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | title = What does Handedness have to do with Brain Lateralization (and who cares?) | archive-url = https://web.archive.org/web/20130326014257/http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | archive-date=2013-03-26 | access-date = 11 August 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=dominant |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote='''4''' : ''biology'' :  being the one of a pair of bodily structures that is the more effective or predominant in action • ''dominant'' eye • used her ''dominant'' hand |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308215527/https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=non- |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote=Definition of non- '''1''' :  not :  other than :  reverse of :  absence of • ''non''toxic • ''non''linear |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308141644/https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}. (&quot;Nedominantno&quot; je jedna od 945 riječi navedenih pod &quot;ne-&quot;)&lt;/ref&gt; Desnorukost je daleko češća; oko 90% ljudske populacije ima dominantnu desnu ruku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scharoun SM, Bryden PJ | title = Hand preference, performance abilities, and hand selection in children | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 82| pages = 82 | date = 2014 | pmid = 24600414 | pmc = 3927078 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00082 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bul0000229&gt;{{cite journal |last1=Papadatou-Pastou |first1=Marietta |last2=Ntolka |first2=Eleni |last3=Schmitz |first3=Judith |last4=Martin |first4=Maryanne |last5=Munafò |first5=Marcus R. |last6=Ocklenburg |first6=Sebastian |last7=Paracchini |first7=Silvia |title=Human handedness: A meta-analysis. |journal=Psychological Bulletin |date=June 2020 |volume=146 |issue=6 |pages=481–524 |doi=10.1037/bul0000229 |pmid=32237881 |s2cid=214768754 |url=http://psyarxiv.com/5gjac/ }}&lt;/ref&gt; Rukotvornost se često definiše rukom koja piše, jer je prilično uobičajeno da ljudi radije obavljaju neke zadatke svakom rukom. Postoje primjeri istinske [[ambideksternost]]i (jednaka preferencija obje ruke), ali je rijetka—većina ljudi radije koristi jednu ruku za većinu svrha. Većina dosadašnjih istraživanja sugerira da ljevorukost ima [[epigenetika|epigenetički]] marker – kombinaciju genetike, biologije i okoliša. Budući da je velika većina stanovništva dešnjčka, mnogi uređaji su dizajnirani za korištenje dešnjaka, što otežava njihovu upotrebu kod ljevorukih. U mnogim zemljama, ljevoruki ljudi su ili su morali da pišu desnom rukom. Ljevoruke osobe su također sklonije određenim zdravstvenim problemima. Međutim, ljevoruki ljudi imaju prednost u [[sport]]ovima koji uključuju gađanje mete u području kontrole protivnika, jer su njihovi protivnici više navikli na dešnjačku većinu. Kao rezultat toga, oni su previše zastupljeni u [[bejzbol]]u, [[tenis]]u, [[mačevanje|mačevanju]], [[kriket]]u, [[boks]]u&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |title=Here's Why Left-Handed Athletes Dominate One-on-One Sports |website=Curiosity.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20191114194413/https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |archive-date=14 November 2019 }}&lt;/ref&gt; i [[mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]] (MMA).&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2019-02-25|title=Why are left-handed people better fighters?|url=https://www.itv.com/news/2019-02-25/why-are-left-handed-people-better-fighters|access-date=2021-03-01|website=ITV News|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tipovi ==
* ''Desnorukost'' je najčešći tip. Dešnjaci su vještiji sa svojim desnim rukama. Istraživanja pokazuju da je oko 90% ljudi dešnjaka.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref name=&quot;sciamerican&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |title=Why are more people right-handed?|access-date=2008-04-14 |work=Scientific American |year=1997 |vauthors = Holder MK |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203022846/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |archive-date=2013-12-03 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ljevorukost'' je manje uobičajena. Istraživanja pokazuju da je oko 10% ljudi ljevoruko.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardyck C, Petrinovich LF | title = Left-handedness | journal = Psychological Bulletin | volume = 84 | issue = 3 | pages = 385–404 | date = May 1977 | pmid = 859955 | doi = 10.1037/0033-2909.84.3.385 }}&lt;/ref&gt;
*''Mješovitost'' ili ''[[unakrsna dominacija]]'' je promjena preferencije ruku između različitih zadataka. Ovo je vrlo neuobičajeno u populaciji, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name= annett&gt;{{cite book |last=Annett |first=Marian | name-list-style = vanc |year=2002 |title=Handedness and Brain Asymmetry | publisher = Psychology Press}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Ambideksternost]]'' se odnosi na posjedovanje jednakih sposobnosti u obje ruke. Oni koji to uče i dalje imaju tendenciju da favorizuju svoju prvobitno dominantnu ruku. Ovo je neuobičajeno, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name=&quot;southpaw essentials&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous |title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|date=19 September 2021|access-date=2021-09-19}}&lt;/ref&gt;

== Mjerenje ==
Preferencija ruke može se mjeriti ponašanjem (mjere učinka) ili putem upitnika (mjere preferencije). Od 1971. godine koristi se sistem ''Edinburgh Handedness Inventory'', ali sadrži mnoga zastarjela pitanja i teško ga je ocijeniti. Duži Waterloo Handedness upitnik nije široko dostupan. Nedavno je razvijen Flinders Handedness Survey (FLANDERS).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicholls |first1=Michael E.R. |last2=Thomas |first2=Nicole A. |last3=Loetscher |first3=Tobias |last4=Grimshaw |first4=Gina M. |title=The Flinders Handedness survey (FLANDERS): A brief measure of skilled hand preference |journal=Cortex |date=November 2013 |volume=49 |issue=10 |pages=2914–2926 |doi=10.1016/j.cortex.2013.02.002 |pmid=23498655 |s2cid=4986724 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Postoji nekoliko teorija o tome kako se razvija hendikepiranost.

=== Dominacija jezika ===
Jedna uobičajena teorija o rukovanju je podjela rada [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Kod većine ljudi, lijeva strana mozga kontrolira [[govor]]. Teorija sugerira da je efikasnije za mozak podijeliti glavne zadatke između hemisfera – stoga većina ljudi može koristiti negovornu (desnu) hemisferu za percepciju i grube motorne vještine. Kako je govor vrlo složen zadatak kontrole motorike, specijalizirana fina motorička područja koja kontroliraju govor najefikasnije se koriste i za kontrolu finih motoričkih pokreta u dominantnoj ruci. Kako desnu ruku kontroliše lijeva hemisfera (a lijevu ruku desna hemisfera), većina ljudi je, dakle, dešnjaka. Teorija zavisi od ljevorukih ljudi koji imaju obrnutu organizaciju.&lt;ref name=&quot;book&quot;&gt;{{cite book |last=Banich |first=Marie | name-list-style = vanc |author-link=Marie Banich |year=1997 |title=Neuropsychology: The Neural Bases of Mental Function|isbn=9780395666999 |url=https://archive.org/details/neuropsychologyn00bani |url-access=registration }}&lt;/ref&gt; Međutim, utvrđeno je da većina ljevaka ima dominaciju u jeziku lijeve hemisfere – baš kao i dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rasmussen |first1=T |last2=Milner |first2=B |title=The role of early left-brain injury in determining lateralization of cerebral speech functions |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1977 |volume=30 |issue=299 |pages=355–369 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb41921.x |pmid=101116 |bibcode=1977NYASA.299..355R |s2cid=10981238 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/101116/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carey |first1=David |last2=Johnstone |first2=Leah |title=Quantifying cerebral asymmetries for language in dextrals and adextrals with random-effects meta analysis |journal=Frontiers in Psychology |date=2014 |volume=5 |page=1128 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01128 |pmid=25408673 |pmc=4219560 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Samo kod oko 30% ljevaka nije dominantna lijeva hemisfera za jezik. Neki od njih imaju obrnutu organizaciju mozga, gdje se verbalna obrada odvija u desnoj hemisferi, a vizualno-prostorna obrada je dominantna u lijevoj hemisferi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cai |first1=Q |last2=Van Der Haegen |first2=L |last3=Brysbaert |first3=M |title=Complementary hemispheric specialization for language production and visuospatial attention |journal=PNAS |date=2013 |volume=110 |issue=4 |pages=322–330 |doi=10.1073/pnas.1212956110 |pmid=23297206 |pmc=3557046 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ostali imaju dvosmisleniju bilateralnu organizaciju, gdje obje hemisfere obavljaju dijelove tipski lateraliziranih funkcija. Kada se zadaci koji istražuju lateralizaciju uprosječuju grupu ljevaka, ukupni efekat je da ljevoruki pokazuju isti obrazac podataka kao i desnoruki, ali sa smanjenom asimetrijom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Karlsson |first1=EMK |last2=Johnstone |first2=LT |last3=Carey |first3=DPC |title=The depth and breadth of multiple perceptual asymmetries in right handers and non-right handers |journal=Laterality |date=2019 |volume=24 |issue=6 |pages=707–739 |doi=10.1080/1357650X.2019.1652308 |pmid=31399020 |s2cid=199519317 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1357650X.2019.1652308}}&lt;/ref&gt; Ovaj nalaz je vjerovatno zbog malog udjela ljevaka koji imaju atipsku organizaciju mozga.

=== Genetički faktori ===
Desnorukost/ljevorukost pokazuje složen obrazac nasljeđivanja. Naprimjer, ako su oba roditelja djeteta ljevoruka, postoji 26% šanse da će to dijete biti ljevoruko.&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;&gt;{{cite book | last = McManus | first = Chris | name-list-style = vanc | title=Right Hand, Left Hand | publisher=Phoenix Paperbacks | year=2003 | isbn=978-0753813553}}&lt;/ref&gt; Velika studija blizanaca iz 25.732 porodice koju su uradili Medland et al. (2006) ukazuje da je [[nasljednost]] rukotvornosti otprilike 24%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Medland SE, Duffy DL, Wright MJ, Geffen GM, Hay DA, Levy F, van-Beijsterveldt CE, Willemsen G, Townsend GC, White V, Hewitt AW, Mackey DA, Bailey JM, Slutske WS, Nyholt DR, Treloar SA, Martin NG, Boomsma DI | display-authors = 6 | title = Genetic influences on handedness: data from 25,732 Australian and Dutch twin families | journal = Neuropsychologia | volume = 47 | issue = 2 | pages = 330–7 | date = January 2009 | pmid = 18824185 | pmc = 2755095 | doi = 10.1016/j.neuropsychologia.2008.09.005 }}&lt;/ref&gt;

Marian Annett (University of Leicester) i Chris McManus&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;/&gt; (University College London) predložili su dva teorijska modela s jednim genom da objasne obrasce nasljeđivanja preferencije upotrebe ruku.&lt;ref&gt;{{Cite book |first=M. |last=Annett |s2cid=53411957 |title=Language lateralization and psychosis |chapter=The genetic basis of lateralization |year=2009 |pages=73–86 |doi=10.1017/CBO9780511576744.006 |editor1-last=Sommer |editor1-first=Iris E. C. |editor2-last=Kahn |editor2-first=René S.|isbn=9780511576744 |hdl=2381/4737 |url=https://figshare.com/articles/chapter/The_Genetic_Basis_of_Lateralization/10088477 }}&lt;/ref&gt; 

Međutim, sve veći dokazi iz [[vezani geni|povezivanja]] i [[GWAS|studija asocijacije na cijelom genomu]] sugeriraju da se genetička varijacija ovog dimorfizma ne može objasniti jednim genskim [[Lokus (genetika)|lokusom ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, DeLisi LE, Fisher SE, Laval SH, Rue JE, Stein JF, Monaco AP | title = Confirmatory evidence for linkage of relative hand skill to 2p12-q11 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 72 | issue = 2 | pages = 499–502 | date = February 2003 | pmid = 12596796 | pmc = 379245 | doi = 10.1086/367548 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, Maegawa S, Laurén J, Abrahams BS, Velayos-Baeza A, Medland SE, Colella S, Groszer M, McAuley EZ, Caffrey TM, Timmusk T, Pruunsild P, Koppel I, Lind PA, Matsumoto-Itaba N, Nicod J, Xiong L, Joober R, Enard W, Krinsky B, Nanba E, Richardson AJ, Riley BP, Martin NG, Strittmatter SM, Möller HJ, Rujescu D, St Clair D, Muglia P, Roos JL, Fisher SE, Wade-Martins R, Rouleau GA, Stein JF, Karayiorgou M, Geschwind DH, Ragoussis J, Kendler KS, Airaksinen MS, Oshimura M, DeLisi LE, Monaco AP | display-authors = 6 | title = LRRTM1 on chromosome 2p12 is a maternally suppressed gene that is associated paternally with handedness and schizophrenia | journal = Molecular Psychiatry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1129–39, 1057 | date = December 2007 | pmid = 17667961 | pmc = 2990633 | doi = 10.1038/sj.mp.4002053 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Van Agtmael T, Forrest SM, Williamson R | title = Parametric and non-parametric linkage analysis of several candidate regions for genes for human handedness | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 10 | issue = 10 | pages = 623–30 | date = October 2002 | pmid = 12357333 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200851 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Warren DM, Stern M, Duggirala R, Dyer TD, Almasy L | s2cid = 11711104 | title = Heritability and linkage analysis of hand, foot, and eye preference in Mexican Americans | journal = Laterality | volume = 11 | issue = 6 | pages = 508–24 | date = November 2006 | pmid = 16966240 | doi = 10.1080/13576500600761056 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laval SH, Dann JC, Butler RJ, Loftus J, Rue J, Leask SJ, Bass N, Comazzi M, Vita A, Nanko S, Shaw S, Peterson P, Shields G, Smith AB, Stewart J, DeLisi LE, Crow TJ | display-authors = 6 | title = Evidence for linkage to psychosis and cerebral asymmetry (relative hand skill) on the X chromosome | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 81 | issue = 5 | pages = 420–7 | date = September 1998 | pmid = 9754628 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19980907)81:5&lt;420::AID-AJMG11&gt;3.0.CO;2-E }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Armour JA, Davison A, McManus IC | title = Genome-wide association study of handedness excludes simple genetic models | journal = Heredity | volume = 112 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = March 2014 | pmid = 24065183 | pmc = 3931166 | doi = 10.1038/hdy.2013.93 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eriksson N, Macpherson JM, Tung JY, Hon LS, Naughton B, Saxonov S, Avey L, Wojcicki A, Pe'er I, Mountain J | display-authors = 6 | title = Web-based, participant-driven studies yield novel genetic associations for common traits | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 6 | pages = e1000993 | date = June 2010 | pmid = 20585627 | pmc = 2891811 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000993 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scerri TS, Brandler WM, Paracchini S, Morris AP, Ring SM, Richardson AJ, Talcott JB, Stein J, Monaco AP | display-authors = 6 | title = PCSK6 is associated with handedness in individuals with dyslexia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 20 | issue = 3 | pages = 608–14 | date = February 2011 | pmid = 21051773 | pmc = 3016905 | doi = 10.1093/hmg/ddq475 | author-link3 = Silvia Paracchini }}&lt;/ref&gt; Iz ovih studija, McManus et al. sada zaključuju da je desnorukost/ljevorukost [[poligensko nasljeđivanje|poligeneki određeno]] i procjednjuju da najmanje 40 [[Lokus (genetika)|lokusa]] doprinosi ovoj osobini.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McManus IC, Davison A, Armour JA | title = Multilocus genetic models of handedness closely resemble single-locus models in explaining family data and are compatible with genome-wide association studies | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1288 | issue = 1 | pages = 48–58 | date = June 2013 | pmid = 23631511 | pmc = 4298034 | doi = 10.1111/nyas.12102 | bibcode = 2013NYASA1288...48M }}&lt;/ref&gt;

