Osijek

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipedia</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Mediawiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Spravica</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Razgovor o spravici</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Definicija spravice</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Razgovor o definiciji spravice</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2039</id>
    <revision>
      <id>41261051</id>
      <parentid>41259338</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T15:09:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <comment>+ref</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23396" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime                 = Osijek
| slika               = Osijek.jpg
| opis_slike          = 
| zastava             = 
| grb                 = 
| moto                = 
| županija            = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
| osnivanje           = 
| stara_imena         = 
| broj stanovnika     = 84.104
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 108.048
| godina_aglomeracija = 2011
| gustina             = 
| površina            = 
| z. širina           = 45.55 
| z. dužina           = 18.68
| nadm visina         = 
| dan grada           = 
| poštanski broj      = 31000 Osijek
| pozivni broj        = 
| registarska oznaka  = 
| web strana          = 
| gradonačelnik       = [[Ivica Vrkić]]
}}
'''Osijek''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Prema prvim rezultatima [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisa iz 2011.]] u gradu je živilo 108.048 stanovnika, a u samom naselju je živilo 84.104 stanovnika. Osijek je smješten u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke [[Drava|Drave]] 22 km od ušća u [[Dunav]] i kao najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske predstavlja industrijsko, upravno, sudsko i financijsko sjedište [[Slavonija|Slavonije]]. 

== Demografija ==
U gradu Osijeku živi 83.496 stanovnika. Zajedno sa prigradskim naseljima:
''[[Tvrđavica]]'', ''[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]]'', ''[[Podravlje]]'', ''[[Josipovac]]'', ''[[Sarvaš]]'', ''[[Tenja]]'', ''[[Briješće]]'', ''[[Brijest (Osijek)|Brijest]]'', ''[[Klisa]]'' i ''[[Nemetin]]'' ima 108.048 stanovnika (2011.).&lt;ref&gt;[https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3123.html 1. STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011.]&lt;/ref&gt;

Osijek se sastoji iz starog grada -- [[Tvrđa|Tvrđe]], izgrađenu početkom [[18. vijek|18. stoljeća]] u baroknom stilu, -- zatim ''Gornjeg'', ''Donjeg'' i ''Novog'' grada sa klasicizmom, historicizmom i secesijom, te ''Retfale'' i ''Višnjevca''. Za svoju veličinu grad Osjek ima mnogo zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².

Osijek ima jedanaest [[Katoličanstvo|katoličkih]] župa, dvije [[pravoslavlje|pravoslavne]] parohije, jednu [[protestantizam|evangelističku]] župu, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, samostan [[Franjevci|franjevaca]] i [[Kapucini|kapucina]] te rezidenciju [[Isusovci|Družbe Isusove]].

== Geografski položaj ==
Zemljopisni položaj grada:
* sjeverna širina 45º 32'
* istočna širina 18º 44'
* [[Nadmorska visina]] 90 [[metar|m]]
* Površina grada 169 km&amp;sup2
 
Prosječna temperatura je 11&amp;nbsp;°C:
* proljeće - 11°
* ljeto - 21&amp;nbsp;°C
* jesen - 11,8&amp;nbsp;°C
* zima - 0,2&amp;nbsp;°C

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.
== Naseljena mjesta == 
[[Bikara]], [[Brijest (Osijek)|Brijest]], [[Briješće]], [[Josipovac]], [[Klisa (Osijek)|Klisa]], [[Nemetin]], Osijek, [[Podravlje]], [[Sarvaš]], [[Sjenjak]], [[Tenja]], [[Tvrđavica]], [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] .

== Historija ==
=== Stari vijek ===
Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. st. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom [[Mursa]], a potom se nastavlja pod Rimljanima. Na temelju navoda grčkog historičara Zosima pretpostavlja se postojanje građevine amfiteatra izvan jugozapadnog segmenta obrambenih zidina rimske Murse. Također ing. Franjetić spominje jednu depresiju koja se može odčitati na karti iz 18. st. blizu spomenutog ugla Castruma, koja po svoj verojatnosti predstavlja indicirani ostatak građevine rimskog amfiteatra. Ne zna se točno kada su Slaveni osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je slavensko naselje postojalo već u 8. st.

=== Srednji vijek ===
Osijek je [[1996]]. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. Godina [[1196]] je godina otkada se raspolaže sa prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sistem zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj [[Emerik]], ([[1196]] - [[125?]]), potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek bio poznat prijelaz preko rijeke Drave. 

Ime Osijek su Slaveni dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je &quot;oseka&quot; , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao ''Ösek'', kao i ''Oesek'', da bi pod uticajem [[Mađarski jezik|mađarskog jezika]] i njegove prilagodbe bio zapisan kao ''Eszek'' ili ''Ezeek''. Kasnije su varijante, ''Essegg'' ([[nemački jezik|njemačka]]) ili ''Essec'' ( [[Latinski jezik|latinska]]) samo jezične prilagodbe izvornom slavenskom.

=== Novi vijek ===
Osvajači [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] u grad su stigli [[14. 8.|14.8.]] [[1526]]. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta [[Darda]] u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva zauzet od Austriahanaca 29.9. [[1687]]. da bi uskoro, od [[1690]]. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od [[1687]]. Osijek i Slavonija nalazili su se u okviru [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju ''Tvrđu'', ([[1712]] - [[1721]]). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo, prvenstveno germanofono, se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu ''Gornji grad'' te nizvodno od Tvrđe ''Donji grad''. Germansko stanovništvo je do 20. stoljeća ''&quot;konstantno činilo polovinu pa i preko polovine ukupnog broja stanovnika grada. Prema popisu stanovništva iz 1702. godine od 259 zabilježenih prezimena 101 je njemačko, dva stoljeća kasnije, 1905, od ukupno 24.180 stanovnika 12.436 je Nijemaca&quot;''.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |editor1-last=Andrijašević |editor1-first=Marin |editor2-last=Vrhovac |editor2-first=Yvonne ur |title=Prožimanje kultura i jezika |publisher=Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku |pages=89 |chapter=Germanizmi u osječkom govoru danas |url=http://bib.irb.hr/datoteka/447532.GERMANIZMI_U_OSJECKOM_GOVORU.PDF |location=Zagreb |year=1991 |oclc=443222199 |ssrn=3434569 |id={{S2CID|64774247}} |accessdate=2022-05-09}}&lt;/ref&gt; Stoga ne iznenađuje da je [[njemački jezik]] cijelo to vrijeme dominirao nad svim drugim jezicima u gradu.

Privredni i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. prosinca [[1786]]. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već [[1729]]. godine otvorena je latinska [[gimnazija]]. U [[1735]]. godini osnovana je tiskara, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza [[1809]]. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austrijskom Carstvu, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoj Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu [[1874]]. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]]. Godine [[1846]]. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, [[1866]], nasuprot županijske palače i zgrada današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

Krajem [[1918]]. i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Osijek i Slavonija ulazi u ''Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca'', koja [[1929]]. mijenja ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. U aprilu [[1941]], s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Od 1941. do 1945. dio Baranje između Drave i Dunava pripaja se Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u aprilu [[1945]], svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a [[1975]]. i sveučilište, koje danas nosi naziv [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera]].

Tokom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], posebno nakon pada [[Vukovar]]a krajem [[1991]], srpske paravojne snage i [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. [[9. 7.|9.7.]] 1991. započeto je granatiranje Osijeka, koji se našao opkoljen sa tri strane. Prva topovska granata razorila je stan na sedmom katu stambene zgrade u naselju Sjenjak. 1.8. od strane JNA i srpskih paravojnih četa okupirani su [[Dalj]], [[Erdut]] i [[Aljmaš]], okolna mjesta Osijeka. Grad prima mnogobrojno prognano stanovništvo. Procjenjuje se da je na Osijek ispaljeno 50 tisuća granata i bombi.&lt;ref&gt;[http://www.vjesnik.com/Html/2001/11/27/Clanak.asp?r=pis&amp;c=1 ''Kad će o zdravstvu odlučivati liječnici, a ne političari'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]], 27-11-2001&lt;/ref&gt; Od [[2. 5.|2.5.]] 1991. do [[26. 7.|26.7.]] [[1994]]., u tom gradu primljene su u bolnice 5.222 ranjene osobe, od kojih je 954 poginulo. Preko 8,000 stambenih zgrada je uništeno ili oštećeno.&lt;ref&gt;[http://www.hakave.org/index.php?view=article&amp;catid=96%3Acivilne-rtve&amp;id=2087%3Azaboravljeni-osijek-u-vrijeme-domovinskog-rata&amp;format=pdf&amp;option=com_content ''Zaboravljeni - Osijek u vrijeme Domovinskog rata''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522132358/http://www.hakave.org/index.php?view=article&amp;catid=96%3Acivilne-rtve&amp;id=2087%3Azaboravljeni-osijek-u-vrijeme-domovinskog-rata&amp;format=pdf&amp;option=com_content |date=2011-05-22 }}; 23-02-2008. preuzeto 30. srpnja 2010.&lt;/ref&gt;

== Administracija i politika ==
GRAD OSIJEK 

Sjedište: 31000 Osijek, Kuhačeva ulica 9 
Tel: (031) 228-228 
Telefax: (031) 207-140
 
 [http://www.osijek-online.com/esc/sbnl] www.osijek-online.com/ezc/sbnl
''Udruga građana'' &quot;''''''Nezavisni Slavonije i Baranje''''''&quot; Osijek, Ružina 108, telefon 091 7611769, govorni automat 060 220022, e.mail: nezavisni@net.hr
[http://www.example.com http://www.osijek-online.com/esc/sbnl]

Sluzbene stranice grada Osijeka - [http://www.osijek.hr Osijek.hr]

Liberalna stranka - Gradska organizacija grada Osijeka - [http://www.lsosijek.com/ LS Osijek]

== Ekonomija ==
== Kultura i sport ==
=== Kultura ===
Kazališta
* Dječje kazalište u Osijeku - [http://www.djecje-kazaliste.hr/ Vanjski link za Dječje kazalište u Osijeku ]
* HNK Osijek - [http://www.hnk-osijek.htnet.hr/ vanjski link HNK Osijek]
* VEDRA SCENA, Trg slobode 2, tel. 031 / 212 767

Kina
* KINEMATOGRAFI OSIJEK, Šetalište Kardinala Franje Šepera 8, tel. 031 / 203 / 011, faks. 031 / 205 507 
* KINO EUROPA, Šetalište P. Preradovića 2, tel. 031 / 205 484 
* KINO URANIA, Šetalište V. Hengla 1, tel. 031 / 211 560

Knjižnice
* [http://knjiga.gskos.hr/ GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051118065450/http://knjiga.gskos.hr/ |date=2005-11-18 }} Europske avenije 24
-ravnatelj, tel./fax. 031 / 211 218
-posudbeni odjel za odrasle, tel. 031 / 211 233 
-dječji odjel, tel. 031 / 211 472

Galerije
* GALERIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI, Evropska avenija 9, tel. 031 / 213 587 
* IZLOŽBENA DVORANA WALDINGER, Fakultetska 7, tel. 031 / 200 240 
* GALERIJA L, STAKLOREZAČKA DJELATNOST, Županijska 44, tel. 031 / 200 978 
* LEONARDO, IZLOŽBENI SALON, Županijska 36, tel. 031 / 200 939 
* GALERIJA UMJETNINA SRETNE ULICE, F. Krežme 20, tel. 031 / 283 918

