Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.39.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk Topic 0 1058 3427831 3377984 2022-08-13T22:19:19Z Jarash 11450 Nepotrebno preusmjeravanje wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Austrija | izvorno_ime = ''{{jezik|de|Republik Österreich}}'' | ime_genitiv = Austrije | zastava = Flag of Austria.svg | grb = Austria Bundesadler.svg | uzrečica = | himna = [[Land der Berge, Land am Strome]] <br><small>({{bs|Zemlja planina, zemlja na rijeci}})</small><center>[[Datoteka:Land der Berge Land am Strome instrumental.ogg]]</center> | mapa = EU-Austria.svg | glavni_grad = [[Beč]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|48|12|31|N|16|22|21|E}} | najveći_grad = [[Beč]] | službeni_jezik = [[Njemački jezik|njemački]] <br /> Regionalni jezici: <br /> [[slovenski jezik|slovenski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Mađarski jezik|mađarski]] | etničke_grupe = 81,1% [[Austrijanci]] <br/> 6,3% [[Južni Slaveni]] <br/> 2,7% [[Nijemci]] <br/> 2,2% [[Turci]] <br/> 11,5% ostali | državno_uređenje = Republika | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Austrije|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Alexander Van der Bellen]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak kancelara Austrije|Kancelar]] | vladar_druga_vlast = [[Karl Nehammer]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = [[Sporazum o ponovnom uspostavljanju Austrije]] | nezavisnost_priznato = 27. juli 1955. | površina = {{Pov|AT||2}} | po_površini_na_svijetu = 115. na svijetu | procenat_vode = 0,84% | stanovnika = {{BrSt|AT}} | stanovnika_godina             = {{BrStDa|AT}} | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 92. na svijetu | gustoća = 99 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 99. na svijetu | bdp_ukupno = {{povećanje}}$461.432 billion<ref name="imf2">{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?sy=2017&ey=2020&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=70&pr1.y=9&c=122&s=NGDP_RPCH%2CNGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a=|title=Austria |publisher=[[International Monetary Fund]]|date=1 April 2018|access-date=6 December 2021}}</ref> | bdp_godina = Procjena 2021. | po_broju_bdp_na_svijetu = 17. na svijetu | bdp_per_capita = {{povećanje}}$51.936 | hdi = {{povećanje}}0.922 | hdi_godina = 2019 | hdi_nivo = 14. na svijetu | po_broju_hdi_na_svijetu = {{color|#009900|visok}} | gini = 27,0 | gini_godina = 2020 | po_broju_gini_na_svijetu = 14. na svijetu | valuta = [[Euro]] | vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC+1]]) <br/> - ljeti [[CEST]] ([[UTC+2]]) | najveća_tačka_ime = [[Großglockner]] | najveća_tačka_metara = 3798 | najveće_jezero_ime = [[Nežidersko jezero|Nežidersko]] | najveće_jezero_površina = 315 | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = 26. oktobar | internetski_nastavak = [[.at]] | pozivni_broj = 43 | komentar = }} [[Datoteka:Austria Romana.png|Karta rimskih provincija na području današnje Austrije|mini|desno]] [[Datoteka:Ostarrichi.jpg|Faksimil darovnog ugovora u kojem se prvi put spominje Austrija|desno|mini]] [[Datoteka:Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg|mini|desno|Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]]]] [[Datoteka:Cisleithanien Transleithanien.png|mini|desno|Podjela Austrijskog Carstva na austrijski i mađarski dio]] [[Datoteka:Austria 1945-55.png|mini|desno|Savezničke okupacijske zone u Austriji nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]]] [[Datoteka:Karte Nationalparks Österreich.png|desno|mini|Karta nacionalnih parkova u Austriji]] [[Datoteka:Grossglockner from SW.jpg|mini|[[Großglockner]], najviši vrh Austrije (3.798 m)]] [[Datoteka:Heinz Fischer.jpg|mini|desno|Predsjednik Austrije od 2004. do 2016. [[Heinz Fischer]]]] [[Datoteka:Austria Parlament Athena.jpg|mini|desno|Zgrada austrijskog parlamenta u Beču]] '''Austrija''' ({{jez-de|Österreich}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|De-Österreich.oga|izgovor}}/}}), službeno '''Republika Austrija''' ({{jez-de|Republik Österreich|linkovi=ne}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|Republik Österreich.ogg|izgovor}}/}}), jest [[federacija]] u [[srednja Evropa|srednjoj Evropi]] sa {{BrSt|AT}} stanovnika ({{BrStDa|AT}}){{BrStRe|AT}} Graniči sa [[Češka|Češkom]] i [[Njemačka|Njemačkom]] na sjeveru, [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na istoku, [[Slovenija|Slovenijom]] i [[Italija|Italijom]] na jugu i [[Švicarska|Švicarskom]] i [[Lihtenštajn]]om na zapadu. Prostire se na 83.871&nbsp;km² i ima [[planinska klima|alpsku klimu]]. To je planinska zemlja koja je smještena unutar [[Alpe|Alpa]] i [[kontinentalna država]], jer nema izlaz na [[more]]. Većina stanovništva govori lokalnim [[bavarski jezik|bavarskim]] dijalektom [[njemački jezik|njemačkog jezika]], koji je službeni jezik države. Drugi lokalni jezici jesu [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Slovenski jezik|slovenski]]. Korijeni današnje Austrije datiraju još iz vremena [[Habsburg (dinastija)|dinastije Habsburg]] kada je većina zemlje bila dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Od vremena [[Reformacija|reformacije]] mnogi sjevernonjemački kneževi, prezirući autoritet cara, koristili su [[protestantizam]] kao zastavu pobune. [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]], u kojem su utjecaj imali [[Švedska|Kraljevina Švedska]] i [[Kraljevina Francuska]], došlo je do uspona [[Pruska|Pruske]], a Napoleonova invazija oslabila je moć cara. Tokom 17. i 18. stoljeća Austrija je bila u mogućnosti zadržati svoju poziciju kao jedna od [[velike sile|velikih sila]] Evrope. Kao odgovor na [[krunisanje]] [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]] za francuskog kralja, Austrija se 1804. proglasila [[Austrijsko Carstvo|carstvom]]. Nakon Napoleonovog poraza [[Kraljevina Pruska|Pruska]] se pojavila kao glavni konkurent Austrije. Austrijski poraz od Pruske u [[bitka kod Königgratza|bici kod Königgratza]] za vrijeme [[Austrijsko-pruski rat|Austrijsko-pruskog rata]] 1866. otvorio je put Pruskoj da uspostavi kontrolu nad ostatkom Njemačke. Carstvo je 1867. [[Austro-ugarska nagodba|reformirano]] u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Nakon poraza od Francuske 1870. u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] Austrija je izostavljena iz formiranja novog [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Za vrijeme [[Julska kriza|Julske krize]] 1914, zbog atentata na austrijskog nadvojvodu [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], Njemačka se pridružila Austriji u izdavanju ultimatuma [[Srbija|Srbiji]], koji je doveo do proglašenja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Nakon raspada Habsburškog (Austro-Ugarskog) carstva 1918. Austrija je usvojila i koristila ime [[Njemačka Austrija|Republika Njemačka Austrija]] u pokušaju da se ujedini s [[Vajmarska republika|Njemačkom]], ali joj je bilo zabranjeno [[mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Layeu|mirovnim sporazumom u Saint-Germain-en-Layeu]] 1919. godine. [[Prva Austrijska republika]] osnovana je 1919. [[Anschluss]]om 1938. Austriju je okupirala i anektirala [[Treći Rajh|nacistička Njemačka]]. To je trajalo sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945, nakon čega je Njemačka okupirana od strane saveznika a Austrija obnavlja svoj bivši demokratski ustav. [[Austrijski državni ugovor|Državnim ugovorom]] 1955. Austrija je ponovo uspostavljena kao suverena država, okončavši okupaciju. Iste godine [[Parlament Austrije]] usvojio je [[Deklaracija o neutralnosti|Deklaraciju o neutralnosti]], tako da je postala trajno [[neutralnost|neutralna država]]. Danas je Austrija [[parlamentarna demokratija|parlamentarna demokratska]] država koja se sastoji od [[Austrijske pokrajine|devet pokrajina]]. Glavni i najveći grad, s više od 1,7 miliona stanovnika, jest [[Beč]]. Austrija je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, s nominalnim BDP-om po stanovniku 52.216 $. Ova zemlja razvila je visok standard življenja i 2014. rangirana je na 21. mjesto u svijetu po [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksu ljudskog razvoja]]. Članica je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] od 1955, pridružila se [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 1995. i osnivač je [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Potpisala je [[Šengenski sporazum]] 1995. i usvojila evropsku valutu [[euro]] 1999. == Historija == {{Glavni|Historija Austrije}} === Starije kameno doba === Područje Austrije bilo je naseljeno i u [[Paleolit|starijem kamenom dobu]], o čemu svjedoči i jedan od najvrijednijih nalaza [[Arheologija|arheologije]] u Austriji tzv. [[Venera iz Willendorfa|Willendorfska Venera]]. Nastala je oko 25.000 godina p. n. e. na području današnjeg Willendorfa kod [[Wachau]]a u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Pronađena je 1908. godine, a danas se nalazi u Prirodno-historijskom muzeju u [[Beč]]u === Kelti, rimske provincije === Na području današnje Austrije [[Kelti|keltska]] plemena - Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo Noricum. Ovo kraljevstvo bilo je poznato po izvozu željeza, sve do područja današnje [[Italija|Italije]], kao i po svojim konjima. Imali su i svoju kovnicu novca. Širenjem [[Rimska imperija|Rimskog carstva]], kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovima [[Tiberije]]m i [[Druz]]om 15. godine p. n. e. područje današnjeg [[Tirol (pokrajina)|Tirola]] i [[Vorarlberg]]a prelazi u posjed Rima. Rimljani osnivaju [[Provincija|provincije]] ''Norikum'', ''Panonija'' i ''Retija''. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su : ''Solva'' - kod mjesta [[Wagna]], ''Ovilava'' - [[Wels]], ''Lauriacum'' - Lorch kod [[Enns]]a, ''Cetium'' - [[Sankt Pölten]], ''Vidobona'' - [[Beč]], ''Iuavavum'' - [[Salzburg (grad)|Salzburg]]. === Srednji vijek === Nakon što su teritorij današnje Austrije osvajali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franci]], ona dolazi pod vlast dinastije [[Babenberg]]a od 10. do 13. vijeka, kad su ih naslijedili [[Habsburg]]ovci. 976. godine spominje se markgrof [[Leopold I, markrof Austrije|Leopold I]] iz [[Babenberška dinastija|dinastije Babenberg]], kao povjerenik cara [[Oton I, car Svetog rimskog carstva|Otona I]]. Prvo spominjanje Austrije, kao ''Ostarrîchi'' <ref name="Geschichte">'''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich'', {{ISBN|978-3-453-21622-8}}, Heyne Verlag München {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> zabilježeno je 1. novembra 996. godine u ugovoru o poklonu 950 [[hektar|ha]] zemljišta, cara [[Oton III, car Svetog rimskog carstva|Otona III]], [[biskup]]u od Freisinga u okolini današnje općine [[Neuhofen an der Ybbs]] u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] rječima: :''...in regione vulgari vocabulo '''Ostarrîchi''' in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.'' Oko 1000. godine pojavljuju se imena za Austriju, koja imaju i druga značenja, kao npr. ''in orientali regno'', ''in oriente'', ''Osterland'' ''Austria'' i ''terra orientalis''. Danas većina jezika naziva Austriju tim imenom, izuzev [[Slovački jezik|slovačkog]] ''Rakúsko'', [[Češki jezik|češkog]] ''Rakousko'' i [[Finski jezik|finskog]] jezika ''Itävalta''. Izumiranjem dinastije Babenberg, [[Rudolf I, kralj Njemačke|Rudolf Habsburški]] 1240. godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije Habsburg, te uzima ime Rudolf I. vojvoda austrijski i štajerski. [[Dinastija Habsburg]] vladala je Austrijom sve do svog izumiranja [[1780]]. godine, kada ju je naslijedila [[lotarinška dinastija]] pod imenom Habsburg-Lotaringija. === Austrijsko Carstvo === Raspadom Svetog Rimskog Carstva 1804. godine, [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]], kao poslijednji vladar tog carstva osniva [[Austrijsko Carstvo]] i uzima ime Franjo I, austrijski car. Carstvo se prostiralo na područjima današnje Austrije, [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunija|Rumunije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]], sjevernih dijelova [[Italija|Italije]], kao i dijelova [[Poljska|Poljske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. === Austro-Ugarska monarhija === Austrijsko Carstvo je [[1867]]. godine podijeljeno je kao dvojna monarhija, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na austrijski i mađarski dio. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Austrija okupira Bosnu i Hercegovinu, koju 1908. godine anektira. Napadom Austro-Ugarske na [[Srbija|Srbiju]] 1914. godine započeo je Prvi svjetski rat. Sa ukupnom površinom od 676.615&nbsp;km² Austro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u Evropi, a po broju stanovnika sa oko 53 miliona 1914. godine, treća u Evropi. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je [[Mirovni sporazum u Saint-Germain-en-Laye|mirovnim ugovorom u Saint-Germainu]] i [[Mirovni sporazum u Trianonu|mirovnim sporazumom u Trianonu]] 1918. godine, nastala Austrija u današnjim granicama, nazvana ''Prva Republika'', sa prvim predsjednikom vlade [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. [[1938]]. godine Austriju je pripojila nacistička [[Treći Rajh|Njemačka]]. === Anschluss i Drugi svjetski rat === {{Glavni|Anschluss}} Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. saveznici su podijelili Austriju na četiri okupacijske zone sve do 1955, kad je stekla potpunu nezavisnost, pod uvjetom da ostane neutralna te da se odrekne težnji za ponovnim pripojenjem Njemačkoj. Dana 27. aprila 1945. proglašena je privremena vlada na čelu s [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. Ta vlada proglašava uspostavljanje tzv. ''Druge Republike'' i upravlja Austrijom, s manjim promjenama, sve do prvih legitimnih [[Izbori za skupštinu Austrije 1949.|izbora 1949.]] Nakon deset godina okupacije od Saveznika Austrija u Beču 15. maja 1955. potpisuje [[Austrijski državni ugovor]], čime se zvanično potvrđuje austrijska nezavisnost i savezničke trupe napuštaju Austriju. === Savremeno doba === Austrija je 1995. postala članica [[Evropska unija|Evropske unije]], a 1999. uvela je valutu [[euro]]. == Simboli == === Zastava === [[Zastava Austrije]] ima tri jednaka vodoravna polja, crvene (vrh), bijele i crvene boje. Smatra se da je zastava Austrije, uz [[Zastava Danske|dansku zastavu]], među najstarijim nacionalnim zastavama na svijetu. Prema legendi, zastavu je izmislio [[vojvoda]] Leopold V Austrijski (1157–1194) za vrijeme žestoke bitke tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]]. Nakon bitke njegova borbena odora bila je potpuno natopljena krvlju, ali je, kad je skinuo pojas, platno ispod njega bilo čisto. Pod dojmom ovog prizora usvojio je boje i raspored za svoju zastavu. Zastavu je zapravo u 13. stoljeću oblikovao vojvoda Fridrik II Austrijski (1210–1246; poznat kao Fridrik Svadljivi), posljednji iz [[Dinastija|dinastije]] Babenberg. Htio je veći stepen nezavisnosti od [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]], pa je napravio novi [[grb]]: crveno polje sa srebrnom vrpcom. Najstariji prikaz nove zastave nalazi se na pečatu koji se čuva u [[samostan]]u Lilinenfeld u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], s datumom 30. novembar 1230. === Grb === [[Grb Austrije]] se kao simbol Austrije koristi od kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Dvoglavi [[orao]], koji je dotad predstavljao staru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]], zamijenjen je jednoglavim orlom. Na prsima orla stari je štit Austrijskog vojvodstva, a isti uzorak poslužio je kao predložak [[Zastava Austrije|austrijske zastave]]. Orao lijevom kandžom drži zlatni srp, a desnom zlatni čekić. Na prvi pogled to bi se moglo dovesti u vezu s [[Komunizam|komunističkom]] simbolikom, ali, kada zlatnom srpu i čekiću pridružimo zlatnu krunu na orlovoj glavi, dobijamo jedinstvo sva tri sloja austrijskog društva – radnika, seljaka i plemstva. Slomljeni željezni okovi na orlovim pandžama simboliziraju oslobođenje Austrije od [[Fašizam|fašizma]] i taj detalj dodan je na grb po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. === Himna === [[Land der Berge, Land am Strome]] ({{jez-bs|Zemljo planina, zemljo na rijekama}}) himna je Austrije od 22. oktobra 1946. Pretpostavljalo se da je melodiju komponirao [[Wolfgang Amadeus Mozart]], ali, prema najnovijim spoznajama muzikologa, kompozicija potječe od jednog njegovog brata među [[masoni]]ma, Johanna Holzera. Na ovu muziku [[Paula von Preradović]], unuka hrvatskog pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]], napisala je tekst. == Geografija == {{Glavni|Geografija Austrije}} Austrija se proteže maksimalno u smjeru zapad-istok 575&nbsp;km, a u pravcu sjever-jug 294&nbsp;km. Približno 60% površine Austrije brdovito je i dio je [[Alpe|Alpa]]. Na istočnoj granici prema [[Češka|Češkoj]] nalaze se obronci [[Karpati|Karpata]]. Nizije su istočno i duž toka [[Dunav]]a te u južnoj [[Štajerska (pokrajina)|Štajerskoj]] i [[Gradišće|Gradišću]], koje je na rubu [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. Ukupno 43% površine Austrije pošumljeno je. Najniža je tačka Hedwighof u općini [[Apetlon]] u Gradišću (114&nbsp;m), a najviši je vrh [[Großglockner]] u Koruškoj (3.798&nbsp;m). === Najviši vrhovi === Osim [[Großglockner]]a, Austrija ima više od 900 vrhova sa visinom iznad 3.000 m.<ref>[http://www.dreitausender.at/ Spisak vrhova viših od 3.000 m] {{de simbol}}</ref> Neki veći vrhovi jesu: * [[Wildspitze]] (3.774 m) * [[Weisskugel]] (3.738 m) * [[Großvenediger]] (3.662 m) * [[Hinterer Brochkogel]] (3.628 m) * [[Hintere Schwärze]] (3.624 m) * [[Similaun]] (3.607 m) * [[Wiesbachhorn]] (3.564 m) * [[Rainerhorn]] (3.560 m) === Rijeke === Najveći dio Austrije, približno 80.566&nbsp;km², pripada slivu [[Dunav]]a, a samo mala područja na zapadu pripadaju slivu [[Rajna|Rajne]] (2.366&nbsp;km²), te na sjeveru slivu [[Laba|Labe]] (918&nbsp;km²). Ostale veće [[rijeka|rijeke]] u Austriji jesu [[Lech (rijeka)|Lech]], [[Isar]], [[Inn]], [[Salzach]], [[Traun]], [[Enns (rijeka)|Enns]], [[Ybbs]], [[Erlauf]], [[Pielach]], [[Traisen]], [[Wienfluss]], [[Fischa]], [[Große Mühl]], [[Kleine Mühl]], [[Rodl]], [[Aist]], [[Kamp]], [[Göllersbach]], [[Rußbach]], [[Thaya]], [[Mura]] i [[Lainsitz]]. === Jezera === Najveće jezero u Austriji jest [[Nežidersko jezero|Nežidersko]] u [[Gradišće|Gradišću]]. Austriji pripada 77% jezera, a ostatak pripada [[Mađarska|Mađarskoj]]. Drugo najveće jezero jest [[Attersee]] (46&nbsp;km²) u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], te [[Traunsee]] (24&nbsp;km²). Austriji pripada i manji dio [[Bodensko jezero|Bodenskog jezera]] na [[Tromeđa|tromeđi]] s [[Granica između Austrije i Njemačke|Njemačkom]] i [[Granica između Austrije i Švicarske|Švicarskom]]. Tačna granica između država na Bodenskom jezeru nije definirana. Osim njih, posebno za [[turizam]], važna su jezera u [[Koruška|Koruškoj]]: [[Vrpsko jezero|Vrpsko]], [[Milštatsko jezero]], [[Osojsko jezero|Osojsko]] i [[Bijelo jezero (Koruška)|Bijelo]]. Druga poznatija jezera jesu [[Mond (jezaro)|Mond]] i [[Wolfgang (jezero)|Wolfgang]]. === Nacionalni parkovi === Od sedam nacionalnih parkova četiri zaštićuju austrijske alpske regije, a tri zaštićuju vode. Daleko najveći park jest Visoke Ture (1.856&nbsp;km²). To je i najveći [[nacionalni park]] u srednjoj Evropi. Nacionalni parkovi Nežidersko jezero-Seewinkel i Dolina Thaye protežu se s obje strane granice s [[Granica između Austrije i Mađarske|Mađarskom]], odnosno [[Granica između Austrije i Češke|Češkom]]. {| class="wikitable sortable" !Naziv !Lokacija !Osnovan !Površina !Opis |- ![[Visoke Ture]] |[[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]], [[Tirol (pokrajina)|Tirol]], [[Koruška]] <small>47.066667°N 12.666667°E</small> |1981. (Koruška) 1984. (Salzburg) 1992. (Tirol) |1.856&nbsp;km² |Pokriva velike dijelove Istočnoalpskog hrpta između izvora Mölla, [[Mura|Mure]] i Salzacha, protežući se otprilike 100&nbsp;km od istoka ka zapadu i približno 40&nbsp;km od sjevera ka jugu. Sadrži veća [[Lednik|lednička]] polja, ledničke doline i velike aluvijalne lepeze te alpske pašnjake i veće šume evropskog ariša, evropske smreke i švicarskog bora. |- ![[Nockberge]] |[[Koruška]]<small>46.883333°N 13.666667°E</small> |1987. |184&nbsp;km² |Pokriva Nockberge, dio Gurktalskih Alpa. |- ![[Nežidersko jezero-Seewinkel]] |[[Gradišće]]<small>47.817778°N 16.748611°E</small> |1993. |97&nbsp;km² |Pokriva Nežidersko jezero, njegovu obalu i lokacije uz jezero. Sa susjednim [[Spisak nacionalnih parkova u Mađarskoj|mađarskim nacionalnim parkom]] Fertő–Hanság formira Kulturni krajolik Fertö / Neusiedlersee, koji je od 2001. na [[UNESCO]]-ovom spisku Svjetske baštine. |- ![[Donau-Auen]] |[[Donja Austrija]], [[Beč]] <small>48.183333°N 16.716667°E</small> |1996. |93&nbsp;km² |Proteže se duž [[Dunav]]a od Beča (Lobau) do ušća [[Morava (Češka)|Morave]] u blizini [[Granica između Austrije i Slovačke|granice]] sa [[Slovačka|Slovačkom]] i zaštićenog krajolika Dunajské luhy; oboje su [[Močvara|močvarna]] područja od međunarodne važnosti prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]]. S dužinom 38&nbsp;km, park pokriva jedno od najvećih netaknutih poplavnih područja u srednjoj Evropi, do kojeg se može doći maratonskom [[Biciklizam|biciklističkom]] rutom EuroVelo 6. |- ![[Krečnjačke Alpe]] |[[Gornja Austrija]]<small>47.79°N 14.373611°E</small> |1997. |208&nbsp;km² |Pokriva Zengzensko i Rajhraminško gorje (dijelovi Gornjih Austrijskih Predalpa). |- ![[Dolina Thaye]] |[[Donja Austrija]]<small>48.85°N 15.9°E</small> |2000. |13&nbsp;km² |Centriran oko meandra odvojenog od Thaye, na granici sa [[Češka|Češkom]] i susjednim Nacionalnim parkom Podyjí. Strme [[gnajs]]ne padine duž rijeke formiraju jednu od najpitoresknijih [[klisura]] u Austriji. |- ![[Nacionalni park Gesäuse|Gesäuse]] |[[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]]<small>47.592222°N 14.648889°E</small> |2002. |111&nbsp;km² |Pokriva gorje Gesäuse u sjeveroistočnim Enstalskim Alpama u Gornjoj Štajerskoj, s klisurom na rijeci Enns. |} == Klima == Najveći dio Austrije nalazi se u umjerenoj klimatskoj zoni, gdje preovladavaju vlažni zapadni vjetrovi. S gotovo tri četvrtine teritorije države gdje dominiraju Alpe, dominantna je [[alpska klima]]. Na istoku, na području [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i duž doline [[Dunav]]a, većinom se iskazuju osobine [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]] s manje padavina od alpskih područja. Iako je zimska prosječna temperatura u Austriji dosta niska (−10 do 0&nbsp;°C), ljetne temperature mogu dostizati dosta visoke vrijednosti,<ref name="Climate">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT003350|archive-url=https://web.archive.org/web/20101202042009/http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT003350|archive-date=2. 12. 2010|title=Average Conditions, Vienna, Austria|year=2006|publisher=British Broadcasting Corporation|access-date=24. 5. 2009}}</ref> s prosječnim temperaturama iznad 20&nbsp;°C, dok je najviša izmjerena temperutura bila u augustu 2013. (40,5&nbsp;°C).<ref name=ZAMG>{{cite web|url= http://www.zamg.ac.at/cms/de/klima/klimauebersichten/klimamittel-1971-2000|title= Austrian Meteorological Institute|access-date= 12. 8. 2012|archive-url= https://web.archive.org/web/20120812220313/http://www.zamg.ac.at/cms/de/klima/klimauebersichten/klimamittel-1971-2000|archive-date= 12. 8. 2012|url-status= dead}}</ref> Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]], Austrija ima sljedeće klimatske tipove: okeansku (Cfb), vlažnu kontinentalnu (Dfb), subalpsku/subpolarnu (Dfc), alpsku (ET) i polarnu (EF) (na samim vrhovima planina). U Austriji se ponekad javljaju izuzetno hladne i oštre zime, međutim većina zimskih perioda je približno hladna kao i u drugim sličnim klimatskim zonama, poput južne Skandinavije ili istočne Evrope. Također, na višim nadmorskim visinama ljeta su znatno hladnija nego u dolinama i na manjim visinama. Subpolarna i polarna klima javlja se na alpskim vrhovima te je tamo znatno toplije zimi nego u drugim predjelima s istom klimom, djelomično iz razloga što je ovaj dio Evrope pod znatno većim utjecajem okeanske klime.<ref name="ZAMG"/><ref>{{cite web|url= https://en.climate-data.org/country/4/|title= Climate-Data.org|access-date=15. 4. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20170415201756/https://en.climate-data.org/country/4/|archive-date=15. 4. 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|title= Atlantic influence on the Alps|journal= Environmental Research Letters|volume= 8|issue= 3|pages= 034026|doi= 10.1088/1748-9326/8/3/034026|year=2013|author= Matteo Zampieri |author2= Enrico Scoccimarro |author3= Silvio Gualdi}}</ref> == Politika == Po austrijskom [[Ustav]]u iz 1920. te dopunama iz 1929. Austrija je federalna, parlamentarna demokratska republika, koja se sastoji od devet saveznih pokrajina.<ref name=Ustav>[http://www.bka.gv.at/DocView.axd?CobId=30953 '''Ustav Republike Austrije''', ''Stanje na dan 1. 1. 2009.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101104171945/http://bka.gv.at/DocView.axd?CobId=30953 |date=4. 11. 2010}} {{de simbol}}</ref> Ustav je ponovo stupio na snagu nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1945. Aktivno pravo glasa na izborima u Austriji imaju sve osobe : * koje sudržavljani Austrije. * koje na dan izbora imaju napunjenih 16 godina. (Do 2007. starosna granica bila je 18 godina.) Pasivno pravo glasa imaju sve osobe koje na dan izbora imaju napunjenih 18 godina, osim ako nisu izuzete iz prava na glasanje. === Predsjednik === {{Glavni|Spisak predsjednika Austrije}} Šef države je predsjednik, koji se bira direktno na izborima svakih šest godina. Po austrijskom Ustavu, mandat se predsjedniku može samo jednom produžiti, sa narednih šest godina. Predsjednik ima funkciju proglašavanja i mogućnost raspuštanja vlade, savezne skupštine, kao i pokrajinskih skupština, glavni je zapovjednik oružanih snaga Austrije, kao i službeni predstavnik Austrije na međunarodnom nivou. Sadašnji predsjednik Austrije je [[Alexander Van der Bellen]], kao nezavisni kandidat izabran je na [[Predsjednički izbori u Austriji 2016.|izborima 2016.]] === Skupština === {{Skupštinski izbori u Austriji 2019.}} {{Skupštinski izbori u Austriji 2019. (mandati)}} [[Skupština Austrijr|Austrijska skupština]] sastoji se od dva doma: * '''Državno vijeće''' (njem:''Nationalrat'') sastoji se od 183 zastupnika, koji se biraju na direktnim i tajnim izborima svakih pet godina. Do 2007. godine mandat u skupštini trajao je četiri godine. Skupština donosi najvažnije zakone, te je za njihovo usvajanje potrebna, obično apsolutna većina (najčešće dvotrećinska). Za ulazak u skupštinu postavljena je granica od 4%. Glasovi partija, koje osvoje manje od 4%, dijele se partijama sa većim procentualnim udjelom. Državnim vijećem predsjedavaju tri predsjednika koji se biraju iz redova tri najjače partije. * '''Savezno vijeće''' (njem:''Bundesrat'') Članovi se biraju iz pokrajinskih skupština. Savezno vijeće ima pravo [[veto|veta]] na odluke, koje se u državnom vijeću, može pobiti. Samo u iznimnim slučajevima, ako su prava pokrajina ugrožena, savezno vijeće ima apsolutno pravo veta. Politički kritičari, zbog zastupanja partijskih interesa zastupnika, a ne interesa pokrajina, često smatraju ovo vijeće nepotrebnim. === Vlada === {{Glavni|Austrijska vlada}} U Austriji je vlada, pored predsjednika države najviši organ uprave. Članovi vlade su predsjednik vlade (njem:''Bundeskanzler''), potpredsjednik vlade (njem:''Vizekanzler'') i savezni ministri. === Predsjednik vlade === Predsjednika vlade postavlja predsjednik države, uobičajeno ga predlaže nakon izbora, najjača partija u parlamentu, mada to nije pravilo. Vlada predlaže predsjednika vlade, predsjedniku i on predlog može također odbiti. Predsjednik države ima ovlasti, da na osnovu prijedloga vlade, raspusti skupštinu te raspiše nove izbore. Predsjednik vlade je ''primus inter pares '' u vladi, predlaže i otpušta ministre, mada nema ovlasti mješanja u resor pojedinog ministarstva. Nakon izbora u septembru 2008. godine, te nakon 56 dana pregovaranja, SPÖ je ušao u koaliciju sa ÖVP, te je za predsjednika vlade izabran [[Werner Faymann]], a za potpredsjednika, Josef Pröll, član ÖVP. === Ministarstva === {{Glavni|Vlada Faymann II}} Austrijska vlada, izabrana na izborima 2008. godine, ima četrnaest članova, uključujući predsjednika i potpredsjednika vlade. Broj članova je promjenljiv, te je u zavisnosti od pojedine vlade. Potpredsjednik vlade [[Josef Pröll]] obavlja i funkciju ministra financija. === Političke partije === * Stranka slobode Austrije (FPÖ) * JETZT - Popis Pilz (JETZT) * Austrijska narodna stranka (ÖVP) * NEOS - Nova Austrija i Liberalni forum (okuplja Liberalni forum (LIF) i Mladi liberali Austrije ( ''JuLis'' )) * Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) === Izbori u Austriji === ==== Izbori za Evropski parlament ==== Austriju zastupa u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]] 18 predstavnika, koji se biraju svakih pet godina na izborima. Birači glasaju za biračke liste političkih partija, te mogu i direktno svoj glas dati kandidatu na izabranoj listi političke partije. Od 2009. godine Austriju će predstavljat 17 predstavnika. Na [[Izbori za Evropski parlament u Austriji 2009. godine|izborima za Evropski parlament]] održanim 8. juna 2009. godine u Austriji, pobijedila je Narodna partija Austrije (ÖVP) sa 29,8% i 6 predstavnika u parlamentu. Na drugom mjestu je Socijalistička partija Austrije sa 23,9% i 5 predstavnika ==== Predsjednički izbori ==== {{Glavni|Predsjednički izbori u Austriji 2016.}}Izbori za predsjednika Austrije 2016'''.''' godine, održali su se 24. aprila 2016. godine, dok je drugi krug izbora održan 22. maja 2016. godine. Za izbore se u prvom krugu prijavilo šestoro kandidata i to Irmgard Griss, Norbert Hofer, Rudolf Hundstorfer, Andreas Khol, Richard Lugner i [[Alexander Van der Bellen]]. Zbog neregularnosti izbora, na zahtjev FPÖ, izbori su poništeni, a ponovljeni drugi krug održan je 4. decembra 2016. Izabrani kandidat je trebao biti svečano biti proglašen polaganjem zakletve 8. jula 2016. Ovo su bili 13-i direktni predsjednički izbori u Austriji nakon Drugog svjetskog rata. Nakon [[Predsjednički izbori u Austriji 1951.|predsjedničkih izbora 1951.]] godine ovo su bili izbori sa najviše prijavljenih kandidata. U drugom krugu sa najviše osvojenih glasova kvalifikovali su se Norbert Hofer i [[Alexander Van der Bellen]]. Nakon prebrojavanja svih glasova pobijedio je [[Alexander Van der Bellen]] sa 50,3 % osvojenih glasova. U ponovljenim izborima pobijedio je [[Alexander Van der Bellen]] sa 53,7 % osvojenih glasova. {| class="wikitable" ! colspan="7" |Rezultati Predsjedničkih izbora u Austriji 2016. |- ! colspan="5" |Glasanje na biralištima ! colspan="2" |Ukupni rezultati <small>Sa glasanjem putem pošte</small> |- ! colspan="2" |Kandidat !Partija !Glasovi !% !Glasovi !% |- |1 |[[Norbert Hofer]] |FPÖ |1.363.139 |36,40 |1.499.971 |35,05 |- |2 |[[Alexander Van der Bellen]] |GRÜNE |763.176 |20,38 |913.218 |21,34 |- |3 |[[Irmgard Griss]] |Nezav. |693.318 |18,52 |810.641 |18,94 |- |4 |[[Rudolf Hundstorfer]] |SPÖ |418.441 |11,18 |482.790 |11,28 |- |5 |[[Andreas Khol]] |ÖVP |418.564 |11,18 |475.767 |11,12 |- |6 |[[Richard Lugner]] |Nezav. |87.758 |2,34 |96.783 |2,26 |- ! colspan="3" |Ukupno !3.744.396 !100,00 !4.279.170 !100,00 |} === Vojska === {{Glavni|Austrijska vojska}} Austrijska vojska ([[Njemački jezik|njem: ''Österreichisches Bundesheer '']]) je regularna vojska Austrije, koja po članu&nbsp;79 par.&nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu. Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|ministar odbrane]]. Trenutni ministar odbrane je [[Hans Peter Doskozil]], a zapovjednik [[Generalštab Austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Othmar Commenda]]. Služenje vojnog roka u Austriji je obavezno za sve podobne muškarce od 17 godina. Služenje je moguće kao služenje u oružanim snagama u trajanju od 6 mjeseci, te kao civilno služenje u raznim humanitarnim organizacijama u trajanju od 9 mjeseci. Osim toga moguće je služenje u raznim inozemnim međunarodnim oranizacijama, muzejima, koje za cilj imaju obilježavanje [[holokaust]]a. U Austriji će se 20. januara 2013. održati [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.|referendum]], na osnovu čijih rezultata će se odlučiti o ukidanju redovnog služenja vojnog roka i uvođenje profesionalne vojske u Austriji.<ref>[http://www.format.at/articles/1242/930/344339/bundesheer-am-20-jaenner-volk Članaku časopisu Format o referendumu 20. januara 2013. {{Simboli jezika|de|njemački}}]</ref> == Političke podjele == [[Datoteka:The States of Austria Numbered.png|mini|desno|250p|Administrativna podjela Austrije]] {{Glavni|Pokrajine Austrije}} Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih [[Austrijske pokrajine|pokrajina]]. Podjela na pokrajine je definirana međunarodnim standardom [[ISO 3166-2:AT]]. Pokrajine su podijeljene na [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okruge]] i statutarne gradove. Okruzi su podijeljeni na [[grad]]ove, općine i općine sa tzv. ''markt'' statusom. {|class=wikitable |-align="center" bgcolor="#00FF7F" !colspan="12"| Teritorijalna i politička podjela Austrije |- align=center !width=12px| !!width=50px| Grb !!width=50px| Zastava !!width=120px| Pokrajina !!width=120px|Glavni grad !!width=80px| Površina, km² !!width=40px| Broj stanovnika !!width=100px|Broj okruga !!width=50px| Broj gradova!!width=50px| Broj općina!!width=70px| Broj ''markt'' općina |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''1'''|| [[Datoteka:Burgenland Wappen.svg|35px]] || [[Datoteka:Flag of Burgenland.svg|35px]]|| [[Gradišće]] ||[[Eisenstadt]] ||align=right|{{Pov|AT|1|2}} ||{{BrSt|AT|1}}||9||13||99||59 |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''2'''||[[Datoteka:Kaernten CoA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Kärnten.svg|35px]]||[[Koruška]] || [[Klagenfurt am Wörthersee]] ||align=right| {{Pov|AT|2|2}}||{{BrSt|AT|2}}||10||17||75||40 |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''3'''|| [[Datoteka:Niederösterreich CoA.svg|25px]] ||[[Datoteka:Flag of Niederösterreich.svg|35px]]||[[Donja Austrija]] ||[[Sankt Pölten]] ||align=right|{{Pov|AT|3|2}} ||{{BrSt|AT|3}}||21||71||156||324 |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''4'''||[[Datoteka:Oberösterreich Wappen.svg|25px]] ||[[Datoteka:Flag of Oberösterreich.svg|35px]]||[[Gornja Austrija]] || [[Linz]] ||align=right| {{Pov|AT|4|2}}||{{BrSt|AT|4}}||15||29||269||153 |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''5'''|| [[Datoteka:Salzburg Wappen.svg|25px]] ||[[Datoteka:Flag of Salzburg, Vienna, Vorarlberg.svg|35px]]||[[Salzburg (pokrajina)|Salzburg]]|| [[Salzburg (grad)|Salzburg]] ||align=right| {{Pov|AT|5|2}} ||{{BrSt|AT|5}} ||6|| || || |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left|'''6''' || [[Datoteka:Steiermark Wappen.svg|25px]]|| [[Datoteka:Flag of Steiermark.svg|35px]] || [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] ||[[Graz]] ||align=right| {{Pov|AT|6|2}}||{{BrSt|AT|6}}||13||34||388||120 |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''7'''|| [[Datoteka:AUT Tirol COA.