Brandler et al. izvršili su [[GWAS|studiju asocijacija na cijelom genomu]] za mjerenje relativne vještine ruke i otkrili da geni uključeni u određivanje [[asimetrija lijevo-desno|lijevo-desno asimetrije]] u tijelu imaju ključnu ulogu u rukovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Morris AP, Evans DM, Scerri TS, Kemp JP, Timpson NJ, St Pourcain B, Smith GD, Ring SM, Stein J, Monaco AP, Talcott JB, Fisher SE, Webber C, Paracchini S | display-authors = 6 | title = Common variants in left/right asymmetry genes and pathways are associated with relative hand skill | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 9 | pages = e1003751 | date = September 2013 | pmid = 24068947 | pmc = 3772043 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003751 }}&lt;/ref&gt; Brandler i [[Silvia Paracchini|Paracchini]] sugeriraju iste mehanizme koji određuju lijevo-desnu asimetriju u tijelu (npr. [[čvornna signalizacija]] i [[ciliogeneza]]) također imaju ulogu u razvoju asimetrije [[mozak|mozga]]
(rukost je odraz moždane asimetrije za motorne funkcije).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Paracchini S | title = The genetic relationship between handedness and neurodevelopmental disorders | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 20 | issue = 2 | pages = 83–90 | date = February 2014 | pmid = 24275328 | pmc = 3969300 | doi = 10.1016/j.molmed.2013.10.008 }}&lt;/ref&gt;

U 2019. Wiberg et al. izvršili su studiju povezanosti na nivou genoma i otkrili da je desnorukost/ljevorukost značajno povezana s četiri lokusa, od kojih tri u genima koji kodiraju proteine uključene u razvoj mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wiberg A, Ng M, Al Omran Y, Alfaro-Almagro F, McCarthy P, Marchini J, Bennett DL, Smith S, Douaud G, Furniss D | display-authors = 6 | title = Handedness, language areas and neuropsychiatric diseases: insights from brain imaging and genetics | journal = Brain | volume = 142 | issue = 10 | pages = 2938–2947 | date = October 2019 | pmid = 31504236 | pmc = 6763735 | doi = 10.1093/brain/awz257 }}&lt;/ref&gt;

=== Epigenetički faktori ===

[[Studija blizanaca|Studije blizanaca]] pokazuju da genetički činioci objašnjavaju 25% varijance u rukohvatu, a okolišni ostatak 75%.&lt;ref name=&quot;Medland&quot;&gt;{{cite journal |last1=Medland |first1=Sarah E. |last2=Duffy |first2=David L. |last3=Wright |first3=Margaret J. |last4=Geffen |first4=Gina M. |last5=Martin |first5=Nicholas G. |title=Handedness in Twins: Joint Analysis of Data From 35 Samples |journal=Twin Research and Human Genetics |date=1 February 2006 |volume=9 |issue=1 |pages=46–53 |doi=10.1375/183242706776402885 |pmid=16611467 |s2cid=38843437 }}&lt;/ref&gt; Iako je molekulska osnova [[epigenetika|epigenetike]] rukohvata uglavnom nejasna, Ocklenburg et al. (2017) otkrili su da asimetrična [[DNK]] [[metilacija]]  CpG mjesta ima ključnu ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji genske]] asimetrije povezane s rukom.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sun T, Collura RV, Ruvolo M, Walsh CA | title = Genomic and evolutionary analyses of asymmetrically expressed genes in human fetal left and right cerebral cortex | journal = Cerebral Cortex | volume = 16 Suppl 1 | issue = Suppl 1 | pages = i18-25 | date = July 2006 | pmid = 16766703 | doi = 10.1093/cercor/bhk026 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ocklenburg S, Schmitz J, Moinfar Z, Moser D, Klose R, Lor S, Kunz G, Tegenthoff M, Faustmann P, Francks C, Epplen JT, Kumsta R, Güntürkün O | display-authors = 6 | title = Epigenetic regulation of lateralized fetal spinal gene expression underlies hemispheric asymmetries | journal = eLife | volume = 6 | date = February 2017 | pmid = 28145864 | pmc = 5295814 | doi = 10.7554/eLife.22784 }}&lt;/ref&gt;

===Zdravlje===
Ljevoruki ljudi češće imaju nekoliko specifičnih fizičkih i psihičkih poremećaja i zdravstvenih problema. Naprimjer:

Manja porođajna težina i komplikacije pri porodu u pozitivnoj su korelaciji s ljevorukošću.&lt;ref name=&quot;news.harvard.edu&quot;&gt;{{cite web | first = Alvin | last = Powell | name-list-style = vanc |url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|title=A lefty's lament|work=Harvard Gazette|date=2015-01-30|access-date=2015-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223014439/http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|archive-date=2015-12-23|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Različiti neuropsihijatrijski i razvojni poremećaji kao što su [[poremećaj iz autističkog spektra]], [[veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[bipolarni poremećaj]], [[anksiozni poremećaj]]i, [[shizofrenija]] i [[alkoholizam]] povezivani su je ljevorukošću i mješovitošću.&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hirnstein M, Hugdahl K | title = Excess of non-right-handedness in schizophrenia: meta-analysis of gender effects and potential biases in handedness assessment | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 205 | issue = 4 | pages = 260–7 | date = October 2014 | pmid = 25274314 | doi = 10.1192/bjp.bp.113.137349 | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2012. pokazala je da je gotovo 40% djece s [[cerebralna paraliza|cerebralnom paralizom]] ljevoruko,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin KR, Prabhu V, Shah H, Kamath A, Joseph B | s2cid = 6972136 | title = Handedness in diplegic cerebral palsy | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 15 | issue = 5 | pages = 386–9 | date = 2015 | pmid = 22758776 | doi = 10.3109/17518423.2012.696736 }}&lt;/ref&gt; dok je druga studija pokazala da je ljevorukost povezana sa 62% povećanim rizikom od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] kod žena, ali ne i kod muškaraca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Gao X, Chen H, Schwarzschild MA, Spiegelman D, Ascherio A | title = Prenatal and early life factors and risk of Parkinson's disease | journal = Movement Disorders | volume = 25 | issue = 11 | pages = 1560–7 | date = August 2010 | pmid = 20740569 | pmc = 3132935 | doi = 10.1002/mds.23339 }}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje sugerira da se rizik od razvoja [[multipla skleroza|multiple skleroze]] povećava za ljevoruke žene, ali je učinak još nepoznat za muškarce.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Munger K, Chitnis T, Spiegelman D, Ascherio A | title = The relationship between handedness and risk of multiple sclerosis | journal = Multiple Sclerosis | volume = 15 | issue = 5 | pages = 587–92 | date = May 2009 | pmid = 19389750 | pmc = 2771381 | doi = 10.1177/1352458509102622 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruke žene imaju veći rizik od [[rak dojke|raka dojke]] od dešnjakinja, a učinak je veći kod žena u [[postmenopauza|postmenopauzi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fritschi L, Divitini M, Talbot-Smith A, Knuiman M | title = Left-handedness and risk of breast cancer | journal = British Journal of Cancer | volume = 97 | issue = 5 | pages = 686–7 | date = September 2007 | pmid = 17687338 | pmc = 2360366 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603920 }}&lt;/ref&gt;

Najmanje jedno istraživanje tvrdi da ljevoruki imaju veću vjerojatnost da će patiti od [[srčana bolest|srčanih bolesti]] i da imaju veću vjerovatnoću da će imati smanjenu [[dugovječnost]] zbog [[krvotok|kardiovaskularnih]] uzroka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes JR, Dorner E, Wind M | s2cid = 21369165 | title = Is the decreased longevity among left-handers related to an increase in heart disease? | journal = Clinical EEG and Neuroscience | volume = 39 | issue = 4 | pages = 182–4 | date = October 2008 | pmid = 19044215 | doi = 10.1177/155005940803900406 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruki imaju veću vjerovatnću za prijelome kostiju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luetters CM, Kelsey JL, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | s2cid = 32654176 | title = Left-handedness as a risk factor for fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 14 | issue = 11 | pages = 918–22 | date = November 2003 | pmid = 14530828 | doi = 10.1007/s00198-003-1450-z }}&lt;/ref&gt;

Jedan [[sistematski pregled]] je zaključio: &quot;Ljevoruki nisu pokazivali sistemsku tendenciju da pate od poremećaja [[imunski sistem|imunskog sistema]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-myths/201303/three-myths-and-three-facts-about-left-handers|title=Three Myths and Three Facts About Left-Handers|work=Psychology Today}}&lt;/ref&gt;