Muzeji
* [http://www.mdc.hr/osijek/hr/home.html MUZEJ SLAVONIJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125080526/http://www.mdc.hr/osijek/hr/home.html |date=2005-11-25 }} - radionica, J. Bosendofera 2, tel. 031 / 208 504 - hemeroteka, Trg V. Lisinskog bb, tel. 031 / 208 506

=== Sport ===
NOGOMET
* [[NK Osijek]] - Nogometni klub Osijek

KUGLANJE
* KANDIT PREMIJER
* KONIKOM OSIJEK
* Ženski kuglacki klub - Osijek '97 - Osijek
* [http://www.kuglacki-savez-os.hr/ Kuglački savez Osječko-baranjske županije]

VESLANJE
* [http://www.vk-iktus.hr Veslački klub IKTUS Osijek]

REKREACIJA
* SOKOLSKI DOM, ŠPORTSKI CENTAR, Kralja Zvonimira 5, tel. 031/ 206 916
* GRADSKI BAZEN, M. Divalta 6 a, tel. 031 / 570 066
* SREDNJOŠKOLSKO IGRALIŠTE, Istarska 1 d, tel. 031 / 208 344
* TENISKI CENTAR OSIJEK, Perivoj Kr. Tomislava 1, tel. 031 / 213 208

== Mediji ==
=== Novine ===
* [http://www.glas-slavonije.hr/ Glas Slavonije]
* [[Osječki dom]]

=== Radio ===
* [http://www.slavonski-radio.com/ Slavonski radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051106032312/http://www.slavonski-radio.com/ |date=2005-11-06 }}
* [http://www.eter.hr/ Gradski radio]
* RADIO PLUS

=== Televizija ===
* [http://www.stv.hr/ Slavonska televizija]

=== Internet ===
* [http://www.osijek031.com/ Osijek031.com portal] najave događaja, vijesti, galerije fotografija, forum
* [http://www.osijek-online.com/ Osijek Online - neovisni gradski portal]
* [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice]
* [http://www.glas-slavonije.hr Glas-slavonije.hr]
* [http://www.sib.hr SiB.hr]
* [http://triprabbits.com/ triprabbits.com/]
* [http://www.panonius.com/ Panonius Magazin ]
* [http://www.semenka.com/ Semenka.com portal] najave, vijesti, galerije, forum, zabava

== Obrazovanje ==
Povijest visokog školstva

Povijest visokoga školstva na ovim prostorima započinje prije gotovo tri stoljeća - 1707. godine, kada je u Osijeku osnovana prva visokoškolska ustanova, i to bogoslovna visoka škola, koja je započela svoj redoviti rad školske 1707./1708. godine kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij odnosno učilište filozofije.
Inicijativa za osnivanje Sveučilišta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine, te valja istaknuti da je 26. ožujka 1975. godine Hrvatski sabor donio Odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Sveučilišta u Osijeku, a dva mjeseca kasnije, 31. svibnja 1975. godine potpisan je Sporazum o osnivanju Sveučilišta u Osijeku, čiji potpisnici su bili: Ekonomski fakultet, Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel glazbe u Osijeku, Gradska knjižnica i Povijesni arhiv u Osijeku. 
Stoga 31. svibnja obilježavamo kao dan osnivanja Sveučilišta. 

U ovom sažetom prikazu valja istaknuti još nekoliko značajnih godina u povijesti Sveučilišta: 1975. godine osnovan je Pravni fakultet u Osijeku; 1976. godine Prehrambeno-tehnološki fakultet, a 1977. Pedagoški fakultet; 1979. godine i osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij medicine u Osijeku, koji je 1998. prerastao u Medicinski fakultet u Osijeku. 

Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih znanosti, 1990. Studij elektrotehnike prerastao je u Elektrotehnički fakultet, a iste 1990. godine Sveučilišna skupština na inicijativu rektora Stanislava Marijanovića donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta i tako najmlađe hrvatsko sveučilište nosi ime iznimno važne osobe za hrvatsku i evropsku kulturu.

Ratne godine

Akademsku 1991./1992. godinu, Sveučilište je započelo u ratnim uvjetima. 
Također valja napomenuti da je Sveučilište u Osijeku jedino hrvatsko sveučilište koje je teško stradalo u ratu, te da su poginula 24 studenta i 5 sveučilišnih nastavnika. 
Uz velike materijalne štete koje su pretrpjeli osječki fakulteti i ustanove, a koje su procijenjene na 30 milijuna DEM, treba posebno istaknuti da su Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet ostali bez svojih fakultetskih zgrada na Tenjskoj cesti. 
Prehrambeno-tehnološki fakultet smješten je u Tvrđi na lokaciji Kuhačeva 18, a Poljoprivredni fakultet još uvijek nema svoje fakultetske zgrade i privremeno je smješten u Tvrđi u zgradi rektorata. 

U povijesnom prikazu Sveučilišta valja istaknuti da je 1995. godine osnovan Studentski centar u Slavonskom Brodu, a 1998. godine osnovana je, nakon 19 godina postojanja dislociranog Studija medicine u Osijeku, samostalna ustanova Medicinski fakultet u Osijeku. 

Uredbom Vlade Republike Hrvatske 1998. godine osnovana je Visoka učiteljska škola u Osijeku, a iste godine izdvojeni su stručni studiji iz fakulteta i ustrojeni su na Veleučilištu u Požegi. 
Godine 1999. osnovan je Odjel za matematiku kao podružnica Sveučilišta, a iste godine osnovan je dislocirani Učiteljski studij u Slavonskom Brodu i otvoren Studentski dom u Slavonskom Brodu. 

Na temelju dopusnice Ministra znanosti i tehnologije u akademskoj 2001./2002. godini stručni studiji iz ekonomije, prava, elektrotehnike, građevinarstva, poljoprivrede i strojarstva izvode se na osječkim fakultetima, dislocirani stručni studij ekonomije izvodi se u Varaždinu, te dislocirani studij elektrotehnike u Požegi i dopunski dislocirani studij knjižničarstva u Zadru.
* [http://www.unios.hr/ Sveučilište J.J. Strossmayera Osijek]
* predškolskih ustanova 24 
* osnovnih škola 20 
* područnih škola 2 
* srednjih škola 18 + Gimnazija &quot;Gaudeamus&quot; 
* fakulteta 11 
* knjižnica 19

== Znamenitosti ==
[http://www.osijek-tvrdja.hr/ Osječka tvrđa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051027212451/http://www.osijek-tvrdja.hr/ |date=2005-10-27 }} kandidat je za popis svjetske baštine UNESCO-a od 1999.g.

== Slavne ličnosti ==
* [[Branimir Frčko]] 
* [[Josip Juraj Strossmayer]],&lt;ref name=Notable-people&gt;{{cite web|author=T.M. |date=2. kolovoz 2022 |title=Notable people: Vida, Mandžo, Šovagović... Znate li tko je najpoznatiji u vašem slavonskom mjestu? |url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo-lifestyle/4265228/vida-mandzo-sovagovic-znate-li-tko-je-najpoznatiji-u-vasem-slavonskom-mjestu/ |url-status=live |publisher=SiB.hr |agency=[[RTL (Hrvatska)]]|location=Zagreb|archivedate=3. kolovoza 2022 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220803123005/https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo-lifestyle/4265228/vida-mandzo-sovagovic-znate-li-tko-je-najpoznatiji-u-vasem-slavonskom-mjestu/ |accessdate=4. kolovoza 2022|quote='''Domagoj Vida''' postao je tako najpoznatiji Osječanin, a gleda li se zasebno, tu su još i oskarovac '''Branko Lustig''' iz svijeta kulture, zatim '''Snježana Kordić''', jezikoslovka i kroatistica, iz svijeta znanosti te '''Josip Juraj Strossmayer''' kao lider.}}&lt;/ref&gt; biskup
* [[Jagoda Truhelka]], poznata spisateljica za djecu
* [[Franjo Šeper]], kardinal
* Davor Šuker, poznati nogometaš
* Jasna Šekarić, poznata streljačica
* Petar Krpan, poznati nogometaš
* Dražen Podunavac, bivši nogometaš
* Miljenko Rak, poznati atletičar
* Slobodanka Čolović, poznata atletičarka
* Josip Gucmirtl, poznati nogometaš
* Krunoslav Hulak, proslavljeni hrvatski šahovski velemajstor i izbornik reprezentacije Hrvatske, bio je dugogodišnji reprezentativac Hrvatske i bivše Jugoslavije te je nastupao na šest olimpijada i šest europskih prvenstava.
* Marko Babić, poznati nogometaš
* Siniša Ergotić, poznati atletičar
* Jurica Vranješ, poznati nogometaš
* [[Branko Lustig]],&lt;ref name=Notable-people/&gt; poznati filmski producent
* [[Snježana Kordić]],&lt;ref name=Notable-people/&gt; poznata [[lingvistkinja]]
* [[Adolf Waldinger]], poznati slikar
* [[Franjo Krežma]], poznati violinist
* [[Vladimir Prelog]], nobelovac
* [[Lavoslav Ružička]], nobelovac
* Ljiljana Petnjarić, poznata atletičarka
* [[Branimir Glavaš]], poznati političar
* Mario Galinović, nogometaš
* Karmela Vukov - Colić, poznata tv voditeljica na HRT-u i na radiju
* Bela Čikoš - Sesija, poznati slikar i likovni pedagog
* Sanja Hap, poznata bivša atletičarka i nogometni menadžer
* Goran Ljubojević, poznati nogometaš
* Krunoslav Sukić, hrvatski intelektualac i profesor
* Jelica Belović Bernadžikovska,  poznata etnografkinja
* Aleksandar Milić - Mili, glazbenik grupe &quot;Miligram&quot;
* Saša Kopljar, poznati televizijski voditelj na HRT-u i na Novoj TV.
* Josip Gašparac, atletski trener
* [[Josip Frank]], hrvatski političar, odvjetnik i zastupnik u Hrvatskom saboru 
* [[Vladimir Šeks]], poznati političar,zastupnik u Saboru i predsjednik HDZ-a
* Franjo Glaser, poznati nogometaš
* Kosta Perović, košarkaš
* Damir Lončar, poznati glumac
* [[Julije Knifer]], jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. vijeka
* Srećko Horvat, hrvatski filozof
* Nikolina Klasnetić, Miss sporta Hrvatske 
* Ika Maričić - Vojnović, poznata atletičarka
* Tomislav Rukavina, poznati nogometaš
* Sima Ćirković, srpski povjesničar i akademik
* Ivan Horvat, atletičar
* Pajo Kolarić, pjevač, svirač, skladatelj i tekstopisac
* Krešimir Mikić, poznati glumac
* [[Petra Cicvarić]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
* Dona Vekić, teniserka
* Marija Vrajić, poznata atletičarka
* Andrijana Budimir, poznata rukometašica
* [[Leteći odred]], poznati pop band
* Zoran Zekić, nogometaš
* Vjekoslav Bakulić, antifašista
* Mia Dimšić, pjevačica pop glazbe i kantautorica
* Vesna Škare - Ožbolt, političarka
* Robert Špehar, poznati nogometaš
* [[Vlasta Ramljak]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
* [[Domagoj Vida]],&lt;ref name=Notable-people/&gt; nogometaš

== Transport ==
* [http://www.osijek-airport.hr/ Aerodrom Osijek]
* [http://www.gpp-osijek.htnet.hr/ Gradski prijevoz putnika d.o.o.]
* [http://www.panturist.hr/ Panturist d.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051224062148/http://www.panturist.hr/ |date=2005-12-24 }} Tvrtka koja osigurava prijevoz putnika u Slavoniji i Baranji, ostalim dijelovima Hrvatske i inozemstvu.