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Tirol.svg|35px]]||[[Tirol (pokrajina)|Tirol]] ||[[Innsbruck]]||align=right|{{Pov|AT|7|2}}||{{BrSt|AT|7}}||10||10||287||20 |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''8'''||[[Datoteka:Vorarlberg CoA.svg|35px]] || [[Datoteka:Flag of Vorarlberg.svg|35px]] ||[[Vorarlberg]] ||[[Bregenz (grad)|Bregenz]] ||align=right| {{Pov|AT|8|2}}||{{BrSt|AT|8}}||4||5||80||11 |-bgcolor=#E0FFFF align=center | align=left| '''9'''|| [[Datoteka:Wien 3 Wappen.svg|35px]] ||[[Datoteka:Flag of Wien.svg|35px]]||[[Beč]]|| [[Beč]]||align=right|{{Pov|AT|9|2}}||{{BrSt|AT|9}}|| || || || |} === Regionalne podjele === {{Glavni|NUTS:AT}} Austrija je regionalno po [[NUTS]] normama Evropske unije podijeljena na 3 regije nivoa [[1. nivo NUTS-a u Evropskoj Uniji|NUTS-1]]: [[Istočna Austrija|Istočnu]], [[Južna Austrija|Južnu]] i [[Zapadna Austrija|Zapadnu Austriju]], zatim na 9 regija drugog nivoa [[NUTS-2]], 35 regija trećeg nivoa [[NUTS-3]], te na 2354 općine, koje se grupišu kao [[LAU-2]]. == Privreda == {{Glavni|Privreda Austrije}} [[Datoteka:Blick von Munde nach Westen HQ.jpg|mini|200p|desno|[[Alpe]]]] Austrija ima razvijenu tržišnu privredu i visok životni standard. Njeguje dobre veze sa privredama [[Evropska Unija|Evropske Unije]], pogotovo s [[Njemačka|Njemačkom]]. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je ekonomski porast na 1.2% u [[2001]]. godini. === Nacionalna banka Austrije === Nacionalna banka Austrije ([[Njemački jezik|njemački]]: Oesterreichische Nationalbank ('''OeNB''')) jest [[centralna banka]] Austrije i kao takva sastavni dio [[Evropski sistem centralnih banaka|Evropskog sistema centralnih banaka]] (ESCB) i [[Eurozona|eurozone]]. Između ostalog, Nacionalna banka Austrije doprinosi donošenju odluka o monetarnoj i ekonomskoj politici u Austriji kao i unutar eurozone. U skladu sa Saveznim zakonom o nacionalnoj banci, OeNB je akcionarsko društvo. S obzirom na svoj status centralne banke, njen status se uređuje i nizom drugih posebnih odredbi, kako je propisano Zakonom o Nacionalnoj banci. Kapital banke OeNB iznosi 12 miliona eura a jedini akcionar je savezna vlada Austrije. Kao predstavnik savezne vlade, savezni ministar finansija ostvaruje prava akcionara u ime vlade. Od maja [[2010]]. godine kapital banke u potpunosti drži austrijska vlada. Prije toga, polovina kapitala nacionalne banke nalazila se u vlasništvu organizacija poslodavaca i zaposlenih kao i banaka i osiguravajućih korporacija. === Poljoprivreda === * 17,5 % površine Austrije su njive, 0,8% voćnjaci i vinogradi i 24,3 % travnjaci i pašnjaci. Glavne kulture su: [[ječam]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[šećerna repa]], [[krompir]] . U [[Stočarstvo|stočarstvu]] je najznačajnije govedarstvo a na planinskim pašnjacima ovčarstvo. Osim govedarstva i ovčarstva, značajno je i svinjogojstvo i peradarstvo. Razvijeno je i voćarstvo i vinogradarstvo === Šumarstvo === Austrija ima 3,6 miliona ha šuma. U austrijskim šumama prevladavaju četinjače 80% ([[smrča]] i [[ariš]]), a drugdje je [[bukva]]. === Rudarstvo i energetika === Austrija ima rudno bogatstvo prije svega željeznu rudu, [[magnezij]], [[grafit]] i kamenu so. === Energetika === Nešto manje od 60% električne energije u Austriji dobija se iz hidroelektrana na Dunavu, kao i nekoliko reverzibilnih hidroelektrana. == Saobraćaj == {{Glavni|Lista autoputeva i brzih cesta u Austriji}}Smještena na strateškom položaju u središtu ''Mitteleurope'' (srednje Evrope), Austrija je raskrižje puteva i razmjene između istoka i zapada; cestovna i željeznička mreža, sa čvorištima u Beču, Grazu i Linzu, dobro je razvijena i uklopljena u mreže ostalih evropskih zemalja. Riječni se promet odvija Dunavom, a glavne luke su Beč i Linz. Najveća zračna luka je Schwechat blizu Beča. Austrijom prolaze naftovodi i plinovodi kojima se isporučuju energenti širom evropskog teritorija. == Stanovništvo == [[Datoteka:Population of Austria.svg|mini|Rast stanovništva]] [[Datoteka:AustriaPopulationDensity.png|mini|Gustoća stanovništva]] Republika Austrija je država sa vrlo niskim natalitetom, te sve starijim stanovništvom. Natalitet je brzo opadao od 1964. godine, tako da je 1975. prvi puta broj umrlih (mortalitet) premašio broj rođenih (natalitet). Smanjila se i veličina obitelji tako da austrijske obitelji u prosjeku imaju jedno dijete. U zadnja dva desetljeća Austrija bilježi lagan porast stanovništva što je posljedica doseljavanja. Po podacima od 1. januara 2017. u Austriji je živjelo 8.772.865 stanovnika.U Austriji živi 91% [[Austrijanci|Austrijanaca]] i 9% stranaca, ponajviše iz [[Turska|Turske]], [[Srbija|Srbije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Poljska|Poljske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. {| class="wikitable" !Godina |Populacija |Rast(%) |- !1981 |7,555,338 | +0.9% |- !1991 |7,795,786 | +3.2% |- !2001 |8,032,587 | +3.0% |- !2011 |8,401,940 | +4.6% |- !2019 |8,858,775 | +5.4% |} [[Datoteka:Austriapop.svg|mini|Starosna piramida u Austriji (2017)]] === Prirodni priraštaj === {| class="wikitable" |Godina |Stanovništvo |Rođeni |Umrli |Rast |- |2015 |8 700 000 |84 381 |83 073 |1 308 |- |2016 |8 773 000 |87 675 |80 669 |7 006 |- |2017 |8 822 000 |87 633 |83 270 |4 363 |- |2018 |8 857 960 |85 535 |83 975 |1 560<br /> |} [[Datoteka:Languages Austria.svg|mini|Jezici u Ausriji]] === Jezik === Po članu 8 Ustava Austrije iz 1920. godine, službeni jezik u Austriji je njemački jezik. Austrijska varijanta njemačkog jezika je maternji jezik oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika tzv. ''austrijskog njemačkog'', sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u njemački jezik ušle iz jezika susjednih naroda (slovenskog, mađarskog i italijanskog jezika). U području Gradišća i Koruške, službeni jezik je pored njemačkog, hrvatski i slovenski, na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati zvanične državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama Gradišća je romski jezik priznat kao službeni jezik. === Religija === U Austriji je službeno priznato dvanaest religija <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/religion/477092/index.do?from=suche.intern.portal Članak u ''Die Presse'', 8. maj 2009. godine]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog: * broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova, * pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu, * obavezivanje zajednice na sprječavanju psihičkog uticaja na razvoj zajednice, te * kontrola finacijskih sredstava zajednice, koja ne bi trebala biti korištena samo u religiozne svrhe. Ispunjavanjem ovih uslova i dobijanjem statusa, religiozna zajednica ima pravo na: * organizovanje nastave religije i njeno financiranje od strane državnih organa, * oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na zemljište, * pravo na postavljanje svećenika u vojsci, stručnom savjetu državne televizije ORF i dušebrižnika u bolnicama, kao i * zaštitu crkvenog osoblja od progona, zbog propovijedanja u smislu tokova i pravila zajednice, {|class=wikitable |-align="center" bgcolor="#00FF7F" !colspan="2"| Priznate religije u Austriji |- align=center !width=160px| Religija !!width=100px|Broj članova ¹ |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Rimokatolička crkva]] ² ||align=right| 5.600.000 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Islam]] ||align=right| 515.914 <ref>[http://diepresse.com/home/panorama/oesterreich/542461/index.do?from=simarchiv Članak u ''Die Presse'', 25. februara 2010., na osnovu publikacije Österreichische Integrationsfond (ÖIF) na dan 1.1.2009. godine] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Protestantizam]] ||align=right| 375.000 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Grčka-pravoslavna crkva]] ||align=right| 175.000 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Jehovini svjedoci]] ||align=right| 23.200 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Starokatolička crkva]] ||align=right| 14.500 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Budizam]] ||align=right| 10.400 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Judaizam]] ||align=right| 8.000 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Istočne pravoslavne crkve]] ||align=right| 5.000 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Nova apostolska crkva]] ||align=right| 4.200 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Mormoni]] ||align=right| 2.250 |-bgcolor=#FFFACD align=center | align=left| [[Metodisti]] ||align=right| 1.250 |} ¹ <small> Broj članova zasnovan na popisu stanovnistva 2001. godine </small> <br /> ² <small> Broj na osnovu podataka iz 2007. godine </small> === Imigracija === {| class="wikitable" !Rank ![[Nacionalnost]] !Populacija (1 januar 2019) |- |1 |{{ZID|Njemačka}} |192,426 |- |2 |{{ZID|Srbija}} |121,348 |- |3 |{{ZID|Turska}} |117,231 |- |4 |{{ZID|Rumunija}} |112,684 |- |5 |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} |95,839 |- |6 |{{ZID|Mađarska}} |82,712 |- |7 |{{ZID|Hrvatska}} |79,999 |- |8 |{{ZID|Poljska}} |63,429 |- |9 |{{ZID|Sirija}} |49,813 |- |10 |{{ZID|Afganistan}} |44,420 |- |11 |{{ZID|Slovačka}} |41,957 |- |12 |{{ZID|Rusija}} |32,576 |- |13 |{{ZID|Italija}} |30,909 |- |14 |{{ZID|Bugarska}} |29,920 |- |15 |{{ZID|Kosovo}} |25,549 |- |16 |{{ZID|Sjeverna Makedonija}} |23,372 |- |17 |{{ZID|Slovenija}} |20,168 |- |18 |{{ZID|Iran}} |14,469 |} == Kultura == U Austriji su rođeni mnogi slavni [[kompozitor]]i, među ostalima [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]], Johann Strauss [[Johann Strauss stariji|otac]] i [[Johann Strauss mlađi|sin]], [[Arnold Schönberg|Schönberg]], [[Anton Webern|Webern]] i [[Alban Berg|Berg]]. Treba spomenuti i slavne fizičare [[Ludwig Boltzmann|Boltzmanna]] i [[Erwin Schrödinger|Schrödingera]], filozofe [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteina]] i [[Kurt Gödel|Gödela]], psihoanalitičara [[Sigmund Freud|Freuda]], pisca [[Robert Musil|Musila]] i slikara [[Gustav Klimt|Klimta]]. === Književnost === [[Austrijska književnost]] je književnost stvarana u Austriji, koja je uglavnom, mada ne isključivo, pisana na njemačkom jeziku. Neki naučnici govore o austrijskoj književnosti u užem smislu od 1806. godine, kada je Franc II raspustio Sveto rimsko carstvo i osnovao Austrijsko carstvo. Mnogo liberalnija definicija obuhvata sve književne radove napisane na teritoriji današnje i historijske Austrije, posebno kada su u pitanju autori koji su pisali na njemačkom jeziku. Tako je historija austrijske književnosti u sedam tomova autora Herberta Zemana i Frica Petera Knapa naslovljena Istorija književnosti u Austriji. Mora se uzeti u obzir da je austrijska književnost u tjesnoj vezi sa njemačkom književnošću, a granica između njemačke i austrijske književnosti je ta što je austrijska književnost porozna, zbog bogatih i kompleksnih kulturnih razmena === Sport === S obzirom na brdoviti teren, alpsko skijanje je istaknuti sport u Austriji te je izuzetno vrijedna za gospodarski rast zemlje.Slični sportovi kao što su [[snowboarding]] je također su vrlo popularan. Austrijski sportaši: [[Annemarie Moser-Pröll]], [[Franz Klammer]], [[Hermann Maier]], [[Toni Sailer]], [[Benjamin Raich]], [[Marlies Schild]] i [[Marcel Hirscher]] , [[Armin Kogler]], [[Andreas Felder]], [[Ernst Vettori]], [[Andreas Goldberger]], [[Andreas Widhölzl]], [[Thomas Morgenstern]] i [[Gregor Schlierenzauer]] [[Datoteka:Wiener Schnitzel in Wachwitz (1).JPG|mini|[[Bečka šnicla]]|174x174piksel]] === Gastronomija === Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (''Tiroler Speckknödel''), Bečka salonska plućica (''Wiener Salonbeuschel''), Pržolica s lukom (''Zwiebelrostbraten''), Bečka kuhana govedina (''Wiener Tafelspitz''), Saće (''Buhteln''), Savijača od jabuka (''Apfelstrudel''), carski drobljenac (''Kaiserschmarrn''), Salzburški žličnjaci (''Salzburger Nockerln''), Germknedle (''Germknödel'') == Obrazovanje == === Osnovno i srednje obrazovanje === {{Glavni|Obrazovni sistem u Austriji }} === Historija === [[Datoteka:Wien Schoenbrunn Rueckseite.jpg|desno|mini|250p|Dvorac Schönbrunn u [[Beč]]u]]U prošlosti je obrazovanje bilo privilegija visokih slojeva društva i zadaća vjerskih institucija i monaha, koji su podučavali ljude. 1774. godine potpisivanjem prvog Školskog pravilnika, [[Marija Terezija|Maria Theresia]] postavlja osnovu austrijskog školskog sistema, koji se širi carstvom i u svojim načelima ostaje nepromijenjen do danas. Pravilnik određuje šestogodišnje obavezno školovanje, upotrebu istovjetnih udžbenika i reguliranje obrazovanja učitelja. Prestolonasljednik Joseph II reformira školstvo i gradi škole. [[Franjo Josip I|Franz Joseph I]] 1848. godine formira prvo Ministarstvo javnog školstva, koje 1849. prerasta u Ministarstvo kulture i obrazovanja, danas Savezno ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture. Kasnijim reformama 1869. godine, školska obaveza se sa šest produžava na osam godina, smanjuje se broj učenika u razredima, obrazovanje konačno prelazi u nadležnosti države i regulira se obrazovanje djevojčica, koje po drugačijem programu, apsolviraju osmogodišnje školovanje. Međutim, prva Ženska gimnazija bit će otvorena tek 1892. godine. Od 1901. bit će dozvoljeno da djevojke posjećuju neke fakultete. 1918. godine sekretar za obrazovanje pri Ministarstvu, Otto Glöckel, provest će značajnu reformu školstva, koja je na snazi i danas, da svako dijete, neovisno o polu i socijalnom statusu, treba imati optimalno obrazovanje. 1927. godine uvodi se viša osnovna škola za djecu od 10 do 14 godina. 1932. godine stupaju novi planovi na snagu. Tih godina već su 30% učenika djevojčice, a 5% nastavnog osoblja čine žene, uprkos činjenici da se učiteljice nisu smjele udavati. U vrijeme [[Nacizam|nacizma]], nakon 1938. godine, mogućnosti obrazovanja, naročito djevojkama, su ograničene. Školstvo je u potpunosti podređeno politiziranom i ideologiziranom sistemu, čiji je zadatak, između ostalog, širenje nacionalističkih ideja. Sa krajem [[Drugi svjetski rat|rata]], pod upravom saveznih sila, u Austriji će biti zabranjeni svi prije važeći školski zakoni i planovi. Tek 1955. odlaskom saveznika, Austrija počinje sa vlastitom obrazovnom politikom, zasnovanom na starim tradicijama. 1962. godine novim odredbama, školska obaveza se produžava na devet godina. Za nastavnike je obavezno obrazovanje na Pedagoškoj akademiji. 1974. godine stupa na snagu Zakon o školstvu, koji je i danas na snazi. 1975. uvedena je koedukacija, a od 1979. se dječaci i djevojčice ne odvajaju na nastavi ručnog rada ili sporta u nižoj osnovnoj školi. 1982. ratificirana je Konvencija o uklanjanju svakog oblika diskriminacije žene. Od 1993. za učenike sa smetnjama u učenju postoji mogućnost da posjećuju integrativnu nastavu, znači zajedno sa ostalim učenicima. 2000. godine austrijski obrazovni sistem se po PISA studiji nalazi na sredini ljestvice evropskih zemalja, što nije zadovoljilo očekivanja. Od 2007. uređeno je obrazovanje nastavnika. Pedagoške akademije, Stručne Akademije, Religijski pedagoški instituti i Pedagoški instituti objedinjeni su u Pedagoške visoke škole. Ovdje se obrazuju i dalje školuju svi nastavnici, osim nastavnika viših škola, za koje je obavezno univerzitetsko obrazovanje. === Školska uprava === Zadaci Ministarstva obrazovanja su: * osnivanje škole * održavanje škole * raspuštanje škole * obrazovanje i dalje školovanje nastavnika * nostrificiranje stranih diploma U saveznim pokrajinama Ministarstvo zastupaju Pokrajinski školski savjeti. Nadležni su za: * nadzor škola * saveznu pomoć učenicima * upravu saveznih škola i njihovih nastavnika === Školska obaveza === Nastava je obavezna za svu djecu koja u Austriji duže borave. Obaveza počinje sa septembrom one godine u kojoj dijete napuni šestu godinu starosti. Obavezno pohađanje nastave traje devet godina pohađanjem: * državne škole * privatne škole * kućne nastave ili * škole u inostranstvu. Školsku obavezu u Austriji kao i ostalim zemljama [[Sveto Rimsko Carstvo|carstva]] uvela je [[Marija Terezija|Maria Theresia]] još [[1774.]] godine === Nastava maternjeg jezika === [[Datoteka:Maternji jezik.png|mini|270x270piksel|Procentualni udio učenika sa drugim maternjim jezikom u Austriji školske 2006/07.|alt=]] U Austriji pohađaju školu djeca i mladi iz preko 160 zemalja svijeta. Više od 10% učenika s roditeljima kod kuće govori isključivo ili djelimično neki drugi jezik osim njemačkog. Zato se za učenike, čiji su roditelji ili oni sami stranci, oganizira nastava [[Maternji jezik|maternjeg]] jezika. Nastavu nudi Ministarstvo školstva, a prisustvo nastavi je dobrovoljno. Najveći broj učenika, koji za maternji imaju neki drugi jezik, govori [[Turski jezik|turskim]], zatim [[Bosanski jezik|bosanskim]], [[Hrvatski jezik|hrvatskim]], [[Srpski jezik|srpskim]], [[Albanski jezik|albanskim]] i [[Rumunski jezik|rumunskim]] jezikom. Nastava se nudi u obaveznim školama, a u većim gradovima i na nivou srednjih škola. U školskoj 2006/07. godini iz [[beč]]kih škola su izašli prvi đaci koji su maturirali na maternjem, turskom jeziku. Nastava maternjeg jezika se obično nudi u popodnevnim satima, sa trajanjem od najmanje dva školska sata sedmično. Učešće na nastavi se bilježi u đačkim svjedodžbama potvrdom o prisustvu ili ocjenom. Na žalost su nastavnici koji izvode ovu nastavu često prepušteni vlastitoj maštovitosti, jer su materijali koje obezbjeđuje Ministarstvo često zastarjeli i nedovoljni. Pomoć matičnih država kroz ambasade i konzularna predstavništva je zanemariva. Interes roditelja i učenika, kojima je nastava namijenjena se kreće od pasivnosti do velike zainteresovanosti. Značajan broj je onih koji ponudu prihvaćaju, svjesni značaja i prednosti poznavanja drugih, pa i "malih" jezika. == Turizam == Turizam je važan dio austrijske privrede, njezin udio je 9% u [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]].  Godine 2007., ukupan broj turističkih noćenja je otprilike ista ljeti i zimi, s vrhovima u februaru te julu i augustu. [[Datoteka:Wien, Stephansdom -- 2018 -- 3303.jpg|mini|Katedrala sv. Stjepana u Beču jedna od najposjećenijih građevina u Austriji]] Austrija je zauzela 9. mjesto u svijetu po turističkom prihodu, s 18,9 milijarde dolara.  prema međunarodnim turističkim dolascima, Austrija je zauzela 12. mjesto s 20.08 milijuna turista. [[Beč]] privlači najveći dio turista, i ljeti i zimi.  [[Salzburg]] primi oko petine noćenja turista u odnosu na Beč, te je drugo najposjećenije odredište u ljetnim mjesecima.  U zimskoj sezoni, brojna naselja u zapadnoj Austriji prestižu Salzburg po broju turističkih noćenja Sölden, Saalbach-Hinterglemm, Ischgl, Sankt Anton am Arlberg i Obertauern == Također pogledajte == {{Div col|cols=3}} * [[Portal:Austrija]] * [[Salzburg (grad)]] * [[Salzburg (pokrajina)]] * [[Gradišće]] * [[Koruška]] * [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] * [[Njemački jezik]] * [[Franjo Ferdinand]] * [[Alpe]] * [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska monarhija]] * [[ERSTE fondacija]] * [[Filmska nagrada Austrijske filmske akademije]] {{Div col end}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Austria}} * [https://web.archive.org/web/20070121212837/http://www.austria.gv.at/ Službeni portal Austrije] * [http://www.winterreisen.de/ski_a.htm/ Informacije posjetiocima] * [http://www.austria-tourism.at/ Austrijska turistička zajednica] * [http://www.alpelino.com/de/winter/oesterreich ski Austrija] * [http://volksgruppen.orf.at/hrvati ORF-redakcija za narodne grupe] * [https://web.archive.org/web/20060630201514/http://incubator.wikimedia.org/wiki/Wikipedia/bar/Hauptsaitn Wikipedia/bar]''' == Reference == {{reference}} {{Austrija po temama}} {{Pokrajine Austrije}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Vijeće Evrope}} {{Mediteranska unija}} [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1955.]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] gxtzrf2xpvyeibul4ywmqpqwdxff1am 10 1715 3427813 3427781 2022-08-13T15:50:21Z Srđan 73336 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Main image deep field smacs0723.png|119px|ivica|desno|Prva fotografija teleskopa "James Webb"]] * [[12. august]] – {{Vijest|Otvoren [[28. Sarajevo Film Festival]].}} * [[12. juli]] – {{Vijest|[[NASA]] objavila prvu operativnu sliku koju je napravio [[Svemirski teleskop "James Webb"]].}} * [[8. juli]] – {{Vijest|Izvršen [[Atentat na Shinza Abea|atentat]] na [[Premijer Japana|bivšeg premijera Japana]] [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] tokom predizbornog skupa u Nari.}} * [[26. juni]] – {{Vijest|Dvije osobe su poginule, a 21 je ranjena u [[Pucnjava u Oslu 2022.|masovnoj pucnjavi]] tokom proslave [[LGBT]] ponosa u [[Oslo|Oslu]], glavnom gradu [[Norveška|Norveške]].}} * [[24. juni]] – {{Vijest|[[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] [[Dobbs protiv Jackson Women's Health Organizationa|odlučio]] da [[pobačaj|abortus]] nije federalno zaštićeno pravo u toj zemlji, poništivši time ranije odluke ''[[Roe protiv Wadea]]'' i ''[[Planned Parenthood protiv Caseyja]]''.}} omkcw017rj2zlsfx5zso31yys8eg0nw 0 2935 3427824 3425132 2022-08-13T18:33:39Z Ранко Николић 45913 tačnije granice banovina wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Nije na bosanskom|hrvatskog}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca <small>(1918–1929)</small><br />Kraljevina Jugoslavija <small>(1929–1941)</small> | izvorno_ime = Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца<br/>Краљевина Југославија | genitiv = Kraljevine Jugoslavije | razdoblje = [[1918]] - [[1941]] | država_prije1 = Država SHS | država_prije_zastava1 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg | država_prije2 = Kraljevina Srbija | država_prije_zastava2 = State Flag of Serbia (1882-1918).svg | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Nezavisna država Hrvatska | država_poslije_zastava1 = Flag of Independent State of Croatia.svg | država_poslije2 = Nezavisna država Crna Gora | država_poslije_zastava2 = Flag of Montenegro (1905-1918 & 1941-1944).svg | država_poslije3 = Nedićeva Srbija | država_poslije_zastava3 = Flag of Serbia, 1941-1944.svg | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg | grb = Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg | uzrečica = ''Jedan narod, jedan kralj, jedna država'' | himna = [[Himna Kraljevine Jugoslavije]]<center>[[Datoteka:Himna Kraljevine Jugoslavije.ogg]]</center> | karta = Kingdom_of_Yugoslavia_1930.svg | glavni_grad = [[Beograd]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = [[Beograd]] | službeni_jezik = srpsko-hrvatsko-slovenski | etničke_grupe = [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Slovenci]] i dr. | državno_uređenje = [[Ustavna monarhija]] | vrsta_vlasti = Kralj | godina_prve_vlasti = 1929 - 1934 | vladar_prva_vlast = [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar I. Karađorđević]] | godina_druge_vlasti = 1934 - 1941 | vladar_druga_vlast = [[Petar II, kralj Jugoslavije|Petar II. Karađorđević]] | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = [[1. decembar]] [[1918]]. | nezavisnost_priznato = [[6. januar]] [[1929]]. | površina = 247.542 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 13.934.038 | stanovnika_godina = 1931 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = [[jugoslavenski dinar]] <br> ([[jugoslavenska kruna]] - <small> korištena istovremeno sa dinarom do 1922. godine </small>) | vremenska_zona = [[UTC]] +1 | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = | }} '''Kraljevina Jugoslavija''', je bila država koja je obuhvatala dijelove područja današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nastala je 1. decembra 1918. pod imenom '''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca''', a zvanično je prestala postojati uspostavom [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske federativne Jugoslavije]] 1945. godine. Odlukama [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja Avnoja]], održanog u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra 1943. godine. Kraljevina Jugoslavija raspala se početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], napadom [[Treći rajh|Trećeg Rajha]] i sila [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] 6. aprila 1941. godine, te završetkom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], potpisivanjem kapitulacije 17. aprila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Historija == {{Glavni|Historija Jugoslavije}} ==== Nazivi države ==== Kraljevina Jugoslavija je nekoliko puta kroz svoju istoriju mijenjala naziv: * Odgovorom [[Aleksandar I Karađorđević|regenta Aleksandra]] [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba]] na odluku o ujedinjenju sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] proglašena 1. decembra 1918. prva Jugoslavija pod nazivom ''Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca''.<ref name="akt">[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/konstitutivni_akti_jugoslavije/prvodecembarski_akt.html Prvodecembarski akt — Proklamovanje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312171812/http://arhivyu.gov.rs/active/sr-cyrillic/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/konstitutivni_akti_jugoslavije/prvodecembarski_akt.html |date=12 Mart 2016 }}, Arhiv Jugoslavije, Konstitutivni akti Jugoslavije</ref> * [[Vidovdanski ustav]] od 28. juna 1921. naziva novu državu ''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca'',<ref>[[Vidovdanski ustav|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921]], Odeljak -{VII}-: Opšte odredbe, Član 1.</ref> pa je taj naziv uobičajeniji nego prvi. * Dana 3. oktobra 1929. obnarodovan je ''Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja'', čime je proglašena ''Kraljevina Jugoslavija''.<ref>[[Politika (novine)|Politika]], br. 7.694 od petka 4. oktobra 1929, naslovna strana.</ref> ==== Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca ==== [[Datoteka:Izjav1.jpg|thumb|left|200px|[[Krfska deklaracija]] od 20. maja 1917. (prva stranica na slici) bila je jedan od temelja formiranja buduće zajednice Države SHS i Kraljevine Srbije]] Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca naziv je za monarhiju koja je obuhvatala područja dijelova današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], te [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Kosovo]] i [[Makedonija|Makedoniju]]. Nastala je 1. decembra 1918.<ref>Hrvoje Matković "Povijest Jugoslavije" {{ISBN|953-6308-12-6}} s 63</ref> a prestala postojati osnivanjem promjenom imena u Kraljevina Jugoslavija, 6. januara 1929. godine Iako su predstavnici [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]], na čelu sa [[Svetozar Pribićević|Svetozarem Pribićevićem]], prije upućivanja u [[Beograd]] od Narodnog vijeća Države SHS dobili dokument ''[[Naputak o ujedinjenju Države SHS sa Kraljevinom Srbijom|Naputak]]'' kojim se uvjetuje ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom okupljanjem ustavne skupštine koja će dvotrećinskom većinom odlučiti buduće uređenje države, dolaskom u Beograd, pod dojmom nasilnog pristupa Crne Gore Srbiji, te samovoljni izlazak [[Bačka|Bačke]], [[Banat]]a i [[Baranja|Baranje]] i [[Srijem]]a, koji je bio pod srpskom vojnom kontrolom do izglasavanja ujedinjenja iz sastava Države SHS i priključenje Srbiji, bojeći se italijanske okupacije [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]] te socijalnih nemira, biva odbačen "Naputak" i napisana "[[:s:Hrvatska na mučilištu/Adresa »Narodnog vijeća SHS«|Adresa]]" dokument o bezuvjetnom ujedinjenju Države SHS i Kraljevine Srbije. Delegacija, koju je predvodio Pribičević, predstavila je [[regent]]u [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandru]], koji je zastupao tada bolesnoga [[Petar I. Karađorđević|oca Petra I]], "Adresu". Dokument je pročitao potpredsjednik Narodnog vijeća, [[Ante Pavelić (stariji)|dr. Ante Pavelić]], a regent ju je ratificirao 1. decembra 1918, proglasivši tako novonastalo ''Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca''. [[Kraljevina Crna Gora]] se priključila Kraljevini Srbiji odlukama tzv. [[Podgorička skupština|Podgoričke skupštine]] održanoj od 24-29. novembra 1918. godine Novonastala država bila je bez Ustava, a sva vlast bila je bila je koncentrirana u rukama regenta Aleksandra ([[apsolutizam]]) i beogradskoga dvora ([[centralizam]]). U Crnoj Gori je 7. januara 1919 izbila tzv. [[Božićna pobuna]], žestoka oružana pobuna, koja je kao jedan od ciljeva imala i restauriranje Kraljevine Crne Gore. Kralj je sam sastavljao vlade, a represije režima protiv političkih neistomišljenika bile su česte i okrutne (čak je i [[Svetozar Pribićević]], kao Ministar unutarnjih poslova, djelovao protiv političara s kojima je nekad radio u Narodnom vijeću SHS). Narodna skupština nije se sastajala, a službeni je Beograd sve dekrete i zakone donosio preko [[obznana]], odnosno kraljevih samodonešenih odluka. Jasno da je takva politika izazivala burne reakcije i stvarala sve veću opoziciju protiv režima. Prva reakcija došla je već 2. decembra 1918, dakle samo dan nakon ujedinjenja, u obliku [[Proglas Hrvatske stranke prava|Proglasa HSP-a]] u kojem se protivi načinu ujedinjenja pozivajući se na ranije [[Majska deklaracija|Majsku]] i [[Krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]], dogovore Narodnoga vijeća SHS, ali i činjenicu da Hrvatski sabor nikada nije raticifirao "Adresu". Sljedeći veliki izljev nezadovoljstva dogodio se 5. decembra 1918. Na trgu u [[Zagreb]]u su se, tokom prijepodneva, okupili pristaše Kraljevstva na skupu u čast novoj državi na kojemu su se, između ostalog, mogle čuti i brojne protuhrvatske parole. Hrvatski narod, nezadovoljan policijskom tolerancijom takvog ponašanja, poslijepodne održao je sličan skup na kojem je kritizirao Kraljevstvo. Međutim, reakcija policije bila je drugačija. Naime, za razliku od prijepodneva, policija je napala okupljene građane, ranila, uhapsila i odnijela nekoliko života, čime je, po prvi puta, demonstrirana sila beogradskog dvora nad političkim oponentima. Taj događaj poznat je kao ''[[Decembarske žrtve 1918.|Decembarske žrtve]].'' Srpska hegemonija ogledala se i u privrednom smislu. Iako su [[Austro-ugarska kruna|krune]] bile približno jednakog omjera sa [[Srpski dinar|dinarom]] (1:1), a cijeli zapadni dio zemlje koristio je upravo krune, službeni Beograd ubrzo je izdao zakon kojim je omjer razmjene bio 4:1 u korist dinara. [[Datoteka:Fiume cheering D'Annunzio.jpg|thumb|220px|left|Po dolasku u Rijeku, fašistički ideolog [[Gabriele d'Annunzio]] naišao je na sveopće odobravanje.]] Godine 1919, italijanski iredentistički pjesnik i rani ideolog [[fašizam|fašizma]], [[Gabriele d'Annunzio]] okuplja [[arditi|ardite]], vojne veterane iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i u čamcima vesla do [[Rijeka (grad)|Rijeke]], koju 12. septembra 1919. okupira i uspostavlja [[Italijanska uprava za Kvarner|italijansku upravu]]. Bila je to prva otvorena fašistička invazija na neku zemlju u međuratnom periodu, a rezultirala je velikim negodovanjem vlasti Kraljevstva SHS. Apeli međunarodnoj zajednici rezultirali su sklapanjem [[Rapallski ugovor|Rapallskog ugovora]] 1920. godine kojim je Kraljevstvo dobilo upravo nad okolinom grada, a Rijeka je postala [[Slobodna država Rijeka|slobodna država]]. "[[Jadransko pitanje]]" koje je tada nastalo bit će razrješeno tek 1924. godine sklapanjem [[Rimski ugovor (1924.)|Rimskog ugovora]] 1924, kojim je Rijeka pripala [[Kraljevina Italija|Italiji]], a okolina grada Kraljevini SHS. Prva veća politička kriza nove države nastaje kao posljedica ne imanja ustava. Naime, u tri godine postojanja, situacija se nije načelno promijenila - Ustava koji bi potvrdio državno uređenje nije bilo, a kralj je i dalje provodio samovladu obilježenu znatnim represijama protiv političke opozicije. Uz [[HRSS]] i [[HSP]] (koje su se 1921. godine ujedinile u [[Hrvatski blok (1921.)