Budući da je rukohvat vrlo nasljedna osobina povezana s raznim medicinskim stanjima, i budući da su mnoga od tih stanja mogla predstavljati Darwinovski izazov u populaciji predaka, to ukazuje da je ljevorukost prije bila rjeđa nego što je sada, zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]]. Međutim, u prosjeku je utvrđeno da ljevoruki imaju prednost u borbama i natjecateljskim, interaktivnim sportovima, što je moglo povećati njihov reproduktivni uspjeh u populaciji predaka.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Knight|first1=Will | name-list-style = vanc |title=Left-handers win in hand-to-hand combat|url=https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|access-date=27 October 2016|work=New Scientist|date=8 December 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20161027125658/https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|archive-date=27 October 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ljevorukost u sportu==
* U [[kriket]]u, ukupna prednost bacačeve ljevorukosti nadilazi onu koja proizlazi iz samog iskustva: čak i zanemarivanjem faktora iskustva (tj  čak i za udarača čije je iskustvo protiv ljevorukih bacača lopte jednako njegovom iskustvu protiv desnorukih bacača), ljevoruki bacač više izaziva [[prosjek]] (tj., desnoruki) udarača nego što to čini desnoruki bacač, jer ugao bacanja bacača udaraču suprotnom rukom mnogo je prodorniji nego onaj bacača istom rukom (vidi [[Wasim Akram]]).
* U [[bejzbol]]u, [[zakrivljena lopta]] desnorukog bacača otrgnut će se od desnorukog udarača prema ljevorukom udaraču. Dok studije o rukohvatu pokazuju da je samo 10% opće populacije ljevoruko, udio ljevorukih [[MLB]] igrača je bliži 39% udarača i 28% bacača, prema podacima iz 2012.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Dan | name-list-style = vanc |title=Righties vs Lefties - The Importance Of Handedness Training In Hitting |url=https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |website=Game Sense Sports |date=17 March 2017 |publisher=Game Sense Sports |access-date=3 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403165517/https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |archive-date=3 April 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Povijesni [[prosjek udaranja (bejzbol)|prosjeci udaranja]] pokazuju da ljevoruki udarači imaju blagu prednost u odnosu na dešnjake kada se suočavaju s dešnjacima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |title=2012 Major League Baseball Batting Splits |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909022801/http://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |archive-date=9 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Budući da ima manje ljevorukih bacača nego dešnjaka, ljevoruki udarači imaju više prilika suočiti se s desnorukim bacačima nego njihovi dešnjaci protiv ljevorukih bacača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ | first = John | last = Walsh | name-list-style = vanc |title=The advantage of batting left-handed |publisher=hardballtimes.com |access-date=7 March 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130313221124/http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed |archive-date=13 March 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Četrnaest od dvadeset najboljih prosjeka udaranja u karijeri u povijesti Major League Baseball objavili su ljevoruki udarači.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |title=Career Leaders &amp; Records for Batting Average |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413224624/http://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |archive-date=13 April 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki udarači imaju malo kraći put od udaračkog boksa do prve baze od dešnjaka. To daje ljevorukim blagu prednost u pobjeđivanju bacanja na prvu bazu na zemljišnim loptama unutar polja. Možda još važnije, nastavak zamaha lijevom rukom daje zamah u smjeru prve baze, dok dešnjak mora prevladati zamah zamaha prema trećoj bazi prije nego što započne svoje trčanje.
** Budući da je ljevoruki bacač okrenut prema prvoj bazi kada je u poziciji za bacanje na udarača, dok je desnoruki bacač leđima okrenut prvoj bazi, ljevoruki bacač ima prednost kada pokušava  pokupi baznog trčača na prvoj bazi.&lt;ref name=&quot;First Base Pickoffs for Lefty Pitchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |title=First Base Pickoffs for Lefty Pitchers |publisher=isport.com |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622212223/http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |archive-date=22 June 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
** U obrani u bejzbolu, ljevorukost se smatra prednošću za prvog baznog igrača jer su prikladniji za bacanje lopti udarenih u razmak između prve i druge baze i zato što ne moraju okrenuti svoje tijelo prije bacanje lopte drugom unutrašnjem.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 | last = Miller | first = Stuart | name-list-style = vanc |title=The Decline of Left-Handed First Basemen |newspaper=nytimes.com |access-date=7 March 2013 |date=29 March 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926170156/http://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 |archive-date=26 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Iz istog razloga, pozicije drugog igrača u polju smatraju se povoljnim za desnoruke bacače. Historijski gledano, bilo je nekoliko hvatača ljevorukih hvatača zbog uočenog nedostatka koji bi ljevoruki kečer imao u bacanju na treću bazu, posebno sa desnorukim udaračem na ploči.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |title=Left Handed Catchers |publisher=The Encyclopedia of Baseball Catchers |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817090402/http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |archive-date=17 August 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki hvatač bi imao potencijalno opasnije vrijeme kada bi označio bazni trkač koji pokušava postići gol.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; Sa loptom u rukavici na desnoj ruci, lijevohvatač s rukama morao bi okrenuti svoje tijelo ulijevo da označi trkača. Čineći to, može izgubiti priliku da se pripremi za predstojeći sudar.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; S druge strane, Encyclopedia of Baseball Catchers navodi:&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt;
{{citat|Jedna od prednosti je sposobnost hvatača ljevorukog bacača da uokviri razbijanje lopti desnorukog bacača. Desnoruki hvatač hvata [[lopta|loptu]] za lomljenje dešnjaka preko njegovog tijela, a njegova rukavica izlazi iz zone udarca. Ljevoruki hvatač bi mogao uhvatiti teren koji se kreće u zonu udarca i stvoriti bolju metu za sudiju.}}
* U rukometu sa četiri zida, tipska strategija je igranje duž lijevog zida primoravajući protivnika da koristi svoju lijevu ruku za suprotstavljanje napadu i igranje na snagu lijevorukog takmičara.
* U [[rukomet]]u, ljevoruki igrači imaju prednost na desnoj strani terena kada napadaju, dobijaju bolji ugao, a odbrambeni igrači mogu biti nenaviknuti na njih. Kako je malo ljudi ljevorukih, postoji potražnja za takvim igračima.
* U [[vaterpolo|vaterpolu]], pozicija centarfora ima prednost u okretanju i šutiranju po mreži kada se okreće u obrnutom smjeru kako se očekuje od centra protivničke odbrane i postiže bolju poziciju za postizanje gola. Ljevoruki vozači su obično na desnoj strani terena, jer mogu dobiti bolje uglove da dodaju loptu ili šutiraju na gol.
* [[Hokej na ledu]] obično koristi strategiju u kojoj odbrambeni par uključuje jednog ljevorukog i jednog desnorukog defanzivca. Nesrazmjerno veliki broj hokejaša na svim pozicijama, njih 62 posto, šutira lijevo, iako to ne znači da je nužno ljevak.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|title=Depleted Sabres defense thrives|last=Hoppe|first=Bill| name-list-style = vanc |work=Buffalo Hockey Beat|publisher=Olean Times Herald|date=January 23, 2017|access-date=January 23, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031952/http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|archive-date=December 16, 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* U [[američki fudbal|američkom fudbalu]], desnolrukost/ljevorukost bekova utiče na obrasce blokiranja na ofanzivnoj liniji. Tjesan krajevi, kada se koristi samo jedan, obično se postavljaju na istoj strani kao bacačka ruka kvoterbeka, dok [[ofanzivni napad]] na suprotnoj ruci, koja štiti kvoterbekovu &quot;slijepu stranu&quot; je obično najcjenjeniji član ofanzivne linije. Prijemnici se također moraju prilagoditi suprotnom okretu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Greene |first1=Nick |title=Why Left-Handed Quarterbacks Are So Rare |url=https://slate.com/culture/2020/11/tua-tagovailoa-left-handed-quarterbacks-rare-nfl.html |access-date=5 November 2020 |work=Slate|date=2 November 2020}}&lt;/ref&gt; Iako neuobičajeno, bilo je nekoliko [[Popis ljevorukih bekova|istaknutih ljevorukih bekova]].
* U [[boćanje|boćanju]], uzorak ulja koji se koristi na stazi za kuglanje kvari se brže što se više puta kugla kotrlja niz stazu. Kuglači moraju neprestano prilagođavati svoje udarce kako bi kompenzirali promjenu rotacije lopte dok se igra ili serija igra i ulje se mijenja u odnosu na izvorni uzorak. Ljevoruki bacač kugle natječe se na suprotnoj strani staze u odnosu na desnorukog bacača i stoga ima manje problema s originalnim položajem ulja. To znači da ljevoruki bacači kugle moraju rjeđe prilagođavati svoj udarac nego desnoruki bacači kugle u timskim natjecanjima ili kvalifikacijskim rundama gdje je moguće 4-10 ljudi po kompletu od dvije staze. To im može omogućiti da ostanu dosljedniji. Međutim, ova prednost nije prisutna u zagrađenim rundama i finalima turnira gdje su mečevi 1 na 1 na par staza.

=== Spol ===
Prema meta-analizi 144 studije, ukupno 1.787.629 učesnika, najbolja procjena omjera šanse za muškarce i žene bila je 1,23, što ukazuje da je 23% veća vjerovatnoća da će muškarci biti ljevoruki. Naprimjer, ako je incidencija ljevorukosti žena bila 10%, onda bi učestalost muške ljevorukosti bila otprilike 12% (10% incidencije ljevorukosti među ženama pomnoženo s omjerom šanse od 1:1,23 za žene : muškarci daje 12,3% učestalosti ljevorukosti među muškarcima).&lt;ref name=&quot;Papadatou&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Papadatou-Pastou M, Martin M, Munafò MR, Jones GV | title = Sex differences in left-handedness: a meta-analysis of 144 studies | journal = Psychological Bulletin | volume = 134 | issue = 5 | pages = 677–699 | date = September 2008 | pmid = 18729568 | doi = 10.1037/a0012814 }}&lt;/ref&gt;

=== Seksualnost i rodni identitet ===
Neka istraživanja koja ispituju odnos između desno/ljevorukosti i seksualne orijentacije izvještavaju da nesrazmjerna manjina homoseksualnih osoba pokazuje ljevorukost,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lalumière ML, Blanchard R, Zucker KJ | title = Sexual orientation and handedness in men and women: a meta-analysis | journal = Psychological Bulletin | volume = 126 | issue = 4 | pages = 575–92 | date = July 2000 | pmid = 10900997 | doi = 10.1037/0033-2909.126.4.575 }}&lt;/ref&gt; iako su nalazi pomiješani.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mustanski BS, Bailey JM, Kaspar S | s2cid = 29217315 | title = Dermatoglyphics, handedness, sex, and sexual orientation | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 31 | issue = 1 | pages = 113–22 | date = February 2002 | pmid = 11910784 | doi = 10.1023/A:1014039403752 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Terrance J. |last2=Pepitone |first2=Michelle E. |last3=Christensen |first3=Scott E. |last4=Cooke |first4=Bradley M. |last5=Huberman |first5=Andrew D. |last6=Breedlove |first6=Nicholas J. |last7=Breedlove |first7=Tessa J. |last8=Jordan |first8=Cynthia L. |last9=Breedlove |first9=S. Marc |title=Finger-length ratios and sexual orientation |journal=Nature |date=March 2000 |volume=404 |issue=6777 |pages=455–456 |doi=10.1038/35006555 |pmid=10761903 |bibcode=2000Natur.404..455W |s2cid=205005405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwartz G, Kim RM, Kolundzija AB, Rieger G, Sanders AR | s2cid = 24358057 | title = Biodemographic and physical correlates of sexual orientation in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1 | pages = 93–109 | date = February 2010 | pmid = 19387815 | doi = 10.1007/s10508-009-9499-1 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2001. je također otkrila da muškarci čiji [[rodni identitet]] nije u skladu sa spolom koji im je dodeljen pri rođenju, imaju više nego dvostruko veće šanse da budu ljevoruki nego klinički [[kontrolna grupa]] (19,5% naspram 8,3 %).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zucker KJ, Beaulieu N, Bradley SJ, Grimshaw GM, Wilcox A | s2cid = 4987839 | title = Handedness in boys with gender identity disorder | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 42 | issue = 6 | pages = 767–76 | date = September 2001 | pmid = 11583249 | doi = 10.1111/1469-7610.00773 }}&lt;/ref&gt;

[[Parafilija|Parafilije]] (atipski seksualni interesi) su takođe povezane sa većom stopom ljevorukosti. Studija iz 2008. koja je analizirala seksualne fantazije 200 muškaraca otkrila je da su &quot;povišeni parafilni interesi bili u korelaciji s povišenom nedesnorukošću&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rahman Q, Symeonides DJ | s2cid = 22274418 | title = Neurodevelopmental correlates of paraphilic sexual interests in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 1 | pages = 166–72 | date = February 2008 | pmid = 18074220 | doi = 10.1007/s10508-007-9255-3 }}&lt;/ref&gt; Veća stopa levorukosti je takođe dokumentovana među [[pedofilija|pedofilima]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blanchard R, Kolla NJ, Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Kuban ME, Blak T | s2cid = 220359453 | title = IQ, handedness, and pedophilia in adult male patients stratified by referral source | journal = Sexual Abuse | volume = 19 | issue = 3 | pages = 285–309 | date = September 2007 | pmid = 17634757 | doi = 10.1177/107906320701900307 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Christensen BK, Kuban ME, Blak T, Williams NS, Blanchard R | s2cid = 6427342 | display-authors = 6 | title = Handedness in pedophilia and hebephilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 34 | issue = 4 | pages = 447–59 | date = August 2005 | pmid = 16010467 | doi = 10.1007/s10508-005-4344-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bogaert AF | s2cid = 28513717 | title = Handedness, criminality, and sexual offending | journal = Neuropsychologia | volume = 39 | issue = 5 | pages = 465–9 | year = 2001 | pmid = 11254928 | doi = 10.1016/S0028-3932(00)00134-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dyshniku F, Murray ME, Fazio RL, Lykins AD, Cantor JM | s2cid = 25667170 | title = Minor Physical Anomalies as a Window into the Prenatal Origins of Pedophilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 44 | issue = 8 | pages = 2151–9 | date = November 2015 | pmid = 26058490 | doi = 10.1007/s10508-015-0564-7 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2014. koja pokušava analizirati biološke markere [[aseksualnost]]i tvrdi da su neseksualni muškarci i žene 2,4 odnosno 2,5 puta vjerovatnije da će biti ljevoruki od svojih heteroseksualnih vršnjaka.&lt;ref name=Yule&gt;{{cite journal | vauthors = Yule MA, Brotto LA, Gorzalka BB | s2cid = 5347734 | title = Biological markers of asexuality: Handedness, birth order, and finger length ratios in self-identified asexual men and women | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 43 | issue = 2 | pages = 299–310 | date = February 2014 | pmid = 24045903 | doi = 10.1007/s10508-013-0175-0 }}&lt;/ref&gt;

=== Stope smrtnosti u borbi ===
Studija na Univerzitetu [[Durham]]—koja je ispitivala podatke o smrtnosti igrača [[kriket]]a čija je ruka bila stvar javnog zapisa—našla je da su ljevoruki muškarci gotovo dvostruko vjerojatniji da će poginuti u ratu nego njihovi dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aggleton JP, Kentridge RW, Neave NJ | title = Evidence for longevity differences between left handed and right handed men: an archival study of cricketers | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 47 | issue = 3 | pages = 206–9 | date = June 1993 | pmid = 8350033 | pmc = 1059767 | doi = 10.1136/jech.47.3.206 }}&lt;/ref&gt; Studija je teoretizirala da je to zato što je oružje i druga oprema dizajnirana za dešnjake. „Mogu da saosećam sa svim onim ljevorukim igračima kriketa koji su otišli u rani grob pokušavajući da očajnički gađaju pravo sa desnorukim Lee Enfieldom 303“, napisao je novinar pregledavajući studiju u novinama za kriket.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jonathan|first=Rice| name-list-style = vanc |date=February 1995|title=Left For Dead|journal=Wisden Cricket Monthly}}&lt;/ref&gt; Nalazi ponavljaju one iz prethodnih američkih studija, koje su otkrile da su ljevoruki američki mornari imali 34% veću vjerovatnoću da će doživjeti ozbiljnu nesreću od njihovih dešnjaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.newscientist.com/article/mg14119163-000-science-sudden-death-for-left-handers/ |title=Science: Sudden death for left-handers|last= Brown |first = William | name-list-style = vanc |website=New Scientist|language=en-US|access-date=2020-02-01}}&lt;/ref&gt;