== Povezano ==
* [[Počasni građani Osijeka]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Buovac Marin: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Osijek}}
Više o današnjem Osijeku možete doznati na portalima:
* [http://www.osijek.hr/ Službene stranice Grada Osijeka]
* [http://www.osijek031.com/ Osijek031.com]
* [http://www.osijek-online.com Osijek-online.com]
* [http://www.glas-slavonije.hr Glas-slavonije.hr]
* [http://www.sib.hr SiB.hr]
* [http://www.saponia.hr Saponia Osijek d.d.]

{{Osječko-baranjska županija}}
{{Hrvatski gradovi}}

[[Kategorija:Osijek| ]]
[[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>kx29dccngu7cqrpyus9vffy8gg5bmsr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1995</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4272</id>
    <revision>
      <id>41261083</id>
      <parentid>41258939</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T05:07:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.200.182.162</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar/Prosinac */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50079" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1995}}
Godina '''1995''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXCV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

* U Srbiji proglašena Godina kulture (&quot;Lepše je sa kulturom&quot;).
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1995''': &lt;br /&gt; [[1995#Januar/Siječanj|1]] • [[1995#Februar/Veljača|2]] • [[1995#Mart/Ožujak|3]] • [[1995#April/Travanj|4]] • [[1995#Maj/Svibanj|5]] • [[1995#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1995#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1995#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1995#Septembar/Rujan|9]] • [[1995#Oktobar/Listopad|10]] • [[1995#Novembar/Studeni|11]] • [[1995#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1995#Rođenja|Rođenja]] • [[1995#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===

* [[1. 1.]] - Stupilo na snagu četvoromesečno primirje u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], dogovoreno uz posredovanje nekadašnjeg američkog predsednika [[Džimi Karter|Džimija Kartera]]; borbe se nastavljaju oko [[Bihać]]kog džepa (trupe RS Krajine i AP Zapadna Bosna nisu deo primirja).
* 1. 1. - [[Svjetska trgovinska organizacija]] (WTO) formalno zamjenjuje dotadašnji [[Opći sporazum o tarifama i trgovini]] (GATT).
* 1. 1. - {{flagicon|Evropa}} [[Austrija]], [[Finska]] i [[Švedska]] postaju članice [[EU]].
* 1. 1. - Osnovan [[Centar za kulturnu dekontaminaciju]] u [[Beograd]]u.
* [[7. 1.]] - Zahvaljujući požaru u [[Manila|Manili]] otkrivena radionica bombi [[Ramzi Yousef]]a i planovi za [[projekat Bojinka]].
* [[12. 1.]] - Hrvatska objavila da mandat UNPROFOR-a neće biti obnovljen iza [[31. 3.]].
* 12. 1. - [[Rezolucija 970 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 970]]: pozdravljena zatvorenost granice na Drini, delimična suspenzija sankcija prema [[SRJ]] se produžava za još 100 dana.
* [[15. 1.]] - [[ARBiH]] blokira vojnike UN oko [[tuzla]]nskog aerodroma zbog srpskog oficira za vezu.
* [[januar]] - General Vlada Trifunović osuđen na 11 godina zatvora zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u 1991.
* januar - Restrikcije struje u Srbiji.
* [[17. 1.]] - [[Veliki potres u Hanshinu]] razara [[japan]]ski grad [[Kobe]], pri čemu je poginulo preko 6000 ljudi.
* 17. 1. - [[Rasim Ljajić]] smenjen s mesta generalnog sekretara SDA Sandžaka.
* [[18. 1.]] - Predsjednik [[FBiH]] [[Krešimir Zubak]] odbija ustupiti položaj potpredsjedniku [[Ejup Ganić|Ganiću]] nakon 6 mjeseci.
&lt;!-- 
{|style=&quot;float:right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|-
|__TOC__
|}
--&gt;
* [[25. 1.]] - [[Norveški raketni incident]]: putanja lansirane norveško-američke naučne rakete ima sličnosti sa mogućim putanjama američkih nuklearnih raketa što izaziva uzbunu u Rusiji.
* [[26. 1.]] - Novi komandant snaga UN u BiH je gen. [[Rupert Smith]], nakon [[Michael Rose|Michaela Rosea]].
* [[27. 1.]] - Šef policije u [[Tešanj|Tešnju]] uhapsio hrvatske zvaničnike - uzvrat za hapšenja bošnjačkih zvaničnika.
* 27. 1. - Grmljavina u Beogradu, na Svetog Savu.
* [[29. 1.]] - U Hrvatskoj osnovana Samostalna srpska stranka ([[Milorad Pupovac]]).
* 29. 1. - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz beogradskog zatvora posle četiri meseca.
* [[30. 1.]] - Predstavljen [[Plan Z-4]] za [[Hrvatska|Hrvatsku]] - politička autonomija za Srbe u Hrvatskoj; Srbi ne žele pogledati plan dok ne dobiju garancije da UNPROFOR ostaje.
* 30. 1. - U jednom od najtežih napada tokom trogodišnje pobune islamskih ekstremista u [[Alžir]]u, u eksploziji automobila-bombe poginulo najmanje 20, a povređeno oko 60 ljudi.

=== Februar/Veljača ===
* ca. [[6. 2.]] - Otvoren američki obaveštajni položaj na [[Brač]]u.
* [[7. 2.]] - UN izveštava o 62 helikopterska leta iz Srbije u BiH u blizini Srebrenice prethodnih dana, protivno zabrani letenja.
* [[11. 2.]] - Eksplozija u fabrici baruta u [[Lučani]]ma, pet poginulih.
* [[14. 2.]] - Predlog Kontakt-grupe: ukidanje sankcija SRJ u zamenu za priznanje Hrvatske i BiH (uključujući granice), tretman bosanskih Srba jednak Bošnjacima i Hrvatima u BiH i ostanak UNPROFOR-a u Hrvatskoj (Milošević odbija).
* [[17. 2.]] - Neredi u [[Tetovo|Tetovu]] nakon što je policija prekinula predavanja na albanskom univerzitetu, 1 poginuo.
* [[19. 2.]] - Venčanje [[Željko Ražnatović Arkan|Arkana]] i [[Svetlana Ceca Ražnatović|Cece]].
* [[20. 2.]] - Predstavnici RS Krajine i Republike Srpske razgovoraju o zajedničkoj strategiji u slučaju hrvatskog napada (osnovan zajednički savet odbrane).
* [[21. 2.]] - ''[[Washington Post]]'' izveštava da su avioni [[C-130]] istovarili opremu za sarajevsku vladu na tuzlanskom aerodromu (NATO odgovara 28. 2. da su se posmatrači UN zbunili).
* [[26. 2.]] - Propast ''[[Barings Bank]]'' osnovane [[1762]]., nakon što je broker [[Nick Leeson]] špekulacijama izgubio 1,4 milijarde dolara (uhapšen [[2. 3.]]).
* [[februar]] - Nastavljene borbe oko Bihaća i Kladuše, izbile oko Bosanske Krupe, kršenja primirja i u Hrvatskoj i u BiH.

=== Mart/Ožujak ===
* [[3. 3.]] - Okončana misija [[UNOSOM II]] u [[Somalija|Somaliji]].
* [[6. 3.]] - Hrvatska i [[FBiH]] dogovorili vojni savez.
* [[7. 3.]] - [[Prvi čečenski rat]]: Rusi osvajaju [[Grozni]] (vidi [[Prva bitka za Grozni]]).
* [[8. 3.]] - U Bihaću nestao zapovjednik tamošnjeg HVO-a [[Vlado Šantić]].
* 8. 3. - Parlament RS Krajine odbacio inicijativu predsednika [[Milan Martić|Martića]] za smenu premijera [[Borislav Mikelić|Mikelića]].
* [[12. 3.]] - [[Franjo Tuđman]] izjavljuje da bi mogao odustati od zahteva za povlačenje UNPROFOR-a pod uslovom da ovi nadgledaju granicu prema Srbiji i BiH.
* [[13. 3.]] - Tokom potere u beogradskom Pionirskom parku kriminalac P. J. ubio policajca a zatim ranio još četvoricu bacivši bombu (pucao sebi u glavu ali preživeo, kasnije osuđen na smrt).
* [[14. 3.]] - Norman Thagard je prvi američki astronaut koji u svemir odlazi ruskom letelicom.
* [[20. 3.]] - Ofanziva ARBiH na [[Majevica|Majevici]] i [[Vlašić]]u, VRS odgovara granatiranjem gradova; borbe se na Majevici vode oko komunikacionog tornja na vrhu Stolice.
* 20. 3. - [[Napad sarinom na tokijski metro]] u kome su pripadnici kulta [[Aum Shinrikyo]] ubili 12 ljudi.
* [[22. 3.]] - [[Valerij Poljakov]] se vraća na zemlju posle 438 dana na orbiti.
* [[24. 3.]] - Prvi put posle 26 godina britanski vojnici ne patroliraju [[Belfast]]om.
* [[26. 3.]] - U nekoliko evropskih zemalja stupa na snagu [[Schengenski sporazum]].
* [[27. 3.]] - [[67. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Forrest Gump]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija; najbolji strani film ruski ''[[Burnt by the Sun]]''.
* [[31. 3.]] - [[Rezolucija 981 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 981]]: misiju [[UNPROFOR]] u Hrvatskoj zamenjuje [[UNCRO]] (''United Nations Confidence Restoration Operation'';
* 31. 3. - [[Rezolucija 982 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 982]]: mandat [[UNPROFOR]]-a u [[BiH]] produžen do [[30. 11.]];
* 31. 3. - [[Rezolucija 983 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 983]]: UNPROFOR u Makedoniji preimenovan u [[UNPREDEP]] (''United Nations Preventive Deployment Force'').