|Hrvatski blok]]), kao nova, značajna opozicija hegemoniji beogradskog dvora, javlja se i novoosnovana [[Komunistička partija Jugoslavije]]. Osnovana u [[Vukovar]]u 1919, stranka je bila jedna od rijetkih svejugoslavenskih stranaka (dakle, uključivala je članove iz cijele zemlje), a njen program bazirao se na kombinaciji boljševizma, [[lenjinizam|lenjinizma]] i uspostavi sovjetske republike po uzoru na [[Ruska SFSR|Rusku SFSR]]. Kao stranka koja je postajala izuzetno popularna, počela je predstavljati veliku prijetnju režimu (u jednom trenutku bila je treća stranka po jačini, iza [[DS]]-a i [[Radikalna stranka|radikala]]), tako da je ubrzo, već [[1920]], pala pod [[Obznana|Obznanu]]. Naime, ministar unutrašnjih poslova, [[Milorad Drašković]], donio je Obznanu (koja će kasnije postati rigorozni [[Zakon o zaštiti države]]) kako bi osigurao državu od onih koji je žele srušiti - ''de iure'', ona je omogućavala brojna prava i slobode i bila je usmjerena isključivo protiv onih koji ruše državu (odnosno, komunista), ali je ''de facto'' bila primjenjivana na sve one koji su javno izražavali svoje nezadovoljstvo režimom. Iako su od tog trenutka djelovali tajno (što im je pomoglo prilikom [[NOB]]-a), komunisti su i dalje bili aktivni, a jedan od prvih odjeka bilo je ubistvo ministra Draškovića u [[Delnice|Delnicama]] 1921, kojeg je izvršio komunistički omladinac [[Alija Alijagić]]. Komunisti tako djeluju u ilegali, a [[HRSS]] i ostale opozicijske stranke bore se za svoja prava u Narodnoj skupštini. ==== Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ==== [[Datoteka:Vidovdanski ustav.jpg|200px|thumb|Kontroverzni [[Vidovdanski ustav]] naišao je na veliko osporavanje, posebno na području Hrvatske i Slovenije.]] Godine 1921. saziva se posebna Narodna skupština sa ciljem donošenja novog ustava. Iako je već ranije određeno kako će se ustav i državno uređenje donijeti dvotrećinskom većinom, prilikom izglasavanja ustava došlo je do znatnih problema. Naime, tokom Ustavne skupštine, hrvatski predstavnici odbijaju pozdraviti srpskog regenta Aleksandra kao vladara nove države smatrajući da bi tako priznali Petra za svog kralja. Insistiranje srpskih zastupnika na pozdravu rezultira hrvatskim napuštanjem Ustavotvorne skupštine. Kako je HRSS-u pristup zabranjem pod opravdanjem da u nazivu prejudiciraju državno uređenje te kao takvi ne mogu pristupiti skupštini, srpski zastupnici donose novi centralistički ustav po principu 50% plus jedan glas pošto je bilo nemoguće okupiti dvotrećinsku većinu. Ustav je izglasan uz malen broj glasova protiv, a službeno je donešen 28. juna 1921, na [[Vidovdan]], zbog čega se i naziva [[Vidovdanski ustav]]. Tom odlukom koja je protivna "Naputku" Narodnog vijeća Države SHS posijano je sjeme svih budućih problema. U augustu iste godine umire kralj [[Petar I, kralj Srbije|Petar I. Karađorđević]], a nasljeđuje ga, sada i službeno kralj (iako je i kao regent, ''de facto'' vodio državu od njenog osnivanja), [[Aleksandar I. Karađorđević]]. Ime države promijenjeno je u '''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca''', a podijeljena je na 33 [[oblast]]i. Međutim, problemi nisu riješeni. Naime, Vidovdanski ustav bio je izuzetno centralistički nastrojen, a svu vlast davao je kralju i nasljednoj dinastiji [[Karađorđevići|Karađorđevića]]. Iako je institucija Predsjednika vlade postojala, njegove ovlasti su, u odnosu na kraljeve, bile neznatne. Naime, zanimljiv je podatak kako je u periodu od 1921. do 1929. došlo do 23 promjene vlade, a od svih tih, samo su 2 zahtjeva došla od Narodne skupštine, a ostalu 21 promjenu inicirao je sam kralj (naravno, neki premijeru su ostali i nakon promjena vlade). Izbori u novoj kraljevini održavali su se svake 2 godine (1923, 1925. i 1927.), a glavna konkurencija dominantnoj [[Narodna radikalna stranka|Narodnoj radikalnoj stranci]] (koja je po broju zastupnika prestigla i [[DS]]), bio je [[Stjepan Radić|Radićev]] [[HRSS]]. Radić se [[1923]]. godine ujedinio sa [[Slovenska ljudska stranka|Slovenskom ljudskom strankom]] [[Anton Korošec|Antona Korošeca]] i [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom]] [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] kako bi sklopio parlamentarnu koaliciju koja bi mogla parirati [[Nikola Pašić|Pašićevim]] radikalima. Kako bi razbio koaliciju, a istovremeno dobio povjerenje Narodne skupštine, Pašić šalje delegata na pregovore s trojicom stranačkih čelnika. Kada im je ovaj obećao privilegije za njih i njihove stranačke kolege (što su čak dobili i napismeno), Radić, Korošec i Spaho daju povjerenje Pašiću, ali se pozivaju na obećanja zajamčena dokumentom. Međutim, Nikola Pašić nije ispunio obećanja. Stjepan Radić tada odlazi u [[Evropa|Evropu]] gdje apelira kod stranih vlasti za pomoć, a 1924. godine uključuje HSS u [[Seljačka internacionala|Seljačku internacionalu]]. Po njegovom povratku, biva zatvoren, a stranka zabranjena zbog afilijacije sa komunistima (naime, nisu svi članovi HSS-a odobravali Radićev potez). Politika ometanja koju je provodio HSS morala je pasti, tako da je 27. marta 1925. godine, pred samim kraljem, [[Pavle Radić]] pročitao proglas kojim HSS priznaje ustav i državno uređenje, a ujedno i odustaje od republikanskog uređenja. HSS od tada zastupa politiku federalizma. Ubrzo nakon, Radić biva pušten iz zatvora, a HSS ulazi u koaliciju sa radikalima (tzv. "R-R vlada - Radić-radikali vlada") u kojoj Radić vrši funkciju ministra prosvjete, a manji broj članova HSS-a ulazi u vladu kao ministri bez portfelja. Koalicija dvaju politički polariziranih stranaka nije dugo opstala i Radić ubrzo napušta vladu i vraća se u opoziciju. Tada se Radić, što je bilo veliko iznenađenje za Državu, približava bivšem političkom oponentu [[Svetozar Pribićević|Svetozaru Pribićeviću]]. Naime, Pribičević je već ranije istupio iz [[DS]]-a i osnovao [[SDS]], a shvatio je kako se prisilni unitarizam ne smije provoditi te kako je federalno uređenje jedina moguća solucija za krizu u zemlji. Dvojica stranačkih čelnika 10. novembra 1927. osnivaju [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]], savez HSS-a i SDS-a, kojoj su na čelu bili upravo Radić i Pribićević. Nova koalicija predstavljala je ozbiljne probleme Vladi u [[Beograd]]u, posebno jer više nisu mogli ostvarivati potrebnu većinu. [[Datoteka:Atentat u skupstini.JPG|300px|thumb|[[Atentat u Narodnoj skupštini 1928]]. bio je pokretač dotad neviđene političke krize u Kraljevini koja će, ubrzo, rezultirati uvođenjem kraljeve diktature.]] Međutim, radikali su našli rješenje i za tu političku krizu. Radićevi kritički istupi u Narodnoj skupštini rezultirali brojnim prijetnjama, od kojih je značakna bila ona srpskog zastupnika [[Čedo Radović|Čede Radovića]], osobe bliske ministru financija. Usprkos prijetnjama i upozorenjima, Radić je 20. juna [[1928]]. odlučio otići na Narodnu skupštinu. [[Puniša Račić]], radikalni zastupnik i član organizacije [[Bela ruka]], unio je svoj [[revolver]] u Narodnu skupštinu (što je bilo protivzakonito) i čekao priliku. Kada je HSS-ov zastupnik [[Ivan Pernar]] oštro kritizirao Račića, dok je ovaj bio za govornicom, Račić je izvadio revolver i počeo pucati po HSS-ovcima. [[Đuro Basariček]] i [[Pavle Radić]] poginuli su na mjestu, dok se [[Ivan Granđa]], [[Ivan Pernar]] i, glavna meta, [[Stjepan Radić]] izvlače s ozljedama. Radić, kojem je metak završio u trbuhu, biva operiran u [[Beograd]]u, nakon čega se vraća u Zagreb. Puniša Račić je zatvoren, ali je u zatvoru dobio kraljevski tretman, čime je još jednom demonstrirana okrutnost beogradskog režima. Sprovodi Basaričeku i Pavlu Radiću bili su i jasna prilika za izražavanje nezadovoljstva hrvatskog naroda. Iako je preživio atentat, Stjepan Radić, glavna opozicijska ličnost ovog perioda, preminuo je 8. augusta 1928. u [[Zagreb]]u od posljedica ranjavanja. Demonstracije na njegovom sprovodu bile su znatno veće nego na onom Basaričeka i Pavla Radića. SDK tada službeno odbija učestvovati u radu Narodne skupštine, a politička kriza u zemlji se pogoršava. ==== Kraljevina Jugoslavija ==== [[Datoteka:Kralj aleksandar1.jpg|lijevo|mini|200px|Objavljena preko Radio Beograda, [[Šestojanuarska diktatura]] kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I.]] isprva je dočekana s odobravanjem, ali se kasnije pokazala kao nastavak dotadašnje dvorske politike.]] [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.]] donio je još veće probleme u Kraljevini SHS, a kriza se toliko produbila da je morao reagirati morao sam kralj. Dana 6. januara 1929, preko [[Radio Beograd]]a objavio je ukidanje Narodne skupštine i svih stranaka, uveo je diktaturu, koju će historija pamtiti kao [[Šestojanuarska diktatura]], a sve je to opravdao krizom koju parlamentarci nisu uspjeli riješiti - između Kralja i naroda od tog trenutka posrednika nije smjelo biti. Nekoliko mjeseci potom, kralj Aleksandar donosi novi Zakon o nazivu i podjeli države kojim će ime države promijeniti u Kraljevina Jugoslavija, provodeći, tako, geslo ''"Jedan narod, jedan kralj, jedna država"'', a istu će podijeliti na 9 [[banovina]] i grad [[Beograd]]. Ukinute su bilo kakve nacionalne posebnosti, a stvorena je, što i jest bilo jedno od izvornih ideja Karađorđevića, jugoslavenska nacija sa jugoslavenskim jezikom kao službenim. Iako je dobar dio političara, posebno hrvatskih (njih je predvodio dr. [[Vladko Maček]], nasljednik Stjepana Radića na čelu SDK), pozdravio uvođenje diktature, smatrajući ju boljim rješenjem od Vidovdanskog ustava i novom prilikom za ujednačavanje odnosa, proglašenje iste dovelo je, zapravo, do eskalacije nasilja protiv unutrašnjih neistomišljenika, što je samo povećalo spiralu stvorenu još 1918. godine. U državnom pokušaju razbijanja albanskih, hrvatskih, makedonskih i slovenskih pokreta hrvatske žrtve će postati najpoznatije. Među istaknutim žrtvama ističu se [[Josip Predavec]], HSS-ov zastupnik ubijen nedugo nakon izlaska iz zatvora, [[Đuro Đaković]], jedan od visokopozicioniranih dužnosnika još uvijek ilegalne KPJ i [[albanologija|albanolog]] i pisac, pravaš [[Milan Šufflay]], koji je ubijen usred Zagreba. Šufflayjevo ubistvo posebno je odjeknulo u svijetu, posebno zbog naknadnog zataškavanja od strane vlasti na ponašanje beogradske vlasti pismom su reagovali, između ostalih, i [[Albert Einstein]] i [[Heinrich Mann]].<ref>[http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/149/html/esej/12.htm Vijenac br.149/1999.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120323014305/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/149/html/esej/12.htm |date=23 Mart 2012 }} Djelo dostojno pozornosti</ref><ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/nyt.html]</ref><ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/raditch.pdf PDF]</ref> Atentat je pokušan i na pravaša [[Mile Budak|Milu Budaka]], dok je [[Vladko Maček]] izbjegao smrt, ali je dobar dio vremena proveo u zatvoru. Godine 1932, [[Ustaše]], koje je još od 1928. vodio [[Ante Pavelić]] kao tajni, revolucionarni ogranak [[HSP]]-a kojemu je cilj stvaranje samostalne Hrvatske, podižu [[Lički ustanak|ustanak]] u [[Lika|ličkom]] selu [[Brušane]]. Ustanak je bio izveden poprilično traljavo, tako da je ugušen bez većih problema, ali bio je ovo prvi javni istup [[UHRO]]-a, koji je tada već imao jasno definirane političke ciljeve. Iako je [[Ante Pavelić]] već 1928. ''in absentia'' osuđen na smrt od strane Suda za zaštitu države, djelovanje ustaša u inozemstvu bilo je poprilično plodonosno (kasnije će se to, doduše, pokazati kao problem, jer će te iste ustaše, na temeljima [[fašizam|fašizma]] i [[nacizam|nacizma]], voditi genocidnu i diktatorsku [[NDH]]). Osim individualnih atentata, događali su se i neki kolektivni pokolji kao što su [[Sibinjske žrtve|Sibinjske]], [[Senjske žrtve|Senjske]]. Godine [[1932]], Kraljevina Jugoslavija dolazi na rub rata sa Italijom nakon [[trogirski incident|Trogirskog incidenta]] od 1. decembra [[1932]]. (tom su prigodom pripadnici Sokola Kraljevine Jugoslavije u [[Trogir]]u uništili ili teško oštetili čak osam starih mletačkih lavova) i još nekoliko incidenata.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/29653 Časopis za suvremenu povijest br.2/2007.] Trogirski incident od 1. decembra 1932. i mletački lav svetog Marka kao simbol “talijanstva” istočne obale Jadrana]</ref>. Iako je situacija u zemlji bila daleko od idealne, krajem [[1931]]. dolazi do blagog smirivanja, tako da kralj Aleksandar, 3. septembra [[1931]]. donosi [[Oktroirani ustav]] kojim je ponovo vraćen parlamentarizam, a iste su godine raspisani izbori. Prorežimske stranke ujedinjene su u jedinstvenu [[Jugoslavenska nacionalna stranka|Jugoslavensku nacionalni steranku]] ([[JNS]]) koji je vodio general [[Petar Živković]], predsjednik vlade u vrijeme diktature i zapovjednik Kraljevske garde. Iako su izbori raspisani, oni su bili javni i za pristupanje izborima bio je potreban dovoljan broj potpisa iz određenih kotara, zbog čega su mnoge stranke, uključujući i [[SDK]], bojkotirale ove izbore, što je, jasno, rezultiralo pobjedom JNS-a. Kada je postalo izvjesno da ni kraljevska diktatura ne dovodi do poboljšanja, opozicioni političari iz Hrvatske ([[HSS]], [[HSP]], [[HFSS]]), koje predvode [[Vladko Maček]] (HSS), [[Mile Budak]] (HSP) i [[Ante Trumbić]] (HFSS), okupljaju se u Zagrebu i donose zajednički protestni dokument znan kao [[Zagrebačke punktacije]] ([[1932]]). Pozivajući se, ponovo, na [[Krfska deklaracija|Krfsku]] i [[Ženevska deklaracija|Ženevsku deklaraciju]], zahtijevaju federalno uređenje i daljnje dogovore. Zagrebačke su punktacije potakle i niz drugih dokumenata, tako da u kratkom roku izlaze i [[Novosadske punktacije|Novosadske]] i [[Sarajevske punktacije|Sarajevske]] i [[Ljubljanske punktacije]]. Kako je službeni Beograd punktacije proglasio protudržavnima, one su postale nevažeće, a zanimljivo je kako je od svih potpisnika, samo Maček završio, iako nakratko, u zatvoru. [[Datoteka:1934-10-17 King Alexander Assassination.ogv|frame|Snimak Marsejskoga atentata danas je jedan od najvažnijih i najstarijih dostupnih snimaka od posebne historijske važnosti.]] Ipak, problemi su se i dalje gomilali. Iako je raniji pokušaj u Zagrebu propao, planovi za ubistvo kralja Aleksandra nisu prestali i kralj je bio upozoren kako će izvan Jugoslavije biti u velikoj opasnosti. Usprkos svemu, kralj je na brodu "Dubrovnik" otputovao u [[Marseilles]] na dogovoreni sastanak s francuskim Ministrom vanjskih poslova [[Louis Barthou|Louisom Barthouom]] kako bi dogovorio bolju suradnju dvije zemlje. Ipak, tokom vožnje ulicama, [[Vlado Černozemski]], pripadnik [[VMRO]]-a, ispalio je nekoliko metaka u kralja iz naposredne blizine, a tokom pucnjave je poginuo i ministar Barthou. [[Marsejski atentat]] od 9. oktobra [[1934]]. okončao je Aleksandrovu vladavinu, a velik teret osvete pao je na ustaše. Naime, ubrzo je otkrivena upletenost ustaša u planirani atentat, tako da su brojni ustaški kampovi po svijetu pozatvarani, a čelnici uhićeni (Pavelić je boravio u zatvoru u [[Torino|Torinu]]). [[Datoteka:Prince Paul of Yugoslavia.jpg|lijevo|mini|180px|Predsjednik Namjesništva i regent bio je, nakon atentata, Aleksandrov rođak [[Pavle Karađorđević]], koji je prijestolje preuzeo do punoljetnosti Aleksandrovog sina, [[Petar II. Karađorđević|Petra II.]]]] Kako je prestolonasljednik [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] još uvijek bio maloljetan, vlast je, kao regent, preuzeo [[Pavle Karađorđević]], sin [[Arsen Karađorđević|Arsena Karađorđevića]]. Princ Pavle postat će regent i uspostavit će tročlano [[Namjesništvo]] kojeg će, uz [[Ivo Perović|Ivu Perovića]], bana Savske banovine, i [[Radenko Stanković|Radenka Stankovića]], profesora medicine iz Beograda, i voditi. Namjesništvo će, postepeno, dovesti do popuštanja diktature, ali tu priliku vide srpske vjerske vođe koji šire ideje i mržnju prema hrvatskom narodu koja rezultira ubijanjem hrvatskih seljaka i paljenjem sela. Dobro prikriveni motivi i lažni izvještaji rezultiraju daljnjim djelovanjem Ustaša i hrvatske mržnje prema Srbima što će kasnije rezultirati zločinima u NDH. Naime, nakon pada [[Bogoljub Jevtić|Jevtićeve]] vlade, dolazi, pod pritiskom [[Francuska|Francuske]] i [[Engleska|Engleske]], do rješavanja tzv. [[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]]. Prva kriza koja je riješena bila je [[Konkordatska kriza]]. Naime, pregovori oko stvaranja [[konkordat]]a između Kraljevine Jugslavije i [[Vatikan]]a trajali su već neko vrijeme, a dokument je, konačno, potpisan [[1935]]. za vrijeme nadbiskupa [[Antun Bauer (biskup)|Antuna Bauera]]. Međutim, iako je dokument potpisan, protesti i snažna opozicija pravoslavnih svećenika, koji su tvrdili kako se Hrvatima time daje prevelika autonomija, rezultirali su time da konkordat nikada nije ratificiran. Sljedeći dio hrvatskog pitanja bio je politički status Hrvatske. Naime, nakon smjene Jevtića, za premijera je postavljen [[Milan Stojadinović]], vođa [[Jugoslavenska radikalna zajednica|Jugoslavenske radikalne zajednice]] ([[JRZ]] ili popularno "jereza" - sačinjavale su je [[JNS]], [[JMO]] i [[SLS]]). Stojadinović, doduše, počinje pregovore s Vladkom Mačekom oko statusa Hrvatske, ali za njegova mandata ([[1935]]. - [[1939|39.]]), oni neće biti završeni. Godine [[1939]], knez Pavle smijenjuje Milana Stojadinovića i imenuje [[Dragiša Cvetković|Dragišu Cvetkovića]] za novog predsjednika vlade. Kako su pregovori Stojadinović-Maček bili neuspješni, novi predsjednik vlade započinje nove pregovore koji su 26. augusta [[1939]]. godine razultirali potpisivanjem [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]] i osnivanjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. [[Datoteka:BanHrvatska1939.gif|desno|mini|220px|[[Banovina Hrvatska]] bila je velik presedan jugoslavenske vlasti.]] [[Banovina Hrvatska|Banovina]] je zapravo bila "država u državi", a obuhvatala je teritoriju bivše [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]] (uz dijelove današnje [[BiH]]). Imala je sudsku, zakonodavnu i upravno autonomiju u odnosu na Beograd, a za (prvog i posljednjeg) bana izabran je [[HSS]]-ovac [[Ivan Šubašić]]. Taj neviđeni presedan, kojeg je knez Pavle opravdao članom 116. jugoslavenskog ustava, izazvao je burne reakcije širom zemlje. Srpski političari su se pobunili jer su smatrali da takav presedan Hrvatima daje privilegiran položaj i ruši ideje jugoslavenstva koje je država provodila, dok su neki hrvatski političari, predvođeni [[HSP]]-om, smatrali kako je ovo samo obmana i kako je jedina moguća solucija potpuna samostalnost Hrvatske. Kako bilo, protesti su ubrzo prestali, a situacija u zemlji ponovo se pogoršala u nadolazećem periodu. Dana 1. septembra [[1939]], [[Adolf Hitler]] započinje [[Invazija Poljske (1939.)|napad na Poljsku]], čime započinje [[Drugi svjetski rat]] u kojeg će se i Kraljevina Jugoslavija ubrzo priključiti. [[Datoteka:Ivan Subasic.jpg|frame|[[HSS]]-ov [[Ivan Šubašić]] imenovan je za posljednjeg hrvatskog bana, a kasnije će u vladi DFJ vršiti i funkciju Ministra vanjskih poslova.]] [[Datoteka:Axis occupation of Yugoslavia, 1941-43.png|mini|desno|Podjela Jugoslavije, 1941.-1943.]] [[Datoteka:Axis occupation of Yugoslavia, 1943-44.png|mini|desno|Podjela Jugoslavije, 1943.-1944.]] Kraljevina Jugoslavija svakako je bila važna strateška tačka i za [[Saveznici u Drugi svjetski rat|Saveznike]] i za [[Sile Osovine]] tako da su se i jedna i druga frakcija borile oko pridobivanja Jugoslavije za saveznika. Iako su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] bile tradicionalne jugoslavenske saveznice, za vrijeme premijera Stojadinovića došlo je do približavanja Jugoslavije [[Treći Reich|Trećem Reichu]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Na kraju, pod primamljivim obećanjima, Kraljevina Jugoslavija pristupa [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] 25. marta [[1941]]., manje od godinu dana nakon što je, u septembru 1940, formiran. Međutim, dobar dio jugoslavenskog naroda, kao i međunarodna scena, nisu odobravali ovaj potez taku da su [[UK|Britanci]] ubrzo dali podršku [[Vojni puč od 27. marta 1941.|državnom udaru]] koji je izveden u noći s [[26. mart|26.]] na [[27. mart]] [[1941]]. Namjesništvo je ukinuto, a premijeru Cvetkoviću oduzet je mandat. Maloljetni kralj [[Petar II.]] proglašen je za punoljetnu osobu čime preuzima prijestolje, iako nije ni krunjen ni miropomazan, a za predsjednika vlade izabran je general [[Dušan Simović]]. Simovićeva je vlada najavljivala razvrgavanje Trojnog pakta, ali do toga čina nikad nije došlo zbog pritiska i otovrene prijetnje Trećeg Rajha. Umjesto toga, Simovićeva vlada nije razvrgnula sporazum, nadajući se da će tako izbjeći njemačku okupaciju i spasiti monarhiju. == Unutrašnja politika == Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bila višenacionalna, priznati status naroda imali su samo [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Slovenci]] s tvrdnjom da su to "tri plemena istog naroda". Premda je deklarativno [[Kraljevina SHS]] bila ustavna monarhija, [[Vidovdanski ustav]] od 28. jula [[1921]]. ozakonio je srpski hegemonizam, unitarizam i centralizam. Sistem je obilježio i žandarmerijski teror nad političkim protivnicima, komunistima i pro-ljevičarskim strankama, republikanskim strankama te hrvatskom opozicijom. Opseg tog terora se kretao od verbalnih prijetnja preko organizacija koje su bile produžena režimska ruka ([[ORJUNA]] i sl.), fizičkih ugroza sve do ubistava. {{Citat|...Osobe koje preuzimaju vodeće funkcije u Hrvatskoj uglavnom su iz uže Srbije i ne poznaju upravu u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji koja je izgrađivana desetljećima pa korupcija i vladavina žandarmerije, a osobito nepridržavanje postojećih zakona i propisa u Hrvatskoj, izazivaju veliko nezadovoljstvo koje se pretvaralo u krizu. Rješenja koja je donosila srpska vlast bila su zasnovana na francuskom sistemu i nisu odgovarala upravnom sistemu Hrvatskoj koji je bio izgrađen prema njemačkom uzoru te je dolazilo do stalnih nesuglasica, odnosno korak naprijed značio je deset koraka unatrag. (...) sistem zasnovan na poštenju prestao je funkcionirati, a prednost su dobili snalažljivost, veze i korupcija. Izgubila se pravna, a provođenjem agrarne reforme divljim načinom, i materijalna sigurnost. (...) poslovanje s Evropom otežano je zbog toga što izvoznice za izvoz robe u Srednju Evropu odobrava Beograd pa upravo u tom vremenu upravni organi otvaraju vrata korupciji i podmićivanju, pojavama koje su do 1914. bile u Hrvatskoj slabo razvijene... ([[Mira Kolar-Dimitrijević|Mira K. Dimitrijević]], «Hrvatska u prvoj Jugoslaviji – bitne značajke položaja», u: Hrvatska politika u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006., 193, 194, 198.).''<ref>http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7265:protuhrvatske-i-protukatolike-lai-medijskih-jurinika&catid=138:davor-dijanovi&Itemid=76 (preuzeto 2. decembra 2010.)</ref>}} === Kraljevi === * [[Petar I. Karađorđević]] 1918. - 1921. ** regent Aleksandar I. Karađorđević (1918.-1921.) * [[Aleksandar I. Karađorđević]] 1921. - 1934. * [[Petar II. Karađorđević]] 1934. - 1945. ** Namjesništvo (1934.-1941.) *** Princ [[Pavle Karađorđević]] (1934.-1941.) *** Ivan Perović (1934.-1941.) *** Radenko Stanković (1934.-1941.) === Premijeri === * [[Stojan Protić]] (1918.-1919.) * [[Ljubomir Davidović]] (1919.-1920.) * [[Stojan Protić]] (1920.) - drugi mandat * [[Milenko Vesnić]] (1920.-1921.) * [[Nikola Pašić]] (1921.-1924.) * [[Ljubomir Davidović]] (1924.) - drugi mandat * [[Nikola Pašić]] (1924.-1926.) - drugi mandat * [[Nikola Uzunović]] (1926.-1927.) * [[Velimir Vukićević]] (1927.-1928.) * [[Anton Korošec]] (1928.-1929.) * [[Petar Živković]] (1929.-1932.) * [[Vojislav Marinković]] (1932.) * [[Milan Srškić]] (1932.-1934.) * [[Nikola Uzunović]] (1934.) * [[Bogoljub Jevtić]] (1934.-1935.) * [[Milan Stojadinović]] (1935.-1939.) * [[Dragiša Cvetković]] (1939.-1941.) * [[Dušan Simović|Dušan T. Simović]] (1941.) === Premijeri u izbjeglištvu ([[Kairo]]/[[London]]) === * [[Dušan Simović|Dušan T. Simović]] (1941.-1942.) * [[Slobodan Jovanović]] (1942.-1943.) * [[Miloš Trifunović]] (1943.) * [[Božidar Purić]] (1943.-1944.) * [[Ivan Šubašić]] (1944.-45.) * [[Drago Marušić]] (1945.) == Administativna podjela == {{Glavni|Administrativne podjele Jugoslavije}} [[Datoteka:Kingdom of Yugoslavia (1929-1939)-sr.svg|180px|mini|desno|Banovine Kraljevine Jugoslavije iz 1929, sa promjenom 1939. godine]] Od nastanka 1918. godine pod imenom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, država je nekoliko puta mijenjala administrativnu i teritorijalnu podjelu. Od 1918-22. godine bila je privremeno podijeljena na [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|7 pokrajina]] kao prvim stepenom podjele, a pokrajine su se dalje dijelile na [[okrug]]e ili [[županija|županije]], dalje na [[srez]]ove ili [[kotar]]e, koji su se sastojali od nekoliko općina. Od 1922. godine donošenjem [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]], Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bila je podijeljena na [[Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|33 oblasti]], a organi uprave nalazili su se u većem gradu. Promjenom imena u Kraljevinu Jugoslaviju istovremeno se uvode 9 [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], a Beograd sa okolinom postaje posebna teritorijalna jedinica. Ujedinjenjem [[Primorska banovina|Primorske]] i [[Savska banovina|Savske banovine]], s pojedinim dijelovima [[Vrbaska banovina|Vrbaske]], [[Zetska banovina|Zetske]], [[Dunavska banovina|Dunavske]] i [[Drinska banovina|Drinske banovine]], 1939. godine nastaje [[Banovina Hrvatska]]. == Također pogledajte == * [[Država SHS]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kingdom of Yugoslavia}} * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iFzn1yGJIEJtlGN9VjZsIuM Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata (RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iFMC0sSGR570EsjiVKxpKY8 Jugoslavija u ratu 1941-1945 (RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal)] {{Jugoslavenska hronologija}} {{Teme o BiH}} [[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija]] [[Kategorija:Bivše države u Evropi]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1918.]] [[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1943.]] 1uttb06nf851585lfzsahc7x8ncz8xi 0 4705 3427819 3427005 2022-08-13T18:13:08Z Zadrugabiografija 144323 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''8. mart / ožujak (8. 3)''' jest 67. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (68. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 298 dana. == Događaji == * [[1917]] – [[Februarska revolucija]],narod Rusije diže revoluciju protiv cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II.]] na vlast dolazi privremena vlada na čelu sa [[Aleksandar Kerenski|Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim]]. * [[1953]] – Predstavljena [[Cockta]], jugoslavenska verzija Coca Cole. * [[1998]] – Počelo 33. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]]; * [[2010]] – [[Turska|Istočnu Tursku]] pogodio [[potres]] jačine 6,1 stepeni. 51 osoba je poginula, stotine povrijeđeno, 287 građevina je uništeno, a oko 700 teško oštećeno. == Rođeni == * [[1491]] – [[Il Rosso Fiorentino]], italijanski slikar * [[1714]] – [[Carl Philipp Emanuel Bach]], njemački kompozitor * [[1879]] – [[Otto Hahn]], njemački hemičar i fizičar * [[1907]] – [[Konstantin Karamanlis]], grčki političar i državnik * [[1924]] – [[Georges Charpak]], [[Francuzi|francuski]] [[fizičar]] i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1992. * [[1933]] – [[Marko Martinović]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik; * [[1946]] – [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[1949]] – [[Antonello Venditti]], italijanski kantautor * [[1950]] – [[Seid Memić Vajta]], bosanskohercegovački pjevač * == Umrli == === 18. vijek === * [[1702]] – [[Vilim III, kralj Engleske|Vilim III]], engleski, škotski i irski kralj === 19. vijek === * [[1869]] – [[Hector Berlioz]], francuski kompozitor * [[1874]] – [[Millard Fillmore]], američki političar i predsjednik === 20. vijek === * [[1910]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik * [[1923]] – [[Johannes Diderik van der Waals]], holandski fizičar * [[1930]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik * [[1942]] – [[José Raúl Capablanca]], kubanski šahista * [[1996]] - [[Luna Đogani]],Srbijanska rijaliti ucesnica * [[1998]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general Armije RBiH == Praznici == * [[Međunarodni dan žena]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|8 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/8/ Na današnji dan (8. mart), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-8/ Na današnji dan (8. mart), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-08]] 0rgwvqpdbgvnme8b625obvxqsdlnrer 3427820 3427819 2022-08-13T18:14:56Z Zadrugabiografija 144323 /* Rođeni */ wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''8. mart / ožujak (8. 3)''' jest 67. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (68. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 298 dana. == Događaji == * [[1917]] – [[Februarska revolucija]],narod Rusije diže revoluciju protiv cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II.]] na vlast dolazi privremena vlada na čelu sa [[Aleksandar Kerenski|Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim]]. * [[1953]] – Predstavljena [[Cockta]], jugoslavenska verzija Coca Cole. * [[1998]] – Počelo 33. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]]; * [[2010]] – [[Turska|Istočnu Tursku]] pogodio [[potres]] jačine 6,1 stepeni. 51 osoba je poginula, stotine povrijeđeno, 287 građevina je uništeno, a oko 700 teško oštećeno. == Rođeni == * [[1491]] – [[Il Rosso Fiorentino]], italijanski slikar * [[1714]] – [[Carl Philipp Emanuel Bach]], njemački kompozitor * [[1879]] – [[Otto Hahn]], njemački hemičar i fizičar * [[1907]] – [[Konstantin Karamanlis]], grčki političar i državnik * [[1924]] – [[Georges Charpak]], [[Francuzi|francuski]] [[fizičar]] i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1992. * [[1933]] – [[Marko Martinović]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik; * [[1946]] – [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[1949]] – [[Antonello Venditti]], italijanski kantautor * [[1950]] – [[Seid Memić Vajta]], bosanskohercegovački pjevač * [[1996]] - [[Luna Djogani]],srbijanska rijaliti ucesnica == Umrli == === 18. vijek === * [[1702]] – [[Vilim III, kralj Engleske|Vilim III]], engleski, škotski i irski kralj === 19. vijek === * [[1869]] – [[Hector Berlioz]], francuski kompozitor * [[1874]] – [[Millard Fillmore]], američki političar i predsjednik === 20. vijek === * [[1910]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik * [[1923]] – [[Johannes Diderik van der Waals]], holandski fizičar * [[1930]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik * [[1942]] – [[José Raúl Capablanca]], kubanski šahista * [[1996]] - [[Luna Đogani]],Srbijanska rijaliti ucesnica * [[1998]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general Armije RBiH == Praznici == * [[Međunarodni dan žena]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|8 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/8/ Na današnji dan (8. mart), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-8/ Na današnji dan (8. mart), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-08]] 3dci8hcqq28fwjh8nc5qsvdrrantdu2 3427833 3427820 2022-08-14T09:18:43Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Zadrugabiografija|Zadrugabiografija]] ([[User talk:Zadrugabiografija|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''8. mart / ožujak (8. 3)''' jest 67. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (68. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 298 dana. == Događaji == * [[1917]] – [[Februarska revolucija]],narod Rusije diže revoluciju protiv cara [[Nikola II, car Rusije|Nikole II.]] na vlast dolazi privremena vlada na čelu sa [[Aleksandar Kerenski|Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim]]. * [[1953]] – Predstavljena [[Cockta]], jugoslavenska verzija Coca Cole. * [[1998]] – Počelo 33. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]]; * [[2010]] – [[Turska|Istočnu Tursku]] pogodio [[potres]] jačine 6,1 stepeni. 51 osoba je poginula, stotine povrijeđeno, 287 građevina je uništeno, a oko 700 teško oštećeno. == Rođeni == * [[1491]] – [[Il Rosso Fiorentino]], italijanski slikar * [[1714]] – [[Carl Philipp Emanuel Bach]], njemački kompozitor * [[1879]] – [[Otto Hahn]], njemački hemičar i fizičar * [[1907]] – [[Konstantin Karamanlis]], grčki političar i državnik * [[1924]] – [[Georges Charpak]], [[Francuzi|francuski]] [[fizičar]] i dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1992. * [[1933]] – [[Marko Martinović]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik; * [[1946]] – [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[1949]] – [[Antonello Venditti]], italijanski kantautor * [[1950]] – [[Seid Memić Vajta]], bosanskohercegovački pjevač == Umrli == === 18. vijek === * [[1702]] – [[Vilim III, kralj Engleske|Vilim III]], engleski, škotski i irski kralj === 19. vijek === * [[1869]] – [[Hector Berlioz]], francuski kompozitor * [[1874]] – [[Millard Fillmore]], američki političar i predsjednik === 20. vijek === * [[1910]] – [[Risto Milić]], srpski pjesnik * [[1923]] – [[Johannes Diderik van der Waals]], holandski fizičar * [[1930]] – [[William Howard Taft]], američki političar i predsjednik * [[1942]] – [[José Raúl Capablanca]], kubanski šahista * [[1998]] – [[Mustafa Hajrulahović]], general Armije RBiH == Praznici == * [[Međunarodni dan žena]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|8 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/8/ Na današnji dan (8. mart), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-8/ Na današnji dan (8. mart), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-08]] qy6s93d9i0dpdft0ejr2lidncrf4k07 0 16212 3427836 3174842 2022-08-14T09:26:54Z Krajiski 142014 Dodan externi link. Kamere sa graničnog prijelaza wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Granični prijelaz Kamensko''' nalazi se na saobraćajnici koja od [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a vodi prema [[Split]]u i šesti je novoizgrađeni prelaz u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. [[Evropska unija]] je utrošila 3 i po miliona eura u izgradnju.{{Izvor}} Površina graničnog prijelaza Kamensko, preko koga će se odvijati robni i putnički promet, je oko 3 hiljade kvadratnih metara.{{Izvor}} Ima sedam ulazno-izlaznih traka, objekte za carinsku službu i graničnu policiju, te druge prateće objekte. U sklopu ovog prijelaza bit će izgrađen i carinski terminal, za koji će potrebna sredstva osigurati [[Uprava za indirektno oporezivanje]] Bosne i Hercegovine i Općina Tomislavgrad. Granični prijelaz Kamensko zvanično je otvoren [[25. februar]]a [[2006]]. godine. == Externi linkovi == [https://krajiski.ba/kamere-kamensko-granicni-prijelaz/ HAK kamere Kamensko] [[Kategorija:Geografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Granični prijelazi u Bosni i Hercegovini|Kamensko]] p033uoor10svubi7cdobb9mt4d23a8m 4 19126 3427814 3427684 2022-08-13T16:26:33Z BPipal (WMF) 133644 Novi termin za početak glasanja wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci == Zdravo svima!<br> Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a]. Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje. Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia. Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.<br> Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da: * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje. Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Year user pageviews for bswiki == {| style="text-align:right" class="wikitable sortable" |+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space !'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021 |- |Pageviews||36&nbsp;496&nbsp;291||37&nbsp;007&nbsp;115||37&nbsp;356&nbsp;054||37&nbsp;804&nbsp;431||44&nbsp;111&nbsp;715||42&nbsp;476&nbsp;010 |- |'''Pages'''|||68&nbsp;309||73&nbsp;856||76&nbsp;806||80&nbsp;019||83&nbsp;687||88&nbsp;868 |} :<i style="font-size:0.9em">[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]</i> ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST) == Kratki članci == Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:24, 17 maj 2022 (CEST) ::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST) ::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;) ::: Mislim da su stvari "zahrđale" oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari. ::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:33, 18 maj 2022 (CEST) ::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST) == Fotografije na wikipediji članku == Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}} : {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST) :Hvala puno. [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST) == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> : Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:31, 17 maj 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vrijeme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. |- | Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 16. maja).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.<br> Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation <br> ==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST) == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == Kartographer update == ''Apologies for writing in English.'' Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST) == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti ::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska ::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a == Zdravo svima!<br> Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a. Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica; # O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.