== Epizodno pamćenje==
Visok nivo desnorukosti/ljevorukosti (bilo da se snažno favorizuje desno ili lijevo) povezan je sa lošijim [[epizodni poremećaj|epizodnim pamćenjem]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Propper RE, Christman SD, Phaneuf KA | s2cid = 2989930 | title = A mixed-handed advantage in episodic memory: a possible role of interhemispheric interaction | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 33 | issue = 4 | pages = 751–7 | date = June 2005 | pmid = 16248339 | doi = 10.3758/BF03195341 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sahu A, Christman SD, Propper RE | title = The contributions of handedness and working memory to episodic memory | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1149–1156 | date = November 2016 | pmid = 27259533 | doi = 10.3758/s13421-016-0625-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i sa lošijom komunikacijom između [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Prichard E, Propper RE, Christman SD | title = Degree of Handedness, but not Direction, is a Systematic Predictor of Cognitive Performance | language = en | journal = Frontiers in Psychology | volume = 4 | pages = 9 | date = 2013 | pmid = 23386836 | doi = 10.3389/fpsyg.2013.00009 | pmc = 3560368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što može dati lošiju emocijsku obradu, iako [[bilateralna stimulacija]] može smanjiti takve efekte.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shobe ER | title = Independent and collaborative contributions of the cerebral hemispheres to emotional processing | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 8 | pages = 230 | date = 2014-04-22 | pmid = 24795597 | pmc = 4001044 | doi = 10.3389/fnhum.2014.00230 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spielberg JM, Heller W, Miller GA | title = Hierarchical brain networks active in approach and avoidance goal pursuit | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 | pages = 284 | date = 2013-06-17 | pmid = 23785328 | pmc = 3684100 | doi = 10.3389/fnhum.2013.00284 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== ''Corpus callosum'' ===
Visok nivo dwsnorukosti/ljevorukosti povezan je sa manjim ''[[corpus callosum]]'', dok je niska povezanost sa većim.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Luders |first1=Eileen |last2=Cherbuin |first2=Nicolas |last3=Thompson |first3=Paul M. |last4=Gutman |first4=Boris |last5=Anstey |first5=Kaarin J. |last6=Sachdev |first6=Perminder |last7=Toga |first7=Arthur W. |title=When more is less: Associations between corpus callosum size and handedness lateralization |journal=NeuroImage |date=August 2010 |volume=52 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1016/j.neuroimage.2010.04.016 |pmid=20394828 |pmc=2903194 }}&lt;/ref&gt;

==Negativne konotacije i diskriminacija==

Štaviše, osim neugodnosti, ljevoruki ljudi su historijski smatrani nesretnima ili čak zlonamjernima zbog svoje različitosti od strane dešnjaka. Na mnogim jezicima, uključujući engleski, riječ za pravac &quot;desno&quot; također znači &quot;ispravno&quot; ili &quot;ravno&quot;. Kroz historiju, biti ljevoruk se smatralo negativnim ili zlim; čak iu 20. stoljeću, ljevoruku decu su učitelji tukli jer su pisali lijevom rukom.

Latinski pridjev ''sinister'' znači &quot;lijevo&quot; kao i &quot;nesrećni&quot;, a ovo dvostruko značenje opstaje u evropskim izvedenicama latinskog, uključujući engleske riječi &quot;sinister&quot; (što znači i &quot;zlo&quot; i &quot;slijevo na nosiocu&quot;) i &quot;ambisinister&quot; što znači &quot;nezgodan ili nespretan s obje ili bilo kojom rukom&quot;.

Mnogo je negativnih konotacija povezanih sa izrazom &quot;ljevoruk&quot;: nespretan, nevješt, nesretan, neiskren, zlokoban, zlonamjeran i tako dalje. &quot;Kompliment za ljevoruku&quot; je onaj koji ima dva značenja, od kojih je jedno nelaskavo primaocu. Na [[francuski|francuskom]], &quot;gauche&quot; znači i &quot;lijevo&quot; i &quot;nezgodno&quot; ili &quot;nespretno&quot;, dok &quot;droit(e)&quot; (srodno na engleski &quot;direktan&quot; i povezano sa &quot;spretnim&quot;) znači i &quot;ispravno&quot; i &quot;u pravu&quot;, kao i &quot;zakon&quot; i pravni smisao &quot;prave&quot;. Ime &quot;Dexter&quot; potiče od latinskog za &quot;pravo&quot;, kao i riječ &quot;dexterity&quot; što znači ručna vještina. Kako su sve ovo vrlo stare riječi, one bi imale tendenciju da podrže teorije koje ukazuju na to da je dominacija dešnjaka izuzetno stara pojava.
[[Crna magija]] se ponekad naziva &quot;[[ljevoruka staza]]&quot;.

Do nedavno u [[Tajvan]]u (i još uvijek u [[Kina|kontinentalnoj Kini]], [[Japan]]u i [[Koreja|Sjevernoj i Južnoj Koreji]]), ljevoruki ljudi su bili prisiljeni da pređu na desnorukost, ili barem pređu na pisanje desnom rukom. Zbog važnosti [[redoslijed poteza|redosljeda poteza]], koji je razvijen za udobnu upotrebu dešnjacima, smatra se da je teže pisati čitljive kineske znakove lijevom rukom nego pisati latinična slova, iako je poteškoća subjektivna i zavisi od pisca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm|title=A question of the left being right – and normal|work=China Daily|date=February 22, 2008|access-date=2011-01-19| archive-url= https://web.archive.org/web/20110124025533/http://china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm| archive-date= January 24, 2011 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; Budući da pisanje pri pomicanju ruke od njene strane prema drugoj strani tijela može uzrokovati mrlje ako se vanjskoj strani šake dozvoli da se povuče preko pisanja, pisanje [[latinica|latinicom]] bi moglo biti manje izvodljivo lijevom ruka nego desnom pod određenim okolnostima. Suprotno tome, alfabeti s desna na lijevo, kao što su [[arapski]] i [[hebrejski]], općenito se smatraju lakšim za pisanje lijevom rukom. U zavisnosti od položaja i nagiba papira za pisanje , i metoda pisanja, lijevoruki može pisati jednako uredno i efikasno ili jednako neuredno i sporo kao i dešnjaci. Obično ljevoruko dijete treba naučiti kako pravilno pisati lijevom rukom, budući da samostalno otkrivanje udobne metode pisanja lijevom rukom možda neće biti jednostavno.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | title = Erste deutsche Beratungs- und Informationsstelle für Linkshänder und umge-schulte Linkshänder | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20130922143207/http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | archive-date = 2013-09-22 | work = lefthander-consulting.org  | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://handedness.org/action/leftwrite.html | work = Handedness Research Institute | title = Teaching Left-Handers to Write | archive-url =  https://web.archive.org/web/20130923084340/http://handedness.org/action/leftwrite.html | archive-date=2013-09-23 | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], sva ljevoruka djeca su bila prisiljena pisati desnom rukom u sovjetskom školskom sistemu.&lt;ref&gt;А. П. Чуприков, В. Д. Мишиев. // Латеральность населения СССР в конце 70-х и начале 80-х годов. К истории латеральной нейропсихологии и нейропсихиатрии. Хрестоматия. Донецк, 2010, 192 с.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;А. П. Чуприков, Е. А. Волков. // Мир леворуких. Киев. 2008.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kardinalni smjer]]
* [[U smjeru kazaljke na satu]], koji također govori u smjeru suprotnom od kazaljke na satu/u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dva pojma za suprotan smisao rotacije
* [[Lateralnost]]
* [[Saobraćaj na lijevoj i desnoj strani]]
* [[Okularna dominacija]]
* [[Pravilno desno i ispravno lijevo]]
* [[Relativni smjer]]
* [[Neuroanatomija ruku]]
* ''[[Situs inversus]]''
* [[Blizanci i hendikepiranost]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Left-handedness}}
* [https://www.sciencedaily.com/releases/2006/04/060414010532.htm Lefties Have The Advantage In Adversarial Situations], ScienceDaily, April 14, 2006.
* [http://www.scq.ubc.ca/?p=74 Science Creative Quarterly's overview of some of the genetic underpinnings of left-handedness]
* [http://www.commonties.com/blog/2006/09/13/i-was-a-rebel/ A left-handed senior citizen recalls the emotional torment he faced at a New York public school in the 1920s.] (Audio slideshow)
* Woznicki, Katrina (2005). [http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/BreastCancer/1810 &quot;Breast Cancer Risk Doubles for Southpaw Women&quot;], MedPage Today, 26 September.
* ''Hansard'' (1998). &quot;[https://publications.parliament.uk/pa/cm199798/cmhansrd/vo980722/debtext/80722-15.htm Left-handed Children]&quot;, Debate contribution by the Rt Hon. Mr. Peter Luff (MP for Mid-Worcestershire), House of Commons, 22 July.
* {{cite book | title = Is your Child Left-Handed? Why, according to psychological tests, left-handed people ought to remain so | url = https://books.google.com/books?id=EikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA22 | publisher = Popular Science | date = December 1918 | page = 22 }}
* [http://papers.nber.org/papers/w12387.pdf Handedness and Earnings] / [https://web.archive.org/web/20070314134323/http://blogs.reuters.com/2006/08/11/higher-paychecks-a-left-handed-compliment/ Higher paychecks: a left-handed compliment?]
* [https://web.archive.org/web/20090324225537/http://www.ucd.ie/geary/publications/2004/laterality.pdf Handedness &amp; earnings, published in Journal of Human Resources 2007]
* [http://handedness.org/ Handedness Research Institute]
* [http://www.livescience.com/19968-study-reveals-lefties-rare.html Study Reveals Why Lefties Are Rare]

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Hiralnost]]
[[Kategorija:Diskriminacija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Asimetrija]]</text>
      <sha1>fcn7h3oo8gqxh7839v87yl4f9fs1pm5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425829</id>
      <parentid>3425820</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T19:15:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>/* Corpus callosum */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53520" xml:space="preserve">[[Slika:SantaCruz-CuevaManos-P2210651b.jpg|thumb|right|280px| Šabloniraani otisci [[šaka]] u [[Cueva de las Manos]] u Argentini. Lijeve šake čine preko 90% umjetničkog djela, što pokazuje prevalentnost dešnjaka &lt;ref&gt;{{cite book|last1=Podestá|first1=María Mercedes|url=https://www.google.co.uk/books/edition/El_arte_rupestre_de_Argentina_ind%C3%ADgena/NuG-pvgnd6IC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;dq=%22Cueva+de+las+Manos%22+left+hand&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover|title=El arte rupestre de Argentina indígena: Patagonia|last2=Raffino|first2=Rodolfo A.|last3=Paunero|first3=Rafael Sebastián|last4=Rolandi|first4=Diana S.|year=2005|publisher=Grupo Abierto Communicaciones|isbn=978-987-1121-16-8|language=es|access-date=2021-03-01|archive-date=2021-10-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029010950/https://www.google.co.uk/gen_204?s=web&amp;t=aft&amp;atyp=csi&amp;ei=10l7Ye-DE4K60PEP6uey8A8&amp;rt=wsrt.491,aft.4960,prt.2585&amp;imn=26&amp;ima=10&amp;imad=9&amp;aftp=18869&amp;bl=TGeo|url-status=live}}&lt;/ref&gt;]]