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - Jak napad Vojske RSK na [[Bihać]], jake borbe i kod Kladuše.
* [[3. 4.]] - Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku [[Burundi]]ja.
* [[4. 4.]] - ARBiH zauzela TV toranj na Vlašiću.
[[Datoteka:FEMA - 1275 - Photograph by FEMA News Photo taken on 04-26-1995 in Oklahoma.jpg|mini|180px|left|[[Bombaški napad u Oklahoma Cityju]]]]
* [[6. 4.]] - VRS granatira sarajevsku Hrasnicu.
* [[7. 4.]] - [[Operacija Skok-1]]: uspeh HV i HVO-a na Dinari, približavanje Kninu.
* [[11. 4.]] - Ruski general Aleksandar Pereljakin smenjen sa čela UN sektora Istok u Hrvatskoj (korupcija i prevoz oružja preko Dunava).
* [[13. 4.]] - Granatiran dubrovački aerodrom, kasnije tokom dana osoba poginula u Konavlima.
* [[15.4.|15]] - [[17. 4.]] - Zatvorena sednica skupštine RS u Sanskom Mostu, trzavice između civilnog i vojnog rukovodstva.
* [[17. 4.]] - ARBiH napreduje na [[Treskavica|Treskavici]].
[[Datoteka:Oriental Pearl Tower in Shanghai.jpg|mini|180px|[[Oriental Pearl Tower]] u [[Šangaj]]u, 468m]]
* [[19. 4.]] - [[Bombaški napad u Oklahoma Cityju]] u kome auto-bomba postavljena pred središte federalne uprave u Oklahoma Cityju izaziva smrt više od 100 ljudi. Počinitelj [[Timothy McVeigh]] je uhapšen istog dana.
* 19. 4. - Otvorena pristanišna zgrada [[Zračna luka Dubrovnik|Zračne luka Čilipi]], pored piste pala granata.
* 19. 4. - [[Rezolucija 987 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 987]]: o sigurnosti UNPROFOR-a u BiH posle napada na isti (ubijena dvojica Francuza).
* [[21. 4.]] - [[Rezolucija 988 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 988]]: delimična suspenzija sankcija protiv SRJ produžena za još 75 dana (do [[5. 7.]]).
* 21. 4. - Otkriven Spomenik žrtvama nemačkog logora Staro sajmište u Beogradu.
* [[24. 4.]] - Glavni tužilac [[ICTY]] [[Richard Goldstone]] navodi Karadžića i Mladića kao osumnjičene za ratne zločine.
* [[26. 4.]] - Ofanziva ARBiH kod [[Bihać]]a, zauzeti Veliki Skočaj i Čot.
* [[28. 4.]] - [[Rezolucija 990 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 990]]: odobreno slanje misije [[UNCRO]] u Hrvatsku.
* 28. 4. - Hrvatsko-bošnjački napad na [[Brčko]].
* 29/[[30. 4.]] - Incident kod Okučana - Srbin ubijen u tuči na benzinskoj pumpi, na šta je odgovoreno zatvaranjem autoputa (otvaranje ubrzo dogovoreno za 1. 5.).
* [[april]]? - Film &quot;[[Vidimo se u čitulji]]&quot;.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Map 52 - Croatia - Western Slavonia, May 1995.jpg|thumb|200px|[[Operacija Bljesak]]]]
* [[1.5.|1]] - [[2. 5.]] - [[Rat u Hrvatskoj]]: [[Operacija Bljesak]] u kojoj [[Hrvatska|hrvatske]] snage od [[RSK|krajinskih]] preuzimaju područje oko [[Okučani|Okučana]], posljednju srpsku teritoriju u Zapadnoj Slavoniji (kršenje primirja iz marta '94.).
* [[1. 5.]] - [[Jacques Chirac]] izabran za predsjednika Francuske.
* 1. 5. - Istekom formalnog primirja, [[rat u BiH]] se intenzifikuje.
* [[2. 5.]] - [[Rat u Hrvatskoj]]: Krajinske snage u znak odmazde zbog operacije Bljesak [[raketiranje Zagreba|dalekometnim projektilima gađaju Zagreb]] - sedam mrtvih u dva dana raketiranja; HV zauzela [[Okučani|Okučane]].
* [[4. 5.]] - Pao i srpski deo [[Pakrac]]a.
* [[5. 5.]] - Banjalučki biskup [[Franjo Komarica]] u kućnom pritvoru, uništavanje katoličkih crkava.
* [[7. 5.]] - Borbe u Sarajevu, na [[Butmir]]u od granate poginulo 11-oro blizu tunela.
* [[9. 5.]] - U Moskvi otkriven Spomenik Pobedi, najviši u Rusiji, visok 1418 decimetara, po jedan za svaki dan rata.
[[Datoteka:Jacques Chirac retouched.jpg|mini|120px|[[Jacques Chirac]], predsednik Francuske 1995-2007.]]
* [[10. 5.]] - Borbe u bosanskoj Posavini kod [[Orašje|Orašja]] (drži HVO), narednih dana granatirano i [[Brčko]] (koridor RS).
* [[11. 5.]] - [[Rezolucija 992 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 992]]: o slobodi plovidbe na Dunavu.
* [[13. 5.]] - [[Pjesma Eurovizije 1995.|Pjesma Eurovizije]] u Dablinu: pobjedila norveška numera, Hrvatska (Magazin &amp; Lidija sa pjesmom &quot;Nostalgija&quot;) 6, BiH (Davorin Popović) 19.
* [[16. 5.]] - Ofanziva ARBiH oko Sarajeva, &quot;najjače borbe u dve godine&quot;.
* [[17. 5.]] - [[Rezolucija 994 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 994]]: zahteva se povlačenje Hrvatske vojske iz zone razdvajanja i poštovanje prava srpskog stanovništva.
* [[18. 5.]] - ARBiH napreduje južno od Bihaća, nekoliko hiljada srpskih izbeglica
* [[25.5.|25]] - [[26. 5.]] - Nakon što VRS nije vratila topove uzete iz depoa UN, [[NATO]] gađa srpske ciljeve oko [[Pale|Pala]] - preko 300 pripadnika [[UN]] zatim uzeto za taoce, što izaziva opštu osudu i slanje pojačanja UNPROFOR-u.
* [[25. 5.]] - [[Masakr na Kapiji]]: granata VRS ubila 71 civila u centru [[Tuzla|Tuzle]].
* [[27. 5.]] - Američki glumac [[Christopher Reeve]] je prilikom konjičkog natjecanja zbačen iz sedla i ostaje doživotno paraliziran od vrata nadolje.
[[Datoteka:National and University Library in Zagreb 20150319 DSC 0120.JPG|mini|200px|[[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Knjižnica]]]]
* [[28. 5.]] - Otvorena nova zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]].
* 28. 5. - [[Zlatna palma]] u Kanu za [[Emir Kusturica|Kusturičino]] &quot;[[Podzemlje (film)|Podzemlje - bila jednom jedna zemlja]]&quot;.
* 28. 5. - U helikopteru oborenom kod [[Cetingrad]]a poginuo bosanski ministar vanjskih poslova [[Irfan Ljubijankić]].
* 28. 5. - Smenjen premijer RSK [[Borislav Mikelić]] (od 27. 7. ga nasleđuje [[Milan Babić]]).
* 28. 5. - Zemljotres u [[Njeftegorsk (Sahalinska oblast)|Njeftegorsku]] u ruskoj [[Sahalinska oblast|Sahalinskoj oblasti]], 2.000 mrtvih.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Počinje atlantska sezona [[uragan]]a, najburnija od 1933.
* [[2. 6.]] - [[Rat u BiH]]: Bosanskosrpske snage kraj [[Mrkonjić Grad]]a obaraju američki borbeni avion [[F-16]] koji je održavao [[zona zabrane leta|zonu zabrane leta]]. Pilot, kapetan [[Scott O'Grady]] se prisiljen šest dana skrivati prije nego što su ga spasili marinci.
* [[3. 6.]] - [[Vojislav Šešelj]] i [[Tomislav Nikolić]] uhapšeni u [[Gnjilane|Gnjilanu]].
* 3. 6. - Ministri odbrane zemalja [[NATO]] doneli odluku o stvaranju Snaga za brzo reagovanje u BiH jačine 10.000.
* [[3. 6.|3]] - [[18. 6.]] - Oslobađanje taoca iz UN posredovanjem [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] iz srpske državne bezbednosti, pominje se i navodno tajno obećanje UN da više neće biti vazdušnih udara.
[[Datoteka:Operation Winter 94 Leap 1 Leap 2 progress map.svg|mini|200px|Operacije Zima '94, Skok-1 i -2]]
* [[4.6.|4]] - [[11. 6.]] - [[Operacija Skok-2]], ofanziva HV i HVO na [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], Dinari i Šatoru.
* [[10. 6.]] - [[Karl Bilt]] je kopredsednik Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji umesto lorda [[Dejvid Oven|Ovena]], saopštio [[Žak Širak]], predsedavajući [[EU]].
* 10. 6. - Predsjednik Tuđman u posjeti Okučanima: ako se Srbi ne reintegriraju do kraja listopada (kada se završava mandat UNCRO), čeka ih je još jedna munjevita ofenziva.
* [[14. 6.]] - [[Čečenija|Čečenski]] teroristi [[Šamilj Basajev|Šamilja Basajeva]] upali u bolnicu u [[Buđonovsk]]u i uzeli 1500 taoca (pušteni [[19. 6.]]).
* [[15. 6.]] - Ofanziva [[ARBiH]] oko Sarajeva ([[Ilijaš]], [[Vogošća]]...), borbe i oko [[Teslić]]a.
* [[16. 6.]] - [[RSK|Krajinska]] skupština jednoglasno za ujedinjenje sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]].
* 16. 6. - [[Rezolucija 998 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 998]]: nakon napada na UNPROFOR u BiH, ustanovljene Snage za brzo reagovanje (u nacionalnim uniformama).
* [[20. 6.]] - ARBiH pritvorila 600 kanadskih mirotvoraca u [[Visoko]]m da ne bi &quot;prenosili Srbima planove za ofanzivu&quot;.
* [[23. 6.]] - Eksplozija u fabrici &quot;Grmeč&quot; u [[Zemun]]u, poginulo 11 radnika.
* [[24. 6.]] - [[Južna Afrika]] osvaja prvi [[Svjetski kup u ragbiju]].
* [[26. 6.]] - Islamistički pokušaj atentata na egipatskog predsednika [[Hosni Mubarak|Mubaraka]] u Adis Abebi.
* [[28. 6.]] - Granate pale u okolini Bijeljine, gde Karadžić i Mladić obeležavaju Vidovdan.
* [[jun]] - Policija u Srbiji hapsi izbeglice i šalje ih u Krajinu i Bosnu.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Kriza razoružanja Iraka]]: prvi put priznaje postojanje programa ofanzivnog biološkog oružja, ali ne i veponizaciju.
* [[2. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije]] osvojila zlatnu medalju na evropskom prvenstvu u Atini, pobedivši reprezentaciju [[Litvanija|Litvanije]] rezultatom 96:90. Hrvatska treća, košarkaši napustili podijum pre izvođenja &quot;Hej Sloveni&quot;. U Beogradu kamenovana grčka ambasada, zbog navijanja tamošnjih navijača za Litvaniju. Sutradan veliki [[Doček ispred skupštine u Beogradu|doček u Beogradu]] (početak tradicije).
* [[5. 7.]] - [[Rezolucija 1003 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1003]]: delimična suspenzija sankcija protiv SRJ produžena za još 75 dana (do [[18. 9.]]).
* [[6. 7.]] - Početak napada na [[Srebrenica|Srebrenicu]] ([[Operacija Krivaja '95]]).
* [[7. 7.]] - U Beogradu otvorena podzemna železnička stanica &quot;[[Vukov Spomenik]]&quot; (deo [[Beovoz]]a).
[[Datoteka:Srebrenica-Potočari Memorial Center 2008.jpg|thumb|250px|Potočari 2008]]
* [[11. 7.]] - Snage VRS zauzele [[Srebrenica|Srebrenicu]], što označava početak [[Masakr u Srebrenici|masakra u Srebrenici]] (označen kao [[genocid]] u presudama [[ICTY]]-ja i [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]]);
* 11. 7. - NATO pogodio srpski tenk kod Srebrenice, ostali letovi otkazani nakon pretnje, VRS iz odmazde granatira sedište UN u Sarajevu.
* [[12. 7.]] - [[Rezolucija 1004 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1004]]: zahteva se povlačenje VRS iz sigurnog područja Srebrenice i osuđuju napadi i pritvaranja mirotvoraca.
* [[13. 7.]] - [[SAD|Američki]] gradovi na [[Srednji zapad|Srednjem zapadu]] pogođeni ekstremno visokim temperaturama, a posebno [[Chicago]] u kome zbog [[Toplotni val u Chicagu 1995|toplotnog vala]] umire na stotine žrtava.
* [[14. 7.]] - [[Operacija Stupčanica '95]]: počinje napad VRS na Žepu, još jedno sigurno područje.
* [[15. 7.]] - [[Zvonimir Červenko]] je načelnik GS OSRH nakon [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] (do 1996).
* jul - Prodata prva knjiga preko ''[[Amazon.com]]''.
* [[16. 7.]] - [[Haški tribunal]] podigao optužnicu protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] zbog opsade i granatiranja Sarajeva; optužnice i protiv Milana Martića i još 21 osobe.
* [[17. 7.]] - Na sastanku pred. [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] sa najužim vojnim i policijskim vrhom na [[Brioni]]ma doneta odluka o vojnoj akciji &quot;[[Operacija Oluja|Oluja]]&quot; (još jedan sastanak [[31. 7.]]; inače, gomilanje snaga primećeno još početkom meseca).
* [[18. 7.]] - Erupcija vulkana [[Soufrierre Hills]] na [[Montserrat]]u, jedna od najdužih u zabilježenoj historiji.
* [[20. 7.]] - VRS i SVK napreduju protiv ARBiH kod Bihaća.
* [[21. 7.]] - Počinje [[Treća kriza u Tajvanskom moreuzu]] (do 1996).
[[Datoteka:Operation Summer 95 Progress.svg|mini|230px|[[Operacija Ljeto '95]]]]
* [[22. 7.]] - Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] i predsjednik Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] potpisali su [[Splitska deklaracija|Splitsku deklaraciju]] - vojna suradnja.
* [[23. 7.]] - Prve jedinice Snaga za brzo reagovanje UN stižu u Sarajevo.
* [[25. 7.]] - [[VRS]] zauzela [[Žepa|Žepu]].
* [[25.7.|25]] - [[30. 7.]] - [[Operacija Ljeto '95]] - Hrvatske snage zabile klin između [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Knin]]ske krajine; [[Bosansko Grahovo]] zauzeto [[28. 7.]], [[Glamoč]] [[29. 7.]] - preko 20.000 srpskih izbeglica.
* [[26. 7.]] - [[Fikret Abdić]] proglasio da [[Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna|APZB]] postaje Republika Zapadna Bosna.
* 26. 7. - [[Peru]] i [[Ekvador]] okončali jednomesečni rat.
* [[27. 7.]] - [[Milan Babić]] izabran za krajinskog premijera.
* [[30. 7.]] - Predsednik Tuđman odbio plan od 6 tačaka koji su sastavili Martić i [[Jasuši Akaši|Akaši]] i za pregovore postavio četiri preduslova koji već znače predaju Krajine.