<br> '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' <br> == Regionalne konsultacije == : Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. ==== Predloženi termini i teme: ==== ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.'' # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] # Ideje zajednice : Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> == Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 == Dear Wikimedians, We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July. This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. The campaign will run from July 1 to August 31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]]. The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]] For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]]. Best,<br/> [[User:Ammarpad|Ammar A.]]<br/> Global Coordinator<br/> Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.<br /> 19:38, 31 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&oldid=23230284 --> == Forum strategije pokreta == Zdravo svima! Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).<br> : '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.''' Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.<br> Možda ćete reći: "Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?"<br> Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice. Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.<br> * MS Forum ne zahtjeva registraciju. * Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom. Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.<br> Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.<br> Srdacan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Natjecanje proljeće 2022 == Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST) ::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST) ::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST) :::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST) ::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST) == Molba == Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST) :Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim "Mjesto rodjenja-Zenica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST) == Šabloni za plivanje == Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2022 == Zdravo svima, Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022. Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST) : {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) === Prijedlozi === Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting! ==== [[User:Srđan|Srđan]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:KWiki|KWiki]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) *:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Mhare|Mhare]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem "preko bare". Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas == Zdravo svima! Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće '''od 16. do 30. avgusta. '''Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?'''<br> Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST) == Molba == Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST) :Sređeno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:22, 26 juli 2022 (CEST) Viel Dank die Legende! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST) :Pozdrav iz Danske! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:09, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika -- Kandidati za povjerenike == Zdravo svima, : '''Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]].''' <br /> : '''Izabrani kandidati za Odbor povjerenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali. Kandidatura za Odbor povjerenika nije mala odluka. Vrijeme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvjećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dva koji će postati novi članovi Odbora povjerenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 23. avgusta u 00:00 i traje do 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ---- '''Naredni koraci:''' Prije glasanja, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sljedećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 23. avgusta. ** Zajednica je odabrala 15 izjava koje će ući u Izborni kompas. Pogledajte ih [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|ovdje]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte u diskusijama i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:25, 13 august 2022 (CEST) == Enabling Section Translation: a new mobile translation experience == {{int:Hello}} Bosnian Wikipedians! Apologies as this message is not in Bosnian language, {{Int:Please-translate}}. The [[mw:Wikimedia_Language_engineering|WMF Language team]] is pleased to let you know that we will like to enable the [[mw:Content_translation/Section_translation|Section translation]] tool in Bosnian Wikipedia. For this, our team will love you to read about the tool and test it so you can: * Give us your feedback * Ask us questions * Tell us how to improve it. Below is background information about Section translation, why we have chosen your community, and how to test it. '''Background information''' [[mw:Content_translation|Content Translation]] has been a successful tool for editors to create content in their language. More than one million articles have been created across all languages since the tool was released in 2015. The Wikimedia Foundation Language team has improved the translation experience further with the Section Translation. The WMF Language team enabled the early version of the tool in February 2021 in Bengali Wikipedia. Through their feedback, the tool was improved and ready for your community to test and help us with feedback to make it better. [https://design.wikimedia.org/strategy/section-translation.html Section Translation] extends the capabilities of Content Translation to support mobile devices. On mobile, the tool will: * Guide you to translate one section at a time in order to expand existing articles or create new ones. * Make it easy to transfer knowledge across languages anytime from your mobile device. Bosnian Wikipedia seems an ideal candidate to enjoy this new tool since it has Content Translation tool enabled by default. We plan to enable the tool on Bosnian Wikipedia in the coming weeks if there are no objections from your community. After it is enabled, we’ll monitor the content created with the tool and process all the feedback. In any case, feel free to raise any concerns or questions you may already have in any of the following formats: * As a reply to this message * On [[mw:Talk:Content_translation/Section_translation|the project talk page]]. '''Try the tool''' Before the enablement, you can try the current implementation of the tool in [https://test.m.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation our testing instance]. Once it is enabled on Bosnian Wikipedia, you’ll have access to https://bs.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation with your mobile device. You can select an article to translate, and machine translation will be provided as a starting point for editors to improve. '''Provide feedback''' Please provide feedback about Section translation in any of the formats you are most comfortable with. We want to hear about your impressions on: * The tool * What you think about our plans to enable it * Your ideas for improving the tool. Thanks, and we look forward to your feedback and questions. '''PS''': Sending your feedback or questions in English is particularly appreciated. But, you can still send them in the language of your choice. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 03:03, 11 august 2022 (CEST) On behalf of the WMF Language team eed7ftw52ch77n2gkaykuardgyewyft 3427840 3427814 2022-08-14T09:32:40Z BPipal (WMF) 133644 /* VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su odgođeni za jednu sedmicu. */ novi odlomak wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == Ratifikacija Smjernica za implementaciju UCoC-a - Naredni koraci == Zdravo svima!<br> Prije dvije sedmice, prilikom objavljivanja rezultata, ukazao sam na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Čaršija/Arhiva_33#Rezultati_glasanja_o_Smjernicama_za_provođenje_UCoC-a moguće ishode glasanja o Smjernicama za sprovođenje UCoC-a]. Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Komitet za pitanja zajednica odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Nakon toga, prečišćeni tekst Smjernica bit će stavljen na ponovno glasanje. Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podržavaju stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih radnji i ohrabruje dobronamjerne ljude da budu produktivni na projektima Wikimedia. Iako su rezultati pokazali da je podrška Smjernicama UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su ukazali da će biti potrebne daljnje revizije kako bi se dobila snažna podrška zajednice za implementaciju UCoC-a.<br> Stoga je Komitet zadužio Fondaciju da: * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * stavi novo-pročišćene Smjernice na glasanje. Tim WMF-a će tražiti povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme i zaključcima Komiteta možete pronaći [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:02, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Year user pageviews for bswiki == {| style="text-align:right" class="wikitable sortable" |+ Cumulative user pageviews for bswiki articles in Main space !'''Project'''!!2016!!2017!!2018!!2019!!2020!!2021 |- |Pageviews||36&nbsp;496&nbsp;291||37&nbsp;007&nbsp;115||37&nbsp;356&nbsp;054||37&nbsp;804&nbsp;431||44&nbsp;111&nbsp;715||42&nbsp;476&nbsp;010 |- |'''Pages'''|||68&nbsp;309||73&nbsp;856||76&nbsp;806||80&nbsp;019||83&nbsp;687||88&nbsp;868 |} :<i style="font-size:0.9em">[http://krehel.sk/user_pageviews/ 🔗 Source and more.]</i> ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:14, 23 april 2022 (CEST) == Kratki članci == Bojim se da onaj projekt čišćenja nije ni blizu kraja s obzirom na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Kratke_stranice ovo]. Možemo izuzeti članke o godinama i decenijama (kojih je daleko najviše), ali opet ostaje ihahaj kratkih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:38, 24 april 2022 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}} Ako se dobro sjećam mislim da sam u generisanju spiska za kratke članke dosta tih stvari izbacio da nebi baš sve ušlo na spisak. Jeli se o tome ovdje radi? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:24, 17 maj 2022 (CEST) ::De ti samo aktiviraj bota da osvježi sve one spiskove. :-) Bolan, pa gdje si? :-) Sve OK? A ovo: pa rekli smo onda: borba protiv (pre)kratkih članaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:37, 17 maj 2022 (CEST) ::: Ma sve ok! Dobre stvari se dešavaju, tako da se nema šta žaliti. :) Kako ti? Vidim ja ko ovdje čuva wiki kad nas pojedinaca nema. ;) ::: Mislim da su stvari "zahrđale" oko skripti što sam onda pravio; trebalo bi to sve počistiti i na novo krenuti. Ali nevjerujem da ću u skorije vrijeme išta stim jer sam fokusiran na neke privatne stvari. ::: Kakvo je trenutno stanje? Jesam li šta važno propustio? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:33, 18 maj 2022 (CEST) ::::Ne znam najbolje, nisam ni ja bio aktivan jedan period. :-) Samo neka je sve OK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:35, 18 maj 2022 (CEST) == Fotografije na wikipediji članku == Pozdrav ljudi. Na koji način mogu dokazati da je fotografija, slika ili banner moja da mi je admini ne obrisu sa članka ? Novi sam u ovome svemu tako da bih volio da mi objasnite kao laiku... Unaprijed hvala svima !!! {{Nepotpisan|Charge82|16:57, 2022-04-25}} : {{Ping|Charge82}} [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Upload&uselang=ownwork Tu] se sve piše. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 18:38, 25 april 2022 (CEST) :Hvala puno. [[Korisnik:Charge82|Charge82]] ([[Razgovor s korisnikom:Charge82|razgovor]]) 19:12, 25 april 2022 (CEST) == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:16, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> : Ovo je super! -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:31, 17 maj 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vrijeme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mjesta u Odboru povjerenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Povjerenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Povjerenike kojima istječe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu odabira iz 2019]. |- | Odbor povjerenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine povjerenici koje bira zajednica-i-podružnice i povjerenici koje imenuje Odbor. Svaki povjerenik ima mandat od tri godine. Zajednica Wikimedia može glasati za povjerenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru povjerenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte cijelo priopćenje Izborne komisije i Odbora povjerenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 16. maja).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove povjerenike.<br> Planirano je da ovaj posljednji korak, kojim se završava izborni proces, bude održan početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što trebate su osnovne komunikacijske vještine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/Aboutsh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:08, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation <br> ==== Rok za podnošenje prijava je produžen do 16. maja ==== --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:00, 10 maj 2022 (CEST) == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:13, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:54, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == Kartographer update == ''Apologies for writing in English.'' Hello, a few weeks ago, I wrote here on the Čaršija [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija&oldid=3408615#Kartographer_coming_soon_to_your_wiki about issues with Kartographer and FlaggedRevisions]. Today I have a little update: We expect these issues to be solved on this wiki tomorrow, May 10, [[wikitech:Deployments#deploycal-item-20220510T1300|around 14:00 UTC]]. Here’s our [[m:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation|project page with more information]]. – Best, [[Korisnik:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johanna Strodt (WMDE)|razgovor]]) 15:36, 9 maj 2022 (CEST) == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:02, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_%C4%8Dlanci|https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci]] --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:02, 31 maj 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::Ako se želite pridružiti a nemate ideju za članak, probajte prevesti ::https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Turska ::-- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:04, 7 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smjernicama za implementaciju UCoC-a == Zdravo svima!<br> Dozvolite mi da podijelim vijesti o temi važnoj za svakog Wikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smjernicama za implementaciju UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora povjerenika zatražio je da se nekoliko područja Smjernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio pokrenuti još jedan krug konsultacija sa zajednicom. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smjernicama za implementaciju UCoC-a. Prema analizi, komentari su istakli tri kritične grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci u primjeni UCoC-a i njegovih Smjernica; # O balansiranju zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtjevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja.<br> '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Izvještaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovdje]].''' <br> == Regionalne konsultacije == : Tokom naredne sedmice, održaće se prve regionalne konsultacije. ==== Predloženi termini i teme: ==== ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.'' # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smjernice za implementaciju. Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor povjerenika (BoT)]] # Ideje zajednice : Svoj predlog teme možete ostaviti ovdje ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:04, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> == Invitation to participate in the #WPWPCampaign 2022 == Dear Wikimedians, We are glad to inform you that the 2022 edition of Wikipedia Pages Wanting Photos campaign is coming up in July. This is a formal invitation to invite individuals and communities to join the campaign to help improve Wikipedia articles with photos and contextual images. The campaign will run from July 1 to August 31, 2022 and several communities and Wikimedia Affiliates have already indicated interest to organize the campaign in their localities. Please find your community or community closer to you to participate: [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/Participating Communities|WPWP2022 Campaign: Participating Communities]]. The campaign primarily aims to promote using images from Wikimedia Commons to enrich Wikipedia articles that are lacking them. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. In this third edition of the campaign, eligibility criteria have been revised based on feedback and campaign Evaluation Reports of the previous editions. Please find more [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022/FAQ and Contest Rules|details about these changes and our FAQ here on Meta-Wiki]] For more information, please visit the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2022|campaign page on Meta-Wiki]]. Best,<br/> [[User:Ammarpad|Ammar A.]]<br/> Global Coordinator<br/> Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign 2022.<br /> 19:38, 31 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos/Distribution_list&oldid=23230284 --> == Forum strategije pokreta == Zdravo svima! Želio bih vas pozvati da isprobate našu novu platformu za diskusiju, '''[https://forum.movement-strategy.org Movement Strategy Forum]''' (Forum strategije pokreta).<br> : '''MS Forum je prvo istinski višejezično mjesto gde se Wikimedijanci mogu okupiti i razgovarati o svim stvarima u vezi sa strateškim ciljevima našeg pokreta.''' Njegova ključna prednost u odnosu na bilo koju drugu platformu poput Telegrama ili WhatsAppa je da se pod istim krovom okupe volonteri koji govore različite jezike i dolaze iz različitih Wikimedijinih projekata, ali dijele interes za slične teme. MS Forum nastoji da rješi dva ključna pitanja koja utiču na nedovoljno zastupljene zajednice: fragmentaciju diskusija i jezičku barijeru.<br> Možda ćete reći: "Nemam mnogo vremena; zašto bih ga koristio da razgovaram o stvarima koje nemaju mnogo veze s mojim primarnim radom na Wikipediji?"<br> Svjesni smo koliko su dragocjeni vaše volontersko vrijeme i doprinosi. Teme otvorene za diskusiju na MS Forumu zaista jesu globalne, ali su i veoma lokalne po tome kako utiču na rad svakog saradnika i svake Wikimedijine zajednice. Na primjer, možda biste željeli započeti raspravu o tome koji je problem s kojim se volonteri u vašoj zajednici suočavaju a koji želite da riješite ili pomognete da bude rješen do 2030. godine? [https://forum.movement-strategy.org/t/by-2030-what-is-one-problem-facing-african-volunteers-you-wish-to-have-solved-or-helped-solve-and-why/140 Slična debata] o pitanjima u afričkim zajednicama privukla je desetine odgovora iz različitih dijelova svijeta. Čitajući diskusije, možda ćete otkriti kako jezici možda jesu strani, ali su mnogi problemi vrlo domaći.<br> * MS Forum ne zahtjeva registraciju. * Potreban vam je samo vaš Wikimedia nalog sa verifikovanom e-mail adresom. Nadam se da ce vam diskusije biti zanimljive.<br> Slobodno pišite na svom maternjem jeziku.<br> Srdacan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:55, 2 juni 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Natjecanje proljeće 2022 == Ne mogu pronać rezeltte takmičenja proljeće 2022. Ako su izašli rezultati volio bih da mi netko da link. Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 20:13, 17 juni 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Grginović Šime|Grginović Šime]]: Je li ovo [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.]]? [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 21:36, 17 juni 2022 (CEST) ::Da, to je to. Napisali smo 267 članaka i završili na 14/24. mjestu. Lijep rezultat s obzirom na to koliko nas je učestvovalo. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:36, 18 juni 2022 (CEST) ::To je to , ali nije link na rezultate.za rezultate po državama wikipedije. [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 13:09, 18 juni 2022 (CEST) :::Rezultati su pod podnaslovom Statistika. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 13:14, 18 juni 2022 (CEST) ::::Hvala [[Korisnik:Grginović Šime |<span style="color:red;">GR</span><span style="color:orange;">GINOV</span><span style="color:red;">IĆ</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">ŠIME</span>]] 17:44, 21 juni 2022 (CEST) == Molba == Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranicu o Vedadu Hadžiabdiću, pa da je malo doradim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 14:30, 20 juni 2022 (CEST) :Samo ukucaj ime u tražilicu i klikni na crveni link. ;-) Nije ni bilo sadržaja osim "Mjesto rodjenja-Zenica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:35, 20 juni 2022 (CEST) == Šabloni za plivanje == Trebaju nam ova četiri: Šablon:Swimmingrecordlisttop, Šablon:Swimmingrecord, Šablon:Swimmingrecordrelay, Šablon:Swimmingrecordlegend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:04, 22 juni 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2022 == Zdravo svima, Kako je Fondacija odobrila organiziranje konferencije u živo, ove godine Wikimedia CEE Meeting održaće se u Ohridu, 14-16 oktobar 2022. Za učesnike iz Bosne imamo rezervirana 2 mesta. Zamolila bih da se dogovorite koja dva pretstavnika bosanske Vikipedije bi poslali na konferenciju u Ohridu. Link na koji možete da pročitate više informacija, kao i link za prijavljivanje učesnika je [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Participants/List#Registration|na meti]]. Pozdrav iz Makedonije, - [[Korisnik:Виолетова|Виолетова]] ([[Razgovor s korisnikom:Виолетова|razgovor]]) 08:49, 10 juli 2022 (CEST) : {{ping|Виолетова}}: Hvala na pozivu i u ime Wikipedije na bosanskom jeziku, sve najbolje u organizaciji mitinga! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) === Prijedlozi === Osim glasanja, trebali bi se dogovoriti, koliko dugo traje, te da se predloženi izjasne o tome da li su zainterisirani za miting! ==== [[User:Srđan|Srđan]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:KWiki|KWiki]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) *:Ništa od mene. Po trenutnom sistemu, od ta tri dana kači me posao ili petak ili vikend. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:13, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Mhare|Mhare]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Nerko65|Nerko65]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) Zahvaljujem na pozivu da prisustvujem sastanku wikipedijanaca u Ohridu, ali neću moći nikako ove godine. Kalendar za septembar i oktobar već je popunjen, tako da od posla neću moći nigdje da putujem "preko bare". Vjerovatno naredne godine. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:34, 26 juli 2022 (CEST) ==== [[User:Semso98|Semso98 ]] ==== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:39, 10 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika 2022. -- Izborni kompas == Zdravo svima! Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Odbor povjerenika 2022.]] trajaće '''od 16. do 30. avgusta. '''Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Povjerenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/ Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?'''<br> Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uvjerenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Lickertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave će biti učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj mjeri poklapaju s uvjerenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provođenju Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Fondacije Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljen je godišnji izvještaj o održivosti Fondacije Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja interfejsa radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvještaji iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizuelni izvori visokog kvaliteta za naučne eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provođenju Strategije pokreta, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:27, 26 juli 2022 (CEST) == Molba == Zamolio bih nekog od aministratora da vrati stranice o albumima Divljih jagoda, pa da ih malo doradim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:09, 26 juli 2022 (CEST) :Sređeno!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:22, 26 juli 2022 (CEST) Viel Dank die Legende! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:27, 26 juli 2022 (CEST) :Pozdrav iz Danske! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:09, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor povjerenika -- Kandidati za povjerenike == Zdravo svima, : '''Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]].''' <br /> : '''Izabrani kandidati za Odbor povjerenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali. Kandidatura za Odbor povjerenika nije mala odluka. Vrijeme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvjećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dva koji će postati novi članovi Odbora povjerenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 23. avgusta u 00:00 i traje do 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' ---- '''Naredni koraci:''' Prije glasanja, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sljedećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 23. avgusta. ** Zajednica je odabrala 15 izjava koje će ući u Izborni kompas. Pogledajte ih [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|ovdje]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte u diskusijama i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:25, 13 august 2022 (CEST) == Enabling Section Translation: a new mobile translation experience == {{int:Hello}} Bosnian Wikipedians! Apologies as this message is not in Bosnian language, {{Int:Please-translate}}. The [[mw:Wikimedia_Language_engineering|WMF Language team]] is pleased to let you know that we will like to enable the [[mw:Content_translation/Section_translation|Section translation]] tool in Bosnian Wikipedia. For this, our team will love you to read about the tool and test it so you can: * Give us your feedback * Ask us questions * Tell us how to improve it. Below is background information about Section translation, why we have chosen your community, and how to test it. '''Background information''' [[mw:Content_translation|Content Translation]] has been a successful tool for editors to create content in their language. More than one million articles have been created across all languages since the tool was released in 2015. The Wikimedia Foundation Language team has improved the translation experience further with the Section Translation. The WMF Language team enabled the early version of the tool in February 2021 in Bengali Wikipedia. Through their feedback, the tool was improved and ready for your community to test and help us with feedback to make it better. [https://design.wikimedia.org/strategy/section-translation.html Section Translation] extends the capabilities of Content Translation to support mobile devices. On mobile, the tool will: * Guide you to translate one section at a time in order to expand existing articles or create new ones. * Make it easy to transfer knowledge across languages anytime from your mobile device. Bosnian Wikipedia seems an ideal candidate to enjoy this new tool since it has Content Translation tool enabled by default. We plan to enable the tool on Bosnian Wikipedia in the coming weeks if there are no objections from your community. After it is enabled, we’ll monitor the content created with the tool and process all the feedback. In any case, feel free to raise any concerns or questions you may already have in any of the following formats: * As a reply to this message * On [[mw:Talk:Content_translation/Section_translation|the project talk page]]. '''Try the tool''' Before the enablement, you can try the current implementation of the tool in [https://test.m.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation our testing instance]. Once it is enabled on Bosnian Wikipedia, you’ll have access to https://bs.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation with your mobile device. You can select an article to translate, and machine translation will be provided as a starting point for editors to improve. '''Provide feedback''' Please provide feedback about Section translation in any of the formats you are most comfortable with. We want to hear about your impressions on: * The tool * What you think about our plans to enable it * Your ideas for improving the tool. Thanks, and we look forward to your feedback and questions. '''PS''': Sending your feedback or questions in English is particularly appreciated. But, you can still send them in the language of your choice. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 03:03, 11 august 2022 (CEST) On behalf of the WMF Language team == VAŽNO: Izbori za Odbor povjerenika su odgođeni za jednu sedmicu. == Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za jednu sedmicu odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor povjerenika. ---- === '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo biračima pomogli da prepoznaju pozicije kandidata prema nekim ključnim temama. Nekoliko kandidata zatražilo je proširenje ograničenja broja slovnih znakova u svojim odgovorima kako bi mogli adekvatno pojasniti svoje pozicije. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu s ciljevima poštenog i ravnopravnog izbornog procesa.<br> Kako bi osigurali da se duže izjave mogu prevesti na vrijeme za izbore, Izborna komisija i Radna grupa za odabir Odbora odlučili su odgoditi početak glasanja u zajednici za jednu sedmicu - vrijeme koje je osoblje koje radi na podršci izbora predložilo kao idealno.<br> Pročitajte cijelo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].<br> Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:32, 14 august 2022 (CEST) b7tjkqvg52lb0nkgw2sws895gaxrle7 0 24979 3427828 3426219 2022-08-13T21:15:20Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Bošnjani (čvor)}} '''Bošnjani''' je bio naziv za stanovništvo koje je živjelo u [[Bosna|Bosni]] tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli [[Manuel I. Komnen|Manojla Komnena]] 1166. godine.<ref>{{Cite book|last=Rizvić|first=Muhsin|title=Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo|publisher=Preporod Sarajevo|year=1996|isbn=|location=Sarajevo|pages=5}}</ref> Etnonim ''dobri Bošnjanin'' se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira ne religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što se može vidjeti u raznim poveljama 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 70, 73, 75, 79, 93, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I Kotromanića]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 96, 99, 107, 112, Mladinska knjiga Sarajevo</ref>, kralja [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoje]]<ref>Nakaš, Župarić, Lalić, Dautović, Kurtović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države'', str. 381, Mladinska knjiga Sarajevo</ref> itd. U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke. [[Dubrovačka Republika|Dubrovačka republika]] u svom diplomatskom rječniku stanovnike Bosne dijeli na dva društvena sloja: ljude (Bošnjani, Bosanci ili Slaveni) i [[Vlasi|Vlahe]]. <ref>Tanović, Bakir, (2010), ''Historija Bosne u okviru Osmanskog carstva'', str. 29, Svjetlost</ref> U dokumentima se pojavljuju Bošnjani često sa dodavanjem riječi ''dobri'' ispred naziva. Danas se ime smatra arhaizmom, i koristi se samo u historijskom kontekstu. Tokom [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijske imperije]] stanovnik Bosne (bez obzira na religiju) se nazivao Bošnjak, tako mijenjajući raniji sufiks ''-anin'', sa ''-iak''. Tokom Austrougarskog perioda termin Bošnjak se također spominjao, a najznačajniji zagovornik za to ime je bio [[Safvet-beg Bašagić]]. U dvadesetom vijeku ime se uglavnom izbjegavalo, davajući prednost terminu [[Bosanci]] za označavanje stanovnika Bosne. Ranih 1990-tih, tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]], [[Bošnjaci]], uglavnom muslimani, ponovo usvajaju svoje staro ime - Bošnjaci. == Također pogledajte == *[[Bošnjaci]] *[[Bosanci]] *[[Bosna i Hercegovina]] **[[Bosansko kraljevstvo]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bošnjaci]] flb03m40x9wymdhxc780ncnkwtgq5xu 0 32864 3427832 3348213 2022-08-13T22:24:24Z Zdremon 136130 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija himna |naslov = Marcha Real |latinica = |naslov-bs = Kraljevski marš |slika = Escudo_de_Espa%C3%B1a_%28mazonado%29.svg |veličina_slike = 200px |opis_slike = |država = {{ZID|Španija}} |jezik = |tekstopisac = |kompozitor = [[Manuel de Espinosa de los Monteros]], [[Bartolomé Pérez Casas]] (orkestracija), [[Francisco Grau]] (usklađivanje) |ostali_nazivi = |prihvaćena = [[1770]]. godine |zvuk = Marcha Real-Royal March by US Navy Band.ogg |naslov_zvuka = Marcha Real |bilješke = }} '''Marcha Real''' je španska nacionalna [[himna]]. Tradicionalno je poznata kao ''Marcha Granadera'' ili ''Marcha Real Española''. Nema riječi, samo muziku, te je jedna od tri državne himne u svijetu (pored himni [[Intermezzo (himna)|Bosne i Hercegovine]], [[Inno Nazionale della Repubblica|San Marina]]) bez zvanično prihvaćenog teksta. Postoje dvije verzije: potpuna i skraćena, a propisom je određeno kada se koristi koja verzija. Španska nacionalna himna jedna je od najstarijih u [[Evropa|Evropi]], a njeno porijeklo je nepoznato. Prvi put se spominje u dokumentu iz [[1761]]. [[Libro de Ordenanza de los toques militares de la Infantería Española]] - "Knjiga pravila o vojnoj muzici španske pješadije". Nazvana je ''Marcha Grenadera'', a ime [[kompozitor]]a ostalo je nepoznato. Godine 1770 kralj [[Karlo III, kralj Španije|Karlo III]] proglasio je ''Marcha Granadera'' za službeni počasni marš, koji je zauzimao svoje mjesto na javnim i ceremonijalnim događajima. Zbog toga što je izvođen uvijek na javnim događajima kojima su prisustvovali članovi kraljevske porodice, Španci su ga prozvali Marcha Real odnosno Kraljevski marš. Službeno je postala španskom himnom u oktobru [[1997]]. godine. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120314002008/http://www.lamoncloa.gob.es/IDIOMAS/9/Espana/ElEstado/Simbolos/el_himno.htm National Anthem] * [http://www.lengua-translations.de/anthems/spain.mid MIDI zapis himne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050415095901/http://www.lengua-translations.de/anthems/spain.mid |date=15. 