U [[bioantropologija|ljudskoj biologiji]], '''desnorukost/ljevorukost''' je individualna preferencijska upotreba jedne [[ruke]], poznate kao '''dominantna ruka''', zbog toga što je jača, brža ili bolja u [[spretnost]]i. Druga strana, relativno često slabija, manje spretna ili jednostavno manje subjektivno preferirana, naziva se '''nedominantna ruka'''.&lt;ref name= indiana&gt;{{cite web | vauthors = Holder MK | url = http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | title = What does Handedness have to do with Brain Lateralization (and who cares?) | archive-url = https://web.archive.org/web/20130326014257/http://www.indiana.edu/~primate/brain.html | archive-date=2013-03-26 | access-date = 11 August 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=dominant |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote='''4''' : ''biology'' :  being the one of a pair of bodily structures that is the more effective or predominant in action • ''dominant'' eye • used her ''dominant'' hand |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308215527/https://www.merriam-webster.com/dictionary/dominant |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=non- |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |website=Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-Webster |access-date=8 March 2017 |quote=Definition of non- '''1''' :  not :  other than :  reverse of :  absence of • ''non''toxic • ''non''linear |archive-url=https://web.archive.org/web/20170308141644/https://www.merriam-webster.com/dictionary/non- |archive-date=8 March 2017 |url-status=live }}. (&quot;Nedominantno&quot; je jedna od 945 riječi navedenih pod &quot;ne-&quot;)&lt;/ref&gt; Desnorukost je daleko češća; oko 90% ljudske populacije ima dominantnu desnu ruku.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Scharoun SM, Bryden PJ | title = Hand preference, performance abilities, and hand selection in children | journal = Frontiers in Psychology | volume = 5 | issue = 82| pages = 82 | date = 2014 | pmid = 24600414 | pmc = 3927078 | doi = 10.3389/fpsyg.2014.00082 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bul0000229&gt;{{cite journal |last1=Papadatou-Pastou |first1=Marietta |last2=Ntolka |first2=Eleni |last3=Schmitz |first3=Judith |last4=Martin |first4=Maryanne |last5=Munafò |first5=Marcus R. |last6=Ocklenburg |first6=Sebastian |last7=Paracchini |first7=Silvia |title=Human handedness: A meta-analysis. |journal=Psychological Bulletin |date=June 2020 |volume=146 |issue=6 |pages=481–524 |doi=10.1037/bul0000229 |pmid=32237881 |s2cid=214768754 |url=http://psyarxiv.com/5gjac/ }}&lt;/ref&gt; Rukotvornost se često definiše rukom koja piše, jer je prilično uobičajeno da ljudi radije obavljaju neke zadatke svakom rukom. Postoje primjeri istinske [[ambideksternost]]i (jednaka preferencija obje ruke), ali je rijetka—većina ljudi radije koristi jednu ruku za većinu svrha. Većina dosadašnjih istraživanja sugerira da ljevorukost ima [[epigenetika|epigenetički]] marker – kombinaciju genetike, biologije i okoliša. Budući da je velika većina stanovništva dešnjčka, mnogi uređaji su dizajnirani za korištenje dešnjaka, što otežava njihovu upotrebu kod ljevorukih. U mnogim zemljama, ljevoruki ljudi su ili su morali da pišu desnom rukom. Ljevoruke osobe su također sklonije određenim zdravstvenim problemima. Međutim, ljevoruki ljudi imaju prednost u [[sport]]ovima koji uključuju gađanje mete u području kontrole protivnika, jer su njihovi protivnici više navikli na dešnjačku većinu. Kao rezultat toga, oni su previše zastupljeni u [[bejzbol]]u, [[tenis]]u, [[mačevanje|mačevanju]], [[kriket]]u, [[boks]]u&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |title=Here's Why Left-Handed Athletes Dominate One-on-One Sports |website=Curiosity.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20191114194413/https://curiosity.com/topics/heres-why-left-handed-athletes-dominate-one-on-one-sports-curiosity/ |archive-date=14 November 2019 }}&lt;/ref&gt; i [[mješovite borilačke vještine|mješovitim borilačkim vještinama]] (MMA).&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2019-02-25|title=Why are left-handed people better fighters?|url=https://www.itv.com/news/2019-02-25/why-are-left-handed-people-better-fighters|access-date=2021-03-01|website=ITV News|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Tipovi ==
* ''Desnorukost'' je najčešći tip. Dešnjaci su vještiji sa svojim desnim rukama. Istraživanja pokazuju da je oko 90% ljudi dešnjaka.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref name=&quot;sciamerican&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |title=Why are more people right-handed?|access-date=2008-04-14 |work=Scientific American |year=1997 |vauthors = Holder MK |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203022846/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-are-more-people-right |archive-date=2013-12-03 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ljevorukost'' je manje uobičajena. Istraživanja pokazuju da je oko 10% ljudi ljevoruko.&lt;ref name=bul0000229/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hardyck C, Petrinovich LF | title = Left-handedness | journal = Psychological Bulletin | volume = 84 | issue = 3 | pages = 385–404 | date = May 1977 | pmid = 859955 | doi = 10.1037/0033-2909.84.3.385 }}&lt;/ref&gt;
*''Mješovitost'' ili ''[[unakrsna dominacija]]'' je promjena preferencije ruku između različitih zadataka. Ovo je vrlo neuobičajeno u populaciji, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name= annett&gt;{{cite book |last=Annett |first=Marian | name-list-style = vanc |year=2002 |title=Handedness and Brain Asymmetry | publisher = Psychology Press}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Ambideksternost]]'' se odnosi na posjedovanje jednakih sposobnosti u obje ruke. Oni koji to uče i dalje imaju tendenciju da favorizuju svoju prvobitno dominantnu ruku. Ovo je neuobičajeno, sa prevalencom od oko 1%.&lt;ref name=&quot;southpaw essentials&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.southpawessentials.com/post/differences-between-left-handed-mixed-handed-and-ambidextrous |title=Differences Between Left Handed, Mixed Handed and Ambidextrous|date=19 September 2021|access-date=2021-09-19}}&lt;/ref&gt;

== Mjerenje ==
Preferencija ruke može se mjeriti ponašanjem (mjere učinka) ili putem upitnika (mjere preferencije). Od 1971. godine koristi se sistem ''Edinburgh Handedness Inventory'', ali sadrži mnoga zastarjela pitanja i teško ga je ocijeniti. Duži Waterloo Handedness upitnik nije široko dostupan. Nedavno je razvijen Flinders Handedness Survey (FLANDERS).&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nicholls |first1=Michael E.R. |last2=Thomas |first2=Nicole A. |last3=Loetscher |first3=Tobias |last4=Grimshaw |first4=Gina M. |title=The Flinders Handedness survey (FLANDERS): A brief measure of skilled hand preference |journal=Cortex |date=November 2013 |volume=49 |issue=10 |pages=2914–2926 |doi=10.1016/j.cortex.2013.02.002 |pmid=23498655 |s2cid=4986724 }}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==
Postoji nekoliko teorija o tome kako se razvija hendikepiranost.

=== Dominacija jezika ===
Jedna uobičajena teorija o rukovanju je podjela rada [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]]. Kod većine ljudi, lijeva strana mozga kontrolira [[govor]]. Teorija sugerira da je efikasnije za mozak podijeliti glavne zadatke između hemisfera – stoga većina ljudi može koristiti negovornu (desnu) hemisferu za percepciju i grube motorne vještine. Kako je govor vrlo složen zadatak kontrole motorike, specijalizirana fina motorička područja koja kontroliraju govor najefikasnije se koriste i za kontrolu finih motoričkih pokreta u dominantnoj ruci. Kako desnu ruku kontroliše lijeva hemisfera (a lijevu ruku desna hemisfera), većina ljudi je, dakle, dešnjaka. Teorija zavisi od ljevorukih ljudi koji imaju obrnutu organizaciju.&lt;ref name=&quot;book&quot;&gt;{{cite book |last=Banich |first=Marie | name-list-style = vanc |author-link=Marie Banich |year=1997 |title=Neuropsychology: The Neural Bases of Mental Function|isbn=9780395666999 |url=https://archive.org/details/neuropsychologyn00bani |url-access=registration }}&lt;/ref&gt; Međutim, utvrđeno je da većina ljevaka ima dominaciju u jeziku lijeve hemisfere – baš kao i dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Rasmussen |first1=T |last2=Milner |first2=B |title=The role of early left-brain injury in determining lateralization of cerebral speech functions |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |date=1977 |volume=30 |issue=299 |pages=355–369 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb41921.x |pmid=101116 |bibcode=1977NYASA.299..355R |s2cid=10981238 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/101116/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Carey |first1=David |last2=Johnstone |first2=Leah |title=Quantifying cerebral asymmetries for language in dextrals and adextrals with random-effects meta analysis |journal=Frontiers in Psychology |date=2014 |volume=5 |page=1128 |doi=10.3389/fpsyg.2014.01128 |pmid=25408673 |pmc=4219560 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Samo kod oko 30% ljevaka nije dominantna lijeva hemisfera za jezik. Neki od njih imaju obrnutu organizaciju mozga, gdje se verbalna obrada odvija u desnoj hemisferi, a vizualno-prostorna obrada je dominantna u lijevoj hemisferi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cai |first1=Q |last2=Van Der Haegen |first2=L |last3=Brysbaert |first3=M |title=Complementary hemispheric specialization for language production and visuospatial attention |journal=PNAS |date=2013 |volume=110 |issue=4 |pages=322–330 |doi=10.1073/pnas.1212956110 |pmid=23297206 |pmc=3557046 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ostali imaju dvosmisleniju bilateralnu organizaciju, gdje obje hemisfere obavljaju dijelove tipski lateraliziranih funkcija. Kada se zadaci koji istražuju lateralizaciju uprosječuju grupu ljevaka, ukupni efekat je da ljevoruki pokazuju isti obrazac podataka kao i desnoruki, ali sa smanjenom asimetrijom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Karlsson |first1=EMK |last2=Johnstone |first2=LT |last3=Carey |first3=DPC |title=The depth and breadth of multiple perceptual asymmetries in right handers and non-right handers |journal=Laterality |date=2019 |volume=24 |issue=6 |pages=707–739 |doi=10.1080/1357650X.2019.1652308 |pmid=31399020 |s2cid=199519317 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/1357650X.2019.1652308}}&lt;/ref&gt; Ovaj nalaz je vjerovatno zbog malog udjela ljevaka koji imaju atipsku organizaciju mozga.

=== Genetički faktori ===
Desnorukost/ljevorukost pokazuje složen obrazac nasljeđivanja. Naprimjer, ako su oba roditelja djeteta ljevoruka, postoji 26% šanse da će to dijete biti ljevoruko.&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;&gt;{{cite book | last = McManus | first = Chris | name-list-style = vanc | title=Right Hand, Left Hand | publisher=Phoenix Paperbacks | year=2003 | isbn=978-0753813553}}&lt;/ref&gt; Velika studija blizanaca iz 25.732 porodice koju su uradili Medland et al. (2006) ukazuje da je [[nasljednost]] rukotvornosti otprilike 24%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Medland SE, Duffy DL, Wright MJ, Geffen GM, Hay DA, Levy F, van-Beijsterveldt CE, Willemsen G, Townsend GC, White V, Hewitt AW, Mackey DA, Bailey JM, Slutske WS, Nyholt DR, Treloar SA, Martin NG, Boomsma DI | display-authors = 6 | title = Genetic influences on handedness: data from 25,732 Australian and Dutch twin families | journal = Neuropsychologia | volume = 47 | issue = 2 | pages = 330–7 | date = January 2009 | pmid = 18824185 | pmc = 2755095 | doi = 10.1016/j.neuropsychologia.2008.09.005 }}&lt;/ref&gt;

Marian Annett (University of Leicester) i Chris McManus&lt;ref name=&quot;McManusChris&quot;/&gt; (University College London) predložili su dva teorijska modela s jednim genom da objasne obrasce nasljeđivanja preferencije upotrebe ruku.&lt;ref&gt;{{Cite book |first=M. |last=Annett |s2cid=53411957 |title=Language lateralization and psychosis |chapter=The genetic basis of lateralization |year=2009 |pages=73–86 |doi=10.1017/CBO9780511576744.006 |editor1-last=Sommer |editor1-first=Iris E. C. |editor2-last=Kahn |editor2-first=René S.|isbn=9780511576744 |hdl=2381/4737 |url=https://figshare.com/articles/chapter/The_Genetic_Basis_of_Lateralization/10088477 }}&lt;/ref&gt; 

Međutim, sve veći dokazi iz [[vezani geni|povezivanja]] i [[GWAS|studija asocijacije na cijelom genomu]] sugeriraju da se genetička varijacija ovog dimorfizma ne može objasniti jednim genskim [[Lokus (genetika)|lokusom ]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, DeLisi LE, Fisher SE, Laval SH, Rue JE, Stein JF, Monaco AP | title = Confirmatory evidence for linkage of relative hand skill to 2p12-q11 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 72 | issue = 2 | pages = 499–502 | date = February 2003 | pmid = 12596796 | pmc = 379245 | doi = 10.1086/367548 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Francks C, Maegawa S, Laurén J, Abrahams BS, Velayos-Baeza A, Medland SE, Colella S, Groszer M, McAuley EZ, Caffrey TM, Timmusk T, Pruunsild P, Koppel I, Lind PA, Matsumoto-Itaba N, Nicod J, Xiong L, Joober R, Enard W, Krinsky B, Nanba E, Richardson AJ, Riley BP, Martin NG, Strittmatter SM, Möller HJ, Rujescu D, St Clair D, Muglia P, Roos JL, Fisher SE, Wade-Martins R, Rouleau GA, Stein JF, Karayiorgou M, Geschwind DH, Ragoussis J, Kendler KS, Airaksinen MS, Oshimura M, DeLisi LE, Monaco AP | display-authors = 6 | title = LRRTM1 on chromosome 2p12 is a maternally suppressed gene that is associated paternally with handedness and schizophrenia | journal = Molecular Psychiatry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1129–39, 1057 | date = December 2007 | pmid = 17667961 | pmc = 2990633 | doi = 10.1038/sj.mp.4002053 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Van Agtmael T, Forrest SM, Williamson R | title = Parametric and non-parametric linkage analysis of several candidate regions for genes for human handedness | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 10 | issue = 10 | pages = 623–30 | date = October 2002 | pmid = 12357333 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200851 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Warren DM, Stern M, Duggirala R, Dyer TD, Almasy L | s2cid = 11711104 | title = Heritability and linkage analysis of hand, foot, and eye preference in Mexican Americans | journal = Laterality | volume = 11 | issue = 6 | pages = 508–24 | date = November 2006 | pmid = 16966240 | doi = 10.1080/13576500600761056 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laval SH, Dann JC, Butler RJ, Loftus J, Rue J, Leask SJ, Bass N, Comazzi M, Vita A, Nanko S, Shaw S, Peterson P, Shields G, Smith AB, Stewart J, DeLisi LE, Crow TJ | display-authors = 6 | title = Evidence for linkage to psychosis and cerebral asymmetry (relative hand skill) on the X chromosome | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 81 | issue = 5 | pages = 420–7 | date = September 1998 | pmid = 9754628 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19980907)81:5&lt;420::AID-AJMG11&gt;3.0.CO;2-E }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Armour JA, Davison A, McManus IC | title = Genome-wide association study of handedness excludes simple genetic models | journal = Heredity | volume = 112 | issue = 3 | pages = 221–5 | date = March 2014 | pmid = 24065183 | pmc = 3931166 | doi = 10.1038/hdy.2013.93 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eriksson N, Macpherson JM, Tung JY, Hon LS, Naughton B, Saxonov S, Avey L, Wojcicki A, Pe'er I, Mountain J | display-authors = 6 | title = Web-based, participant-driven studies yield novel genetic associations for common traits | journal = PLOS Genetics | volume = 6 | issue = 6 | pages = e1000993 | date = June 2010 | pmid = 20585627 | pmc = 2891811 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000993 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Scerri TS, Brandler WM, Paracchini S, Morris AP, Ring SM, Richardson AJ, Talcott JB, Stein J, Monaco AP | display-authors = 6 | title = PCSK6 is associated with handedness in individuals with dyslexia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 20 | issue = 3 | pages = 608–14 | date = February 2011 | pmid = 21051773 | pmc = 3016905 | doi = 10.1093/hmg/ddq475 | author-link3 = Silvia Paracchini }}&lt;/ref&gt; Iz ovih studija, McManus et al. sada zaključuju da je desnorukost/ljevorukost [[poligensko nasljeđivanje|poligeneki određeno]] i procjednjuju da najmanje 40 [[Lokus (genetika)|lokusa]] doprinosi ovoj osobini.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McManus IC, Davison A, Armour JA | title = Multilocus genetic models of handedness closely resemble single-locus models in explaining family data and are compatible with genome-wide association studies | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 1288 | issue = 1 | pages = 48–58 | date = June 2013 | pmid = 23631511 | pmc = 4298034 | doi = 10.1111/nyas.12102 | bibcode = 2013NYASA1288...48M }}&lt;/ref&gt;