=== Avgust/August/Kolovoz ===

* [[2. 8.]] - Krajinski premijer Milan Babić u razgovoru sa ambasadorom SAD u Hrvatskoj [[Peter W. Galbraith|Galbraithom]] prihvata [[Plan Z-4]], Tuđman sutradan odbacuje sporazum Babića i Galbraitha.
* [[4. 8.]] - '''[[Operacija Oluja]]''' počinje jutarnjim granatiranjem [[Knin]]a i drugih krajinskih gradova; napadnuti i položaji UN mirotvoraca; oslobođeni [[Vrlika]] i [[Kijevo (Knin)|Kijevo]]; američki avioni gađali protivvazdušne položaje kod Knina uz obrazloženje da su bili ozračeni radarom.
* [[5. 8.]] - HV (4. splitska i 7. varaždinska) ulazi u [[Knin]] (u Hrvatskoj kasnije Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan branitelja); slom odbrane RSK, osim na [[Kordun]]u i delu [[Banija|Banije]]; deblokiran [[Bihać]], Peti korpus ARBiH sadejstvuje u &quot;Oluji&quot;.
* 5. 8. - Radovan Karadžić smenio Ratka Mladića s položaja vrhovnog komandanta VRS kojeg sam preuzima - generali podržavaju Mladića pa će odluka biti povučena par nedelja kasnije.
* [[6. 8.]] - Pali [[Petrinja]], [[Slunj]], [[Cetingrad]], [[Plitvice]]; HV proglasila pobedu, još uvek ima srpskih snaga kod [[Topusko]]g.
* [[7. 8.]] - Hrvatski avion raketirao kolonu izbeglica na [[Bosanski Petrovac|Petrovačkoj]] cesti - devet mrtvih.
* 7. 8. - Peti korpus definitivno ušao u Veliku Kladušu, oko 30.000 izbeglica.
* 7. 8. - Otvoren je [[Varšavski metro]]
* [[8. 8.]] - Zločin u [[Dvor na Uni|Dvoru na Uni]], maskirana lica ubila devetoro srpskih invalida (danski vojnici govorili o tome u aprilu 2011).
* 8. 8. - Na [[Kordun]]u se predao 21. korpus [[Srpska vojska Krajine|SVK]].
* [[9. 8.]] - Kamenovana kolona srpskih izbeglica kod Siska (iz Krajine beži oko 200 hiljada Srba).
* [[10. 8.]] - [[Rezolucija 1009 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1009]]: žali se zbog hrvatske ofanzive od 4. 8., osuđuje granatiranje civilnih ciljeva i napadi na mirotvorce (trojica mrtvih);
* 10. 8. - [[Rezolucija 1010 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1010]]: zabrinuti zbog izveštaja iz Srebrenice i Žepe.
* [[12. 8.]] - Ofanziva HV u okolini [[Trebinje|Trebinja]] i ARBiH kod [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (granatirani i Trebinje i Dubrovnik).
* [[16. 8.]] - [[Bermuđani]] na referendumu odbacuju nezavisnost od Velike Britanije (odziv 59%, protiv 74%)
* [[19. 8.]] - [[Robert C. Frasure]] i još dvojica američkih diplomata poginuli u saobraćajnoj nesreći na [[Igman]]u.
* [[24. 8.]] - [[Microsoft]] pušta [[Windows 95]] u distribuciju.
* [[25. 8.]] - Ubijeno pet srpskih staraca u Gruborima kod [[Plavno]]g.
* [[26. 8.]] - &quot;[[Vlak slobode]]&quot; prošao prugom Zagreb-Split; Tuđman u Kninu indirektno kaže da u tom gradu više neće biti Srba &amp;mdash; &quot;onih&quot; koji su došli zajedno sa osmanlijskim osvajačima i &quot;do juče bili u hrvatskom Kninu&quot;, &quot;nema povratka na ono što je bilo, da nam u sred Hrvatske šire rak...&quot;.
* [[28. 8.]] - [[Markale]] 2: granata na sarajevskoj pijaci usmrtila 37 osoba i ranila 48.
* [[29. 8.]] - Rukovodstvo bosanskih Srba ovlastilo predsednika Srbije, [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da zastupa Republiku Srpsku u mirovnim pregovorima.
* 29. 8. - [[Eduard Ševarnadze]], predsjednik [[Gruzija|Gruzije]], preživljava pokušaj atentata.
* [[30. 8.]] - [[Operacija Deliberate Force]]: [[NATO]] počinje bombardiranje [[Republika Srpska|bosanskosrpskih]] ciljeva (do [[14. 9.]]); istog dana kod [[Pale (RS)|Pala]] oboren francuski [[Mirage 2000]], dva pilota se katapultirala (u zarobljeništvu VRS ostaju do decembra).
* [[August (mjesec)|avgust]] - Nakon &quot;Oluje&quot;, proterivanja Hrvata iz Banja Luke.

=== Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - Osnovan ''[[eBay]]''.
* [[5. 9.]] - [[Građanski rat u Afganistanu (1992-96)|Građanski rat u Afganistanu]]: [[Talibani]] zauzeli [[Herat]], gomila u [[Kabul]]u sutradan poharala pakistansku ambasadu, optužujući tu zemlju za podršku Talibanima.
* 5. 9. - Prva u nizu francuskih atomskih proba na [[polinezija|polinežanskom]] atolu [[Mururoa]], koje će izazvati proteste širom sveta.
* [[7. 9.]] - Vlada SRJ zahteva od Saveta bezbednosti UN da prestane bombardovanje bosanskih Srba.
* [[8. 9.]] - Sporazum u Ženevi, usmeni dogovor Hrvatske, SRJ i sarajevske vlade o podeli BiH na dva entiteta (čime je [[Republika Srpska]] službeno priznata).
* [[8.9.|8]] - [[15. 9.]] - [[Operacija Maestral]] - Hrvatske snage zauzimaju [[Šipovo]] i prevoj [[Mliništa]] (12.), [[Jajce]] i [[Drvar]] (13.). U istoj operaciji snage Petog korpusa [[ARBiH]] zauzimaju [[Bosanski Petrovac]] (15.), [[Ključ (grad)|Ključ]] (16.) i [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] (17. septembra).
* [[10. 9.]] - Ispaljeno 13 američkih tomahavka na komandni položaj kod [[Banjaluka|Banjaluke]].
* [[11. 9.]] - ARBiH i [[mudžahedini]] zauzimaju [[Vozuća|Vozuću]]; zatim ofanziva na planini Ozren i blizu [[Doboj]]a.
* [[13. 9.]] - U Njujorku potpisan sporazum o normalizaciji odnosa između [[Grčka|Grčke]] i BJR [[Republika Makedonija|Makedonije]], predviđeno da ova druga promeni [[zastava Makedonije|zastavu]].
* 13. 9. - Sedmi korpus ARBiH zauzeo [[Donji Vakuf]].
* 13. 9. - [[Masakr u Oborcima]] kod Donjeg Vakufa, ubijeno 28 Bošnjaka i Hrvata.
* [[14. 9.]] - Karadžić i Mladić u Beogradu potpisali sporazum sa [[Richard Holbrooke|Richardom Holbrookeom]] o povlačenju teškog naoružanja na 20 km od Sarajeva, udari NATO-a suspendovani na tri dana (više nisu nastavljani).
* 14. 9. - Ruski predsednik Jeljcin odbio da potpiše zakone Državne dume kojima bi sankcije protiv SRJ bile prebačene na Hrvatsku.
* [[15. 9.]] - [[Rezolucija 1015 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1015]]: produžena delimična suspenzija sankcija protiv SRJ za još 180 dana.
* 15. 9. - Požar uništio opremu sarajevskog radija Studio 99, kritičkog prema vladi.
* [[16. 9.]] - Odbojkaši SRJ osvojili evropsku bronzu.
* [[18. 9.]] - Borbe u blizini Sanskog Mosta, najmanje 60.000 izbeglica u Banja Luci iz koje kreću nove kolone.
* [[19. 9.]] - Odbijena hrvatska [[operacija Una]], pokušaj prelaska Une i Save, ubijeno osam srpskih civila u [[Bosanska Dubica|Dubici]]&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1995/09/21/world/for-serbs-a-flashback-to-43-horror.html?scp=137&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt For Serbs, A Flashback To '43 Horror], NYT, September 21, 1995&lt;/ref&gt;.
* 19. 9. - ''[[The New York Times]]'' i ''[[The Washington Post]]'' objavili &quot;[[Ted Kaczynski|Unabomberov]]&quot; manifest.
* [[21. 9.]] - [[Rezolucija 1016 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1016]], o stanju u BiH.
* [[26. 9.]] - Sporazum u Njujorku o modalitetima odnosa dva bh. entiteta.
* 26. 9. - Počelo suđenje bivšem italijanskom premijeru [[Giulio Andreotti|Giuliu Andreottiu]], optuženom za veze s [[mafija|mafijom]].
* [[27. 9.]] - Plaćenik [[Bob Denard]] pokušava izvršiti puč na [[Komori]]ma (Francuska intervenisala 4. 10.).
* [[28. 9.]] - [[Masakr u Varivodama]]: ubijeno devet srpskih staraca u [[Varivode|Varivodama]] kod [[Kistanje|Kistanja]].
* [[30. 9.]] - Zvaničnici EU i UN osuđuju nasilje prema Srbima u Hrvatskoj.
* [[rujan]] - Predstavljen medijski format [[DVD]].