4. 2005 }} {{Himne Evrope}} [[Kategorija:Španija]] [[Kategorija:Državne himne]] sx4wremouxjxzkwysmh26sj5n4px1dm 3427835 3427832 2022-08-14T09:25:31Z Neptune, the Mystic 61763 Poništena izmjena 3427832 korisnika/-ce [[Special:Contributions/Zdremon|Zdremon]] ([[User talk:Zdremon|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija himna |naslov = Marcha Real |latinica = |naslov-bs = Kraljevski marš |slika = Escudo_de_Espa%C3%B1a_%28mazonado%29.svg |veličina_slike = 200px |opis_slike = |država = {{ZID|Španija}} |jezik = |tekstopisac = |kompozitor = [[Manuel de Espinosa de los Monteros]], [[Bartolomé Pérez Casas]] (orkestracija), [[Francisco Grau]] (usklađivanje) |ostali_nazivi = |prihvaćena = [[1770]]. godine |zvuk = Marcha Real-Royal March by US Navy Band.ogg |naslov_zvuka = Marcha Real |bilješke = }} '''Marcha Real''' je španska nacionalna [[himna]]. Tradicionalno je poznata kao ''Marcha Granadera'' ili ''Marcha Real Española''. Nema riječi, samo muziku, te je jedna od četiri državne himne u svijetu (pored himni [[Intermezzo (himna)|Bosne i Hercegovine]], [[Inno Nazionale della Repubblica|San Marina]] i [[Evropa (himna)|Kosova]]) bez zvanično prihvaćenog teksta. Postoje dvije verzije: potpuna i skraćena, a propisom je određeno kada se koristi koja verzija. Španska nacionalna himna jedna je od najstarijih u [[Evropa|Evropi]], a njeno porijeklo je nepoznato. Prvi put se spominje u dokumentu iz [[1761]]. [[Libro de Ordenanza de los toques militares de la Infantería Española]] - "Knjiga pravila o vojnoj muzici španske pješadije". Nazvana je ''Marcha Grenadera'', a ime [[kompozitor]]a ostalo je nepoznato. Godine 1770 kralj [[Karlo III, kralj Španije|Karlo III]] proglasio je ''Marcha Granadera'' za službeni počasni marš, koji je zauzimao svoje mjesto na javnim i ceremonijalnim događajima. Zbog toga što je izvođen uvijek na javnim događajima kojima su prisustvovali članovi kraljevske porodice, Španci su ga prozvali Marcha Real odnosno Kraljevski marš. Službeno je postala španskom himnom u oktobru [[1997]]. godine. == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120314002008/http://www.lamoncloa.gob.es/IDIOMAS/9/Espana/ElEstado/Simbolos/el_himno.htm National Anthem] * [http://www.lengua-translations.de/anthems/spain.mid MIDI zapis himne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050415095901/http://www.lengua-translations.de/anthems/spain.mid |date=15. 4. 2005 }} {{Himne Evrope}} [[Kategorija:Španija]] [[Kategorija:Državne himne]] bkc4epnwzd61w9bs20ydh5tn7jxdcge 0 126900 3427825 3425219 2022-08-13T19:53:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Child. Faroe Islands.jpg|mini|desno|250px|Dijete s [[Farski otoci|Farskih otoka]]]] S [[biologija|biološkog]] aspekta, '''dijete''' je [[čovjek|ljudsko]] biće u periodu od rođenja do [[pubertet]]a, dok se u pravnim definicijama djetetom smatra maloljetnik, tj. osoba mlađa od doba punoljetnosti. Riječ ''dijete'' također može označavati vezu s roditeljem, starateljem ili pripadnost nekoj grupi u klanu, [[pleme]]nu ili [[religija|religiji]]. Ta riječ može se odnositi i na osobu na koju jako utječe određeno mjesto, vrijeme ili okolnosti, npr. "dijete prirode", "dijete [[1960te|60-ih]]" i sl. == Pravne, biološke i društvene definicije == [[Datoteka:2005pop14-.PNG|mini|desno|250px|Stanovništvo mlađe od 15 godina u svijetu [[2005]]. godine]] [[UN]]-ova '''Konvencija o pravima djeteta''' definira dijete kao "ljudsko biće mlađe od 18 godina, ukoliko se, prema zakonima koji se primjenjuju na djecu, punoljetnost ne stječe ranije".<ref>{{Cite web |url=http://www.hakani.org/en/convention/Convention_Rights_Child.pdf |title=Arhivirana kopija |accessdate=26. 7. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101031104336/http://www.hakani.org/en/convention/Convention_Rights_Child.pdf |archivedate=31. 10. 2010 |url-status=dead }}</ref> Konvenciju su ratificirale 192 od 194 zemlje članice UN-a. Biološki, dijete je bilo ko u dobi između rođenja i puberteta ili u razvojnom periodu djetinjstva, između faza novorođenčeta i odrasle dobi. Shvatanje djetinjstva kao faze različite od zrelosti počelo se pojavljivati u [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek|17. stoljeću]]. Društvo je djecu počelo posmatrati ne kao minijaturne odrasle ljude nego kao osobe nižeg nivoa kojima je potrebna zaštita, ljubav i njega od strane odraslih. Ova promjena može se pratiti u [[slikarstvo|slikarstvu]]: u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] djeca su na slikama prikazivana kao minijaturni odrasli ljudi bez dječijih karakteristika. U 16. stoljeću, pak, slike djece počele su dobijati izrazit dječiji izgled. Od kasnog 17. stoljeća naovamo djeca su prikazivana u igri. Igračke i knjige za djecu također su se počele pojavljivati u ovo vrijeme.<ref>{{Cite web |url=http://www.elizabethi.org/uk/essays/childhood.htm |title=Arhivirana kopija |accessdate=26. 7. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120114205122/http://www.elizabethi.org/uk/essays/childhood.htm |archivedate=14. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> == Stavovi prema djeci == Društveni stavovi prema djeci razlikuju se u različitim kulturama svijeta i oni su mijenjali tokom vremena. Studija iz [[1988]]. o evropskim stavovima o centralitetu djece pokazala je da su u [[Italija|Italiji]] djeca više u centru pažnje nego u [[Holandija|Holandiji]], a između ovih zemalja na listi su se našle [[Austrija]], [[Velika Britanija]], [[Irska]] i tadašnja [[Zapadna Njemačka]].<ref>{{Cite web |url=http://popindex.princeton.edu/browse/v63/n3/f.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 7. 2010 |archive-date=6. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131006174554/http://popindex.princeton.edu/browse/v63/n3/f.html |url-status=dead }}</ref> == Dob odgovornosti == [[Datoteka:Palestinian children in Jenin.jpg|mini|desno|250px|[[Palestina|Palestinska]] djeca u Dženinu]] Dob u kojoj se djeca smatraju odgovornom za vlastite postupke (npr., glasanje, [[brak]] itd.) također se mijenjala tokom vremena i to se reflektira na načinu na koji se prema njima odnose sudovi. U vrijeme [[Rimljani|Rimljana]] djeca se nisu smatrala krivom za krivična djela; taj stav je kasnije prihvatila i Crkva. U [[19. vijek|19. stoljeću]] djeca mlađa od 7 godina smatrala su se nesposobnom za zločin, a djeca od 7 i više godina odgovornom za svoje postupke. Prema tome, protiv njih je mogla biti podignuta optužnica, mogla su biti poslana u zatvore za odrasle i kažnjena kao odrasli, npr., bičevanjem, žigosanjem ili vješanjem.<ref>http://law.jrank.org/pages/12069/Juvenile-Justice-Changing-social-attitudes-toward-children.html</ref> Istraživanja su pokazala da u najmanje 25 zemalja u svijetu nije određena dob za obavezno obrazovanje. Minimalna dob za zapošljavanje ili brak također varira. U najmanje 125 zemalja djeca u dobi od 7 do 15 godina mogu biti izvedena pred sud i riskirati zatvorsku kaznu zbog krivičnih djela. U nekim su zemljama djeca obavezna ići u školu do 14. ili 15. godine života, ali mogu i raditi prije te dobi. Pravo djeteta na obrazovanje ugroženo je ranim brakom, dječijim radom te zarobljeništvom, tj. odlaskom u zatvor.<ref>http://www.right-to-education.org/node/53</ref> == Socijalizacija djeteta == [[Datoteka:Greek costumes children DSC04313.jpg|mini|desno|250px|[[Grčka]] djeca u narodnoj nošnji]] Sva djeca prolaze kroz faze društvenog razvoja. Novorođenče ili veoma malo dijete rado će se igrati sámo. Dođe li drugo dijete na scenu, ono može biti fizički napadnuto ili odgurnuto ustranu. Nakon toga, dijete je već naučilo igrati se s drugim djetetom, postepeno učeći da dijeli. Na kraju, grupa se povećava na 3 ili 4 djeteta. Do vremena kad se dijete upiše u vrtić ono je obično u mogućnosti da se pridruži drugoj djeci i uživa u zajedničkim iskustvima.<ref>{{Cite web |url=http://www.childdevelopmentinfo.com/parenting/socialization.shtml |title=Arhivirana kopija |accessdate=26. 7. 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140328233949/http://childdevelopmentinfo.com/parenting/socialization.shtml |archivedate=28. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref> Djeci s ADHD-om ([[poremećaj hiperaktivnosti i nedostatka pažnje]]) i teškoćama u učenju može biti potrebna dodatna pomoć u razvoju društvenih vještina. Impulzivne karakteristike djeteta s ADHD-om mogu dovesti do slabog odnosa s vršnjacima. Djeca sa slabim rasponom pažnje možda se neće "uštimati" s društvenim normama svoje sredine, što bi im otežalo učenje društvenih vještina kroz iskustvo. == Smrtnost djece == Prema stručnjacima za zdravlje stanovništva, stopa smrtnosti djece znatno je opala od [[1990te|90-ih]] godina. Broj smrtnih slučajeva kod djece mlađe od 5 godina u [[SAD]]-u se smanjio za 42%, dok je u [[Srbija|Srbiji]] i [[Malezija|Maleziji]] taj broj opao za skoro 70%.<ref>http://articles.latimes.com/2010/may/24/nation/la-na-child-mortality-20100524</ref> == Također pogledajte == * [[Djetinjstvo]] == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Children}} {{Rast i razvoj ljudskog organizma}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Djeca]] [[Kategorija:Čovjek]] [[Kategorija:Djetinjstvo]] 3txbsorj0yy8qzofery49nfo77kn6xw 0 165257 3427810 3426398 2022-08-13T15:41:36Z Pacha Tchernof 143194 png → svg wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija organizacija | ime = BRICS | izvorno_ime = | slika = Infobrics.org logo.svg | veličina_slike = 100px | opis_slike = Logo | karta = BRICS.svg | veličina_karte = | opis_karte = Karta država BRICS-a | skraćenica = BRICS | uzrečica = | prethodnik = [[BRIC]] | nasljednik = | datum_osnivanja = 2009. | datum_gašenja = | vrsta = Ekonomska, politička, regionalno kooperativna organisacija, vojna | status = | cilj = | glavno_sjedište = | glavno_sjedište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LON|display=inline,title}} --> | područje_utjecaja = | članstvo = {{Collapsible list | titlestyle = font-weight:normal;background:none;text-align:left; | title = [[#Države članice|5 država članica]] |{{ZID|Brazil}} |{{ZID|Rusija}} |{{ZID|Indija}} |{{ZID|Kina}} |{{ZID|Južnoafrička Republika}} }} | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Kineski jezik|kineski]], [[Hindski jezik|hindski]] | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednici | lider_ime1 = {{unbulleted list|[[Jair Bolsonaro]]|[[Vladimir Putin]]|[[Narendra Modi]]|[[Xi Jinping]]|[[Cyril Ramaphosa]]}} | lider_vrsta2 = Ministri finansija | lider_ime2 = {{unbulleted list|[[Paulo Guedes]]|[[Anton Siluanov]]|[[Nirmala Sitharaman]]|[[Xiao Jie]]|[[Tito Mboweni]]}} | lider_vrsta3 = Guverneri centralnih banaka | lider_ime3 = {{unbulleted list|[[Roberto Campos Neto]]|[[Elvira Nabiullina]]|[[Shaktikanta Das]]|[[Yi Gang]]|[[Lesetja Kganyago]]}} | lider_vrsta4 = | lider_ime4 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = | broj_zaposlenih = | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|http://infobrics.org/|BRICS.org}} | tijelostil = width:25em }} '''BRICS''' je engleska skraćenica i [[ekonomija|ekonomski]] pojam koji se odnosi na rastući razvoj ekonomskog potencijala [[Brazil]]a, [[Rusija|Rusije]], [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]] i [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] ('''B'''razil, '''R'''ussia, '''I'''ndia, '''C'''hina, '''S'''outh Africa).<ref>{{Cite web|url=http://www.southafrica.info/global/brics/brics-080411.htm|title=New era as South Africa joins BRICS - SouthAfrica.info|date=2011-04-18|website=web.archive.org|accessdate=2019-12-12|archive-date=18. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110418004139/http://www.southafrica.info/global/brics/brics-080411.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Implicitno, tiče se ekonomskog savezništva ovih komplementarnih ekonomija. Pojam je uveo [[Džim O’Nijl]] iz korporacije za globalna finansijska istraživanja [[Goldman Saks]], a vrlo brzo je prihvaćen u javnosti, naročito u medijima, do te mjere da ga većina izvora vijesti iz globalnih finansija koriste bez mnogo objašnjenja. Sastanak zvaničnika ovih država, održan na ljeto [[2008]]. godine u [[Jekaterinburg]]u, nazvan je samit Brik. Države BRIK-a imaju 40 % svjetskog stanovništva, odnosno 25 % kopnene teritorije. 13. aprila 2011. je u članstvo organizacije primljena [[Južnoafrička Republika]] nakon čega se za nju koristi engleska skraćenica BRICS. == Vanjski linkovi == {{Refspisak|}} * [http://www2.goldmansachs.com/ideas/brics/index.html Istraživanja ekonomije zemalja Brik - Prezentacija korporacije Goldman Saks] {{Commonscat|BRICS countries}} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] me09ifi5tzvgmjaxnqil29skg1cen6c 0 169454 3427830 2407631 2022-08-13T21:52:07Z Palapa 383 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Evropska zajednica za atomsku energiju''' ili skraćeno '''Euroatom''' ([[engleski]] ''European Atomic Energy Community'') je [[međunarodna organizacija]] sastavljena od država članica [[EU|Evropske unije]]. [[Datoteka:Euratom.svg|mini|desno|200px|Članice Euratom-a]] Osnovana je drugim [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskim ugovorom]], potpisanim [[25. mart]]a [[1957]]. godine. Danas Euroatom, zajedno sa [[Evropska zajednica|Evropskom zajednicom]] čini tzv. prvi stub Evropske unije. Euroatom je sve do 1967. imala vlastita tijela, kada su Ugovorom o spajanju tijela Euroatoma, Evropske ekonomske zajednice i danas više nepostojeće [[Evropska zajednica za ugalj i čelik|Evropske zajednice za ugalj i čelik]], spojena. Svrha Euroatoma bila je stvoriti posebno tržište za [[atomska energija|atomsku energiju]], distribuirati je kroz države članice, razvijati je i prodavati višak državama nečlanicama. <!-- Stupanjem na snagu novog [[Evropski ustav|Evropskog ustava]], Euroatom će i dalje dijelovati samostalno (zadržat će pravni identitet). --> == Također pogledajte == * [[Historija Evropske unije]] == Vanjski linkovi == *[http://www.euratom.org/ Službene stranice Euroatoma] [[Kategorija:Evropska unija]] id350ix6178pnqmurauur5izngg2ncs 0 177946 3427808 3182242 2022-08-13T13:27:05Z Wrpz 144279 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Bolero | pozadina = skupina | slika = Bolero-o-jesenjinu.jpg | žanr = [[Rock]] | karijera = [[1985]] - [[1989]];<br /> [[2013]] - sada | trenutni_članovi = | bivši_članovi = | izdavač = [[Diskoton]] | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | album1 = [[Na kraju slavlja]] | godina1 = 1986 | album2 = [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] | godina2 = 1988 | najnoviji_album = | godina3 = }} '''Bolero''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[rock muzika|rock]] grupa, čije je djelovanje započelo [[1982]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Naziv grupe je dobiven prema istoimenom slavnom djelu francuskog kompozitora [[Maurice Ravel|Ravela]]. Iako je grupa djelovala svega nekoliko godina, u tom periodu su objavili dva studijska albuma koji su vrlo dobro prošli kod publike. Pjesme kao što su: ''Galebovi'', ''Dajana'', ''Sjećanja'', ''Misli na mene'', ''Na kraju slavlja'', ''Jelena'', ''O Jesenjinu'', ''Krčmarska Moskva'' ili ''Pismo majci'' su pjesme koje su još uvijek rado slušane. ==Grupa== ===Članovi=== Frontmen i osnivač grupe je [[Miroslav Bartulica]], rodom iz [[Livno|Livna]]. Pored Bartulice, pomoćnog vokala, gitarista i tekstopisca, grupu su sačinjavali [[Mile Anđelić]] kao vokal, [[Mustafa Čizmić]] kao bas, [[Zoran Grabovac]] kao bubnjar i [[Nedžad Hadžić]] kao klavijaturist. Hadžića je privremeno, zbog odlaska u vojsku, zamijenio Dino Olovčić iste, 1985. godine. Zanimljiv je i podatak da je na audicijama za vokala sudjelovao i kasniji vokal megapopularnog [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić Tifa]]. ===1985.-1989.=== Grupa je djelovala jako kratko, samo od 1985. do 1989. godine. Ideja o osnivanju grupe je pokrenuta 1982., ali su prošle tri godine vježbanja do početka pravog djelovanja. U tom periodu izdali su dva albuma, [[Na kraju slavlja]] 1986. godine i [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] 1988. godine. Iz naslova drugog nosača zvuka vidi se da je uzor Bartulici bio legendarni ruski pjesnik, a dijelovi nekih njegovih pjesama čuju se i u pjesmama samog Bolera. Prvi album je prodan u oko 150,000 primjeraka - dvaput je išao u odštampavanje, a iako je u javnost izašao u novembru 1986., predstavljen je tek u aprilu i maju 1987. Drugi album je imao tiraž od 100,000 primjeraka, a odlikuju ga melankolija i sjeta. Kako je i prije rečeno, veliki utjecaj na ovaj album imao je Jesenjin. Na albumu je gostovao i legendarni glumac [[Rade Šerbedžija]] koji se, nakon razgovora s Bartulicom i upoznavanjem s materijom, oduševio i odmah pristao sudjelovati u stvaranju albuma. Vjerojatno najpoznatija pjesma na albumu je "Jelena", a album je predstavljen velikim koncertom pred [[Sarajevo|sarajevskom]] [[Katedrala Srca Isusova|Katedralom]].<br>1989. godine, pred nemile događaje koji će zadesiti [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], grupa se razišla, a članovi su završili na svim stranama svijeta. ===Nakon prekida rada=== U vremenu nakon razlaza, članovi grupe su se rasuli po svijetu, a Bartulica je u Livnu, gdje je uradio kantautorski album nazvan "Ludnik". 2006. godine u [[Split|Splitu]] članovi grupe su snimili pjesmu "Bosna u basni" i pokušali pokrenuti rad grupe, ali to je propalo. ===Reunion=== [[2010]]. godine aktivirana je ideja o ponovnom okupljanju grupe, a odlučeno je da se grupa zove Grupa.Bolero-reunion. 2011. godine izašao je singl "Dispertango" koji je trebao najaviti povratak grupe, no, kao i 2006. godine, bez uspjeha. Članovi grupe će i dalje pokušavati vratiti se na scenu, ali nažalost, bez bubnjara Grabovca, koji je preminuo početkom 2013. godine. U ljeto 2013. godine grupa je održala dva koncerta i time označila povratak na scenu. Koncerti su održani u [[Livno|Livnu]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastav grupe se poprilično promijenio. Od originalne postave ostali su samo Bartulica i Čizmić (u ovoj postavi kao vokal), a grupi su se pridružili Vedran Kalinić, Damir Sinanović i Dino Olovičić. === Povratak === Dana 2. decembra 2016. humanitarnim koncertom u Skenderiji grupa ponovo vraća stari naziv grupa "Bolero" bez dodatka "reunion" i nastupa iznenada sa novim pjevačem grupe, Antonijem (Tony) Popovićem. Mišo Bartulica je najavio novi album sa Tonyem koji će, po tvrdnji fanova i kritike,{{izvor}} odlično zvučati sa novim vokalom. ==Članovi grupe== ===Trenutni članovi=== *Miroslav Mišo Bartulica (gitara, pomoćni vokal, tekstopisac) *Antonio Popović - Tony (vokal) *Vedran Kalinić (bas) *Damir Sinanović Bumbar (bubanj) *Dino Olovčić (klavijature) ===Bivši članovi=== *Mile Anđelić (vokal) *Zoran Grabovac (bubanj) *Nedžad Hadžić (klavijature) *Mustafa Čizmić Čizma (vokal) *Oliver Cvijetic (gitara) ==Diskografija== ===Studijski albumi=== # [[Na kraju slavlja]] (1986.) # [[O Jesenjinu (album)|O Jesenjinu]] (1988.) ===Ostali albumi=== # Ludnik (2005.) ===Singlovi=== # Bosna u basni (2006.) # Dispertango (2011.) == Vanjski linkovi == *http://www.grupabolero.com/ *https://www.facebook.com/grupaboleroreunion/ {{Bolero}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] [[Kategorija:Jugoslavenske rok-grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 1982.]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]] 3qym679q7i6005y3tihonuxzc3v99le 0 269314 3427841 3308919 2022-08-14T09:34:24Z Krajiski 142014 U vanjske izvore dodan link za kameru sa graničnog prijelaza. wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Izačić | vrsta = Naseljeno mjesto <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Izačić.jpg | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Datoteka:Flag of Una-Sana.svg|23px|border]] [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | grad = [[Bihać]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.866667 | dužina_stepeni = 15.783333 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_naselja = 5.80 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 1008 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 77208 | pozivni broj = (+387) 37 | matični broj = 100960<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=28. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10049 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Izačić u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Izačić''' je naseljeno mjesto u [[grad]]u [[Bihać]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Izačić | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 100960 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 1008 | g2013_bosnjaci = 975 | g2013_bosanci = 17 | g2013_muslimani = 12 | g2013_nisu_izjasnili = 4 | g1991_ukupno = 1215 | g1991_muslimani = 1189 | g1991_srbi = 7 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 7 | g1981_ukupno = 1042 | g1981_muslimani = 1016 | g1981_srbi = 13 | g1981_jugosloveni = 10 | g1981_albanci = 1 | g1971_ukupno = 981 | g1971_muslimani = 961 | g1971_srbi = 15 | g1971_hrvati = 1 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Izačić}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.bihac.org/ Zvanični sajt grada Bihaća] * [https://krajiski.ba/granicni-prijelaz-izacic-kamera/ Granični prijelaz Izačić kamera] {{Općina Bihać}} spw3lbalgdr0ykp4lakf4w1cki79yda 0 270082 3427842 3140515 2022-08-14T09:37:04Z Krajiski 142014 /* Vanjski linkovi */ dodan link za kamere sa graničnog prijelaza wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Donji Vinjani |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Crkva sv. NIkole Tavelića, Vinjani Donji02245.JPG |opis_slike = rimokatolička crkva "Sv. Nikola Tavelić" |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = [[Imotski]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 26| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 14| dužina_sekundi = 26| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 362 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 2169 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21260 Imotski |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Vinjani Donji02230.JPG|260px|mini|Donji Vinjani, vinogradi]] '''Donji Vinjani''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Imotski|Imotskog]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Imotski]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Imotski)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Donji Vinjani su imali 2.169 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 1.459 || 1.584 || 820 || 1.027 || 1.100 || 1.307 || 2.844 || 1.345 || 1.845 || 1.894 || 1.917 || 1.971 || 1.952 || 2.056 || 2.063 || 2.169 |- |} <small>'''Napomena''': ''Naselja pod imenom '''Donji Vinjani''' i [[Gornji Vinjani]] iskazuju se od 1880. U 1857. i 1869. iskazano je naselje pod imenom [[Vinjani (bivše naselje)|Vinjani]]. Za to bivše naselje sadrži podatke u navedenim godinama. U 1921. sadrži podatke za naselje [[Gornji Vinjani]], a za pripadajući dio naselja i dio podataka u 1857. i 1869.''</small> ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Imotski)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Donji Vinjani je imalo 2.056 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Donji Vinjani |- | [[1991]]. |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 2,056 | label1 = [[Hrvati]] 2,029 | value1 = 98.68 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Crnogorci]] 3 | value2 = 0.14 | color2 = #C19A6B | label3 = [[Jugoslaveni]] 1 | value3 = 0.04 | color3 = #8B008B | label4 = [[Slovenci]] 1 | value4 = 0.04 | color4 = #FF55A3 | label5 = [[Srbi]] 1 | value5 = 0.04 | color5 = #FF0000 | label6 = neopredijeljeni 5 | value6 = 0.24 | color6 = #C154C1 | label7 = nepoznato 16 | value7 = 0.77 | color7 = #A2A2D0 }} |- |} == Galerija == <gallery> File:Ploča na ulazu sa istoka,Vinjani Donji02210.JPG|tabla na ulazu iz pravca istoka File:Cesta ,Vinjani Donji02235.JPG|prolaz kroz Donje Vinjane File:Rika ,Vinjani Donji02239.JPG|''Rika'' File:Stara kuća,Vinjani Donji02238.JPG|stara kuća </gallery> == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vinjani Donji}} [https://krajiski.ba/kamere-vinjani-donji/ HAK kamere Vinjani Donji] {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Imotski}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] mhqnroiordxexm36oonec5ld5gkp9kl 0 365625 3427811 3396384 2022-08-13T15:44:12Z Qwerty181522 145007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Islamska Država | izvorno_ime = (ar.) الدولة الإسلامية | ime_genitiv = Islamske Države | zastava = Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg | zastava_širina = | grb = | grb_širina = | vrsta_simbola = Grb | uzrečica = باقية وتتمدد <br><small>({{bs|Opstaje i širi se.}})</small> | himna = "Ummeti Qad Laha Fedžrun" <br><small>({{bs|Ummete, zora se pojavila.}})</small> | karta = Territorial control of the ISIS.svg | opis_karte = Teritorija pod kontrolom Islamske Države | širina_karte = 250px | glavni_grad = [[Er-Rakah]], [[Sirija]]<ref>{{cite news|publisher=[[Al-Monitor]]|url=http://www.al-monitor.com/pulse/security/2014/06/syria-iraq-isis-invasions-strength.html|title=ISIS on offense in Iraq|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.businessinsider.com/how-did-isis-kidnap-james-foley-2014-8 |title=One Big Question Surrounds The Murder Of US Journalist James Foley By ISIS |work=Business Insider |last=Kelley|first=Michael B.|date=20. 8. 2014 |access-date=20. 8. 2014 |quote="...the de facto ISIS capital of Raqqa, Syria..."}}</ref> | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[arapski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[halifa]]t | vrsta_prve_vlasti = Halifa | vladar_prva_vlast = Ebu Bekr el-Bagdadi | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} Islamska država, ranije poznata kao Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) ili Islamska država Iraka i Levanta (ISIS), međunarodno je priznata država i džihadistička grupa. Grupa djeluje u [[Iraku]] i [[Siriji | Siriji]], gdje je počinila brojna ubistva, masakre civila, etničko čišćenje, pljačku i uništavanje drevnog kulturnog blaga u ovim zemljama. Grupa je opisana od strane [[UN|Ujedinjenih Nacija]],<ref name="autogenerated2">{{cite web|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48363#.U-_eLpp0y00|title=Security Council concerned about illicit oil trade as revenue for terrorists in Iraq, Syria|publisher=UN News Centre|date=28. 7. 2014|access-date=17. 8. 2014}}</ref> [[Izrael]]a,<ref>{{cite news|last1=Rieger|first1=Sol|title=Israel Moves to Declare Support for ISIS Illegal as Photo of Groups Flag Appear|url=http://jpupdates.com/2014/08/26/israel-moves-declare-support-isis-illegal-photo-groups-flag-appear/|access-date=19. 9. 2014|publisher=JP Updates|date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016193410/http://jpupdates.com/2014/08/26/israel-moves-declare-support-isis-illegal-photo-groups-flag-appear/|archive-date=16. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> [[Filipini|Filipina]]<ref name="PHL">{{cite web|title=Philippines condemns, vows to 'thwart' ISIS|url=http://www.rappler.com/nation/69380-philippines-condemns-islamic-state-isis|author=|publisher=Rappler|date=17. 9. 2014|access-date=19. 9. 2014}}</ref> te zapadnih i srednjoistočnih medija kao teroristička grupa i određena je kao strana teroristička organizacija od strane SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, Kanade, Indonezije i Saudijske Arabije. Ujedinjene Nacije i [[Amnesty International]] su optužili grupu zbog teških povreda ljudskih prava. ==Historija i ideološka osnova == [[Datoteka:Mugshot of Abu Bakr al-Baghdadi, 2004.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Abu Bakr al-Baghdadi]], vođa Islamske Države.]] Ideološki korijeni ove ekstremističke grupe mogu se pratiti kroz [[Salafizam|salafijsku]] i [[Vahabizam|vehabijsku]] doktrinu u okviru [[Sunitski islam|sunitskog islama]] nastalog u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Islamska Država koristi vjersko nasilje i smatra sve muslimane koji se ne slažu sa njihovim shvatanjem islama [[Nevjernik|nevjernicima]] i [[Apostazija|otpadnicima od vjere]]. Prema Hayder al Khoei, filozofija Islamske Države predstavljena je simbolizmom u [[Crna zastava|crnoj zastavi]], jednoj od legendarnih ratnih zastava proroka [[Muhammed|Muhamed]]a po islamskoj tradiciji. Crna zastava pokazuje pečat Muhameda u bijelom krugu, sa frazom iznad nje "nema drugog Boga osim Allaha." Takva simbolika upućuje na ISIL-ovo uvjerenje da predstavlja obnovu halifata iz vremena ranog islama, uz sve političke, vjerske i [[Eshatologija|eshatološke]] posljedice koje to podrazumijeva. Nakon [[Rat u Iraku 2003.|američke invazije Iraka]] teroristička grupa džihadista pod vodstvom [[Abu Musab al-Zarqawi]]ja osnovana još [[1999.]] godine vrši niz terorističkih napada na koalicijske snage i civilno stanovništvo koji su najčešće bili samoubilačkog karaktera.<ref>http://www.washingtoninstitute.org/uploads/Documents/pubs/ResearchNote_20_Zelin.pdf</ref> Nakon [[2004.]] njegova grupa se povećava i u oktobru [[2004.]] obećava vjernost terorističkoj grupi [[Al-Kaida]] i mijenja naziv svoje grupe u "Tanzim Qaidat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn" (Organizacija džihada u bazi Mezopotamije) poznata kao Al-Kaida u Iraku. S vremenom nastavljaju se povećavati samoubilački napadi na civilno stanovništvo, povećavajući tako broj civilnih žrtava rata. [[Ayman al-Zawahiri]] je imao plan da u četiri koraka proširi irački rat i istjera [[SAD|američku]] vojsku iz [[Irak]]a, te uspostavi halifat i krene u sukob s Izraelom.<ref>http://www.theguardian.com/world/2005/oct/13/alqaida.iraq</ref> == Proglašenje terorističkom organizacijom == {|class="wikitable" |- ! Država !! Datum !! Referenca |- |{{ZD|SAD}} Sjedinjene Američke Države||17. decembar 2004. ||<ref name="US proscribed" >{{cite web|url=http://www.state.gov/j/ct/rls/other/des/123085.htm|title=Foreign Terrorist Organizations|publisher=Bureau of Counterterrorism. United States Department of State|access-date=28. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|AUS}} Australija||2. mart 2005,||<ref name="Australia proscribed">{{cite web|url=http://www.nationalsecurity.gov.au/Listedterroristorganisations/Pages/default.aspx|title=Listed terrorist organisations|publisher=Australian National Security|date=|access-date=31. 7. 2014|archive-date=4. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604023438/https://www.nationalsecurity.gov.au/Listedterroristorganisations/Pages/default.aspx|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|TUR}} Turska||30. septembar 2013. ||<ref name="Turkey proscribed" >{{cite web|url=http://www.milligazete.com.tr/koseyazisi/ISID_Kim_ve_Ne_Yapmak_Istiyor_2/21009#.VB37BhZmZrs|publisher=Milli Gazete|access-date=12 Agustos 2014|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20140813215943/http://www.milligazete.com.tr/koseyazisi/ISID_Kim_ve_Ne_Yapmak_Istiyor_2/21009#.VB37BhZmZrs|archive-date=13. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|KAN}} Kanada||20. august 2012.||<ref name="Canada proscribed">{{cite web|url=http://www.publicsafety.gc.ca/cnt/ntnl-scrt/cntr-trrrsm/lstd-ntts/crrnt-lstd-ntts-eng.aspx|title=Currently listed entities|publisher=[[Public Safety Canada]]|date=|access-date=31. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|SAU}} Saudijska Arabija||7. mart 2014. ||<ref name="Saudi Arabia proscribed">{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2014/03/07/us-saudi-security-idUSBREA260SM20140307|title=Saudi Arabia designates Muslim Brotherhood terrorist group|publisher=Reuters|date=7. 3. 2014|access-date=31. 7. 2014|archive-date=3. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140703054053/http://www.reuters.com/article/2014/03/07/us-saudi-security-idUSBREA260SM20140307|url-status=dead}}</ref> |- | {{ZD|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo|| 20. juni 2014. ||<ref name="UK proscribed">{{cite web|title=Proscribed Terrorist Organisations|url=http://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/324603/20140627-List_of_Proscribed_organisations_WEBSITE_final.pdf|date=20. 6. 2014|publisher=[[Home Office]]|access-date=31. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|INDN}} Indonezija||1. august 2014.||<ref name="Indonesia">{{cite news|title=BNPT Declares ISIS a Terrorist Organization|url=http://en.tempo.co/read/news/2014/08/02/055596766/BNPT-Declares-ISIS-a-Terrorist-Organization|access-date=4. 8. 2014|work=[[Tempo (Indonesian magazine)|Tempo]]|date=2. 8. 2014}}</ref> |} Medijski izvori širom svijeta su nazvali ID terorističkom organizacijom.<ref name="ListerTop" /><ref name="McCoyTop" /><ref name="TranTop">{{cite news|last1=Tran|first1=Mark|title=Who are Isis? A terror group too extreme even for al-Qaida|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jun/11/isis-too-extreme-al-qaida-terror-jihadi|access-date=11. 6. 2014|work=[[The Guardian]]|date=11. 6. 2014}}</ref><ref name="CoughlinTop">{{cite web|last1=Coughlin|first1=Con|last2=Whitehead|first2=Tom|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iraq/10913259/US-should-launch-targeted-military-strikes-on-terrorist-army-Isis-says-General-David-Petraeus.html|title=US should launch targeted military strikes on 'terrorist army' Isis, says General David Petraeus|work=[[The Telegraph]]|date=19. 6. 2014|access-date=31. 7. 2014}}</ref><ref name="IranTop">{{cite news|title=Iraq religious leader supports liberation of Mosul, calls ISIS terrorists|url=http://www.ncr-iran.org/en/news/iran-world/16679-iraqi-religious-leader-supports-liberation-of-mosul-calls-isis-terrorists|access-date=8. 8. 2014|publisher=Foreign Affairs Committee. National Council of Resistance of Iran|date=13. 6. 2014}}</ref> == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140909202210/http://time.com/3311665/isis-flag-iraq-syria/ What the ISIS Flag Says About the Militant Group] * [https://web.archive.org/web/20140824121659/http://english.al-akhbar.com/node/21234/ Why ISIS is a threat to Saudi Arabia: Wahhabism’s deferred promise] * [http://orientalreview.org/2014/09/23/islamic-state-and-the-policy-of-the-west/ Islamic State and the policy of the West] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2014.]] [[Kategorija:Terorizam u Iraku]] [[Kategorija:Terorizam u Siriji]] [[Kategorija:Terorizam u Turskoj]] [[Kategorija:Terorizam u Libanu]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2006.]] [[Kategorija:Terorističke organizacije]] ofdeei0xzi3uc845r4f866zij3nevym 3427812 3427811 2022-08-13T15:47:05Z Qwerty181522 145007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Islamska Država | izvorno_ime = (ar.) الدولة الإسلامية | ime_genitiv = Islamske Države | zastava = Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg | zastava_širina = | grb = | grb_širina = | vrsta_simbola = Grb | uzrečica = باقية وتتمدد <br><small>({{bs|Opstaje i širi se.}})</small> | himna = "Ummeti Qad Laha Fedžrun" <br><small>({{bs|Ummete, zora se pojavila.