Brandler et al. izvršili su [[GWAS|studiju asocijacija na cijelom genomu]] za mjerenje relativne vještine ruke i otkrili da geni uključeni u određivanje [[asimetrija lijevo-desno|lijevo-desno asimetrije]] u tijelu imaju ključnu ulogu u rukovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Morris AP, Evans DM, Scerri TS, Kemp JP, Timpson NJ, St Pourcain B, Smith GD, Ring SM, Stein J, Monaco AP, Talcott JB, Fisher SE, Webber C, Paracchini S | display-authors = 6 | title = Common variants in left/right asymmetry genes and pathways are associated with relative hand skill | journal = PLOS Genetics | volume = 9 | issue = 9 | pages = e1003751 | date = September 2013 | pmid = 24068947 | pmc = 3772043 | doi = 10.1371/journal.pgen.1003751 }}&lt;/ref&gt; Brandler i [[Silvia Paracchini|Paracchini]] sugeriraju iste mehanizme koji određuju lijevo-desnu asimetriju u tijelu (npr. [[čvornna signalizacija]] i [[ciliogeneza]]) također imaju ulogu u razvoju asimetrije [[mozak|mozga]]
(rukost je odraz moždane asimetrije za motorne funkcije).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brandler WM, Paracchini S | title = The genetic relationship between handedness and neurodevelopmental disorders | journal = Trends in Molecular Medicine | volume = 20 | issue = 2 | pages = 83–90 | date = February 2014 | pmid = 24275328 | pmc = 3969300 | doi = 10.1016/j.molmed.2013.10.008 }}&lt;/ref&gt;

U 2019. Wiberg et al. izvršili su studiju povezanosti na nivou genoma i otkrili da je desnorukost/ljevorukost značajno povezana s četiri lokusa, od kojih tri u genima koji kodiraju proteine uključene u razvoj mozga.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wiberg A, Ng M, Al Omran Y, Alfaro-Almagro F, McCarthy P, Marchini J, Bennett DL, Smith S, Douaud G, Furniss D | display-authors = 6 | title = Handedness, language areas and neuropsychiatric diseases: insights from brain imaging and genetics | journal = Brain | volume = 142 | issue = 10 | pages = 2938–2947 | date = October 2019 | pmid = 31504236 | pmc = 6763735 | doi = 10.1093/brain/awz257 }}&lt;/ref&gt;

=== Epigenetički faktori ===

[[Studija blizanaca|Studije blizanaca]] pokazuju da genetički činioci objašnjavaju 25% varijance u rukohvatu, a okolišni ostatak 75%.&lt;ref name=&quot;Medland&quot;&gt;{{cite journal |last1=Medland |first1=Sarah E. |last2=Duffy |first2=David L. |last3=Wright |first3=Margaret J. |last4=Geffen |first4=Gina M. |last5=Martin |first5=Nicholas G. |title=Handedness in Twins: Joint Analysis of Data From 35 Samples |journal=Twin Research and Human Genetics |date=1 February 2006 |volume=9 |issue=1 |pages=46–53 |doi=10.1375/183242706776402885 |pmid=16611467 |s2cid=38843437 }}&lt;/ref&gt; Iako je molekulska osnova [[epigenetika|epigenetike]] rukohvata uglavnom nejasna, Ocklenburg et al. (2017) otkrili su da asimetrična [[DNK]] [[metilacija]]  CpG mjesta ima ključnu ulogu u [[ekspresija gena|ekspresiji genske]] asimetrije povezane s rukom.&lt;ref name=&quot;Sun&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sun T, Collura RV, Ruvolo M, Walsh CA | title = Genomic and evolutionary analyses of asymmetrically expressed genes in human fetal left and right cerebral cortex | journal = Cerebral Cortex | volume = 16 Suppl 1 | issue = Suppl 1 | pages = i18-25 | date = July 2006 | pmid = 16766703 | doi = 10.1093/cercor/bhk026 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ocklenburg S, Schmitz J, Moinfar Z, Moser D, Klose R, Lor S, Kunz G, Tegenthoff M, Faustmann P, Francks C, Epplen JT, Kumsta R, Güntürkün O | display-authors = 6 | title = Epigenetic regulation of lateralized fetal spinal gene expression underlies hemispheric asymmetries | journal = eLife | volume = 6 | date = February 2017 | pmid = 28145864 | pmc = 5295814 | doi = 10.7554/eLife.22784 }}&lt;/ref&gt;

===Zdravlje===
Ljevoruki ljudi češće imaju nekoliko specifičnih fizičkih i psihičkih poremećaja i zdravstvenih problema. Naprimjer:

Manja porođajna težina i komplikacije pri porodu u pozitivnoj su korelaciji s ljevorukošću.&lt;ref name=&quot;news.harvard.edu&quot;&gt;{{cite web | first = Alvin | last = Powell | name-list-style = vanc |url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|title=A lefty's lament|work=Harvard Gazette|date=2015-01-30|access-date=2015-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223014439/http://news.harvard.edu/gazette/story/2015/01/a-leftys-lament/|archive-date=2015-12-23|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Različiti neuropsihijatrijski i razvojni poremećaji kao što su [[poremećaj iz autističkog spektra]], [[veliki depresivni poremećaj|depresija]], [[bipolarni poremećaj]], [[anksiozni poremećaj]]i, [[shizofrenija]] i [[alkoholizam]] povezivani su je ljevorukošću i mješovitošću.&lt;ref name=&quot;Ocklenburg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hirnstein M, Hugdahl K | title = Excess of non-right-handedness in schizophrenia: meta-analysis of gender effects and potential biases in handedness assessment | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 205 | issue = 4 | pages = 260–7 | date = October 2014 | pmid = 25274314 | doi = 10.1192/bjp.bp.113.137349 | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2012. pokazala je da je gotovo 40% djece s [[cerebralna paraliza|cerebralnom paralizom]] ljevoruko,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin KR, Prabhu V, Shah H, Kamath A, Joseph B | s2cid = 6972136 | title = Handedness in diplegic cerebral palsy | journal = Developmental Neurorehabilitation | volume = 15 | issue = 5 | pages = 386–9 | date = 2015 | pmid = 22758776 | doi = 10.3109/17518423.2012.696736 }}&lt;/ref&gt; dok je druga studija pokazala da je ljevorukost povezana sa 62% povećanim rizikom od [[Parkinsonova bolest|Parkinsonove bolesti]] kod žena, ali ne i kod muškaraca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Gao X, Chen H, Schwarzschild MA, Spiegelman D, Ascherio A | title = Prenatal and early life factors and risk of Parkinson's disease | journal = Movement Disorders | volume = 25 | issue = 11 | pages = 1560–7 | date = August 2010 | pmid = 20740569 | pmc = 3132935 | doi = 10.1002/mds.23339 }}&lt;/ref&gt; Drugo istraživanje sugerira da se rizik od razvoja [[multipla skleroza|multiple skleroze]] povećava za ljevoruke žene, ali je učinak još nepoznat za muškarce.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gardener H, Munger K, Chitnis T, Spiegelman D, Ascherio A | title = The relationship between handedness and risk of multiple sclerosis | journal = Multiple Sclerosis | volume = 15 | issue = 5 | pages = 587–92 | date = May 2009 | pmid = 19389750 | pmc = 2771381 | doi = 10.1177/1352458509102622 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruke žene imaju veći rizik od [[rak dojke|raka dojke]] od dešnjakinja, a učinak je veći kod žena u [[postmenopauza|postmenopauzi]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fritschi L, Divitini M, Talbot-Smith A, Knuiman M | title = Left-handedness and risk of breast cancer | journal = British Journal of Cancer | volume = 97 | issue = 5 | pages = 686–7 | date = September 2007 | pmid = 17687338 | pmc = 2360366 | doi = 10.1038/sj.bjc.6603920 }}&lt;/ref&gt;

Najmanje jedno istraživanje tvrdi da ljevoruki imaju veću vjerojatnost da će patiti od [[srčana bolest|srčanih bolesti]] i da imaju veću vjerovatnoću da će imati smanjenu [[dugovječnost]] zbog [[krvotok|kardiovaskularnih]] uzroka.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hughes JR, Dorner E, Wind M | s2cid = 21369165 | title = Is the decreased longevity among left-handers related to an increase in heart disease? | journal = Clinical EEG and Neuroscience | volume = 39 | issue = 4 | pages = 182–4 | date = October 2008 | pmid = 19044215 | doi = 10.1177/155005940803900406 }}&lt;/ref&gt;

Ljevoruki imaju veću vjerovatnću za prijelome kostiju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luetters CM, Kelsey JL, Keegan TH, Quesenberry CP, Sidney S | s2cid = 32654176 | title = Left-handedness as a risk factor for fractures | journal = Osteoporosis International | volume = 14 | issue = 11 | pages = 918–22 | date = November 2003 | pmid = 14530828 | doi = 10.1007/s00198-003-1450-z }}&lt;/ref&gt;

Jedan [[sistematski pregled]] je zaključio: &quot;Ljevoruki nisu pokazivali sistemsku tendenciju da pate od poremećaja [[imunski sistem|imunskog sistema]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.psychologytoday.com/blog/brain-myths/201303/three-myths-and-three-facts-about-left-handers|title=Three Myths and Three Facts About Left-Handers|work=Psychology Today}}&lt;/ref&gt;