=== Oktobar/Listopad ===
* [[2. 10.]] - Prvi broj sarajevskih novina &quot;[[Dnevni avaz]]&quot;.
* [[3. 10.]] - [[O.J. Simpson]] proglašen nedužnim na suđenju za [[ubistvo]] bivše supruge [[Nicole Brown]] i njenog prijatelja [[Ronald Goldman|Ronalda Goldmana]].
* 3. 10. - Makedonski predsednik [[Kiro Gligorov]] teško ranjen u atentatu u [[Skoplje|Skoplju]].
* [[5. 10.]] - Predsednik SAD Bil Klinton najavio primirje u Bosni za [[10. 10.]] koje je dogovorio posrednik [[Ričard Holbruk]], pod uslovom da se Sarajevu vrati struja i gas (biće kašnjenja).
[[Datoteka:1995 Croat and Bosniak Counteroffensives.jpg|mini|250px|Bošnjačka i hrvatska zauzeća u BiH od Oluje (svetlo zeleno i modro)]]
* [[6. 10.]] - ARBiH odbila ofanzivu VRS kod B. Krupe, napreduje kod [[Trnovo|Trnova]].
* 6. 10. - Otkrivena [[ekstrasolarna planeta]] [[51 Pegasi b]], prva oko zvezde [[Glavni niz|glavnog niza]].
* [[8. 10.]] - Avioni VRS pogodili izbegličke kampove u [[Živinice|Živinicama]] i [[Tešanjka|Tešanjki]].
* [[8.10.|8]] - [[12. 10.]] - [[Operacija Južni potez]] - Hrvatske snage zauzimaju [[Mrkonjić Grad]] (9.) i [[Hidroelektrana Bočac|HE Bočac]], ugrožena Banja Luka.
* [[10. 10.|10]] - [[13. 10.]] - [[Operacija Sana]] - [[ARBIH]] zauzima [[Sanski Most]], ugrožen Prijedor.
* [[12. 10.]] - Stupilo na snagu primirje u BiH (borbe još par dana između Sanskog Mosta i Prijedora).
* [[13. 10.]] - U Skoplju potpisan sporazum između [[Grčka|Grčke]] i BJR [[Republika Makedonija|Makedonije]]&lt;ref&gt;Europa Publications. ''Central and South-Eastern Europe 2004'', p. 418&lt;/ref&gt; - Grčka sutradan ukida embargo, nakon što je ova prihvatila da promeni [[zastava Makedonije|zastavu]] i zvanično se obaveže da nema pretenzija na grčku teritoriju.
* [[16. 10.]] - Odluka Skupštine RS: penzionisani Mladićevi saradnici, četiri generala VRS ([[Milan Gvero|Gvero]], [[Zdravko Tolimir|Tolimir]], Đukić, Borić) i ppuk. Milutinović.
* 16. 10. - &quot;Marš milion ljudi&quot; u Vašingtonu za prava crnaca.
* [[17. 10.]] - Francuskinja [[Jeanne Calment]] dostiže potvrđenu dob od 120 godina i 38 dana, postavši najstarija osoba koja je ikada živjela na svijetu.
* [[20. 10.]] - Islamisti izveli [[teroristički napad u Rijeci]].
* [[24. 10.]] - Poslanici pet opozicionih partija napustili skupštinu Srbije nakon ukidanja TV prenosa.
* [[28. 10.]] - Izbija požar u [[baku]]skom metrou, u kojem je poginulo preko 600 ljudi, a što je najveća nesreća u historiji [[podzemna željeznica|podzemnih željeznica]].
* [[29. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1995]] - [[HDZ]] uzeo 75 od 127 mesta u Zastupničkom domu, ali izgubio većinu u [[Zagreb]]u (→ [[Zagrebačka kriza]]).
* [[30. 10.]] - U [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Quebeq]] održan [[referendum o nezavisnosti Kvebeka (1995)|ustavni referendum]] na kome je tijesna većina građana odbila prijedlog o nezavisnosti od [[Kanada|Kanade]].
* [[oktobar]] - Završen ''The Internet FreeCell Project'' : igra [[FreeCell (Windows)]] (tada sa 32.000 deljenja) ima samo jedno nerešivo deljenje: #11982.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - U vojnoj bazi u [[Dejton]]u započeli pregovori o mirovnom rešenju za BiH.
* [[3. 11.]] - Srpski fudbalski trener [[Gojko Zec]] ubijen od pljačkaša u svojoj kući u [[Luanda|Luandi]], [[Angola]].
* [[4. 11.]] - [[Izrael]]ski premijer [[Yitzhak Rabin]] ubijen na mirovnom skupu u Tel Avivu.
* 4. 11. - [[Zlatko Mateša]] je novi hrvatski premijer umjesto [[Nikica Valentić|Nikice Valentića]] (do 2000).
* [[5. 11.]] - [[Živorad Minović]], direktor kompanije &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot;, priveden u policiju i za to vreme smenjen - naslediće ga [[Hadži Dragan Antić]].
* [[7. 11.]] - Vlada BiH odlučila da [[njemačka marka]] bude zvanična valuta pored [[Bosanskohercegovački dinar|bh. dinara]].
* [[9. 11.]] - [[Rezolucija 1019 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1019]]: o kršenju humanitarnog prava u Republici Srpskoj i Hrvatskoj.
* 9. 11. - [[Haški tribunal]]: optužnice protiv &quot;Vukovarske trojke&quot; oficira bivše JNA ([[Mile Mrkšić|Mrkšić]], [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin]], [[Miroslav Radić|Radić]]) u vezi [[Ovčara|Ovčare]].
* 9. 11. - [[Severna Makedonija|BJR Makedonija]] postaje članica [[Savet Evrope|Saveta Evrope]].
* [[12. 11.]] - [[Erdutski sporazum]] o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.
* [[15. 11.]] - Haške optužnice protiv petorice bosanskih Hrvata zbog [[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|zločina u Lašvanskoj dolini]]: [[Dario Kordić]], [[Tihomir Blaškić]], [[Mario Čerkez]], Ivan Šantić, Pero Skopljak and Zlatko Aleksovski (Blaškić odmah unapređen u glavnog inspektora [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]).
* [[16. 11.]] - Potpisana Deklaracija o principima tolerancije (kasnije Međunarodni dan tolerancije).
* 16. 11. - Karadžiću i Mladiću proširen optužnica pred [[ICTY]]: optuženi i za genocid u Srebrenici.
* [[20. 11.]] - U BBC-jevoj &quot;Panorami&quot; prikazan intervju sa [[Diana, princeza od Walesa|lady Dianom]], o njenim teškoćama i bračnim problemima.
[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|thumb|220px|[[Dejtonski sporazum]]]]
* [[21. 11.]] - Nakon trotjedne [[Daytonska mirovna konferencija|konferencije]] u američkom gradu [[Dayton]]u postignut '''[[Daytonski mirovni sporazum]]''', kojim je završen [[rat u BiH]] te ustanovljeno dalje ustavnopravno uređenje [[BiH|Bosne i Hercegovine]] (potpisan 14. 12.).
* [[22. 11.]] - [[Rezolucija 1021 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1021]] o rasporedu ukidanja embarga na oružje bivšoj Jugoslavji (uvedenog septembra [[1991]]);
* 22. 11. - [[Rezolucija 1022 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1022]]: [[SRJ]] suspendovane sankcije (uvedene maja [[1992]].);
* 22. 11. - [[Rezolucija 1023 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1023]] o Erdutskom sporazumu.
* 22. 11. - Prikazana ''[[Toy Story]]'', prvi ''[[Pixar]]''-ov film i prvi dugometražni animirani film urađen [[Kompjuterska animacija|kompjuterskom animacijom]].
* [[25. 11.]] - Srbi protestuju u predgrađima Sarajeva a pripadnici HVO pale i pljačkaju u delu Bosanske krajine koji će se vratiti Republici Srpskoj.
* [[26. 11.]] - Zvanična devalvacija [[jugoslovenski dinar|dinara]]: sa 1 na 3,3 za nemačku marku.
* 26. 11. - U Srbiji formirana Demokratska alijansa ([[DS]], [[Demokratska stranka Srbije|DSS]], [[Saborna narodna stranka]], [[Srpska liberalna stranka]]).
* [[28. 11.]] - U Srbiji Glavni odbor [[SPS]] - razrešeni funkcija [[Borisav Jović]], [[Mihajlo Marković]] i [[Milorad Vučelić]].
* [[30. 11.]] - [[Slovenija]] priznala SR Jugoslaviju.
* 30. 11. - [[Rezolucija 1025 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1025]] - kraj mandata UNCRO-a [[15. 1.]] [[1996]];
* 30. 11. - [[Rezolucija 1026 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1026]]: mandat UNPROFOR-a produžen do [[31. 1.]] 1996.;
* 30. 11. - [[Rezolucija 1027 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1027]]: mandat [[UNPREDEP]]-a u Makedoniji produžen do [[30. 5.]] 1996.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[4. 12.]] - [[EU]] suspendovala sankcije [[SRJ]].
* [[5. 12.]] - [[Javier Solana]] postaje generalni sekretar [[NATO]]-a.
* [[7. 12.]] - [[NASA|NASA-ina]] sonda [[Galileo (letjelica)|Galileo]] ulazi u [[Jupiter (planet)|Jupiterovu]] atmosferu.
* 7. 12. - Veliki miting Srba u [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]] protiv dejtonskog razgraničenja.
* [[8. 12.]] - [[Velika Britanija|Britanski]] bend [[Prodidži]] održao koncert u [[Beograd]]u.
* [[8. 12.]] - U [[London]]u je počela dvodnevna Konferencija na kojoj je, umjesto [[Ženeva|ženevske]] Mirovne konferencije za bivšu [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], osnovan Savjet za sprovođenje mira. U radu Konferencije učestvovali su ministri inostranih poslova 40 zemalja i predstavnici brojnih međunarodnih organizacija. [[Švedska|Švedski]] diplomata [[Carl Bildt]] (Karl Bilt) imenovan je za Visokog predstavnika međunarodne zajednice u [[BiH]].
* [[12. 12.]] - Vojska RS preko SRJ oslobodila dvojicu francuskih pilota oborenih 30. 8..
* 12. 12. - Referendum u srpskom delu Sarajeva protiv Dejtonskog sporazuma; skupština BiH prihvata sporazum.
* [[13. 12.]] - Grupa pojedinaca objavila da obnavlja &quot;privremenu vladu&quot; Republike [[Teksas]].
* [[14. 12.]] - Daytonski sporazum potpisan u [[Pariz]]u.
* 14. 12. - [[INA]] i [[Jugopetrol]] potpisali sporazum o obnovi dopreme nafte SR Jugoslaviji.
* [[15. 12.]] - &quot;[[Bosmanovo pravilo]]&quot;: [[Evropski sud pravde]] donosi presudu kojom su profesionalni fudbaleri - državljani članica [[EU]] stekli pravo da se bez ikakvih ograničenja zapošljavaju u državama Unije.
* 15. 12. - [[Rezolucija 1031 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1031]]: o prenosu mandata sa [[UNPROFOR]]-a na [[IFOR]] (''Implementation Force'') u [[BiH]].
* [[17. 12.]] - Bosanski Srbi uslovno prihvatili Dejtonski sporazum, uz 10 prigovora.
* 17/[[18. 12.]] - Naoružani ljudi upali u beogradski &quot;Bel Pagette&quot; ([[Bogoljub Karić]] preuzima firmu za [[pejdžer]]e)&lt;ref&gt;[http://www.mail-archive.com/sim@antic.org/msg03616.html Kariće čerupaju za još 700.000 maraka], antic.org&lt;/ref&gt;.
* [[18. 12.]] - Ambasador SRJ pri UN [[Vladislav Jovanović]] optužuje Muslimane za masakr u Srebrenici.
* 18 - 28. 12. - ''[[Hubble Deep Field]]'': [[Hubbleov svemirski teleskop]] snima &quot;prazni&quot; delić neba u Velikom medvedu i registruje skoro 3.000 galaksija (objavljeno sledećeg meseca).
* [[20. 12.]] - Admiral [[Leighton W. Smith, Jr.]] (NATO) preuzima komandu nad IFOR-om od generala [[Bernard Janvier|Janviera]] (UN).
* 20. 12. - Američki avion &quot;[[boing 757]]&quot; sa 164 putnika i člana posade, koji je leteo od [[Majami]]ja ka kolumbijskom gradu Kali, srušio se u planinama jugozapadne [[Kolumbija|Kolumbije]]. Nesreću preživelo četvoro ljudi i jedan pas.
* [[21. 12.]] - [[Rezolucija 1034 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1034]]: osuđena kršenja humanitarnog prava od strane bosanskih Srba, od jula do oktobra (naročito Srebrenica), kao i pljačke i uništavanje imovine od strane hrvatskih snaga u [[Mrkonjić Grad]]u i [[Šipovo|Šipovu]];
* 21. 12. - [[Rezolucija 1035 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija SB UN 1035]]: ustanovljenje IPTF (''International Police Task Force'') u BiH.
* 21. 12. - Obnovljene telefonske veze između Srbije i Hrvatske.
* [[22. 12.]] - Strane u BiH počinju povlačenje na 2 km od linija, izveštava se da Srbi odlaze iz delova Sarajeva, neki i sa ostacima iz grobova.
* [[24. 12.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Turska|Turskoj]] najviše glasova osvojila islamistička Partija prosperiteta (lider [[Necmettin Erbakan]]), što je bila prva izborna pobeda islamista u 72-godišnjoj istoriji [[sekularizam|sekularne]] Turske.
* [[27. 12.]] - Puštena u rad mobilna telefonija u Srbiji - Karićev Mobtel.
* [[28. 12.]] - SAD suspenduju sankcije protiv SRJ.
* [[decembar]] - [[Dragoljub Mićunović]] napustio Demokratsku stranku.