}})</small> | karta = Territorial control of the ISIS.svg | opis_karte = Teritorija pod kontrolom Islamske Države | širina_karte = 250px | glavni_grad = [[Er-Rakah]], [[Sirija]]<ref>{{cite news|publisher=[[Al-Monitor]]|url=http://www.al-monitor.com/pulse/security/2014/06/syria-iraq-isis-invasions-strength.html|title=ISIS on offense in Iraq|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.businessinsider.com/how-did-isis-kidnap-james-foley-2014-8 |title=One Big Question Surrounds The Murder Of US Journalist James Foley By ISIS |work=Business Insider |last=Kelley|first=Michael B.|date=20. 8. 2014 |access-date=20. 8. 2014 |quote="...the de facto ISIS capital of Raqqa, Syria..."}}</ref> | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[arapski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[halifa]]t | vrsta_prve_vlasti = Halifa | vladar_prva_vlast = Ebu Bekr el-Bagdadi | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} Islamska država, ranije poznata kao Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) ili Islamska država Iraka i Levanta (ISIS), međunarodno je priznata država i džihadistička grupa. Grupa djeluje u [[Iraku]] i [[Siriji | Siriji]], gdje je počinila brojna ubistva, masakre civila, etničko čišćenje, pljačku i uništavanje drevnog kulturnog blaga u ovim zemljama. Grupa je opisana od strane [[UN|Ujedinjenih Nacija]],<ref name="autogenerated2">{{cite web|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48363#.U-_eLpp0y00|title=Security Council concerned about illicit oil trade as revenue for terrorists in Iraq, Syria|publisher=UN News Centre|date=28. 7. 2014|access-date=17. 8. 2014}}</ref> [[Izrael]]a,<ref>{{cite news|last1=Rieger|first1=Sol|title=Israel Moves to Declare Support for ISIS Illegal as Photo of Groups Flag Appear|url=http://jpupdates.com/2014/08/26/israel-moves-declare-support-isis-illegal-photo-groups-flag-appear/|access-date=19. 9. 2014|publisher=JP Updates|date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016193410/http://jpupdates.com/2014/08/26/israel-moves-declare-support-isis-illegal-photo-groups-flag-appear/|archive-date=16. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> [[Filipini|Filipina]]<ref name="PHL">{{cite web|title=Philippines condemns, vows to 'thwart' ISIS|url=http://www.rappler.com/nation/69380-philippines-condemns-islamic-state-isis|author=|publisher=Rappler|date=17. 9. 2014|access-date=19. 9. 2014}}</ref>a zapadni i bliskoistočni mediji kao teroristička grupa i međunarodno priznata država, priznate su kao stranu terorističku organizaciju od strane Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Australije, Kanade, Indonezije i Saudijske Arabije. Ujedinjeni narodi i [[Amnesty International]] optužili su grupu za ozbiljna kršenja ljudskih prava. ==Historija i ideološka osnova == [[Datoteka:Mugshot of Abu Bakr al-Baghdadi, 2004.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Abu Bakr al-Baghdadi]], vođa Islamske Države.]] Ideološki korijeni ove ekstremističke grupe mogu se pratiti kroz [[Salafizam|salafijsku]] i [[Vahabizam|vehabijsku]] doktrinu u okviru [[Sunitski islam|sunitskog islama]] nastalog u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Islamska Država koristi vjersko nasilje i smatra sve muslimane koji se ne slažu sa njihovim shvatanjem islama [[Nevjernik|nevjernicima]] i [[Apostazija|otpadnicima od vjere]]. Prema Hayder al Khoei, filozofija Islamske Države predstavljena je simbolizmom u [[Crna zastava|crnoj zastavi]], jednoj od legendarnih ratnih zastava proroka [[Muhammed|Muhamed]]a po islamskoj tradiciji. Crna zastava pokazuje pečat Muhameda u bijelom krugu, sa frazom iznad nje "nema drugog Boga osim Allaha." Takva simbolika upućuje na ISIL-ovo uvjerenje da predstavlja obnovu halifata iz vremena ranog islama, uz sve političke, vjerske i [[Eshatologija|eshatološke]] posljedice koje to podrazumijeva. Nakon [[Rat u Iraku 2003.|američke invazije Iraka]] teroristička grupa džihadista pod vodstvom [[Abu Musab al-Zarqawi]]ja osnovana još [[1999.]] godine vrši niz terorističkih napada na koalicijske snage i civilno stanovništvo koji su najčešće bili samoubilačkog karaktera.<ref>http://www.washingtoninstitute.org/uploads/Documents/pubs/ResearchNote_20_Zelin.pdf</ref> Nakon [[2004.]] njegova grupa se povećava i u oktobru [[2004.]] obećava vjernost terorističkoj grupi [[Al-Kaida]] i mijenja naziv svoje grupe u "Tanzim Qaidat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn" (Organizacija džihada u bazi Mezopotamije) poznata kao Al-Kaida u Iraku. S vremenom nastavljaju se povećavati samoubilački napadi na civilno stanovništvo, povećavajući tako broj civilnih žrtava rata. [[Ayman al-Zawahiri]] je imao plan da u četiri koraka proširi irački rat i istjera [[SAD|američku]] vojsku iz [[Irak]]a, te uspostavi halifat i krene u sukob s Izraelom.<ref>http://www.theguardian.com/world/2005/oct/13/alqaida.iraq</ref> == Proglašenje terorističkom organizacijom == {|class="wikitable" |- ! Država !! Datum !! Referenca |- |{{ZD|SAD}} Sjedinjene Američke Države||17. decembar 2004. ||<ref name="US proscribed" >{{cite web|url=http://www.state.gov/j/ct/rls/other/des/123085.htm|title=Foreign Terrorist Organizations|publisher=Bureau of Counterterrorism. United States Department of State|access-date=28. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|AUS}} Australija||2. mart 2005,||<ref name="Australia proscribed">{{cite web|url=http://www.nationalsecurity.gov.au/Listedterroristorganisations/Pages/default.aspx|title=Listed terrorist organisations|publisher=Australian National Security|date=|access-date=31. 7. 2014|archive-date=4. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604023438/https://www.nationalsecurity.gov.au/Listedterroristorganisations/Pages/default.aspx|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|TUR}} Turska||30. septembar 2013. ||<ref name="Turkey proscribed" >{{cite web|url=http://www.milligazete.com.tr/koseyazisi/ISID_Kim_ve_Ne_Yapmak_Istiyor_2/21009#.VB37BhZmZrs|publisher=Milli Gazete|access-date=12 Agustos 2014|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20140813215943/http://www.milligazete.com.tr/koseyazisi/ISID_Kim_ve_Ne_Yapmak_Istiyor_2/21009#.VB37BhZmZrs|archive-date=13. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|KAN}} Kanada||20. august 2012.||<ref name="Canada proscribed">{{cite web|url=http://www.publicsafety.gc.ca/cnt/ntnl-scrt/cntr-trrrsm/lstd-ntts/crrnt-lstd-ntts-eng.aspx|title=Currently listed entities|publisher=[[Public Safety Canada]]|date=|access-date=31. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|SAU}} Saudijska Arabija||7. mart 2014. ||<ref name="Saudi Arabia proscribed">{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2014/03/07/us-saudi-security-idUSBREA260SM20140307|title=Saudi Arabia designates Muslim Brotherhood terrorist group|publisher=Reuters|date=7. 3. 2014|access-date=31. 7. 2014|archive-date=3. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140703054053/http://www.reuters.com/article/2014/03/07/us-saudi-security-idUSBREA260SM20140307|url-status=dead}}</ref> |- | {{ZD|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo|| 20. juni 2014. ||<ref name="UK proscribed">{{cite web|title=Proscribed Terrorist Organisations|url=http://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/324603/20140627-List_of_Proscribed_organisations_WEBSITE_final.pdf|date=20. 6. 2014|publisher=[[Home Office]]|access-date=31. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|INDN}} Indonezija||1. august 2014.||<ref name="Indonesia">{{cite news|title=BNPT Declares ISIS a Terrorist Organization|url=http://en.tempo.co/read/news/2014/08/02/055596766/BNPT-Declares-ISIS-a-Terrorist-Organization|access-date=4. 8. 2014|work=[[Tempo (Indonesian magazine)|Tempo]]|date=2. 8. 2014}}</ref> |} Medijski izvori širom svijeta su nazvali ID terorističkom organizacijom.<ref name="ListerTop" /><ref name="McCoyTop" /><ref name="TranTop">{{cite news|last1=Tran|first1=Mark|title=Who are Isis? A terror group too extreme even for al-Qaida|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jun/11/isis-too-extreme-al-qaida-terror-jihadi|access-date=11. 6. 2014|work=[[The Guardian]]|date=11. 6. 2014}}</ref><ref name="CoughlinTop">{{cite web|last1=Coughlin|first1=Con|last2=Whitehead|first2=Tom|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iraq/10913259/US-should-launch-targeted-military-strikes-on-terrorist-army-Isis-says-General-David-Petraeus.html|title=US should launch targeted military strikes on 'terrorist army' Isis, says General David Petraeus|work=[[The Telegraph]]|date=19. 6. 2014|access-date=31. 7. 2014}}</ref><ref name="IranTop">{{cite news|title=Iraq religious leader supports liberation of Mosul, calls ISIS terrorists|url=http://www.ncr-iran.org/en/news/iran-world/16679-iraqi-religious-leader-supports-liberation-of-mosul-calls-isis-terrorists|access-date=8. 8. 2014|publisher=Foreign Affairs Committee. National Council of Resistance of Iran|date=13. 6. 2014}}</ref> == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140909202210/http://time.com/3311665/isis-flag-iraq-syria/ What the ISIS Flag Says About the Militant Group] * [https://web.archive.org/web/20140824121659/http://english.al-akhbar.com/node/21234/ Why ISIS is a threat to Saudi Arabia: Wahhabism’s deferred promise] * [http://orientalreview.org/2014/09/23/islamic-state-and-the-policy-of-the-west/ Islamic State and the policy of the West] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2014.]] [[Kategorija:Terorizam u Iraku]] [[Kategorija:Terorizam u Siriji]] [[Kategorija:Terorizam u Turskoj]] [[Kategorija:Terorizam u Libanu]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2006.]] [[Kategorija:Terorističke organizacije]] nzklvslutnsn9f8p0ztk06wj7qtc24e 3427834 3427812 2022-08-14T09:23:43Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Qwerty181522|Qwerty181522]] ([[User talk:Qwerty181522|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Islamska Država | izvorno_ime = (ar.) الدولة الإسلامية | ime_genitiv = Islamske Države | zastava = Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg | zastava_širina = | grb = | grb_širina = | vrsta_simbola = Grb | uzrečica = باقية وتتمدد <br><small>({{bs|Opstaje i širi se.}})</small> | himna = "Ummeti Qad Laha Fedžrun" <br><small>({{bs|Ummete, zora se pojavila.}})</small> | karta = Territorial control of the ISIS.svg | opis_karte = Teritorija pod kontrolom Islamske Države | širina_karte = 250px | glavni_grad = [[Er-Rakah]], [[Sirija]]<ref>{{cite news|publisher=[[Al-Monitor]]|url=http://www.al-monitor.com/pulse/security/2014/06/syria-iraq-isis-invasions-strength.html|title=ISIS on offense in Iraq|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.businessinsider.com/how-did-isis-kidnap-james-foley-2014-8 |title=One Big Question Surrounds The Murder Of US Journalist James Foley By ISIS |work=Business Insider |last=Kelley|first=Michael B.|date=20. 8. 2014 |access-date=20. 8. 2014 |quote="...the de facto ISIS capital of Raqqa, Syria..."}}</ref> | glavni_grad_koordinate = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[arapski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[halifa]]t | vrsta_prve_vlasti = Halifa | vladar_prva_vlast = Ebu Bekr el-Bagdadi | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = | vremenska_zona = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} '''Islamska Država''', ranije poznata kao '''Islamska država Iraka i Levanta (IDIL)''', ili '''Islamska država Iraka i Šama (IDIŠ)''' jeste međunarodno nepriznata država i džihadistička grupa. Ova grupa je aktivna na području [[Irak]]a i [[Sirija|Sirije]] gdje je počinila mnogobrojna ubistva, silovanja, masakre nad civilnim stanovništvom, etničko čišćenje, pljačke i uništavanje antičkog kulturnog blaga u ovim zemljama. Grupa je opisana od strane [[UN|Ujedinjenih Nacija]],<ref name="autogenerated2">{{cite web|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48363#.U-_eLpp0y00|title=Security Council concerned about illicit oil trade as revenue for terrorists in Iraq, Syria|publisher=UN News Centre|date=28. 7. 2014|access-date=17. 8. 2014}}</ref> [[Izrael]]a,<ref>{{cite news|last1=Rieger|first1=Sol|title=Israel Moves to Declare Support for ISIS Illegal as Photo of Groups Flag Appear|url=http://jpupdates.com/2014/08/26/israel-moves-declare-support-isis-illegal-photo-groups-flag-appear/|access-date=19. 9. 2014|publisher=JP Updates|date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141016193410/http://jpupdates.com/2014/08/26/israel-moves-declare-support-isis-illegal-photo-groups-flag-appear/|archive-date=16. 10. 2014|url-status=dead}}</ref> [[Filipini|Filipina]]<ref name="PHL">{{cite web|title=Philippines condemns, vows to 'thwart' ISIS|url=http://www.rappler.com/nation/69380-philippines-condemns-islamic-state-isis|author=|publisher=Rappler|date=17. 9. 2014|access-date=19. 9. 2014}}</ref> te zapadnih i srednjoistočnih medija kao teroristička grupa i određena je kao strana teroristička organizacija od strane SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, Kanade, Indonezije i Saudijske Arabije. Ujedinjene Nacije i [[Amnesty International]] su optužili grupu zbog teških povreda ljudskih prava. ==Historija i ideološka osnova == [[Datoteka:Mugshot of Abu Bakr al-Baghdadi, 2004.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Abu Bakr al-Baghdadi]], vođa Islamske Države.]] Ideološki korijeni ove ekstremističke grupe mogu se pratiti kroz [[Salafizam|salafijsku]] i [[Vahabizam|vehabijsku]] doktrinu u okviru [[Sunitski islam|sunitskog islama]] nastalog u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Islamska Država koristi vjersko nasilje i smatra sve muslimane koji se ne slažu sa njihovim shvatanjem islama [[Nevjernik|nevjernicima]] i [[Apostazija|otpadnicima od vjere]]. Prema Hayder al Khoei, filozofija Islamske Države predstavljena je simbolizmom u [[Crna zastava|crnoj zastavi]], jednoj od legendarnih ratnih zastava proroka [[Muhammed|Muhamed]]a po islamskoj tradiciji. Crna zastava pokazuje pečat Muhameda u bijelom krugu, sa frazom iznad nje "nema drugog Boga osim Allaha." Takva simbolika upućuje na ISIL-ovo uvjerenje da predstavlja obnovu halifata iz vremena ranog islama, uz sve političke, vjerske i [[Eshatologija|eshatološke]] posljedice koje to podrazumijeva. Nakon [[Rat u Iraku 2003.|američke invazije Iraka]] teroristička grupa džihadista pod vodstvom [[Abu Musab al-Zarqawi]]ja osnovana još [[1999.]] godine vrši niz terorističkih napada na koalicijske snage i civilno stanovništvo koji su najčešće bili samoubilačkog karaktera.<ref>http://www.washingtoninstitute.org/uploads/Documents/pubs/ResearchNote_20_Zelin.pdf</ref> Nakon [[2004.]] njegova grupa se povećava i u oktobru [[2004.]] obećava vjernost terorističkoj grupi [[Al-Kaida]] i mijenja naziv svoje grupe u "Tanzim Qaidat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn" (Organizacija džihada u bazi Mezopotamije) poznata kao Al-Kaida u Iraku. S vremenom nastavljaju se povećavati samoubilački napadi na civilno stanovništvo, povećavajući tako broj civilnih žrtava rata. [[Ayman al-Zawahiri]] je imao plan da u četiri koraka proširi irački rat i istjera [[SAD|američku]] vojsku iz [[Irak]]a, te uspostavi halifat i krene u sukob s Izraelom.<ref>http://www.theguardian.com/world/2005/oct/13/alqaida.iraq</ref> == Proglašenje terorističkom organizacijom == {|class="wikitable" |- ! Država !! Datum !! Referenca |- |{{ZD|SAD}} Sjedinjene Američke Države||17. decembar 2004. ||<ref name="US proscribed" >{{cite web|url=http://www.state.gov/j/ct/rls/other/des/123085.htm|title=Foreign Terrorist Organizations|publisher=Bureau of Counterterrorism. United States Department of State|access-date=28. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|AUS}} Australija||2. mart 2005,||<ref name="Australia proscribed">{{cite web|url=http://www.nationalsecurity.gov.au/Listedterroristorganisations/Pages/default.aspx|title=Listed terrorist organisations|publisher=Australian National Security|date=|access-date=31. 7. 2014|archive-date=4. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160604023438/https://www.nationalsecurity.gov.au/Listedterroristorganisations/Pages/default.aspx|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|TUR}} Turska||30. septembar 2013. ||<ref name="Turkey proscribed" >{{cite web|url=http://www.milligazete.com.tr/koseyazisi/ISID_Kim_ve_Ne_Yapmak_Istiyor_2/21009#.VB37BhZmZrs|publisher=Milli Gazete|access-date=12 Agustos 2014|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20140813215943/http://www.milligazete.com.tr/koseyazisi/ISID_Kim_ve_Ne_Yapmak_Istiyor_2/21009#.VB37BhZmZrs|archive-date=13. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|KAN}} Kanada||20. august 2012.||<ref name="Canada proscribed">{{cite web|url=http://www.publicsafety.gc.ca/cnt/ntnl-scrt/cntr-trrrsm/lstd-ntts/crrnt-lstd-ntts-eng.aspx|title=Currently listed entities|publisher=[[Public Safety Canada]]|date=|access-date=31. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|SAU}} Saudijska Arabija||7. mart 2014. ||<ref name="Saudi Arabia proscribed">{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2014/03/07/us-saudi-security-idUSBREA260SM20140307|title=Saudi Arabia designates Muslim Brotherhood terrorist group|publisher=Reuters|date=7. 3. 2014|access-date=31. 7. 2014|archive-date=3. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140703054053/http://www.reuters.com/article/2014/03/07/us-saudi-security-idUSBREA260SM20140307|url-status=dead}}</ref> |- | {{ZD|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo|| 20. juni 2014. ||<ref name="UK proscribed">{{cite web|title=Proscribed Terrorist Organisations|url=http://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/324603/20140627-List_of_Proscribed_organisations_WEBSITE_final.pdf|date=20. 6. 2014|publisher=[[Home Office]]|access-date=31. 7. 2014}}</ref> |- |{{ZD|INDN}} Indonezija||1. august 2014.||<ref name="Indonesia">{{cite news|title=BNPT Declares ISIS a Terrorist Organization|url=http://en.tempo.co/read/news/2014/08/02/055596766/BNPT-Declares-ISIS-a-Terrorist-Organization|access-date=4. 8. 2014|work=[[Tempo (Indonesian magazine)|Tempo]]|date=2. 8. 2014}}</ref> |} Medijski izvori širom svijeta su nazvali ID terorističkom organizacijom.<ref name="ListerTop" /><ref name="McCoyTop" /><ref name="TranTop">{{cite news|last1=Tran|first1=Mark|title=Who are Isis? A terror group too extreme even for al-Qaida|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jun/11/isis-too-extreme-al-qaida-terror-jihadi|access-date=11. 6. 2014|work=[[The Guardian]]|date=11. 6. 2014}}</ref><ref name="CoughlinTop">{{cite web|last1=Coughlin|first1=Con|last2=Whitehead|first2=Tom|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iraq/10913259/US-should-launch-targeted-military-strikes-on-terrorist-army-Isis-says-General-David-Petraeus.html|title=US should launch targeted military strikes on 'terrorist army' Isis, says General David Petraeus|work=[[The Telegraph]]|date=19. 6. 2014|access-date=31. 7. 2014}}</ref><ref name="IranTop">{{cite news|title=Iraq religious leader supports liberation of Mosul, calls ISIS terrorists|url=http://www.ncr-iran.org/en/news/iran-world/16679-iraqi-religious-leader-supports-liberation-of-mosul-calls-isis-terrorists|access-date=8. 8. 2014|publisher=Foreign Affairs Committee. National Council of Resistance of Iran|date=13. 6. 2014}}</ref> == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140909202210/http://time.com/3311665/isis-flag-iraq-syria/ What the ISIS Flag Says About the Militant Group] * [https://web.archive.org/web/20140824121659/http://english.al-akhbar.com/node/21234/ Why ISIS is a threat to Saudi Arabia: Wahhabism’s deferred promise] * [http://orientalreview.org/2014/09/23/islamic-state-and-the-policy-of-the-west/ Islamic State and the policy of the West] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2014.]] [[Kategorija:Terorizam u Iraku]] [[Kategorija:Terorizam u Siriji]] [[Kategorija:Terorizam u Turskoj]] [[Kategorija:Terorizam u Libanu]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2006.]] [[Kategorija:Terorističke organizacije]] 0ifxm21moc62ax198dgqhdxmnafalzt 0 385794 3427826 3378737 2022-08-13T20:53:20Z IviBot 89797 [[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade - Neispravno otvoren predložak) wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Proteus anguinus Postojnska Jama Slovenija.jpg|image_width|350px|mini|[[Čovječija ribica]] je endem [[Dinara|Dinarida]]. U Bosni i Hercegovini naseljava pećinske vode hercegovačkog krša, a zabilježena je čak i u nekim bunarima.]] '''Bosanskohercegovački endemi''' obuhvataju niz [[biljka|biljnih]] i [[životinja|životnjskih]] vrsta i [[podvrsta]] čiji je [[areal]] ograničen na područje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a pripadaju [[balkan]]skom središtu [[endemizam|endemizma]]. Iako su pretežno vezani za [[Dinara|Dinaride]], ima ih i u unutrašnjosti, sve do [[Sava|posavskih]] ravničarskih područja. Svi endemi u Bosni i Hercegovini mogu se svrstati u kategoriju koja se označava kao ''stenoendemi'', tj. endemi uskog rasprostranjenja. U toj kategoriji mogu se razlikovati oni koji su usko lokalno vezani, među kojima su posebno zanimljivi [[glacijacija|glacijalni]] [[relikt (biologija)|relikt]]i, koji su svoja pribježišta ([[refugij (biologija)|refugije]]) pred naletima [[glacijacija]] (ledenih doba) našli na području današnje Bosne i Hercegovine. == Endemske biljke == Kriteriji za slijedeći popis su: *Sve su [[endem]]ske biljke [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. *Svi su endemi [[Dinaridi|Dinarida]], sa glavninom [[areal]]a u Bosni i Hercegovini, *Svi su endemi čiji je ''locus classicus'' u Bosni i Hercegovini. Posebnost rasprostranjenja je istaknuta u zadnjoj koloni naredne tabele. *'''Napomena''': Glavnina priloženih podataka potiče iz knjige "Endemične biljke", koju je [[Čedomil Šilić]] objavio u seriji "Priroda Jugoslavije", u izdanju IP "Svjetlost" Sarajevo.<ref>Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. Izdanje. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-02557-9}}.</ref> {| class="wikitable" |- style="text-align:center; | style="text-align:center;"|'''Naziv''' | style="text-align:center;"|'''Naučna oznaka'''<br>([[Binarna nomenklatura]]) | style="text-align:center;"|'''[[Porodica (taksonomija)|Porodica]]''' | style="text-align:center;"|'''[[Hromosomska garnitura]]''' | style="text-align:center;"|'''[[Ploidija]]''' | style="text-align:center;"|'''Rasprostranjenje''' |- |'''[[Bosanski ljiljan]]''' |''[[Lilium bosniacum]]'' |''[[Liliaceae]]'' |align=center|24 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Vrtoglav]]''' (Katanijina ljilja) |''[[Lilium cattaniae]]'' |''[[Liliaceae]]'' |align=center|24 |Diploid |[[Dinaridi|Endem Dinarida]]; u [[BiH]]: [[Prenj]], [[Čvrsnica]], [[Čabulja]], [[Orjen]] i dr. |- |'''[[Handei-Macetijeva mišjakinjica]]''' |''[[Minuartia handeii]]'' |''[[Caryophyllaceae]]'' | |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]] |- |'''[[Bosanska mišjakinjica]]''' |''[[Minuartia bosniaca]]'' |''[[Caryophyllaceae]]'' | |Diploid |[[Dinaridi|Endem Jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Rajhenbahova pusina]]''' |''[[Silene reichenbachii]] |''[[Caryophyllaceae]]'' | |Diploid |[[Dinaridi|Endem centralnih Dinarida]] |- |'''[[Hercegovački zvončić]]''' |''[[Campanula hercegovina]] |''[[Campanulaceae]]'' |align=center|34 |[[Ploidija|Diploid]] |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Dinarski encijan]]''' |''[[Gentiana dinarica]]'' |''[[Gentianaceae]]'' |align=center|36 |Diploid |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Hercegovačka lazarkinja]]''' |''[[Asperula hercegovina]]'' |''[[Rubiaceae]]'' | | |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Peterova preskočica]]''' |''[[Succisella petteri]] |''[[Dipsacaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem Jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Kitaibelov jaglac]]''' |''[[Primula kitaibeliana]]'' |''[[Primulaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem Centralnih Dinarida]] |- |'''[[Gregersenova mlječika]]''' |''[[Euphorbia gregersenii]]'' |''[[Euphorbiaceae]]'' | | |[[BiH|Bosanskohercegovački stemoendem]] |- |'''[[Halačija]]''' |''[[Halacsya sendtneri]]'' |''[[Boraginaceae]]'' |align=center|22 |Diploid |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], pretežno u [[Bosna|Bosni]]{{dn}} |- |'''[[Knapov karanfil]]''' |''[[Dianthus knapii]]'' |''[[Caryophyllaceae]]'' |align=center|30 |Diploid |[[Dinaridi|Endem Dinarida]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]] |- |'''[[Retzdorffova pušinica]]''' |''[[Silene retzdorffiana]]'' |''[[Caryophyllaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem Dinarida]], pretežno [[Bosna i Hercegovina]] |- |'''[[Tomazinijeva pucavica]]''', <br>Dinarska kandilka ili dinarska orlica |''[[Aquilegia dinarica]]'' |''[[Ranunculaceae]] |align=center|14 |Diploid |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Dinarski dimak]]''' |''[[Crepis dinarica]]'' |''[[Compositae]]'' (''[[Asteraceae]]'') |align=center|8 |[[Ploidija|Diplod]] |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Pantočekov dimak]]''' |''[[Crepis pantocseki]]'' |''[[Compositae]]''<br>(''[[Cichoriaceae]]'') |align=center|10 |Diploid |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Zelenkasta ivančica]]''' |''[[Leucanthemum chloratum]]'' |''[[Asteraceae]]'' (''Compositae'') |align=center|54 |[[Ploidija|Diploid]] |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]] |- |'''[[Bosanski staračac]]''' |''[[Senecio bosniacus]]'' |''[[Asteraceae]]'' | | |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Prijatna kandilka]]''' (prijatna orlica) |''[[Aquilegia grata]]'' |''[[Ranunculaceae]]'' |align=center|16 |Diploid |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] <br>(oko kanjona [[Drina|Drine]]) |- |'''[[Freynov karanfil]]''' |''[[Dianthus freyni]]'' |''[[Caryophyllaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem Dinarida]], izvorno [[Hercegovina|hercegovačkog]] krša. |- |'''[[Melendorfova žumenica]]''' | ''[[Alyssum mellendorffianum]]'' |''[[Brassicaceae]]'' |align=center|16 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]] |- |'''[[Fialina režuha]]''' |''[[Cardamine maritima]]'' |''[[Brassicaceae]]'' | | |[[BiH|Bosanskohercegovački]] stenoendem |- |'''[[Bosanski dičak]]'''<br>(Bosanska repnica, bosanska barbica) |''[[Barbarea bosniaca]]'' |''[[Brassicaceae]]'' | | |Bosanski endem |- |'''[[Dinarska večernica]]''' |''[[Hesperis dinarica]]'' |''[[Brassicaceae]]'' |align=center|24 |Diploid |[[Balkan]]ski [[endem]], sa centrom rasprostranjenja u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] |- |'''[[Derventanski različak]]''' |''[[Centaurea derventana]]'' |''[[Asteraceae]]'' (''Compositae'') |align=center|24 |Diploid |[[Podrinje|Endem Srednjeg Podrinja]] |- |'''[[Vraničko zvonce]]''' (Bijelo zvonce) |''[[Edraianthus niveus]]'' |''[[Campanulaceae]]'' |align=center|32 |Diploid |[[BiH|Bosanskogercegovački stenoendem]] ([[Vranica]] i [[Zec (planina)|Zec]]) |- |'''[[Zvonce Sutjeske]]''' |''[[Edraianthus sutjeskae]]'' |''[[Campanulaceae]]'' |align=center|32 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]] |- |'''[[Bosanska zvončika]]''' |''[[Symphiandra hofmannii]]'' |''[[Campanulaceae]]'' |align=center| 34 |[[Ploidija|Dipoid]] |[[Bosna|Bosanski endem]]{{dn}}, pretežno od [[Bosna (rijeka)|Bosne]] do [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] |- |'''[[Bosanska perunika]]''' |''[[Iris reicenbachii]]'' var. ''bosniaca'' |''[[Iridaceae]]'' |align=center|24 i 48 |Diploid, Tetraploid |[[Dinaridi|Endem centralnih i istočnih Dinarida]] |- |'''[[Prenjska kamenika]]''' |''[[Saxifraga prenja]]'' |''[[Saxifragaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem Dinarida]] |- |'''[[Konjički vričak]]''' |''[[Acinos orontius]]'' |''[[Lamiaceae]]'' (''Labiateae'') | | |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Majoranolisni vričak]]''' |''[[Acinos majoranifolius]]'' |''[[Lamiaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem Centralnih Dinarida]], uglavnom [[Hercegovina]] i [[Crna Gora]] |- |'''[[Kratkozuba kadulja]]''' |''[[Salvia brachiodon]]'' |''[[Lamiaceae]]'' |align=center|14 |[[Ploidija|Diploid]] |Endem [[Dinaridi|Jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Bosanska kadulja]]''' |''[[Salvia pratense var. varbossania]]'' |''[[Lamiaceae]] | | |[[Endem|Stenoendem]] [[Sarajevo|sarajevskog područja]] |- |'''[[Horvatov vrisak|Horvatov vrīsak]]''' |''[[Satureja horvatii]]'' |''[[Lamiaceae]] |align=center|30 |Dipolid |[[BiH|Bosanskohercegovačko]]-[[Crna Gora|crnogorski]] [[endem]] |- |'''[[Dlakavočaška urodica]]''' |''[[Melampyrum trichocalycinum]] |''[[Scrophulariaceae]]'' | | |[[BiH|Bosanskohercegovački stenoendem]] |- |'''[[Bosanski strupnik]]''' |''[[Scrophularia bosniaca]]'' |''[[Scrophulariaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Žalosna zijevalica]]''' |''[[Scrophularia tristis]]'' |''[[Scrophulariaceae]]'' | | |[[Podrinje|Endem Srednjeg Podrinja]] |- |'''[[Hermanov ušljivac]]''' |''[[Pedicularis hoermanniana]]'' |''[[Scrophulariaceae]] | | |[[Dinaridi|Endem Dinarida]], od [[Slovenija|Slovenije]] do [[Srbija|Zapadne Srbije]] |- |'''[[Bosanska divizma]]''' |''[[Verbascum bosnense]] |''[[Scrophulariaceae]]'' |align=center|14 |[[Ploidija|Diploid]] |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], rasprostranjen pretežno u [[Bosna|Bosni]]{{dn}} |- |'''[[Vriskova čestoslavica]]''' |''[[Veronica saturejoides]]'' |''[[Scrophulariaceae]]'' |align=center|16 |Diploid |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]], pretežno [[BiH|Bosna i Hercegovina]] i [[Crna Gora]] |- |'''[[Tomazinijeva žučica]]''' |''[[Chamaedrys ecytisus tommasinii]]'' |''[[Fabaceae]]'' (''[[Papilionaceae]]'') | | |Endem [[Dinaridi|Jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Prenjska osivnica]]''' |''[[Oxytropis prenja]]'' |''[[Fabaceae]] | | |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Tomazinijeva žućica]]''' |''[[Chamaecytisus tommasinii]] |''[[Fabaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Dvodijelna graholika]]''' |''[[Lathyrus binatus]]'' |''[[Fabaceae]]'' | | |[[Endem]] [[Istočna Bosna|Istočne Bosne]] i [[Srbija|Zapadne Srbije]], pretežno u Bosni. |- |'''[[Grahorica]]''' ('''[[Grašica]]''') |''[[Vicia montenegrina]]'' |''[[Fabaceae]]'' | | |[[Balkan|Endem Zapadnog Balkana]], pretežno u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] |- |'''[[Dinarska grahorica]]''' |''[[Vicia ochroleuca ssp. dinara]]'' |''[[Fabaceae]]'' (''[[Papilionaceae]]'') |align=center|12 |Diploid |[[Endem|Endem Dinarida]] |- |'''[[Malijev likovac]]''' |''[[Daphne malyana]]'' |''[[Thymelaeaceae]]'' | | |[[Dinaridi|Endem Jugoistočnih Dinarida]], pretežno u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] |- |'''[[Pančićeva omorika]]''' |''[[Picea omorika]]'' |''[[Pinaceae]]'' |align=center|24 |Diploid | [[Endem]] [[Dinaridi|Dinarida]], [[Istočna Bosna]] i Jugozapadna [[Srbija]] |} ==Endemske životinje== {| class="wikitable" |- style="text-align:center;" | style="text-align:center;"|'''Naziv''' | style="text-align:center;"|'''Naučna oznaka'''<br>([[Binarna nomenklatura]]) | style="text-align:center;"|'''[[Porodica (taksonomija)|Porodica]]''' | style="text-align:center;"|'''[[Hromosomska garnitura]]''' | style="text-align:center;"|'''[[Ploidija]]''' | style="text-align:center;"|'''[[areal|Rasprostranjenje]]''' |- | colspan="5" style="text-align:center;"|'''[[Riba|Ribe]]''' |- |'''[[Oštrulj]]''' |''[[Aulopyge hügelii]]'' / ''[[Aulopyge huegelii]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |100 |[[Tetraploid]] |[[Endem]] [[Dinara|Dinarida]] (pretežno u [[BiH]]) |- |'''[[Mehkousna pastrmka]]''' |''[[Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus]]'' / ''[[Salmo obtusirostris]]'' |''[[Salmonidae]]'' |align=center |82 |[[Diploid]] | [[Neretva]]nski [[endem]] (u [[BiH]]) |- |'''[[Glavatica]]''' |''[[Salmo marmoratus]]'' |''[[Salmonidae]]'' |align=center |80 |[[Tetraploid]] |[[Endem]] [[Jadransko more|Jadranskog sliva]] (u [[BiH]] [[Neretva]]nski sliv) |- |'''[[Popovska gaovica]]''' |''[[Phoxinellus ghethaldii]]'' / ''[[Delminichthys ghetaldii]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |50 |[[Diploid]] |[[Dinara|Endem Dinarida]], pretežno u [[BiH]] |- |'''[[Imotska gaovica]]''' |''[[Phoxinellus adspersus]]'' / ''[[Delminichthys adspersus]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |50 |[[Diploid]] |[[Dinara|Endem Dinarida]] |- |'''[[Pijurica]]''' |''[[Phoxinellus alepidotus]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |50 |[[Diploid]] |[[Dinara|Endem Dinarida]], pretežno u [[BiH]] |- |'''[[Gatačka gaovica]]''' |''[[Phoxinellus metohiensis]]'' / ''[[Telestes metohiensis]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |50 |[[Diploid]] |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Trebinjska gaovica]]''' |''[[Phoxinellus pstrossi]]'' / ''[[Delminichthys ghetaldii]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |50 |[[Diploid]] |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Podbila (riba)|Podbila]]''' |''[[Chondrostoma phoxinus]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |50 |[[Diploid]] |[[Dinaridi|Endem Dinarida]] (pretežno u [[BiH]]) |- |[[Knerov klijen]] |''[[Chondrostoma kneri]]'' / ''[[Chondrostoma knerii]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center|50 |Diploid |[[Dinaridi|Endem srednjih Dinarida]] (pretežno u BiH) |- |'''[[Turski klijen]]''' |''[[Leuciscus turskyi]]'' / ''[[Telestes turskyi]]'' |''[[Cyprinidae]]'' |align=center |50 |[[Diploid]] |[[Dinaridi|Endem Dinarida]] (pretežno u [[BiH]]) |- | colspan="5" style="text-align:center;"| '''[[Sisar]]i''' |- |'''[[Planinska rovčica]]''' |''[[Sorex alpines hercynicus]]'' |''[[Soricidae]]'' |align=center|58 | |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] centralnih i južnih područja |- |'''[[Močvarna rovka]]''' |''[[Neomis anomalus anomalus]]'' |''[[Soricidae]]'' |align=center|52 | |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] jugoisdtočnih područja |- |'''[[Dvobojna rovka]]''' |''[[Crocidura leucodon narante]]'' |''[[Soricidae]]'' |align=center|28 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Hercegovački topir]]''' |''[[Rhinolophus blasli blasli]]'' |''[[Chinolophidae]]'' |align=center|58 |Diploid |[[Hercegovina|Hercegovački endem]] |- |'''[[Dvobojni šišmiš]]''' |''[[Vespertilio murinus murinus]] |''[[Chiroptera]]'' |align=center|38 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovasčki endem]] južnih područja |- |'''[[Veliki večernjak]]''' |''[[Nyctalus lasiopterus lasiopterus]] |''[[Vespertilionidae]]'' |align=center|42 |[[Ploidija|Diploid]] |[[Dinaridi|Endem jugoistočnih Dinarida]] |- |'''[[Bjelorubi šišmiš]]''' |''[[Pipistrellus kuhlii kuhlii]]'' |''[[Vespertilionidae]]'' |align=center|44 | |[[BiH|Endem zapadne Hercegovine]] |- |'''[[Savijev šišmiš]]''' |''[[Pipistrellus savii savii]]'' |''[[Vespertilionidae]]'' |align=center|44 | |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] sjeveroistočne Bosne |- |'''[[Mrki medvjed|Bosanski mrki medvjed]]''' |''[[Ursus arctos|Ursus arctos bosnicus]]'' |''[[Ursidae]]'' |align=center |74 |[[Diploid]] |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Bosanskohercegovački vuk]]''' |''[[Canis lupus kurjak]]'' |''[[Canidae]]'' |align=center|78 |[[Diploid]] |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Divokoza|Balkanska divokoza]]''' |''[[Rupicapra rupicaria balcanica]]'' |''[[Bovidae]]'' |align=center| 58 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Divlja svinja|Bosanskohercegovačka divlja svinja]]''' |''[[Sus scrofa|Sus scrofa reiseri]]'' |''[[Suidae]]'' |align=center|38 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Srna|Bosanskohercegovačka srna]]''' |''[[Capreolus capreolus|Capreolus capreolus grandis]]'' |''[[Cervidae]]'' |align=center|70 |Diploid |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |- |'''[[Kuna bjelica|Bosanski samsar]]''' ([[Podvrsta]]: Bosanska [[kuna bjelica]]) |''[[Martes foina|Martes foina bosniaca]]'' |''[[Mustelidae]]'' |align=center |38 |[[Diploid]] |[[BiH|Bosanskohercegovački endem]] |}<ref>Sofradžija A., Hadžiselimović R. (1981): ''Hromosomi slatkovodnih kolousta i riba Jugoslavije''. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 34: 117-152.</ref><ref>Sofradžija A. (1999): ''Lovna divljač''. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, COBISS/BIH-1D 6920454.</ref><ref>Sofradžija A., Muzaferović Š. (2007): ''Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine''. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-4-5}}.</ref><ref>Sofradžija A. (2009): Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-47-110-0}}.</ref> ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== *http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00606-004-0282-4#page-1 *https://web.archive.org/web/20150924074151/http://www.planet-mammiferes.org/drupal/en/node/39?indice=Ursus+arctos+bosniensis, Subspecies Sheet. *http://www.science.smith.edu/msi/pdf/i0076-3519-538-01-0001.pdf, jstor=3504309 {{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} *https://web.archive.org/web/20160305074414/http://www.planet-mammiferes.org/drupal/en/node/39?indice=Capreolus+capreolus+grandis. *http://www.cabdirect.org/abstracts/20103231520.html;jsessionid=32ABB03A0885368E6CAE66672AC2307{{Mrtav link}}. [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ugrožene vrste]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački endemi]] l992h8lwepafuaq29tdzhj10t91a29w 0 431093 3427809 3341023 2022-08-13T14:41:50Z Semso98 54573 /* Počasno Srce Sarajeva */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Srce Sarajeva | slika = Srce Sarajeva.png | veličina_slike = | alt = | opis = | lokacija = [[Sarajevo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | organizator = [[Sarajevo Film Festival]] | godina = {{start date and age|1995||}} | web_stranica = {{url|https://www.sff.ba/}} }} '''Srce Sarajeva''' je najveća nagrada koja se dodjeljuje u svim kategorijama na '''[[Sarajevo Film Festival]]u'''. ==Srce Sarajeva== Službeno ''Srce Sarajeva'' dodjeljuje se od 2004. godine i 10. godišnjice Sarajevo Film Festivala. Njegov dizajn, kao identitet festivala, izabran je 2004. godine iz oblika koji se neformalno koristio od samih početaka festivala '90-ih godina. Srce je dizajnirala francuska modna dizajnerica [[agnès b.|Agnès Andrée Marguerite Troublé]], poznatija kao Agnès B., prijateljica i pokroviteljica Sarajevo Film Festivala.<ref name="SFF Awards">{{cite web|title=Nagrade - Sarajevo Film Festival|url=http://www.sff.ba/stranica/nagrade|website=sff.ba|publisher=Sarajevo Film Festival|accessdate=10. 7. 2017|language=bosanski, engleski}}</ref> ===Srce Sarajeva za najbolji igrani film=== {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Film ! style="width:200px;"| Originalni naslov ! style="width:210px;"| Reditelj(i) ! style="width:180px;"| Državljanstvo reditelja |- |1996. || ''[[Kroz talase]]'' || ''Breaking the Waves'' || {{sortname|Lars|von Trier}} || {{flag|Danska}} |- |1997. || ''[[Ma Vie en Rose|Moj život u roza]]'' || ''Ma Vie en Rose'' || {{sortname|Alain|Berliner}} || {{flag|Belgija}} |- |1998. || ''[[I Stand Alone (film)|Sam protiv svih]]'' || ''Seul contre tous'' || {{sortname|Gaspar|Noé}} || {{flag|Francuska}} |- |1999. || ''[[1–31. decembar]]'' || ''Dezember, 1-31'' || {{sortname|Jan|Peters|Jan Peters (Reditelj)}} || {{flag|Njemačka}} |- |2000. || ''[[Bleeder (film)|Bleeder]]'' || ''Bleeder'' || {{sortname|Nicolas|Winding Refn}} || {{flag|Danska}} |- |2001. || ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' || ''Ničija zemlja'' || {{sortname|Danis|Tanović}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2002. || ''[[Subota (film)|Subota]]'' || ''Sábado'' || {{sortname|Juan|Villegas|Juan Villegas (Reditelj)}} || {{flag|Argentina}} |- |2003. || ''[[Gori vatra]]'' || ''Gori vatra'' || {{sortname|Pjer|Žalica}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2004. || ''[[Mila from Mars]]'' || ''Mila ot Mars'' || {{sortname|Zornitsa|Sofia}} || {{flag|Bugarska}} |- |2005. || ''[[Lady Zee]]'' || ''Leydi Zi'' || {{sortname|Georgi|Djulgerov}} || {{flag|Bugarska}} |- |2006. || ''[[Das Fräulein|Gospođica]]'' || ''Das Fräulein'' || {{sortname|Andrea|Staka}} || {{flag|Švicarska}} |- |2007. || ''[[Čovjekov strah od Boga]]'' || ''Takva'' || {{sortname|Özer|Kızıltan}} || {{flag|Turska}} |- |2008. || ''[[Buick Riviera (film)|Buick Riviera]]'' || ''Buick Riviera'' || {{sortname|Goran|Rušinović}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2009. || ''[[Obični ljudi (film, 2009)|Obični ljudi]]'' || ''Obični ljudi'' || {{sortname|Vladimir|Perišić}} || {{flag|Srbija}} |- |2010. || ''[[Tilva Roš]]'' || ''Tilva Roš'' || {{sortname|Nikola|Ležaić}} || {{flag|Srbija}} |- |2011. || ''[[Disati (film)|Disati]]'' || ''Atmen'' || {{sortname|Karl|Markovics}} || {{flag|Austrija}} |- |2012. || ''[[Svi iz naše porodice]]'' || ''Toată lumea din familia noastră'' || {{sortname|Radu|Jude}} || {{flag|Rumunija}} |- |2013. || ''[[U procvatu (film)|U procvatu]]'' || ''Grdzeli nateli dgheebi'' || {{sortname|Nana|Ekvtimishvili}} i [[Simon Groß]] || {{flag|Gruzija}} |- |2014. || ''[[Pjesma moje majke]]'' || ''Annemin şarkısı'' || {{sortname|Erol|Mintaş}} || {{flag|Turska}} |- |2015. || ''[[Mustang (film)|Mustang]]'' || ''Mustang'' || {{sortname|Deniz|Gamze Ergüven}} || {{flag|Turska}} |- |2016. || ''[[Album (film)|Album]]'' || ''Albüm'' || {{sortname|Mehmet|Can Mertoğlu}} || {{flag|Turska}} |- |2017. || ''[[Strašna majka]]'' || ''Sashishi Deda'' || {{sortname|Ani|Urushadze}} || {{flag|Gruzija}} |- |2018. || ''[[Ága]]'' || ''Ага'' || {{sortname|Milko|Lazarov}} || {{flag|Bugarska}} |- |2019. || ''[[Take Me Somewhere Nice]]'' || ''Take Me Somewhere Nice'' || {{sortname|Ena|Sendijarević}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2020. || ''[[Egzil (film)|Egzil]]'' || ''Egzil/Exil'' || {{sortname|Visar|Morina}} || {{flag|Njemačka}}, {{flag|Belgija}} i {{flag|Kosovo}} |- |2021. || ''[[Konačna sloboda]]'' || ''Konačna sloboda'' || {{sortname|Sebastian|Meise}} || {{flag|Njemačka}} i {{flag|Austrija}} |} ===Srce Sarajeva za najboljeg reditelja === {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Reditelj ! style="width:230px;"| Film ! style="width:180px;"| Državljanstvo reditelja |- |2017. || {{sortname|Emanuel|Părvu}} || ''[[Meda ili ne tako sjajna strana stvari]]'' || {{flag|Rumunija}} |- |2018. || {{sortname|Joana|Urikaru}} || ''[[Limunada (film)|Limunada]]'' || {{flag|Rumunija}} |- |2019. || {{sortname|Emin|Alper}} || ''[[Tri sestre (film)|Tri sestre]]'' || {{flag|Turska}} |- |2020. || {{sortname|Ru|Hasanov}} || ''[[Unutrašnje ostrvo]]'' (''Daxildəki ada'') || {{flag|Azerbejdžan}} i {{flag|Francuska}} |- |2021. || {{sortname|Milica|Tomović}} || ''[[Kelti (film)|Kelti]]'' || {{flag|Srbija}} |} ===Srce Sarajeva za najbolju glumicu === {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Glumica ! style="width:230px;"| Film ! style="width:180px;"| Državljanstvo glumice |- |2004. || {{sortname|Marija|Škaričić}} || ''[[Ta divna splitska noć]]'' || {{flag|Hrvatska}} |- |2005. || {{sortname|Zrinka|Cvitešić}} || ''[[Što je muškarac bez brkova?]]'' || {{flag|Hrvatska}} |- |2006. || {{sortname|Marija|Škaričić}} || ''[[Das Fräulein|Gospođica]]'' || {{flag|Hrvatska}} |- |2007. || {{sortname|Saadet|Aksoy}} || ''[[Jaje (film)|Jaje]]'' || {{flag|Turska}} |- |2008. || {{sortname|Ayça|Damgacı|nolink=1}} || ''[[Moj Marlon i Brando]]'' || {{flag|Turska}} |- |2009. || {{sortname|Angeliki|Papoulia}} i Mary Tsoni || ''[[Očnjak (film)|Očnjak]]'' || {{flag|Grčka}} |- |2010. || {{sortname|Mirela|Oprișor|nolink=1}} || ''[[Utorak, nakon Božića]]'' || {{flag|Rumunija}} |- |2011. || {{sortname|Ada|Condeescu|nolink=1}} || ''[[Loverboy (film, 2011)|Loverboy]]'' || {{flag|Rumunija}} |- |2012. || {{sortname|Marija|Pikić|nolink=1}} || ''[[Djeca (film)|Djeca]]'' || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2013. || {{sortname|Lika|Babluani|nolink=1}} i Mariam Bokeria || ''[[U procvatu (film)|U procvatu]]'' || {{flag|Gruzija}} |- |2014. || {{sortname|Mari|Kitia|nolink=1}} || ''[[Nevjeste (film)|Nevjeste]]'' || {{flag|Gruzija}} |- |2015. || {{Collapsible list |title=Glumice filma ''[[Mustang (film)|Mustang]]'' | titlestyle=font-weight:normal; background-color:transparent; text-align:left | Güneş Şensoy<br />Doğa Doğuşlu<br />Tuğba Sunguroğlu<br />[[Elit İşcan]]<br />İlayda Akdoğan }} || ''[[Mustang (film)|Mustang]]'' || {{flag|Turska}} |- |2016. || {{sortname|Irena|Ivanova|nolink=1}} || ''[[Bezbožnica (film)|Bezbožnica]]'' || {{flag|Bugarska}} |- |2017. || {{sortname|Ornela|Kapetani|nolink=1}} || ''[[Buđenje dana]]'' || {{flag|Albanija}} |- |2018. || {{sortname|Zsófia|Szamosi}} || ''[[Jedan dan]]'' (''Egy nap'') || {{flag|Mađarska}} |- |2019. || {{sortname|Irini|Jambonas|nolink=1}} || ''[[Rounds]]'' (''V krag'') || {{flag|Bugarska}} |- |2020. || {{sortname|Marija|Škaričić}} || ''[[Mare]]'' || {{flag|Švicarska}} i {{flag|Hrvatska}} |- |2021. || {{sortname|Flaka|Latifi|nolink=1}},<br />{{sortname|Era|Balaj|nolink=1}},<br />{{sortname|Urate|Shabani|nolink=1}} || ''[[Brdo na kojem riču lavice]]'' || {{flag|Kosovo}} i {{flag|Francuska}} |} ===Srce Sarajeva za najboljeg glumca=== {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Glumac ! style="width:230px;"| Film ! style="width:180px;"| Državljanstvo glumca |- |2004. || {{sortname|Milan|Točinovski|nolink=1}} || ''[[Kako sam ubio sveca]]'' || {{flag|Makedonija}} |- |2005. || {{sortname|Peter|Musevski}} || ''[[Rad oslobađa]]'' || {{flag|Slovenija}} |- |2006. || {{sortname|Rakan|Rushaidat}} || ''[[Sve džaba]]'' || {{flag|Hrvatska}} |- |2007. || {{sortname|Saša|Petrović}} || ''[[Teško je biti fin]]'' || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2008. || {{sortname|Leon|Lučev}} i [[Slavko Štimac]] || ''[[Buick Riviera (film)|Buick Riviera]]'' || {{flag|Hrvatska}} i {{flag|Srbija}} |- |2009. || {{sortname|Relja|Popović|nolink=1}} || ''[[Obični ljudi (film, 2009)|Obični ljudi]]'' || {{flag|Srbija}} |- |2010. || {{sortname|Marko|Todorović|nolink=1}} || ''[[Tilva Roš]]'' || {{flag|Srbija}} |- |2011. || {{sortname|Thomas|Schubert|nolink=1}} || ''[[Disati (film)|Disati]]'' || {{flag|Austrija}} |- |2012. || {{sortname|Uliks|Fehmiu|nolink=1}} || ''[[Ustanička ulica]]'' || {{flag|Srbija}} |- |2013. || {{sortname|Bogdan|Diklić}} || ''[[Odbrana i zaštita]]'' || {{flag|Srbija}} |- |2014. || {{sortname|Feyyaz|Duman|nolink=1}} || ''[[Pjesma moje majke]]'' || {{flag|Turska}} |- |2015. || {{Collapsible list |title=Glumci filma ''[[Chevalier]]'' | titlestyle=font-weight:normal; background-color:transparent; text-align:left | Yiorgos Kendros<br />[[Vangelis Mourikis]]<br />Panos Koronis<br />Efthymis Papadimitriou<br />Giorgos Pyrpassopoulos<br />[[Sakis Rouvas]] }} || ''[[Chevalier Athina]]'' || {{flag|Grčka}} |- |2016. || {{sortname|Gheorghe|Visu|nolink=1}} || ''[[Psi (film, 2016)|Psi]]'' || {{flag|Rumunija}} |- |2017. || {{sortname|Şerban|Pavlu}} || ''[[Meda ili ne tako sjajna strana stvari]]'' || {{flag|Rumunija}} |- |2018. || {{sortname|Leon|Lučev}} || ''[[Teret (film)|Teret]]'' || {{flag|Hrvatska}} |- |2019. || {{sortname|Levan|Gelbakhiani}} || ''[[And Then We Danced]]'' || {{flag|Gruzija}} |- |2020. || {{sortname|Vangelis|Mourikis}} || ''[[Kopač]]'' (''Digger'') || {{flag|Grčka}} i {{flag|Francuska}} |- |2021. || {{sortname|Georg|Friedrich}} || ''[[Konačna sloboda]]'' || {{flag|Njemačka}} i {{flag|Austrija}} |} ===Srce Sarajeva za najbolji kratki film=== {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Film ! style="width:200px;"| Originalni naslov ! style="width:210px;"| Reditelj(i) ! style="width:180px;"| Državljanstvo reditelja |- |2001. || ''Copy Shop'' || ''Copy Shop'' || {{sortname|Virgil|Widrich}} || {{flag|Austrija}} |- |2002. || ''10 minuta'' || ''10 minuta'' || {{sortname|Ahmed|Imamović}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2003. || ''Novčanik'' || ''Le portefeuille'' || {{sortname|Vincent|Bierrewaerts|nolink=1}} || {{flag|Belgija}} |- |2004. || ''Ja i svemir'' || ''Ich und das Universum'' || {{sortname|Hajo|Schomerus|nolink=1}} || {{flag|Njemačka}} |- |2005. || ''Prije zore'' || ''Hajnal'' || {{sortname|Balint|Kenyeres|nolink=1}} || {{flag|Mađarska}} |- |2006. || ''Sretan put Nedime'' || ''Sretan put Nedime'' || {{sortname|Marko|Šantić||Szantic||nolink=1}} || {{flag|Slovenija}} |- |2007. || ''Valovi'' || ''Valuri'' || {{sortname|Adrian|Sitaru}} || {{flag|Rumunija}} |- |2008. || ''[[Tolerantia]]'' || ''Tolerantia'' || {{sortname|Ivan|Ramadan|nolink=1}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2009. || ''Tulum'' || ''Tulum'' || {{sortname|Dalibor|Matanić}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2010. || ''Žuti mjesec'' || ''Žuti mjesec'' || {{sortname|Zvonimir|Jurić}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2011. || ''Mezanin'' || ''Mezanin'' || {{sortname|Dalibor|Matanić}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2012. || ''Povratak'' || ''Kthimi'' || {{sortname|Blerta|Zeqiri|nolink=1}} || {{flag|Kosovo}} |- |2013. || ''U sjeni oblaka'' || ''O umbra de nor'' || {{sortname|Radu|Jude}} || {{flag|Rumunija}} |- |2014. || ''Kokoška'' || ''Kokoška'' || {{sortname|Una|Gunjak|nolink=1}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2015. || ''Biserna obala'' || ''Biserna obala'' || {{sortname|Dušan|Kasalica|nolink=1}} || {{flag|Crna Gora}} |- |2016. || ''Tranzicija'' || ''Tranzicija'' || {{sortname|Milica|Tomović|nolink=1}} || {{flag|Srbija}} |- |2017. || ''U plavetnilo'' || ''U plavetnilo'' || {{sortname|Antoneta|Alamat Kusijanović |nolink=1}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2018. || ''Dah'' || ''Dah'' || {{sortname|Ermin|Bravo}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2019. || ''Posljednja slika o ocu'' || ''Poslednja slika o ocu'' || {{sortname|Stefan|Đorđević}} || {{flag|Srbija}} |- |2020. || ''Antiotpad'' || ''Antiotpad'' || {{sortname|Tin|Žanić|nolink=1}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2021. || ''Sve što dolazi'' || ''Sve što dolazi'' || {{sortname|Mate|Ugrin|nolink=1}} || {{flag|Francuska}} i {{flag|Hrvatska}} |} ===Srce Sarajeva za najbolji studentski film=== {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Film ! style="width:200px;"| Originalni naslov ! style="width:210px;"| Reditelj(i) ! style="width:180px;"| Državljanstvo reditelja |- |2017. || ''Čistoća'' || ''Čistoća'' || {{sortname|Neven|Samardžić}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2018. || ''Posljednji poziv'' || ''Last Call'' || {{sortname|Hajni|Kis|nolink=1}} || {{flag|Mađarska}} |- |2019. || ''Šerbet'' || ''Šerbet'' || {{sortname|Nikola|Stojanović}} || {{flag|Srbija}} |- |2020. || ''Velika istanbulska depresija'' || ''Büyük i̇stanbul depresyonu'' || {{sortname|Zeynep|Dilan Süren|nolink=1}} || {{flag|Turska}} i {{flag|Japan}} |- |2021. || ''Ljetni planovi'' || ''Ljetni planovi'' || {{sortname|Alexandru|Mironescu}} || {{flag|Rumunija}} |} ===Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film=== {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Film ! style="width:200px;"| Originalni naslov ! style="width:210px;"| Reditelj(i) ! style="width:180px;"| Državljanstvo reditelja |- |2006. || ''Što sa sobom preko dana'' || ''Što sa sobom preko dana'' || {{sortname|Ivona|Juka|nolink=1}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2007. || ''Informativni razgovori'' || ''Informativni razgovori'' || {{sortname|Namik|Kabil|nolink=1}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2008. || ''Koridor br. 8'' || ''Коридор No. 8'' || {{sortname|Boris|Despodov|nolink=1}} || {{flag|Bugarska}} |- |2009. || ''Kavijar konekšn'' || ''Kavijar konekšn'' || {{sortname|Dragan|Nikolić|nolink=1}} || {{flag|Srbija}} |- |2010. || ''Švelje'' || ''Shivackite'' || {{sortname|Biljana|Garvanlieva|nolink=1}} || {{flag|Makedonija}} |- |2011. || ''[[Mobitel (film)|Mobitel]]'' || ''Mobitel'' || {{sortname|Nedžad|Begović|nolink=1}} || {{flag|Bosna i Hercegovina}} |- |2012. || ''Ugasi svjetlo'' || ''Lumea in patratele'' || {{sortname|Ivana|Mladenović|nolink=1}} || {{flag|Srbija}} |- |2013. || ''Sickfuckpeople'' || ''Хворісукалюди'' || {{sortname|Juri|Rechinsky|nolink=1}} || {{flag|Ukrajina}} |- |2014. || ''Goli'' || ''Goli'' || {{sortname|Tiha K.|Gudac|nolink=1}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2015. || ''Toto i njegove sestre'' || ''Toto şi surorile lui'' || {{sortname|Alexander|Nanau|nolink=1}} || {{flag|Rumunija}} |- |2016. || ''Samo dašak'' || ''Doar o răsuflare'' || {{sortname|Monica|Lãzurean-Gorgan|nolink=1}} || {{flag|Rumunija}} |- |2017. || ''Grad Sunca'' || ''Mzis Qalaqi'' || {{sortname|Rati|Oneli|nolink=1}} || {{flag|Gruzija}} |- |2018. || ''Srbenka'' || ''Srbenka'' || {{sortname|Nebojša|Slijepčević|nolink=1}} || {{flag|Hrvatska}} |- |2019. || ''Kad su rasli draguni'' || ''Xurmalar yetişən vaxt'' || {{sortname|Hilal|Bajdarov}} || {{flag|Azerbejdžan}} |- |2020. || ''Sretan Božić, Yiwu'' || ''Merry Christman, Yiwu'' || {{sortname|Mladen|Kovačević|nolink=1}} || {{flag|Švedska}}, {{flag|Srbija}}, {{flag|Njemačka}}, {{flag|Francuska}}, {{flag|Belgija}} i {{flag|Katar}} |- |2021. || ''Pejzaži otpora'' || ''Pejzaži otpora'' || {{sortname|Marta|Popivoda}} || {{flag|Srbija}}, {{flag|Njemačka}} i {{flag|Francuska}} |} ==Počasno Srce Sarajeva== Od 2005. godine, ''Počasno Srce Sarajeva'' dodjeljuje se pojedincima koji su doprinijeli razvoju festivala, te ''regionalnom filmu'' općenito, termin koji obuhvata filmsku umjetnost sa šireg područja [[Jugolsavija|bivše Jugoslavije]], [[Balkan]]a i [[Južnoistočna Evropa|južnoistočne Evrope]].<ref name="SFF Awards" /> Godine 2016. uvedeno je Počasno Srce Sarajeva za životno djelo i prvi dobitnik je bio [[Robert De Niro]].<ref>{{cite web|url=http://www.sff.ba/novost/10408/robert-de-niro-dobitnik-prvog-pocasnog-srca-sarajeva-za-zivotno-djelo|title=Robert De Niro dobitnik prvog Počasnog Srca Sarajeva za životno djelo |date=11. 8. 2016|work=sff.ba |accessdate=10. 7. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/de-niro-primio-pocasno-srce-sarajeva-cijenit-cu-i-cuvati-ovu-nagradu/160810062#3|title=De Niro primio Počasno Srce Sarajeva: Cijenit ću i čuvati ovu nagradu |date=12. 8. 2016|work=klix.ba |accessdate=10. 7. 2017}}</ref> {|class="wikitable sortable" |- ! style="width:30px;"| Godina ! style="width:200px;"| Dobitnik ! style="width:410px;"| Bilješka |- |2005. || {{sortname|Marco|Müller|nolink=1}} || Direktor [[Rimski filmski festival|Rimskog filmskog festivala]] |- | rowspan=2 | 2006. || {{sortname|Gavrilo|Grahovac|nolink=1}} || Bivši ministar kulture i sporta Bosne i Hercegovine |- | {{sortname|Mike|Leigh}} || Režiser |- |2007. || {{sortname|Steve|Buscemi}} || Glumac i režiser |- |2008. || {{sortname|Cat|Villiers|nolink=1}} || Producent |- |2009. || {{sortname|Manfred|Schmidt|nolink=1}} || Izvršni direktor Mitteldeutsche Medienförderung |- |2010. || {{sortname|Dieter|Kosslick}} || Direktor [[Berlinale]]a |- | rowspan=3 | 2011. || {{sortname|Angelina|Jolie}} || Glumica i režiserka |- | {{sortname|Jafar|Panahi}} || Režiser |- | {{sortname|Emil|Tedeschi|nolink=1}} || Predsjednik [[Atlantic Grupa|Atlantic Grupe]] |- |2012. || {{sortname|Branko|Lustig}} || Producent |- | rowspan=2 | 2013. || {{sortname|Roberto|Olla|nolink=1}} || Izvršni direktor [[Eurimages]] |- | {{sortname|Béla|Tarr}} || Režiser |- | rowspan=3 | 2014. || {{sortname|Gael|García Bernal}} || Glumac |- | {{sortname|Danis|Tanović}} || Režiser |- | {{sortname|Agnès|Troublé|agnès b.}} || Modna dizajnerka |- | rowspan=2 | 2015. || {{sortname|Atom|Egoyan}} || Režiser |- | {{sortname|Benicio|del Toro}} || Glumac |- | rowspan=3 | 2016. || {{sortname|Robert|De Niro}} <br> (Nagrada za životno djelo) || Glumac, režiser i producent |- | {{sortname|Stephen|Frears}} || Režiser |- | {{sortname|Wolfgang|Amadeus Brülhart|nolink=1}} || Bivši zamjenik ambasadora i kulturni savjetnik u Ambasadi Švicarske u Sarajevu |- | rowspan=2 | 2017. || {{sortname|John|Cleese}} || Komičar, glumac i producent |- | {{sortname|Oliver|Stone}} || Režiser i producent |- | rowspan=2 | 2018. || {{sortname|Nuri|Bilge Ceylan}} || Režiser |- | {{sortname|Nijaz|Hastor|nolink=1}} || Vlasnik i osnivač [[ASA Group|ASA Prevent Group]] i osnivač Fondacije Hastor |- | rowspan=4 | 2019. || {{sortname|Alejandro|González Iñárritu}} || Režiser |- | {{sortname|Isabelle|Huppert}} || Glumica |- | {{sortname|Paweł|Pawlikowski}} || Režiser |- | {{sortname|Tim|Roth}} || Glumac |- | rowspan=2 | 2020. || {{sortname|Michel|Franco}} || Režiser |- | {{sortname|Mads|Mikkelsen}} || Glumac |- | rowspan=1 | 2021. || {{sortname|Wim|Wenders}} || Režiser, fotograf |- | rowspan=4 | 2022. || {{sortname|Jesse|Eisenberg}} || Glumac |- | {{sortname|Sergij|Loznicja}} || Režiser |- | {{sortname|Ruben|Östlund}} || Režiser |- | {{sortname|Paul|Schrader}} || Režiser |} == Također pogledajte == *[[Sarajevo Film Festival]] *[[Zlatni medvjed]], nagrada na Berlinaleu *[[Berlinale#Nagrade|Srebrni medvjed]] i druge nagrade na Berlinaleu *[[Zlatna palma]], najveća nagrada koja se dodjeljuje na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] *[[Zlatni lav]], najveća nagrada koja se dodjeljuje na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.sff.ba/ Službeni sajt] * [http://www.imdb.com/event/ev0000871/ Sarajevo Film Festival] na [[IMDb]]-u {{Sarajevo Film Festival}} {{Filmske nagrade po državama}} [[Kategorija:Sarajevo Film Festival]] [[Kategorija:Međunarodne filmske nagrade]] [[Kategorija:Filmske nagrade za najbolji film]] [[Kategorija:Filmska umjetnost u Bosni i Hercegovini]] 2ynim2hq97leqydzihillaooggyqfav 0 445352 3427799 3427759 2022-08-13T12:02:39Z Arnel 102555 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eröffnungszug Jajce-Srnetica.jpg|mini|Otvaranje pruge Jajce – Srnetica 1916.]] '''Zgrada željezničke stanice Šipad''' ili zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss, nalazi se u [[Jajce|Jajcu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. donijela je odluku da se stanica proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik.<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3908 |title=Zgrada željezničke stanice Šipad |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate=9. 2. 2017 }}</ref> == Historija == Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva, kao i za putnički saobraćaj. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220 km šumskih pruga. Najdužu mrežu šumskih željeznica izgradila je firma [[Štajnbas-Šipadove pruge|Steinbeiss]] u zapadnoj Bosni. Bavarski poduzetnik Otto Steinbeiss započeo je eksploataciju šumskih područja oko rijeke [[Sana|Sane]] na osnovu ugovora sa Zemaljskom upravom od 1892. na rok od 20 godina, a ugovorom od 1899. godine produžena mu je koncesija na narednih 10 godina. Pruga [[Srnetica]] – Jajce puštena je u saobraćaj 10. januara 1916. u dužini 107 km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – [[Jezero]] – Volari – [[Šipovo]] – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – [[Potoci (istočni Drvar)|Potoci]] – [[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetica]]. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice poznata pod nazivom [[Šipad]]. Izgradnjom ove zgrade Jajce dobija dvije zasebne željezničke stanice.<ref name="Spomenik"/> Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i stvaranjem [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] država postaje vlasnik poduzeća Steinbeiss. Ovo je preduzeće u avgustu 1919. preimenovano u [[Šipad|ŠIPAD]]. == Opis == Zgrada željezničke stanice pravougaone je osnove dimenzija oko 13,20 X 7,40 m sa pravougaonim dodatkom na istočnoj strani, čije dimenzije iznose oko 2,90 X 1,30 m, u kojem bila su smještena kupatila na svakoj etaži. Zgrada se sastoji od podruma, prizemlja, sprata i potkrovlja. Visina zgrade od kote terena do sljemena iznosi oko 9,00 m. Zgrada je građevinski u veoma lošem stanju i ne koristi se. == Literatura == * Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina, Sarajevo, 2006. * Dževad Juzbašić, Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974. == Reference == {{Refspisak}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jajcu]] [[Kategorija:Građevine u Jajcu]] [[Kategorija:Željezničke stanice u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Historija Jajca]] 27flaih562d7dov2lgts76g8zclqamr 0 485806 3427827 3389040 2022-08-13T20:53:51Z IviBot 89797 [[:en:WP:CLEANER|WPCleaner]] v2.04 - Check Wiki (Neispravno zatvorene uglate zagrade) wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''UPF0739 protein [[otvoreni okvir čitanja|C1orf]]74''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C1orf74''' sa [[hromosom 1|hromosoma 1]].<ref name="Gregory_2006" /> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 269 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 29.561 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q96LT6#sequences |title=UniProt, Q96LT6 |language=en. |access-date=8. 12. 2021}}</ref> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MLLLDLMSSP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SPQLLVAAAQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QTLGMGKRRS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPQAICLHLA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GEVLAVARGL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KPAVLYDCNC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AGASELQSYL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EELKGLGFLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FGLHILEIGE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSLIVSPEHV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>CQHLEQVLLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TIAFVDVSSC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QRHPSVCSLD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QLQDLKALVA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EIITHLQGLQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RDLSLAVSYS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RLHSSDWNLC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVFGILLGYP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VPYTFHLNQG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DDNCLALTPL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RVFTARISWL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGQPPILLYS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FSVPESLFPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LRDILNTWEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DLRTRFRTQN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DFADLSISSE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IVTLPAVAL</td></tr> </table> ==Gen== Kod ljudi, [[gen]] C1orf74 je gen koji kodira protein sa [[hromosom 1|hromozoma 1]].<ref name="Gregory_2006" /><ref>{{cite web|title=C1orf74 chromosome 1 open reading frame 74 [Homo sapiens (human)] | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/148304 | website=NCBI Gene|publisher=NCBI|access-date=8. 5. 2015}}</ref> Takođe je poznat kao URLC4 kod ljudi. Lokus ovog gena je 1q32.2. C1orf74 je dug 2.229 [[bazni par|parova baza]], sa dva [[egzon]]a. C1orf74 je nizvodno od gena [[interferon]]skog regulatornog faktora 6 ili [[IRF6]] kod ljudi.<ref>{{cite web|title=Homo sapiens complex locus IRF6and C1orf74, encoding interferon regulatory factor 6 and chromosome 1 open reading frame 74 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&term=c1orf74&submit=Go | website =NCBI AceView | publisher = NCBI | access-date = 8. 5. 2015}}</ref> ==Transkript== Kod ljudi, C1orf74 se transkribuje u [[iRNK]] dugu 1.642 [[nukleotid]]a.<ref>{{cite web | title = Homo sapiens chromosome 1 open reading frame 74 (C1orf74), mRNA | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_152485.3 | website = NCBI Nucleotide | publisher = NCBI | access-date = 15. 2. 2015 }}</ref> Transkript sadrži dva [[egzon]]a i jedan uzvodni [[stop kodon]] unutar [[otvoreni okvir čitanja|okvira čitanja]]. [[5' UTR|5' neprevedena regija]] (5' UTR) ovog transkripta duga je 343 nukleotida, a [[3' UTR|3' neprevedena regija]] 570 [[nukleotid]]a. Oba egzona se obično transkribiraju.<ref>{{cite web|url=https://genome.ucsc.edu/|title = UCSC Genome Browser|publisher=UC Santa Cruz}}</ref> Postoji nekoliko slučajeva gdje je transkribiran samo drugi egzon. Pronađen je i fuzijski transkript koji sadrži IRF6 i prvi egzon C1orf74, ali ovaj transkript rezultira kratkim polipeptidom.<ref>{{cite web|title=Homo sapiens complex locus IRF6and C1orf74, encoding interferon regulatory factor 6 and chromosome 1 open reading frame 74|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&term=c1orf74&submit=Go|website=NCBI AceView|publisher=NCBI|access-date=8. 5. 2015}}</ref> ==Protein== Protein koji kod ljudi kodira C1orf74 je najčešće poznat kao UPF0739 protein C1orf74.<ref>{{cite web | title = UPF0739 protein C1orf74 [Homo sapiens] | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_689698.1 | website = NCBI Protein | publisher = NCBI }}</ref> Ljudska verzija UPF0739 sadrži 269 aminokiselina i teži 29430 Da. Aminokiseline od 19 do 269 su dio [[DUF|domena nepoznate funkcije]] poznatog kao DUF4504. Unutar ovog DUF-a postoje dva konzervirana motiva sekvence LLGYP i SFS. Početno mjesto translacije C1orf74 je nakon spoja [[egzon]]-egzon, što znači da se protein stvara samo translacijom drugog egzona. ==Ekspresija== C1orf74 je sveprisutno eksprimiran u većini tkiva kod ljudi tokom [[embriogeneza|embrionskog razvoja]] i tokom odraslog doba.<ref>{{cite web|title=GDS3113 Various normal tissues|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS3113:119528|website=NCBI GEO Profiles|publisher=NCBI}}</ref> Ovaj gen je eksprimiran u [[nervni sistem|nervnom sisteu]], [[mliječna žlijezda|mliječnim]] i [[pljuvačna žlijezda|pljuvačnim žlijezdama]], [[koža|koži]] i većini [[organ (anatomija)|unutrašnjih organa]]. == Funkcija == Jedna sugestija funkcije C1orf74 kod ljudi dolazi iz podataka koji su objavljeni samo u [[NCBI]]-ju iz rada koji će kasnije objavili Daigo i Nakamura. Autori su otkrili da je C1orf74 pojačano reguliran kod [[rak pluća|raka pluća]] i ovom proteinu su dodali alias URLC4 (BAQ19750). C1orf74 lokus, 1q32.2, povezan je sa [[shizofrenija|shizofrenijom]].<ref>{{cite journal | vauthors = Gurling HM, Kalsi G, Brynjolfson J, Sigmundsson T, Sherrington R, Mankoo BS, Read T, Murphy P, Blaveri E, McQuillin A, Petursson H, Curtis D | title = Genomewide genetic linkage analysis confirms the presence of susceptibility loci for schizophrenia, on chromosomes 1q32.2, 5q33.2, and 8p21-22 and provides support for linkage to schizophrenia, on chromosomes 11q23.3-24 and 20q12.1-11.23 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 68 | issue = 3 | pages = 661–73 | date = mart 2001 | pmid = 11179014 | pmc = 1274479 | doi = 10.1086/318788 }}</ref> To znači da C1orf74, ili njegovi susjedi, doprinose riziku od šizofrenije. [[Mutacija]] u IRF6, uzvodnom susjedu C1orf74, rezultira [[rascjep usne i nepca|rascjepom nepca]] i [[Van der Woudeov sindrom|Van der Woudeovim sindromom]].<ref>{{cite journal | vauthors = Jakobsen LP, Ullmann R, Kjaer KW, Knudsen MA, Tommerup N, Eiberg H | title = Suggestive linkage to a neighboring region of IRF6 in a cleft lip and palate multiplex family | journal = American Journal of Medical Genetics. Part A | volume = 143A | issue = 22 | pages = 2716–21 | date = novembar 2007 | pmid = 17937438 | doi = 10.1002/ajmg.a.32011 | s2cid = 23848325 }}</ref> Mutacije u regijama uzvodno i nizvodno od IRF6, kao što je C1orf74, također mogu rezultirati Van der Woudeovim sindromom ili ove mogu djelovati s mutacijom u IRF6 i dovesti do bolesti. ==Evolucija== Ljudski gen C1orf74 nema nijedan poznati [[paralog]], ali ima mnogo [[ortolog]]a koji sadrže isti [[DUF]]. Ima ortologe kod većine [[kičmenjak]]a i nekih [[beskičmenjak]]a, poput crva, [[pijavica]] i morskih [[puževi|puževa]].<ref>{{cite journal | vauthors = Klein SL, Strausberg RL, Wagner L, Pontius J, Clifton SW, Richardson P | title = Genetic and genomic tools for Xenopus research: The NIH Xenopus initiative | journal = Developmental Dynamics | volume = 225 | issue = 4 | pages = 384–91 | date = decembar 2002 | pmid = 12454917 | doi = 10.1002/dvdy.10174 | doi-access = free }}</ref> Neki od ortologa C1orf74 uključuju [[miš]]je, [[jež]]je, [[kokoš]]ije, [[zebrica|zebričine]], [[krokodili|aligatorske]] i kod [[pijavica]]. C1orf74 ima udaljeni ortolog u bijeloj hrđi (''[[Albugo candida]]''), koja je vrsta oomiceta a ne prava [[gljiva]].<ref>{{cite journal|last1=Choi|first1=Young-Joon|last2=Thines|first2=Marco | name-list-style = vanc |title=Morphological and molecular confirmation of Albugo resedae (Albuginales; Oomycota) as a distinct species from A. candida|journal=Mycological Progress|date=8. 6. 