Budući da je rukohvat vrlo nasljedna osobina povezana s raznim medicinskim stanjima, i budući da su mnoga od tih stanja mogla predstavljati Darwinovski izazov u populaciji predaka, to ukazuje da je ljevorukost prije bila rjeđa nego što je sada, zbog [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]]. Međutim, u prosjeku je utvrđeno da ljevoruki imaju prednost u borbama i natjecateljskim, interaktivnim sportovima, što je moglo povećati njihov reproduktivni uspjeh u populaciji predaka.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Knight|first1=Will | name-list-style = vanc |title=Left-handers win in hand-to-hand combat|url=https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|access-date=27 October 2016|work=New Scientist|date=8 December 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20161027125658/https://www.newscientist.com/article/dn6773-left-handers-win-in-hand-to-hand-combat/|archive-date=27 October 2016|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Ljevorukost u sportu==
* U [[kriket]]u, ukupna prednost bacačeve ljevorukosti nadilazi onu koja proizlazi iz samog iskustva: čak i zanemarivanjem faktora iskustva (tj  čak i za udarača čije je iskustvo protiv ljevorukih bacača lopte jednako njegovom iskustvu protiv desnorukih bacača), ljevoruki bacač više izaziva [[prosjek]] (tj., desnoruki) udarača nego što to čini desnoruki bacač, jer ugao bacanja bacača udaraču suprotnom rukom mnogo je prodorniji nego onaj bacača istom rukom (vidi [[Wasim Akram]]).
* U [[bejzbol]]u, [[zakrivljena lopta]] desnorukog bacača otrgnut će se od desnorukog udarača prema ljevorukom udaraču. Dok studije o rukohvatu pokazuju da je samo 10% opće populacije ljevoruko, udio ljevorukih [[MLB]] igrača je bliži 39% udarača i 28% bacača, prema podacima iz 2012.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Peterson |first1=Dan | name-list-style = vanc |title=Righties vs Lefties - The Importance Of Handedness Training In Hitting |url=https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |website=Game Sense Sports |date=17 March 2017 |publisher=Game Sense Sports |access-date=3 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190403165517/https://www.gamesensesports.com/knowledge/2017/3/17/righties-vs-lefties-the-importance-of-handedness-training-in-baseball-hitting |archive-date=3 April 2019 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Povijesni [[prosjek udaranja (bejzbol)|prosjeci udaranja]] pokazuju da ljevoruki udarači imaju blagu prednost u odnosu na dešnjake kada se suočavaju s dešnjacima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |title=2012 Major League Baseball Batting Splits |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909022801/http://www.baseball-reference.com/leagues/split.cgi?t=b&amp;lg=MLB&amp;year=2012#plato |archive-date=9 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Budući da ima manje ljevorukih bacača nego dešnjaka, ljevoruki udarači imaju više prilika suočiti se s desnorukim bacačima nego njihovi dešnjaci protiv ljevorukih bacača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed/ | first = John | last = Walsh | name-list-style = vanc |title=The advantage of batting left-handed |publisher=hardballtimes.com |access-date=7 March 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130313221124/http://www.hardballtimes.com/main/article/the-advantage-of-batting-left-handed |archive-date=13 March 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Četrnaest od dvadeset najboljih prosjeka udaranja u karijeri u povijesti Major League Baseball objavili su ljevoruki udarači.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |title=Career Leaders &amp; Records for Batting Average |website=Baseball Reference |access-date=6 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130413224624/http://www.baseball-reference.com/leaders/batting_avg_career.shtml |archive-date=13 April 2013 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki udarači imaju malo kraći put od udaračkog boksa do prve baze od dešnjaka. To daje ljevorukim blagu prednost u pobjeđivanju bacanja na prvu bazu na zemljišnim loptama unutar polja. Možda još važnije, nastavak zamaha lijevom rukom daje zamah u smjeru prve baze, dok dešnjak mora prevladati zamah zamaha prema trećoj bazi prije nego što započne svoje trčanje.
** Budući da je ljevoruki bacač okrenut prema prvoj bazi kada je u poziciji za bacanje na udarača, dok je desnoruki bacač leđima okrenut prvoj bazi, ljevoruki bacač ima prednost kada pokušava  pokupi baznog trčača na prvoj bazi.&lt;ref name=&quot;First Base Pickoffs for Lefty Pitchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |title=First Base Pickoffs for Lefty Pitchers |publisher=isport.com |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130622212223/http://baseball.isport.com/baseball-guides/first-base-pickoffs-for-lefty-pitchers |archive-date=22 June 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
** U obrani u bejzbolu, ljevorukost se smatra prednošću za prvog baznog igrača jer su prikladniji za bacanje lopti udarenih u razmak između prve i druge baze i zato što ne moraju okrenuti svoje tijelo prije bacanje lopte drugom unutrašnjem.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 | last = Miller | first = Stuart | name-list-style = vanc |title=The Decline of Left-Handed First Basemen |newspaper=nytimes.com |access-date=7 March 2013 |date=29 March 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150926170156/http://www.nytimes.com/2009/03/29/sports/baseball/29score.html?_r=0 |archive-date=26 September 2015 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Iz istog razloga, pozicije drugog igrača u polju smatraju se povoljnim za desnoruke bacače. Historijski gledano, bilo je nekoliko hvatača ljevorukih hvatača zbog uočenog nedostatka koji bi ljevoruki kečer imao u bacanju na treću bazu, posebno sa desnorukim udaračem na ploči.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;&gt;{{cite web |url=http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |title=Left Handed Catchers |publisher=The Encyclopedia of Baseball Catchers |access-date=7 March 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817090402/http://bb_catchers.tripod.com/catchers/catchleft.htm |archive-date=17 August 2012 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Ljevoruki hvatač bi imao potencijalno opasnije vrijeme kada bi označio bazni trkač koji pokušava postići gol.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; Sa loptom u rukavici na desnoj ruci, lijevohvatač s rukama morao bi okrenuti svoje tijelo ulijevo da označi trkača. Čineći to, može izgubiti priliku da se pripremi za predstojeći sudar.&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt; S druge strane, Encyclopedia of Baseball Catchers navodi:&lt;ref name=&quot;Left Handed Catchers&quot;/&gt;
{{citat|Jedna od prednosti je sposobnost hvatača ljevorukog bacača da uokviri razbijanje lopti desnorukog bacača. Desnoruki hvatač hvata [[lopta|loptu]] za lomljenje dešnjaka preko njegovog tijela, a njegova rukavica izlazi iz zone udarca. Ljevoruki hvatač bi mogao uhvatiti teren koji se kreće u zonu udarca i stvoriti bolju metu za sudiju.}}
* U rukometu sa četiri zida, tipska strategija je igranje duž lijevog zida primoravajući protivnika da koristi svoju lijevu ruku za suprotstavljanje napadu i igranje na snagu lijevorukog takmičara.
* U [[rukomet]]u, ljevoruki igrači imaju prednost na desnoj strani terena kada napadaju, dobijaju bolji ugao, a odbrambeni igrači mogu biti nenaviknuti na njih. Kako je malo ljudi ljevorukih, postoji potražnja za takvim igračima.
* U [[vaterpolo|vaterpolu]], pozicija centarfora ima prednost u okretanju i šutiranju po mreži kada se okreće u obrnutom smjeru kako se očekuje od centra protivničke odbrane i postiže bolju poziciju za postizanje gola. Ljevoruki vozači su obično na desnoj strani terena, jer mogu dobiti bolje uglove da dodaju loptu ili šutiraju na gol.
* [[Hokej na ledu]] obično koristi strategiju u kojoj odbrambeni par uključuje jednog ljevorukog i jednog desnorukog defanzivca. Nesrazmjerno veliki broj hokejaša na svim pozicijama, njih 62 posto, šutira lijevo, iako to ne znači da je nužno ljevak.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|title=Depleted Sabres defense thrives|last=Hoppe|first=Bill| name-list-style = vanc |work=Buffalo Hockey Beat|publisher=Olean Times Herald|date=January 23, 2017|access-date=January 23, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181216031952/http://www.buffalohockeybeat.com/depleted-sabres-defense-thrives/|archive-date=December 16, 2018|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* U [[američki fudbal|američkom fudbalu]], desnolrukost/ljevorukost bekova utiče na obrasce blokiranja na ofanzivnoj liniji. Tjesan krajevi, kada se koristi samo jedan, obično se postavljaju na istoj strani kao bacačka ruka kvoterbeka, dok [[ofanzivni napad]] na suprotnoj ruci, koja štiti kvoterbekovu &quot;slijepu stranu&quot; je obično najcjenjeniji član ofanzivne linije. Prijemnici se također moraju prilagoditi suprotnom okretu.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Greene |first1=Nick |title=Why Left-Handed Quarterbacks Are So Rare |url=https://slate.com/culture/2020/11/tua-tagovailoa-left-handed-quarterbacks-rare-nfl.html |access-date=5 November 2020 |work=Slate|date=2 November 2020}}&lt;/ref&gt; Iako neuobičajeno, bilo je nekoliko [[Popis ljevorukih bekova|istaknutih ljevorukih bekova]].
* U [[boćanje|boćanju]], uzorak ulja koji se koristi na stazi za kuglanje kvari se brže što se više puta kugla kotrlja niz stazu. Kuglači moraju neprestano prilagođavati svoje udarce kako bi kompenzirali promjenu rotacije lopte dok se igra ili serija igra i ulje se mijenja u odnosu na izvorni uzorak. Ljevoruki bacač kugle natječe se na suprotnoj strani staze u odnosu na desnorukog bacača i stoga ima manje problema s originalnim položajem ulja. To znači da ljevoruki bacači kugle moraju rjeđe prilagođavati svoj udarac nego desnoruki bacači kugle u timskim natjecanjima ili kvalifikacijskim rundama gdje je moguće 4-10 ljudi po kompletu od dvije staze. To im može omogućiti da ostanu dosljedniji. Međutim, ova prednost nije prisutna u zagrađenim rundama i finalima turnira gdje su mečevi 1 na 1 na par staza.

=== Spol ===
Prema meta-analizi 144 studije, ukupno 1.787.629 učesnika, najbolja procjena omjera šanse za muškarce i žene bila je 1,23, što ukazuje da je 23% veća vjerovatnoća da će muškarci biti ljevoruki. Naprimjer, ako je incidencija ljevorukosti žena bila 10%, onda bi učestalost muške ljevorukosti bila otprilike 12% (10% incidencije ljevorukosti među ženama pomnoženo s omjerom šanse od 1:1,23 za žene : muškarci daje 12,3% učestalosti ljevorukosti među muškarcima).&lt;ref name=&quot;Papadatou&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Papadatou-Pastou M, Martin M, Munafò MR, Jones GV | title = Sex differences in left-handedness: a meta-analysis of 144 studies | journal = Psychological Bulletin | volume = 134 | issue = 5 | pages = 677–699 | date = September 2008 | pmid = 18729568 | doi = 10.1037/a0012814 }}&lt;/ref&gt;

=== Seksualnost i rodni identitet ===
Neka istraživanja koja ispituju odnos između desno/ljevorukosti i seksualne orijentacije izvještavaju da nesrazmjerna manjina homoseksualnih osoba pokazuje ljevorukost,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lalumière ML, Blanchard R, Zucker KJ | title = Sexual orientation and handedness in men and women: a meta-analysis | journal = Psychological Bulletin | volume = 126 | issue = 4 | pages = 575–92 | date = July 2000 | pmid = 10900997 | doi = 10.1037/0033-2909.126.4.575 }}&lt;/ref&gt; iako su nalazi pomiješani.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mustanski BS, Bailey JM, Kaspar S | s2cid = 29217315 | title = Dermatoglyphics, handedness, sex, and sexual orientation | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 31 | issue = 1 | pages = 113–22 | date = February 2002 | pmid = 11910784 | doi = 10.1023/A:1014039403752 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Williams |first1=Terrance J. |last2=Pepitone |first2=Michelle E. |last3=Christensen |first3=Scott E. |last4=Cooke |first4=Bradley M. |last5=Huberman |first5=Andrew D. |last6=Breedlove |first6=Nicholas J. |last7=Breedlove |first7=Tessa J. |last8=Jordan |first8=Cynthia L. |last9=Breedlove |first9=S. Marc |title=Finger-length ratios and sexual orientation |journal=Nature |date=March 2000 |volume=404 |issue=6777 |pages=455–456 |doi=10.1038/35006555 |pmid=10761903 |bibcode=2000Natur.404..455W |s2cid=205005405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schwartz G, Kim RM, Kolundzija AB, Rieger G, Sanders AR | s2cid = 24358057 | title = Biodemographic and physical correlates of sexual orientation in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 39 | issue = 1 | pages = 93–109 | date = February 2010 | pmid = 19387815 | doi = 10.1007/s10508-009-9499-1 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2001. je također otkrila da muškarci čiji [[rodni identitet]] nije u skladu sa spolom koji im je dodeljen pri rođenju, imaju više nego dvostruko veće šanse da budu ljevoruki nego klinički [[kontrolna grupa]] (19,5% naspram 8,3 %).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zucker KJ, Beaulieu N, Bradley SJ, Grimshaw GM, Wilcox A | s2cid = 4987839 | title = Handedness in boys with gender identity disorder | journal = Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines | volume = 42 | issue = 6 | pages = 767–76 | date = September 2001 | pmid = 11583249 | doi = 10.1111/1469-7610.00773 }}&lt;/ref&gt;

[[Parafilija|Parafilije]] (atipski seksualni interesi) su takođe povezane sa većom stopom ljevorukosti. Studija iz 2008. koja je analizirala seksualne fantazije 200 muškaraca otkrila je da su &quot;povišeni parafilni interesi bili u korelaciji s povišenom nedesnorukošću&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rahman Q, Symeonides DJ | s2cid = 22274418 | title = Neurodevelopmental correlates of paraphilic sexual interests in men | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 37 | issue = 1 | pages = 166–72 | date = February 2008 | pmid = 18074220 | doi = 10.1007/s10508-007-9255-3 }}&lt;/ref&gt; Veća stopa levorukosti je takođe dokumentovana među [[pedofilija|pedofilima]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Blanchard R, Kolla NJ, Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Kuban ME, Blak T | s2cid = 220359453 | title = IQ, handedness, and pedophilia in adult male patients stratified by referral source | journal = Sexual Abuse | volume = 19 | issue = 3 | pages = 285–309 | date = September 2007 | pmid = 17634757 | doi = 10.1177/107906320701900307 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cantor JM, Klassen PE, Dickey R, Christensen BK, Kuban ME, Blak T, Williams NS, Blanchard R | s2cid = 6427342 | display-authors = 6 | title = Handedness in pedophilia and hebephilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 34 | issue = 4 | pages = 447–59 | date = August 2005 | pmid = 16010467 | doi = 10.1007/s10508-005-4344-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bogaert AF | s2cid = 28513717 | title = Handedness, criminality, and sexual offending | journal = Neuropsychologia | volume = 39 | issue = 5 | pages = 465–9 | year = 2001 | pmid = 11254928 | doi = 10.1016/S0028-3932(00)00134-2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dyshniku F, Murray ME, Fazio RL, Lykins AD, Cantor JM | s2cid = 25667170 | title = Minor Physical Anomalies as a Window into the Prenatal Origins of Pedophilia | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 44 | issue = 8 | pages = 2151–9 | date = November 2015 | pmid = 26058490 | doi = 10.1007/s10508-015-0564-7 }}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2014. koja pokušava analizirati biološke markere [[aseksualnost]]i tvrdi da su neseksualni muškarci i žene 2,4 odnosno 2,5 puta vjerovatnije da će biti ljevoruki od svojih heteroseksualnih vršnjaka.&lt;ref name=Yule&gt;{{cite journal | vauthors = Yule MA, Brotto LA, Gorzalka BB | s2cid = 5347734 | title = Biological markers of asexuality: Handedness, birth order, and finger length ratios in self-identified asexual men and women | journal = Archives of Sexual Behavior | volume = 43 | issue = 2 | pages = 299–310 | date = February 2014 | pmid = 24045903 | doi = 10.1007/s10508-013-0175-0 }}&lt;/ref&gt;

=== Stope smrtnosti u borbi ===
Studija na Univerzitetu [[Durham]]—koja je ispitivala podatke o smrtnosti igrača [[kriket]]a čija je ruka bila stvar javnog zapisa—našla je da su ljevoruki muškarci gotovo dvostruko vjerojatniji da će poginuti u ratu nego njihovi dešnjaci.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aggleton JP, Kentridge RW, Neave NJ | title = Evidence for longevity differences between left handed and right handed men: an archival study of cricketers | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 47 | issue = 3 | pages = 206–9 | date = June 1993 | pmid = 8350033 | pmc = 1059767 | doi = 10.1136/jech.47.3.206 }}&lt;/ref&gt; Studija je teoretizirala da je to zato što je oružje i druga oprema dizajnirana za dešnjake. „Mogu da saosećam sa svim onim ljevorukim igračima kriketa koji su otišli u rani grob pokušavajući da očajnički gađaju pravo sa desnorukim Lee Enfieldom 303“, napisao je novinar pregledavajući studiju u novinama za kriket.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Jonathan|first=Rice| name-list-style = vanc |date=February 1995|title=Left For Dead|journal=Wisden Cricket Monthly}}&lt;/ref&gt; Nalazi ponavljaju one iz prethodnih američkih studija, koje su otkrile da su ljevoruki američki mornari imali 34% veću vjerovatnoću da će doživjeti ozbiljnu nesreću od njihovih dešnjaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.newscientist.com/article/mg14119163-000-science-sudden-death-for-left-handers/ |title=Science: Sudden death for left-handers|last= Brown |first = William | name-list-style = vanc |website=New Scientist|language=en-US|access-date=2020-02-01}}&lt;/ref&gt;