== Kroz godinu ==
* [[Klaus Schmidt]] počinje iskopavanje lokaliteta [[Göbekli Tepe]] u jugoistočnoj Turskoj, starosti od [[10. milenijum pne.|10.]] do [[8. milenijum pne.|8. milenijuma pne.]].
* Osnovana EMEA ([[European Medicines Agency]]), evropska agencija za odobravanje medicinskih proizvoda.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1995.}}
* [[9. 1.]] - [[Dominik Livaković]], nogometni vratar 
* [[29. 1.]] - [[Milena Radulović]], glumica 
* [[19. 2.]] - [[Nikola Jokić]], košarkaš
* [[25. 2.]] - [[Mario Hezonja]], košarkaš 
* [[27. 2.]] - [[Sergej Milinković-Savić]], fudbaler
* [[13. 3.]] - [[Mikaela Shiffrin]], američka skijašica
* [[6. 5.]] - [[Marko Pjaca]], nogometaš 
* [[10. 5.]] - [[Missy Franklin]], američka plivačica
* [[7. 6.]] - [[Nika Turković]], hrvatska pjevačica
* [[22. 6.]] - [[Sara Kolak]], hrvatska atletičarka, koplje 
* [[4. 7.]] - [[Post Malone]], američki kantautor 
* [[22. 8.]] - [[Dua Lipa]], englesko-kosovska kantautorka
* [[20. 9.]] - [[Laura Dekker]], samostalno oplovila planetu sa 16 godina
* [[22. 9.]] - [[Jorge Jurado]], &quot;Kuro&quot; iz &quot;Porodice Serano&quot;
* [[21. 10.]] - [[Doja Cat]], pjevačica 
* [[27. 10.]] - Vladica Babić, crnogorska teniserka
* [[31. 10.]] - Predrag Rajković, golman
* [[3. 11.]] - [[Kendall Jenner]], model, član porodice Jenner-Kardashian
* [[28. 11.]] - [[Tin Jedvaj]], hrvatski nogometaš
* [[9. 12.]] - [[McKayla Maroney]], gimnastičarka, tema internet-meme
* [[24. 12.]] - [[Anett Kontaveit]], estonska tenisačica 
* [[27. 12.]] - [[Timothée Chalamet]], američki glumac

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1995.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Eugene Wigner]], fizičar, nobelovac (* [[1902]])
* 1. 1. - [[Eugen Verber]], srpski glumac, prevodilac, književnik (* [[1923]])
* [[2. 1.]] - [[Siad Barre]], bivši predsednik Somalije (* [[1919]])
* [[18. 1.]] - [[Adolf Butenandt]], njemački kemičar, nobelovac (* [[1904]].)
* [[20. 1.]] - [[Milan Erak]], glumac (* [[1950]])
* [[22. 1.]] - [[Rose Kennedy]], matrijarh familije Kennedy (* [[1890]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Donald Pleasence]], glumac (* [[1919]])
* [[4. 2.]] - [[Patricia Highsmith]], američka spisateljica (* [[1921]].)
* [[9. 2.]] - [[Olga Skovran]], koreograf, pedagog, osnivač ansambla &quot;Kolo&quot; (* [[1908]])
* [[10. 2.]] - [[Miloš Bajić]], slikar i profesor (* [[1915]])
* [[14. 2.]] - [[U Nu]], prvi premijer Burme (* [[1907]])
* [[15. 2.]] - [[Radenko Mišević]], slikar, profesor, dekan FLU u Bg. (* [[1920]])
* [[18. 2.]] - [[Ratomir Ivković]], filmski reditelj (* [[1917]])
* [[20. 2.]] - [[Branko Žeželj]], građevinski inženjer, akademik (* [[1910]])
* [[28. 2.]] - [[Ksenija Divjak]], slikarka (* [[1924]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Vladislav Listjev]], ruski novinar (* [[1956]])
* [[2. 3.]] - [[Leposava Lulik]] rođ. Stanković, model za Predićevu &quot;Kosovku devojku&quot; (* [[1899]])
* [[9. 3.]] - [[Ljubica Ravasi]], glumica (* [[1916]])
* 9. 3. - [[Edward Bernays]], pionir [[Odnosi s javnošću|PR]]-a (* [[1891]])
* [[12. 3.]] - [[Mija Aleksić]], srpski glumac (* [[1923]])
* [[17. 3.]] - Ronald [[Braća Kray|Kray]], gangster (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Rick Aviles]], glumac (* [[1952]])
* [[27. 3.]] - [[Maurizio Gucci]], bivši šef kompanije ''Gucci'' (* [[1948]])
* [[28. 3.]] - [[Frano Šimunović]], slikar (* [[1908]])
* [[29. 3.]] - [[Jimmy McShane]], frontmen grupe ''Baltimora'' (* [[1957]])
* [[30. 3.]] - Milan Cmelić, slikar (* [[1925]])
* [[31. 3.]] - [[Selena Quintanilla]], američka pevačica (* [[1971]])

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - [[Dragoslav Mitrinović]], matematičar, profesor ETF BU (* [[1908]])
* [[4. 4.]] - [[Priscilla Lane]], glumica (* [[1915]])
* 4. 4. - [[Slavko Puljek]], kipar i slikar (* [[1924]])
* 4. 4. - [[Zoran Miščević]], pevač Silueta (* [[1945]])
* [[6. 4.]] - [[Novak Novak]], srpski pisac i TV-scenarist (* [[1928]].)
* [[10. 4.]] - [[Morarji Desai]], bivši premijer Indije (* [[1896]])
* [[14. 4.]] - [[Burl Ives]], pevač, glumac (* [[1909]])
* [[16. 4.]] - [[Cy Endfield]], filmski radnik, mađioničar, pronalazač (* [[1914]])
* [[20. 4.]] - [[Milovan Đilas]], književnik, filozof, visoki funkcioner pa disident (* [[1911]])
* [[24. 4.]] - [[Zlatko Mejaški]], bojnik HRZ (* [[1958]])
* [[25. 4.]] - [[Ginger Rogers]], glumica, plesačica, pevačica (* [[1911]])
* 25. 4. - [[Andrea Fortunato]], fudbaler (* [[1971]])