2010|volume=10|issue=2|pages=143–148|doi=10.1007/s11557-010-0683-4|s2cid=25231366}}</ref> Nisu pronađeni ortolozi u [[biljka]]ma, [[gljiva]]ma ili [[bakterija]]ma. == Reference == {{reflist|refs = <ref name="Gregory_2006">{{cite journal | vauthors = Gregory SG, Barlow KF, McLay KE, Kaul R, Swarbreck D, Dunham A, Scott CE, Howe KL, Woodfine K, Spencer CC, Jones MC, Gillson C, Searle S, Zhou Y, Kokocinski F, McDonald L, Evans R, Phillips K, Atkinson A, Cooper R, Jones C, Hall RE, Andrews TD, Lloyd C, Ainscough R, Almeida JP, Ambrose KD, Anderson F, Andrew RW, Ashwell RI, Aubin K, Babbage AK, Bagguley CL, Bailey J, Beasley H, Bethel G, Bird CP, Bray-Allen S, Brown JY, Brown AJ, Buckley D, Burton J, Bye J, Carder C, Chapman JC, Clark SY, Clarke G, Clee C, Cobley V, Collier RE, Corby N, Coville GJ, Davies J, Deadman R, Dunn M, Earthrowl M, Ellington AG, Errington H, Frankish A, Frankland J, French L, Garner P, Garnett J, Gay L, Ghori MR, Gibson R, Gilby LM, Gillett W, Glithero RJ, Grafham DV, Griffiths C, Griffiths-Jones S, Grocock R, Hammond S, Harrison ES, Hart E, Haugen E, Heath PD, Holmes S, Holt K, Howden PJ, Hunt AR, Hunt SE, Hunter G, Isherwood J, James R, Johnson C, Johnson D, Joy A, Kay M, Kershaw JK, Kibukawa M, Kimberley AM, King A, Knights AJ, Lad H, Laird G, Lawlor S, Leongamornlert DA, Lloyd DM, Loveland J, Lovell J, Lush MJ, Lyne R, Martin S, Mashreghi-Mohammadi M, Matthews L, Matthews NS, McLaren S, Milne S, Mistry S, Moore MJ, Nickerson T, O'Dell CN, Oliver K, Palmeiri A, Palmer SA, Parker A, Patel D, Pearce AV, Peck AI, Pelan S, Phelps K, Phillimore BJ, Plumb R, Rajan J, Raymond C, Rouse G, Saenphimmachak C, Sehra HK, Sheridan E, Shownkeen R, Sims S, Skuce CD, Smith M, Steward C, Subramanian S, Sycamore N, Tracey A, Tromans A, Van Helmond Z, Wall M, Wallis JM, White S, Whitehead SL, Wilkinson JE, Willey DL, Williams H, Wilming L, Wray PW, Wu Z, Coulson A, Vaudin M, Sulston JE, Durbin R, Hubbard T, Wooster R, Dunham I, Carter NP, McVean G, Ross MT, Harrow J, Olson MV, Beck S, Rogers J, Bentley DR, Banerjee R, Bryant SP, Burford DC, Burrill WD, Clegg SM, Dhami P, Dovey O, Faulkner LM, Gribble SM, Langford CF, Pandian RD, Porter KM, Prigmore E | display-authors = 6 | title = The DNA sequence and biological annotation of human chromosome 1 | journal = Nature | volume = 441 | issue = 7091 | pages = 315–21 | date = maj 2006 | pmid = 16710414 | doi = 10.1038/nature04727 | bibcode = 2006Natur.441..315G | doi-access = free }}</ref> }} [[Kategorija:Geni na hromosomu 1]] [[Kategorija:Nekarakterizirani proteini]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] fpe2qwdwrmi5c90c9mzwp4et8y7njw3 2 486847 3427805 3388282 2022-08-13T12:45:23Z Ivi104 50660 javascript text/javascript /* Prazno */ ohf6fy5vjyf3q24b6mpr2rq17cymu3q 0 492057 3427829 3422244 2022-08-13T21:46:43Z Palapa 383 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Logo of Fusion for Energy.jpg|mini|Logo, Fusion for Energy]] '''Fusion for Energy (Fuzija za energiju,''' '''F4E)''' je tijelo [[Evropska unija|Evropske unije]] (EU) koje je odgovorno za doprinos EU [[ITER|Međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru]] (ITER), najvećem svjetskom naučnom partnerstvu koje ima za cilj pokazati fuziju kao izvodiv i održiv izvor energije . Organizacija je službeno nazvana '''Evropsko zajedničko preduzeće za ITER i razvoj [[Fuzijska energija|fuzijske energije]]''' i osnovana je prema članu 45. [[Ugovor o Euratomu|Ugovora o osnivanju Evropske zajednice za atomsku energiju]] odlukom [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]] 27. marta 2007. godine na period od 35 godina.<ref>{{Cite journal|last=European Council|date=30 March 2007|title=COUNCIL DECISION of 27 March 2007 establishing the European Joint Undertaking for ITER and the Development of Fusion Energy and conferring advantages upon it|url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2007:090:0058:0072:EN:PDF|journal=Official Journal of the European Union|volume=L98|pages=50–72|access-date=30 June 2013}}</ref> F4E broji 450 članova osoblja. Sjedište mu se nalazi u [[Barcelona|Barceloni, Španija]], i ima urede u [[Saint-Paul-lès-Durance]], [[Francuska]], i [[Garching, Njemačka|Garchingu, Njemačka]]. Jedan od njegovih glavnih zadataka je da radi zajedno s evropskom industrijom i istraživačkim organizacijama na razvoju i pružanju širokog spektra komponenti visoke tehnologije za projekat [[ITER]]. Evropska unija je strana domaćin projekta ITER. Njen doprinos iznosi 45%, dok ostalih šest strana ima doprinos u naturi od oko 9% svaka. Od 2008. godine F4E sarađuje sa najmanje 440 kompanija i više od 65 [[Istraživanje i razvoj|R&D]] organizacija. <ref name="EPreport">{{Cite web|url=http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2013/490674/IPOL-JOIN_ET(2013)490674_EN.pdf|title=Potential for reorganisation within the ITER project to improve cost-effectiveness|date=27 May 2014|publisher=Budgetary Control Committee of the [[European Parliament]]|access-date=30 June 2013}}</ref> Primarna misija F4E je upravljanje evropskim doprinosom projektu ITER; stoga obezbjeđuje finansijska sredstva, koja uglavnom dolaze iz budžeta Evropske zajednice. <ref>{{Cite web|url=http://fusionforenergy.europa.eu/downloads/aboutf4e/F4E_2017_Final%20Accounts.pdf|title=Publication of the final accounts for the financial year 2017|website=fusionforenergy.europa.eu|access-date=2018-12-11}}</ref> Između ostalih zadataka, F4E nadgleda pripremu gradilišta ITER-a u [[Saint-Paul-lès-Durance|Saint-Paul-lès-Duranceu]], u [[Francuska|Francuskoj]]. F4E je formirao Euratom (kojeg zastupa [[Evropska komisija]] ), [[Države članice Evopske unije|države članice Evropske unije]] i [[Švicarska|Švajcarska]], koja učestvuje kao treća zemlja. <ref>{{Cite web|url=https://www.iter.org/newsline/83/531|title=Switzerland officializes ITER participation|date=29 May 2009|publisher=www.iter.org|access-date=1 May 2014}}</ref> Kako bi osigurali sveobuhvatan nadzor nad njegovim aktivnostima, članovi sjede u upravnom odboru, koji ima širok spektar odgovornosti uključujući imenovanje direktora. == Projekti == Fuzija je proces koji pokreće Sunce, proizvodeći energiju spajanjem laganih atoma kao što je [[vodik]] pri ekstremno visokim pritiscima i temperaturama. Fuzijski reaktori koriste dva oblika vodonika, [[deuterij]] i [[tricij]], kao gorivo. Prednosti fuzijske energije su da je to inherentno siguran proces i da ne stvara stakleničke plinove ili dugotrajan radioaktivni otpad. <ref>{{Cite book|last=Conn|first=R. W.|title=Fusion reactor economic, safety and environmental prospects|publisher=Plenum Press|year=1990|location=New York|display-authors=etal}}</ref> === ITER === [[ITER]], što na latinskom znači "put", je međunarodni eksperiment koji ima za cilj da pokaže naučnu i tehničku izvodljivost fuzije kao izvora energije. <ref>{{Cite web|url=https://www.iter.org/proj/itermission|title=ITER – the way to new energy|website=ITER|access-date=2015-10-16}}</ref> Mašina se konstruiše u [[Saint-Paul-lès-Durance|Saint-Paul-lès-Duranceu]] na jugu [[Francuska|Francuske]] i finansira je sedam strana: [[Kina]], [[Evropska unija]], [[Indija]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Južna Koreja]] i [[Sjedinjene Američke Države]] . Zajedno, strane koje učestvuju u projektu ITER predstavljaju više od polovine svjetske populacije i 80% globalnog [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] . <ref>{{Cite web|url=http://www.themanufacturer.com/articles/iter-takes-next-step-towards-nuclear-fusion-energy/|title=ITER takes next step towards nuclear fusion energy|website=The Manufacturer|language=en|access-date=2015-10-16}}</ref> === DEMO projekt === F4E također ima za cilj da doprinese [[DEMOnstration Power Plant|DEMO-u]] (demonstracionoj elektrani). Ovaj eksperiment bi trebao proizvesti značajne količine električne energije tokom dužih perioda i biće samodovoljan [[Tricij|tricijem]], jednim od plinova neophodnih za stvaranje fuzije. Prve komercijalne fuzijske električne elektrane će biti uspostavljene nakon DEMO-a, koje će biti veće od ITER-a i da će proizvoditi znatno veću snagu fuzije u dugim periodima: kontinuiranu proizvodnju do 500 megavata električne energije. == Također pogledati == * [[ITER]] * [[Fusenet]] * [[Fuzijska energija|Snaga fuzije]] * [[Evropska zajednica za atomsku energiju]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Koordinate koje nisu na Wikipodacima]] [[Kategorija:Fuziona energija]] hfjj1uw1d83d9evfmlzbn27bfl3rklv 0 492603 3427800 2022-08-13T12:17:45Z Mrjazz123 115638 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1103809362|Muhammad XII of Granada]]" wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah'' ), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar Granadskog emirata u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi Malage, u kojoj su [[Málaga|Malagu]] zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote><blockquote></blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je zauzdao svog konja i posljednji put [[Alhambra|pogledao Alhambru]] i zelenu dolinu koja se širila ispod. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref>  ...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>{{Cite book|last=Harvey|first=Leonard Patrick|url={{Google books|td3tcLWvSNkC|page=327|plainurl=yes}}|title=Islamic Spain, 1250 to 1500|publisher=University of Chicago Press|year=1992|isbn=0-226-31962-8|location=Chicago|page=327}}</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>{{Cite book|last=Shillington|first=Kevin|url={{Google books|Ftz_gtO-pngC|page=220|plainurl=yes}}|title=Encyclopedia of African history|publisher=CRC Press|year=2005|isbn=1-57958-245-1|volume=1|page=220}}</ref> napisao je "Muhamed XII je umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dela, 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski . * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne istorije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa . * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} erm6lws6vfqnc57yi7jmtwqvhh5fx00 3427801 3427800 2022-08-13T12:18:41Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah'' ), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar Granadskog emirata u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}} </ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi Malage, u kojoj su [[Málaga|Malagu]] zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote><blockquote></blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je zauzdao svog konja i posljednji put [[Alhambra|pogledao Alhambru]] i zelenu dolinu koja se širila ispod. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref>  ...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>{{Cite book|last=Harvey|first=Leonard Patrick|url={{Google books|td3tcLWvSNkC|page=327|plainurl=yes}}|title=Islamic Spain, 1250 to 1500|publisher=University of Chicago Press|year=1992|isbn=0-226-31962-8|location=Chicago|page=327}}</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>{{Cite book|last=Shillington|first=Kevin|url={{Google books|Ftz_gtO-pngC|page=220|plainurl=yes}}|title=Encyclopedia of African history|publisher=CRC Press|year=2005|isbn=1-57958-245-1|volume=1|page=220}}</ref> napisao je "Muhamed XII je umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dela, 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski . * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne istorije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa . * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} oe8ordhde5q1gss5omrwsyoyt4nybkr 3427802 3427801 2022-08-13T12:28:03Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah'' ), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar Granadskog emirata u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. {{Infokutija osoba | ime = Abu ʿAbdallah Muhammad XII | slika = El rey chico de Granada.jpg | opis = Slika Muhammeda XII, posljednjeg muslimanskog vladara Španije. Datum slike nije poznat kao ni njegova lokacija. | datum_rođenja = c. 1460. | mjesto_rođenja = Alhambra, Granadski emirat | datum_smrti = 1533. | mjesto_smrti = Fes, Maroko | prethodnik = Abu l-Hasan Ali | nasljednik = Niko | religija = Islam | supružnik = Morayma | roditelji = Abu l-Hasan Ali i Aisha al-Hurra }} == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}} </ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi Malage, u kojoj su [[Málaga|Malagu]] zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je zauzdao svog konja i posljednji put [[Alhambra|pogledao Alhambru]] i zelenu dolinu koja se širila ispod. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <blockquote>...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah</blockquote> === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>{{Cite book|last=Harvey|first=Leonard Patrick|url={{Google books|td3tcLWvSNkC|page=327|plainurl=yes}}|title=Islamic Spain, 1250 to 1500|publisher=University of Chicago Press|year=1992|isbn=0-226-31962-8|location=Chicago|page=327}}</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>{{Cite book|last=Shillington|first=Kevin|url={{Google books|Ftz_gtO-pngC|page=220|plainurl=yes}}|title=Encyclopedia of African history|publisher=CRC Press|year=2005|isbn=1-57958-245-1|volume=1|page=220}}</ref> napisao je "Muhamed XII je umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dela, 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski . * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne istorije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa . * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} ttujxpgt0ihou6oe0m4ul4tp5kczdbm 3427804 3427802 2022-08-13T12:45:17Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah''), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Granadski emirat|Granadskog emirata]] u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. {{Infokutija osoba | ime = Abu ʿAbdallah Muhammad XII | slika = El rey chico de Granada.jpg | opis = Slika Muhammeda XII, posljednjeg muslimanskog vladara Španije. Datum slike nije poznat kao ni njegova lokacija. | datum_rođenja = c. 1460. | mjesto_rođenja = Alhambra, Granadski emirat | datum_smrti = 1533. | mjesto_smrti = Fes, Maroko | prethodnik = Abu l-Hasan Ali | nasljednik = Niko | religija = Islam | supružnik = Morayma | roditelji = Abu l-Hasan Ali i Aisha al-Hurra }} == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. <ref name=":0">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Boabdil" . ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 4 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 94.</ref> kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}} </ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi Malage, u kojoj su [[Málaga|Malagu]] zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. <ref name=":0" /> Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je zauzdao svog konja i posljednji put [[Alhambra|pogledao Alhambru]] i zelenu dolinu koja se širila ispod. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <blockquote>...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah</blockquote> === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>L.P. Harvey, (1992), ''Islamic Spain, 1250 to 1500,'' University of Chicago Press, str. 327</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>Shillington, Kevin (2005). ''Encyclopedia of African history''. Vol. 1. CRC Press. str. 220. ISBN <bdi>1-57958-245-1</bdi>.</ref> napisao je "Muhamed XII je umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. <ref>''Recherches historiques sur les Maures, et histoire de l'empire de Maroc, Volume 2'', str. 341</ref> == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dela, 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski . * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne istorije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa . * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} tvs5s4qqjlxfhub0d93b5wfq4nej4tv 3427815 3427804 2022-08-13T17:25:47Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah''), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Granadski emirat|Granadskog emirata]] u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. {{Infokutija osoba | ime = Abu ʿAbdallah Muhammad XII | slika = El rey chico de Granada.jpg | opis = Slika Muhammeda XII, posljednjeg muslimanskog vladara Španije. Datum slike nije poznat kao ni njegova lokacija. | datum_rođenja = c. 1460. | mjesto_rođenja = Alhambra, Granadski emirat | datum_smrti = 1533. | mjesto_smrti = Fes, Maroko | prethodnik = Abu l-Hasan Ali | nasljednik = Niko | religija = Islam | supružnik = Morayma | roditelji = Abu l-Hasan Ali i Aisha al-Hurra }} == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. <ref name=":0">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Boabdil" . ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 4 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 94.</ref> kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}} </ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi [[Málaga|Malage]], u koju su zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. <ref name=":0" /> Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je zauzdao svog konja i posljednji put [[Alhambra|pogledao Alhambru]] i zelenu dolinu koja se širila ispod. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <blockquote>...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah</blockquote> === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>L.P. Harvey, (1992), ''Islamic Spain, 1250 to 1500,'' University of Chicago Press, str. 327</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>Shillington, Kevin (2005). ''Encyclopedia of African history''. Vol. 1. CRC Press. str. 220. ISBN <bdi>1-57958-245-1</bdi>.</ref> napisao je "Muhamed XII je umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. <ref>''Recherches historiques sur les Maures, et histoire de l'empire de Maroc, Volume 2'', str. 341</ref> == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dela, 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski . * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne istorije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa . * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} gkla688pc1pfaahsiy3qoeouq07rmx2 3427816 3427815 2022-08-13T17:28:54Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah''), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Granadski emirat|Granadskog emirata]] u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. {{Infokutija osoba | ime = Abu ʿAbdallah Muhammad XII | slika = El rey chico de Granada.jpg | opis = Slika Muhammeda XII, posljednjeg muslimanskog vladara Španije. Datum slike nije poznat kao ni njegova lokacija. | datum_rođenja = c. 1460. | mjesto_rođenja = Alhambra, Granadski emirat | datum_smrti = 1533. | mjesto_smrti = Fes, Maroko | prethodnik = Abu l-Hasan Ali | nasljednik = Niko | religija = Islam | supružnik = Morayma | roditelji = Abu l-Hasan Ali i Aisha al-Hurra }} == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. <ref name=":0">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Boabdil" . ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 4 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 94.</ref> kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}} </ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi [[Málaga|Malage]], u koju su zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. <ref name=":0" /> Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je i posljednji put pogledao [[Alhambra|Alhambru]]. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <blockquote>...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah</blockquote> === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>L.P. Harvey, (1992), ''Islamic Spain, 1250 to 1500,'' University of Chicago Press, str. 327</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>Shillington, Kevin (2005). ''Encyclopedia of African history''. Vol. 1. CRC Press. str. 220. ISBN <bdi>1-57958-245-1</bdi>.</ref> napisao je da je "Muhamed XII umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. <ref>''Recherches historiques sur les Maures, et histoire de l'empire de Maroc, Volume 2'', str. 341</ref> == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dela, 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski . * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne istorije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa . * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} 1yhngt062xsxm8ahgohrg2zn5j29de6 3427817 3427816 2022-08-13T17:30:47Z Mrjazz123 115638 wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah''), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Granadski emirat|Granadskog emirata]] u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. {{Infokutija osoba | ime = Abu ʿAbdallah Muhammad XII | slika = El rey chico de Granada.jpg | opis = Slika Muhammeda XII, posljednjeg muslimanskog vladara Španije. Datum slike nije poznat kao ni njegova lokacija. | datum_rođenja = c. 1460. | mjesto_rođenja = Alhambra, Granadski emirat | datum_smrti = 1533. | mjesto_smrti = Fes, Maroko | prethodnik = Abu l-Hasan Ali | nasljednik = Niko | religija = Islam | supružnik = Morayma | roditelji = Abu l-Hasan Ali i Aisha al-Hurra }} == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. <ref name=":0">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Boabdil" . ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 4 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 94.</ref> kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}} </ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi [[Málaga|Malage]], u koju su zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. <ref name=":0" /> Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je i posljednji put pogledao [[Alhambra|Alhambru]]. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <blockquote>...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah</blockquote> === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>L.P. Harvey, (1992), ''Islamic Spain, 1250 to 1500,'' University of Chicago Press, str. 327</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>Shillington, Kevin (2005). ''Encyclopedia of African history''. Vol. 1. CRC Press. str. 220. ISBN <bdi>1-57958-245-1</bdi>.</ref> napisao je da je "Muhamed XII umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. <ref>''Recherches historiques sur les Maures, et histoire de l'empire de Maroc, Volume 2'', str. 341</ref> == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dijela, objavljena 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski. * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne historije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa. * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} 8piviwmwwnga7vwc4knfos6l87vg917 3427838 3427817 2022-08-14T09:32:01Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Muhammed XII]] na [[Muhamed XII]] wikitext text/x-wiki '''Abu Abdallah Muhammad XII''' ({{Jez-ar|أبو عبد الله محمد الثاني عشر|Abū ʿAbdi-llāh Muḥammad ath-thānī ʿashar}} romanizirano ) (c.&nbsp;1460–1533), poznat u Evropi kao '''Boabdil''' (španski prijevod imena ''Abu Abdallah''), bio je 22. i posljednji [[Nasridi|nasridski]] vladar [[Granadski emirat|Granadskog emirata]] u [[Pirenejsko poluostrvo|Iberiji]]. {{Infokutija osoba | ime = Abu ʿAbdallah Muhammad XII | slika = El rey chico de Granada.jpg | opis = Slika Muhammeda XII, posljednjeg muslimanskog vladara Španije. Datum slike nije poznat kao ni njegova lokacija. | datum_rođenja = c. 1460. | mjesto_rođenja = Alhambra, Granadski emirat | datum_smrti = 1533. | mjesto_smrti = Fes, Maroko | prethodnik = Abu l-Hasan Ali | nasljednik = Niko | religija = Islam | supružnik = Morayma | roditelji = Abu l-Hasan Ali i Aisha al-Hurra }} == Sultan == Muhamed XII je bio sin Abu l-Hasana Alija, sultana Granadskog emirata kojeg je naslijedio 1482. <ref name=":0">Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Boabdil" . ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 4 (11th ed.). Cambridge University Press. str. 94.</ref> kao rezultat dvorskih intriga i nemira među stanovništvom. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}</ref> Muhamed XII je ubrzo pokušao da stekne prestiž napadom na Kastilju, ali je zarobljen u Luceni 1483. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}} </ref> Muhamedov otac je tada vraćen kao vladar Granade, da bi ga 1485. zamijenio njegov ujak Muhamed XIII, također poznat kao Abdullah ez Zagal. Muhamed je dobio svoju slobodu i kršćansku podršku da povrati svoj prijesto 1487., pristankom da drži Granadu kao tributno kraljevstvo pod [[Katolički kraljevi|katoličkim monarsima]]. <ref name="EB1911">{{Cite EB1911|wstitle=Boabdil}}<cite class="citation encyclopaedia cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFChisholm1911">Chisholm, Hugh, ed. (1911). <span class="cs1-ws-icon" title="s:1911 Encyclopædia Britannica/Boabdil">[[wikisource:1911_Encyclopædia_Britannica/Boabdil|"Boabdil"&nbsp;]]</span>. ''[[Encyclopædia Britannica jedanaesto izdanje|Encyclopædia Britannica]]''. Vol.&nbsp;4 (11th&nbsp;ed.). Cambridge University Press. p.&nbsp;94.</cite> [[Category:Wikipedia articles incorporating a citation from the 1911 Encyclopaedia Britannica with Wikisource reference]]</ref> Nadalje se obavezao da neće intervenirati u opsadi [[Málaga|Malage]], u koju su zauzeli kršćani. Nakon pada Malage i Baze 1487. godine, gradove Almuñécar, Salobreña i Almeria su zauzeli kršćani sljedeće godine. Do početka 1491. Granada je bila jedini muslimanski grad u Iberiji. == Predaja Granade == Godine 1491. [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela I od Kastilje]] i [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand II od Aragona]] pozvali su Muhameda XII da preda grad Granadu, koji su opsjedali Kastiljani. Na kraju, 2. januara 1492. godine, Granada je predata. <ref name=":0" /> Kraljevska povorka se kretala iz [[Santa Fe (Granada)|Santa Fea]] do mjesta malo više od 1,6 km od Granade, gdje je Ferdinand zauzeo svoj položaj na obali Genila. Privatno pismo koje je očevidac napisao biskupu Leona samo šest dana nakon događaja zabilježilo je scenu:  [[Datoteka:La_Rendición_de_Granada_-_Pradilla.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg/329px-La_Rendici%C3%B3n_de_Granada_-_Pradilla.jpg|desno|mini|329x329piksel| ''Kapitulacija Granade'', Francisco Pradilla Ortiz, 1882: Muhamed XII se predaje [[Katolički kraljevi|Ferdinandu i Izabeli]]]] <blockquote>''Maurski sultan, sa oko osamdeset ili stotinu ljudi na konjima i vrlo dobro obučen, izašao je da poljubi ruku njihovim Visočanima. Prema konačnoj kapitulaciji, ključ Granade će preći u španske ruke, a da Muhamed XII ne mora da ljubi ruke Los Rejesu, kako je postao poznat španski kraljevski par Izabela i Fernando. Aisha al-Hurra, majka Muhameda XII, insistirala je da svog sina poštedi ovog konačnog poniženja ljubljenja Izabeline ruke.''</blockquote> == Izgnanstvo == [[Datoteka:Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg/220px-Les_Adieux_du_roi_Boabdil_a_Grenade_Alfred_Dehodencq_1822_1882.jpg|mini| ''Oproštaji kralja Boabdila u Granadi'' ( ''Les Adieux du roi Boabdil àGrenade'' ), Alfred Dehodencq (1822–1882).]] [[Datoteka:Sword_of_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sword_of_Boabdil.jpg/170px-Sword_of_Boabdil.jpg|mini| Mač Boabdila, Musée de Cluny ([[Pariz]]).]] Legenda kaže da je Muhamed XII, kako je otišao u izgnanstvo, dostigao stjenovito uzvišenje koje je pružalo posljednji pogled na grad. Ovdje je i posljednji put pogledao [[Alhambra|Alhambru]]. Mjesto na kojem se to navodno dogodilo danas je poznato kao Suspiro del Moro, "Maurov uzdah". Muhamed XII je dobio posjed u Laujar de Andaraxu, Las Alpujarras, planinskom području između Sijera Nevade i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Prešao je Sredozemno more u egzilu, pošavši u oktobru 1493. iz Adre i spustivši se u Kazazu. <ref>{{Cite journal|last=Gozalbes Cravioto|first=Enrique|year=2008|title=Notas sobre Cazaza, puerto de Fez y fortaleza española (1506–1533)|url=https://rodin.uca.es/xmlui/handle/10498/8018|journal=Al-Andalus Magreb: Estudios árabes e islámicos|issue=15|page=136|issn=1133-8571}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Bravo|first=Antonio|title=El Gran Capitán y la Historia de los Reyes Católicos|year=2004|isbn=84-607-9984-0|chapter=Melilla en la política africana de los Reyes Católicos|chapter-url=https://www.abravo.es/publicaciones/Melilla%20en%20la%20politica%20africana%20de%20los%20Reyes%20Catolicos.pdf}}</ref> Nastanio se u [[Fes (grad)|Fesu]], u pratnji od 1130 dvorjana i slugu. Veliki broj muslimanskog stanovništva Granade već je pobjegao u sjevernu Afriku. <ref name="Draysonp11">{{Cite book|last=Drayson|first=Elizabeth|title=The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End|isbn=978-1-56656-004-7|edition=First|location=Northampton, MA|page=11|oclc=969827670}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFDrayson">Drayson, Elizabeth. ''The Moor's Last Stand How Seven Centuries of Muslim Rule in Spain Came to an End'' (First&nbsp;ed.). Northampton, MA. p.&nbsp;11. [[International Standard Book Number|ISBN]]&nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-56656-004-7|<bdi>978-1-56656-004-7</bdi>]]. [[OCLC]]&nbsp;[//www.worldcat.org/oclc/969827670 969827670].</cite></ref> === Pismo Marinidskom sultanu Maroka === Ubrzo nakon svoje predaje, Muhamed Boabdil je poslao dugačko pismo marinidskim vladarima [[Maroko|Maroka]] tražeći utočište. Pismo počinje dugom pjesmom koja hvali Marinide, nakon čega slijedi prozni odlomak u kojem se žali zbog svog poraza i traži oprost za prošla nedjela svojih predaka protiv Marinida. Cijeli tekst je prenio al-Maqqari: <ref name="maqri2">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1325. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <blockquote>...''Gospodar Kastilje je predložio za nas respektabilnu rezidenciju i dao nam je sigurnost na koju se zakleo svojim rukopisom, dovoljno da uvjeri duše. Ali mi, kao potomci Banu al-Ahmara, nismo pristali na ovo i naša vjera u Boga nam ne dozvoljava da živimo pod zaštitom nevjerstva. Sa istoka smo dobili i mnoga pisma puna dobre volje, pozivajući nas da dođemo u njihove zemlje i nudeći najbolje od prednosti. Ali ne možemo birati drugo osim svog doma i doma naših predaka, možemo samo prihvatiti zaštitu naših rođaka, ne zbog oportunizma, već da potvrdimo bratski odnos među nama i da ispunimo zavjet naših predaka, koji nam govori da ne tražimo bilo kakvu drugu pomoć osim od Marinida i da ne dozvolite da nas bilo šta ometa da odemo do vas. Tako smo prešli ogromnu zemlju i zaplovili uzburkanim morem i nadamo se da nećemo biti vraćeni i da će nam oči biti zadovoljne i naše povrijeđene i tužne duše izliječiti od ove velike boli...'' — Muhamed Abu Abdallah</blockquote> === Sjevernoafričko izgnanstvo i smrt === Historičar iz 17. vijeka Al-Maqqari napisao je da je Muhamed XII prešao Mediteran do [[Melilla|Melille]], a zatim otišao u [[Fes (grad)|Fes]] gdje je sagradio palatu. Tu je ostao do svoje smrti 1533/1534 (940. godine po Hidžri). <ref name="maqri">"نفح الطيب من غصن الاندلس الرطيب" p. 1317. احمد المقري المغربي المالكي الاشعري</ref> <ref>L.P. Harvey, (1992), ''Islamic Spain, 1250 to 1500,'' University of Chicago Press, str. 327</ref> Sahranjen je u blizini ''Musale'' (mjesta posebne molitve za vrijeme islamskih praznika) koja se nalazi izvan "Bab Sheria" u [[Fes (grad)|Fesu]]. <ref name="maqri" /> Iza Muhameda XII su ostala dva sina; Yusef i Ahmed. <ref name="maqri" /> Al-Maqqari se sastao sa njegovim potomcima 1618. godine u [[Fes (grad)|Fesu]] koji su živjeli u siromaštvu i oslanjali se na [[zekat]] . <ref name="maqri" /> Španski hroničar Luis del Mármol Carvajal <ref>Shillington, Kevin (2005). ''Encyclopedia of African history''. Vol. 1. CRC Press. str. 220. ISBN <bdi>1-57958-245-1</bdi>.</ref> napisao je da je "Muhamed XII umro u blizini Oued el Assouad (Crne rijeke)." Ovaj izvor je također preuzeo Louis de Chénier, diplomata [[Luj XVI, kralj Francuske|francuskog kralja Luja XVI]], u svom ''Historijskom istraživanju o Maurima i historiji Carstva Maroka'' objavljenom u Parizu 1787. <ref>''Recherches historiques sur les Maures, et histoire de l'empire de Maroc, Volume 2'', str. 341</ref> == Muhamed XII u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg/170px-Washington_Irving_Memorial_Irvington_Boabdil.jpg|mini| Statua Boabdila u Washington Irving memorijalu]] * On je glavni lik u ''Osvajanju Granade'' [[John Dryden|Džona Drajdena]], herojskoj drami u dva dijela, objavljena 1672. * Washington Irving ga često spominje u ''Tales of the Alhambra'' (1832), posebno u poglavlju "Mementos of Boabdil". * Bio je tema opere u tri čina ''Boabdil, der letzte Maurenkönig'', op. 49, koju je 1892. napisao jevrejsko-njemačko-poljski kompozitor Moritz Moszkowski. * Španski kompozitor Gaspar Cassadó napisao je ''Lamento de Boabdil'' za violončelo i klavir, u spomen na kralja. * Španski kompozitor Antón García Abril napisao je 'Elegía a la pérdida de la Alhambra' iz svog ciklusa pjesama ''Canciones del Jardin Secreto''. * Abu Abdalah se pojavljuje kao glavni lik u djelu ''"De Ongelukkige"'' koji je 1915. objavio holandski pisac Louis Couperus. Ovaj roman pokriva posljednju deceniju Abu Abdallahove vladavine kao vladara Emirata Granada . * U antologiji iz 1931. ''If It Had Happened Otherwise'', scenario alternativne historije "Da su Mauri u Španiji pobijedili" Filipa Guedale ima premisu da je Boabdil pobijedio u ratu protiv Španaca, a njegovo kraljevstvo opstaje u 20. vijeku. * On se pojavljuje u video igrici ''Assassin's Creed II: Discovery'' za [[iOS]] i Nintendo DS, kao saveznik Ubica. * Glumi ga Khalid Abdalla u filmu ''Assassin's Creed'' (2016). * Andaluzijski kantautor i pjesnik {{Ill|Carlos Cano (singer-songwriter)|es|Carlos Cano}} je posvetio pjesmu Muhamedu XII u svom albumu ''Crónicas Granadinas'', pod nazivom ''Caída del Rey Chico'' . * Knjiga Salmana Rushdiea '', Posljednji uzdah Maura'', također opisuje Muhameda XII. * Pojavljuje se kao lik u romanu ''Leo Africanus'' Amina Maaloufa. * Knjiga [[Louis Aragon|Louisa Aragona]] ''Le Fou d'Elsa'' predstavlja dramatiziranu i poetsku verziju priče o zarobljavanju Granade, koja uključuje Muhameda XII kao jednog od dva glavna lika prisutna u romanu. * Pakistanska televizijska korporacija (PTV) producirala je dramu 1980. godine, zasnovanu na romanu "Shaheen" Nasima Hijazija. U ovoj drami Abu Abdullaha Mohammada je igrao Shakeel Ahmed . * Takođe 1980. (22. novembra do 7. februara 1981.), pojavio se u stripu u portugalskim novinama ''A Capital.'' Ovaj strip na 12 stranica priča o osvajanju Granade sa Boabdilom kao glavnim likom, ''Luz do Oriente'' („Svetlost Orijenta "). Scenario je napisao pisac popularne književnosti i knjižar Jorge Magalhães, a crtež portugalsko-[[Gvineja Bisau|gvinejski]] vajar, slikar i strip crtač Augusto Trigo. <ref>''Quadradinhos'', II series, number 26 (22 November 1980) to 37 (7 February 1981), newspaper ''A Capital''. Published in book-form as ''Luz do Oriente'', ''Editorial Futura'', Lisbon, 1986</ref> * Boabdil se pojavio kao glavni lik u španskoj seriji ''Requiem por Granada od'' osam epizoda (1991). U ovoj seriji glumio ga je Manuel Bandera. Mladog Boabdila je igrao Lucas Martín. * Boabdil se pojavio kao glavni lik u drugoj sezoni španske TV serije ''Isabel'' (2013). U ovoj emisiji igrao ga je Álex Martínez. * Pojavio se kao glavni lik u romanu ''Court of Lions'' (2017) koju je napisala Jane Johnson. * Pojavljuje se kao lik u romanu G. Willow Wilsona, ''The Bird King'' (2019), koji je smješten tokom 1491. godine i dolaska španske inkvizicije. * Poema Nathaniela Mackeya "Sigh of the Moor" u ''Splay Anthemu'' također govori o Boabdilu. * Roman Keitha Bradburyja "Let the Dead Hold Your Hand" prikazuje priču o Boabdilu i potrazi za njegovim posljednjim počivalištem. * Pojavljuje se u ''The Queen's Vow'', romanu Izabele od Kastilje, autora CW Gortnera. * Pojavljuje u historijskom romanu ''Alhambra'' njemačke spisateljica za mlade Kirsten Boie. == Dalje čitanje == * {{Cite book|last=Lytton|first=Edward Bulwer Lytton|url=https://archive.org/details/leilaorsiegeofgr00lytt|title=Leila; or, The Siege of Granada|year=1838|location=London|quote=This is a historical novel from 1838, and should not be used as a historical source.|access-date=31 January 2018}} == Reference == {{Refspisak}} 8piviwmwwnga7vwc4knfos6l87vg917 3 492606 3427837 2022-08-14T09:27:01Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 492607 3427839 2022-08-14T09:32:01Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Muhammed XII]] na [[Muhamed XII]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Muhamed XII]] 3mnv10eckh4q2hbujdmj7xc0v108fr6