== Epizodno pamćenje==
Visok nivo desnorukosti/ljevorukosti (bilo da se snažno favorizuje desno ili lijevo) povezan je sa lošijim [[epizodni poremećaj|epizodnim pamćenjem]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Propper RE, Christman SD, Phaneuf KA | s2cid = 2989930 | title = A mixed-handed advantage in episodic memory: a possible role of interhemispheric interaction | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 33 | issue = 4 | pages = 751–7 | date = June 2005 | pmid = 16248339 | doi = 10.3758/BF03195341 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sahu A, Christman SD, Propper RE | title = The contributions of handedness and working memory to episodic memory | journal = Memory &amp; Cognition | volume = 44 | issue = 8 | pages = 1149–1156 | date = November 2016 | pmid = 27259533 | doi = 10.3758/s13421-016-0625-8 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i sa lošijom komunikacijom između [[moždana hemisfera|moždanih hemisfera]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Prichard E, Propper RE, Christman SD | title = Degree of Handedness, but not Direction, is a Systematic Predictor of Cognitive Performance | language = en | journal = Frontiers in Psychology | volume = 4 | pages = 9 | date = 2013 | pmid = 23386836 | doi = 10.3389/fpsyg.2013.00009 | pmc = 3560368 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; što može dati lošiju emocijsku obradu, iako [[bilateralna stimulacija]] može smanjiti takve efekte.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shobe ER | title = Independent and collaborative contributions of the cerebral hemispheres to emotional processing | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 8 | pages = 230 | date = 2014-04-22 | pmid = 24795597 | pmc = 4001044 | doi = 10.3389/fnhum.2014.00230 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Spielberg JM, Heller W, Miller GA | title = Hierarchical brain networks active in approach and avoidance goal pursuit | journal = Frontiers in Human Neuroscience | volume = 7 | pages = 284 | date = 2013-06-17 | pmid = 23785328 | pmc = 3684100 | doi = 10.3389/fnhum.2013.00284 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== ''[[Corpus callosum]]'' ==
Visok nivo dwsnorukosti/ljevorukosti povezan je sa manjim ''[[corpus callosum]]'', dok je niska povezanost sa većim.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Luders |first1=Eileen |last2=Cherbuin |first2=Nicolas |last3=Thompson |first3=Paul M. |last4=Gutman |first4=Boris |last5=Anstey |first5=Kaarin J. |last6=Sachdev |first6=Perminder |last7=Toga |first7=Arthur W. |title=When more is less: Associations between corpus callosum size and handedness lateralization |journal=NeuroImage |date=August 2010 |volume=52 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1016/j.neuroimage.2010.04.016 |pmid=20394828 |pmc=2903194 }}&lt;/ref&gt;

==Negativne konotacije i diskriminacija==

Štaviše, osim neugodnosti, ljevoruki ljudi su historijski smatrani nesretnima ili čak zlonamjernima zbog svoje različitosti od strane dešnjaka. Na mnogim jezicima, uključujući engleski, riječ za pravac &quot;desno&quot; također znači &quot;ispravno&quot; ili &quot;ravno&quot;. Kroz historiju, biti ljevoruk se smatralo negativnim ili zlim; čak iu 20. stoljeću, ljevoruku decu su učitelji tukli jer su pisali lijevom rukom.

Latinski pridjev ''sinister'' znači &quot;lijevo&quot; kao i &quot;nesrećni&quot;, a ovo dvostruko značenje opstaje u evropskim izvedenicama latinskog, uključujući engleske riječi &quot;sinister&quot; (što znači i &quot;zlo&quot; i &quot;slijevo na nosiocu&quot;) i &quot;ambisinister&quot; što znači &quot;nezgodan ili nespretan s obje ili bilo kojom rukom&quot;.

Mnogo je negativnih konotacija povezanih sa izrazom &quot;ljevoruk&quot;: nespretan, nevješt, nesretan, neiskren, zlokoban, zlonamjeran i tako dalje. &quot;Kompliment za ljevoruku&quot; je onaj koji ima dva značenja, od kojih je jedno nelaskavo primaocu. Na [[francuski|francuskom]], &quot;gauche&quot; znači i &quot;lijevo&quot; i &quot;nezgodno&quot; ili &quot;nespretno&quot;, dok &quot;droit(e)&quot; (srodno na engleski &quot;direktan&quot; i povezano sa &quot;spretnim&quot;) znači i &quot;ispravno&quot; i &quot;u pravu&quot;, kao i &quot;zakon&quot; i pravni smisao &quot;prave&quot;. Ime &quot;Dexter&quot; potiče od latinskog za &quot;pravo&quot;, kao i riječ &quot;dexterity&quot; što znači ručna vještina. Kako su sve ovo vrlo stare riječi, one bi imale tendenciju da podrže teorije koje ukazuju na to da je dominacija dešnjaka izuzetno stara pojava.
[[Crna magija]] se ponekad naziva &quot;[[ljevoruka staza]]&quot;.

Do nedavno u [[Tajvan]]u (i još uvijek u [[Kina|kontinentalnoj Kini]], [[Japan]]u i [[Koreja|Sjevernoj i Južnoj Koreji]]), ljevoruki ljudi su bili prisiljeni da pređu na desnorukost, ili barem pređu na pisanje desnom rukom. Zbog važnosti [[redoslijed poteza|redosljeda poteza]], koji je razvijen za udobnu upotrebu dešnjacima, smatra se da je teže pisati čitljive kineske znakove lijevom rukom nego pisati latinična slova, iako je poteškoća subjektivna i zavisi od pisca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm|title=A question of the left being right – and normal|work=China Daily|date=February 22, 2008|access-date=2011-01-19| archive-url= https://web.archive.org/web/20110124025533/http://china.org.cn/english/LivinginChina/243637.htm| archive-date= January 24, 2011 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; Budući da pisanje pri pomicanju ruke od njene strane prema drugoj strani tijela može uzrokovati mrlje ako se vanjskoj strani šake dozvoli da se povuče preko pisanja, pisanje [[latinica|latinicom]] bi moglo biti manje izvodljivo lijevom ruka nego desnom pod određenim okolnostima. Suprotno tome, alfabeti s desna na lijevo, kao što su [[arapski]] i [[hebrejski]], općenito se smatraju lakšim za pisanje lijevom rukom. U zavisnosti od položaja i nagiba papira za pisanje , i metoda pisanja, lijevoruki može pisati jednako uredno i efikasno ili jednako neuredno i sporo kao i dešnjaci. Obično ljevoruko dijete treba naučiti kako pravilno pisati lijevom rukom, budući da samostalno otkrivanje udobne metode pisanja lijevom rukom možda neće biti jednostavno.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | title = Erste deutsche Beratungs- und Informationsstelle für Linkshänder und umge-schulte Linkshänder | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20130922143207/http://www.lefthander-consulting.org/deutsch/InfoSchreiben.htm | archive-date = 2013-09-22 | work = lefthander-consulting.org  | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://handedness.org/action/leftwrite.html | work = Handedness Research Institute | title = Teaching Left-Handers to Write | archive-url =  https://web.archive.org/web/20130923084340/http://handedness.org/action/leftwrite.html | archive-date=2013-09-23 | access-date = 21 September 2013 }}&lt;/ref&gt;

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], sva ljevoruka djeca su bila prisiljena pisati desnom rukom u sovjetskom školskom sistemu.&lt;ref&gt;А. П. Чуприков, В. Д. Мишиев. // Латеральность населения СССР в конце 70-х и начале 80-х годов. К истории латеральной нейропсихологии и нейропсихиатрии. Хрестоматия. Донецк, 2010, 192 с.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;А. П. Чуприков, Е. А. Волков. // Мир леворуких. Киев. 2008.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Kardinalni smjer]]
* [[U smjeru kazaljke na satu]], koji također govori u smjeru suprotnom od kazaljke na satu/u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dva pojma za suprotan smisao rotacije
* [[Lateralnost]]
* [[Saobraćaj na lijevoj i desnoj strani]]
* [[Okularna dominacija]]
* [[Pravilno desno i ispravno lijevo]]
* [[Relativni smjer]]
* [[Neuroanatomija ruku]]
* ''[[Situs inversus]]''
* [[Blizanci i hendikepiranost]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wiktionary}}
{{Commons category|Left-handedness}}
* [https://www.sciencedaily.com/releases/2006/04/060414010532.htm Lefties Have The Advantage In Adversarial Situations], ScienceDaily, April 14, 2006.
* [http://www.scq.ubc.ca/?p=74 Science Creative Quarterly's overview of some of the genetic underpinnings of left-handedness]
* [http://www.commonties.com/blog/2006/09/13/i-was-a-rebel/ A left-handed senior citizen recalls the emotional torment he faced at a New York public school in the 1920s.] (Audio slideshow)
* Woznicki, Katrina (2005). [http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/BreastCancer/1810 &quot;Breast Cancer Risk Doubles for Southpaw Women&quot;], MedPage Today, 26 September.
* ''Hansard'' (1998). &quot;[https://publications.parliament.uk/pa/cm199798/cmhansrd/vo980722/debtext/80722-15.htm Left-handed Children]&quot;, Debate contribution by the Rt Hon. Mr. Peter Luff (MP for Mid-Worcestershire), House of Commons, 22 July.
* {{cite book | title = Is your Child Left-Handed? Why, according to psychological tests, left-handed people ought to remain so | url = https://books.google.com/books?id=EikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA22 | publisher = Popular Science | date = December 1918 | page = 22 }}
* [http://papers.nber.org/papers/w12387.pdf Handedness and Earnings] / [https://web.archive.org/web/20070314134323/http://blogs.reuters.com/2006/08/11/higher-paychecks-a-left-handed-compliment/ Higher paychecks: a left-handed compliment?]
* [https://web.archive.org/web/20090324225537/http://www.ucd.ie/geary/publications/2004/laterality.pdf Handedness &amp; earnings, published in Journal of Human Resources 2007]
* [http://handedness.org/ Handedness Research Institute]
* [http://www.livescience.com/19968-study-reveals-lefties-rare.html Study Reveals Why Lefties Are Rare]

{{Desnorukost/ljevorukost}}
{{Lateralnost}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ruka]]
[[Kategorija:Hiralnost]]
[[Kategorija:Diskriminacija]]
[[Kategorija:Mentalni procesi]]
[[Kategorija:Asimetrija]]</text>
      <sha1>kbarqztozhueqv3dm9q6lbnfx9lv4ma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desnorukost-ljevorukost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492459</id>
    <redirect title="Desnorukost/ljevorukost" />
    <revision>
      <id>3425825</id>
      <timestamp>2022-07-26T19:01:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Desnorukost/ljevorukost]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Desnorukost/ljevorukost]]</text>
      <sha1>gnbcu86eprj6ch7u1c4zdloknzrzhbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desnorukost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492460</id>
    <redirect title="Desnorukost/ljevorukost" />
    <revision>
      <id>3425826</id>
      <timestamp>2022-07-26T19:02:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Desnorukost/ljevorukost]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Desnorukost/ljevorukost]]</text>
      <sha1>gnbcu86eprj6ch7u1c4zdloknzrzhbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljevorukost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492461</id>
    <redirect title="Desnorukost/ljevorukost" />
    <revision>
      <id>3425827</id>
      <timestamp>2022-07-26T19:03:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Desnorukost/ljevorukost]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Desnorukost/ljevorukost]]</text>
      <sha1>gnbcu86eprj6ch7u1c4zdloknzrzhbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Divlje jagode (album)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>492462</id>
    <revision>
      <id>3425835</id>
      <timestamp>2022-07-26T20:12:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Parametri u infokutiji. */ novi odlomak</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="537" xml:space="preserve">== Parametri u infokutiji. ==

Potrebno je zamijeniti parametre u infokutiji! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:12, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>hblzw7fmyaufb94s1rd9i29nl981u8v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425839</id>
      <parentid>3425835</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="761" xml:space="preserve">== Parametri u infokutiji. ==

Potrebno je zamijeniti parametre u infokutiji! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:12, 26 juli 2022 (CEST)
Kad budem radio ovu stranicu promijeniću parametre. Ako se još šta bude trebalo mijenjati pomoć je uvijek dobrodošla.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 23:14, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>raauw9dnw1kxgz765p3dl9hi2ap2i9l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425843</id>
      <parentid>3425839</parentid>
      <timestamp>2022-07-26T21:29:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1243" xml:space="preserve">== Parametri u infokutiji. ==

Potrebno je zamijeniti parametre u infokutiji! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:12, 26 juli 2022 (CEST)
:Kad budem radio ovu stranicu promijeniću parametre. Ako se još šta bude trebalo mijenjati pomoć je uvijek dobrodošla. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 23:14, 26 juli 2022 (CEST)
::Malo sam doradio!--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 23:29, 26 juli 2022 (CEST)</text>
      <sha1>ow88vdauzof14yktc6wqj439kqf4sru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Talashi466</title>
    <ns>2</ns>
    <id>492464</id>
    <revision>
      <id>3425859</id>
      <timestamp>2022-07-27T05:39:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Talashi466</username>
        <id>144604</id>
      </contributor>
      <comment>Kindly visit my site.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" xml:space="preserve">https://twitter.com/TalaShi9</text>
      <sha1>8ut07k4guxj2qn5gnfnvtnig21dw3il</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>