=== Svibanj/Maj ===
* [[2. 5.]] - [[Rudolf Perešin]], stožerni brigadir HRZ (* [[1958]])
* [[5. 5.]] - [[Mihail Botvinik]], šahovski velemajstor (* [[1911]])
* [[11. 5.]] - [[Dobrivoje Ćilerdžić]], ljotićevac, sveštenik SPC (* [[1920]])
* [[14. 5.]] - [[Zlatko Madunić]], hrvatski kazališni i filmski glumac (* [[1930]])
* [[18. 5.]] - [[Aleksandar Godunov]], plesač i glumac (* [[1949]])
* [[24. 5.]] - [[Harold Wilson]], bivši premijer UK (* [[1916]])
* [[25. 5.]] - [[Krešimir Ćosić]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1948]])
* [[26. 5.]] - [[Friz Freleng]], animator (* [[1906]])
* [[28. 5.]] - [[Irfan Ljubijankić]], bosanskohercegovački političar (* [[1952]])
* [[30. 5.]] - [[Jovan Hadži-Kostić]], novinar i humorista (*[[1933]])
* [[maj]] - Marko Borak - Mali Mare (ubijen), dorćolski momak sa asfalta (* [[1976]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[3. 6.]] - [[Dušan Bulajić]], srpski glumac (* [[1932]])
* [[14. 6.]] - [[Roger Zelazny]], pisac fantazije (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Émil Cioran]], francuski pisac i filozof rumunskog porijekla (* [[1911]])
* [[23. 6.]] - [[Jonas Salk]], virolog, otkrio vakcinu za polio (* [[1914]])
* [[24. 6.]] - [[Marjorie Cameron]], umetnica, okultista (* [[1922]])
* [[25. 6.]] - [[Ernest Walton]], fizičar, nobelovac (* [[1903]])
* [[26. 6.]] - [[Žarko Broz]], sin Josipa Broza (*[[1924]])
* [[29. 6.]] - [[Lana Turner]], glumica (* [[1921]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Wolfman Jack]], disk džokej (* [[1938]])
* [[2. 7.]] - [[Darko Kraljević]], starješina HVO (* [[1966]])
* [[4. 7.]] - [[Arsen Diklić]], književnik i scenarista (* [[1922]])
* [[11. 7.]] - [[Gojko Nikoliš]], učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj, lekar, književnik, diplomata, akademik (* [[1911]])
* [[15. 7.]] - [[Ivana Vujnović]], učenica, eponim fonda (* [[1979]])
* [[17. 7.]] - [[Juan Manuel Fangio]], petostruki svetski šampion Formule-1 (* [[1911]])
* 17. 7. - Dragan Popović - Dadilja (ubijen), srpski gangster
* [[18. 7.]] - Goran Marjanović - Goksi Bombaš (ubijen), srpski kriminalac
* [[21. 7.]] - [[Pavle Šovljanski]], bokser (* [[1926]])
* [[24. 7.]] - [[Ivo Kalina]], hrvatski slikar (* [[1925]].)
* [[27. 7.]] - [[Miklós Rózsa]], kompozitor (* [[1907]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Mirko Božić]], hrvatski književnik (* [[1919]].)
* [[3. 8.]] - [[Ida Lupino]], glumica, rediteljka (* [[1918]])
* 4. 8. - [[J. Howard Marshall]], američki milijarder (* [[1905]])
* [[5. 8.]] - [[Izet Nanić]], starješina ARBiH (* [[1965]])
* [[7. 8.]] - [[Brigid Brophy]], britanska spisateljica (* [[1929]])
* [[9. 8.]] - [[Jerry Garcia]], gitarista ''Grateful Dead''-a (* [[1942]])
* [[13. 8.]] - [[Karim Zaimović]], novinar, pisac (* [[1971]])
* 13. 8. - [[Mickey Mantle]], igrač bejzbola (* [[1931]])
* [[20. 8.]] - [[Hugo Pratt]], italijanski strip autor (* [[1927]])
* [[21. 8.]] - [[Subrahmanyan Chandrasekhar]], astrofizičar, nobelovac (* [[1910]])
* [[23. 8.]] - [[Alfred Eisenstaedt]], fotograf (* [[1898]])
* [[28. 8.]] - [[Michael Ende]], nemački pisac (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]]? - [[Avdo Palić]], pukovnik ARBiH (* [[1958]])
* [[6. 9.]] - [[Ksenija Kantoci]], kiparica (* [[1909]])
* [[7. 9.]] - [[Radivoje Lola Đukić]], srpski filmski i TV-reditelj (* [[1923]].)
* [[11. 9.]] - [[Ratko Ilić]], TV reditelj (* [[1944]])
* [[12. 9.]] - [[Jeremy Brett]], engleski glumac (* [[1933]])
* [[22. 9.]] - [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], bh. književnica i urednica (* [[1932]])
* [[29. 9.]] - [[Madalyn Murray O'Hair]], osnivačica ''American Atheists'' (* [[1919]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[7. 10.]] - [[Gérard de Vaucouleurs]], astronom (* [[1918]])
* [[9. 10.]] - [[Alec Douglas-Home]], bivši premijer UK (* [[1903]])
* 9. 10. - [[Zaim Imamović (komandant)|Zaim Imamović]], starješina ARBiH (* [[1961]])
* [[15. 10.]] - [[Velimir Terzić (političar)|Velimir Terzić]], hrvatski političar (* [[1929]])
* [[22. 10.]] - [[Kingsley Amis]], književnik (* [[1922]])
* [[24. 10.]] - [[Ramiz Sekić]], glumac (* [[1934]])
* [[25. 10.]] - [[Miljenko Smoje]], dalmatinski novinar, kroničar i satiričar (* [[1923]].)
* [[27. 10.]] - [[Slobodan Selenić]], književnik (* [[1933]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Bojan Adamič]], kompozitor (* [[1912]])
* 3. 11. - [[Gojko Zec]], srpski fudbalski trener (* [[1935]])
* [[4. 11.]] - [[Yitzhak Rabin]], premijer Izraela, nobelovac za mir (* [[1922]])
* 4. 11. - [[Gilles Deleuze]], filozof (* [[1925]])
* 4. 11. - [[Paul Eddington]], glumac (* [[1927]])
* [[13. 11.]] - Milorad Zečević (ubijen), dir. beogradske Coca-Cole
* [[16. 11.]] - [[Petre Prličko]], glumac (* [[1907]])
* [[23. 11.]] - [[Louis Malle]], filmski režiser (* [[1932]])
* [[24. 11.]] - [[Lazar Vujaklija]], slikar (* [[1914]])
* [[30. 11.]] - [[Aleksandar I. Spasić]], prevodilac, novinar i urednik RTS (* [[1937]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - [[Đorđe Mano Zisi]], muzeolog (* [[1901]])
* [[10. 12.]] - [[Saša Božović]], učesnica NOB, književnica (* [[1912]])
* [[11. 12.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar, &quot;proljećar&quot; (* [[1926]].)
* [[15. 12.]] - [[Miloš I. Bandić]], književni kritičar (* [[1930]])
* [[17. 12.]] - Miodrag Batričević, direktor bg. hotela Mažestik
* [[18. 12.]] - [[Konrad Zuse]], pionir kompjutera (* [[1910]])
* [[23. 12.]] - [[Vladimir Popović (pjesnik)]], akademik HAZU (* [[1910]])
* 23. 12. - Zlatica Baltić, spikerka Radio Beograda (* [[1911]])
* [[25. 12.]] - [[Dean Martin]], pevač, glumac, zabavljač (* [[1917]])
* [[30. 12.]] - [[Bogoljub Petrović]], glumac (* [[1942]])

=== Kroz godinu ===
* [[Miloš Bajić (slikar)|Miloš Bajić]], slikar (* [[1915]])
* [[Ksenija Divjak]], slikarka (* [[1924]])
* [[Enes Čengić]], novinar (* [[1926]])
* [[Stevan Knežević]], slikar (* [[1940]])

== Nobelova nagrada za 1995. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: pionirski eksperimentalni doprinosi fizici [[lepton]]a i to [[Martin L. Perl]] (otkriće [[tauon|tau leptona]]) i [[Frederick Reines]] (detekcija [[Neutrino|neutrina]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Paul J. Crutzen]], [[Mario J. Molina]] i [[Frank Sherwood Rowland]] (rad u atmosferskoj hemiji, naročito stvaranje i razlaganje [[ozon]]a)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edward B. Lewis]], [[Christiane Nüsslein-Volhard]] i [[Eric F. Wieschaus]] (otkrića u vezi genetske kontrole ranog [[Embriogeneza|razvoja embriona]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Seamus Heaney]] (za dela lirske lepote i etičke dubine, koji uzdižu svakodnevna čuda i prošli život)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Joseph Rotblat]] i [[Pugwashke konferencije o znanosti i svjetskim poslovima]] (napori da se smanji uloga koju nuklearno oružje igra u međunarodnoj politici i, na duži rok, eliminacija takvog oružja)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert E. Lucas]] (razvoj i primena hipoteze [[racionalna očekivanja|racionalnih očekivanja]] čime je preobrazio makroekonomsku analizu i produbio naše razumevanje ekonomske politike)

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura/Spoljne veze ==
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/460/10.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (6)], časopis &quot;Vreme&quot;
* {{en}} ''Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington)'': [http://www.uta.edu/cpsees/yec-195.txt January-April '95], [http://www.uta.edu/cpsees/yec-295.txt May-August '95] &amp; [http://www.uta.edu/cpsees/yec-395.txt September-December 1995] (pokriva ex-Yu prostor).
* {{en}} [http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/ Vreme News Digest Agency]
* [http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-7.html Hronologija RSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120107071043/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-7.html |date=2012-01-07 }}

{{commonscat|1995}}

[[Kategorija:1995]]</text>
      <sha1>f99v6cda0tie5ccuc3l7d6zv1z7capy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kragujevac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7967</id>
    <revision>
      <id>41261064</id>
      <parentid>41261016</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T20:07:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/37.19.108.63|37.19.108.63]] ([[User talk:37.19.108.63|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23362" xml:space="preserve">{{Drugo značenje2|Kragujevac}}
{{Grad u Srbiji
| naziv = Kragujevac
| ime genitiv=Kragujevca
| slika = Kragujevac architecture.jpg
| opis_slike = Centar Kragujevca
| grb = Kragujevac city Coat of Arms.jpg
| opis_grba = Grb Kragujevca
| gradska_zastava = 
| opis_zastave = Zastava Kragujevca
| stara_imena = 
| površina = 835
| šira površina =
| stanovništvo = {{increase}} 150.835 &lt;ref name=&quot;Попис&quot;/&gt;''([[2011]])''
| aglomeracija = 179.417 &lt;ref name=&quot;Попис&quot;&gt;''Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011 – Starost i pol'' - Republički zavod za statistiku, Beograd, 2012. godina. ISBN 978-86-6161-028-8. [http://popis2011.stat.rs/?page_id=1234 Stanovnišptvo-starost i pol (podaci po naseljima) u Gradu Kragujevcu (str.358-365)], Pristupljeno 9. 4. 2013.&lt;/ref&gt; ''([[2011]])''
| gustina = 215
| opis gustine=šira zona/opština
| nadmorska_visina = 173
| prvi pomen = 
| dan_grada = 
| slava=
| pobratimi=
| pokrajina = [[centralna Srbija]]
| okrug = [[Šumadijski upravni okrug|Šumadijski okrug]]
| gšir = 44.014167
| gduž = 20.911667
| registarska_oznaka = KG
| pozivni_broj = 034
| poštanski_kod = 34000
| adresa = Trg slobode 3
| telefon = 336197
| faks = +38134336197
| veb-strana = [http://www.kragujevac.rs www.kragujevac.rs]
| elektronska_pošta = kragujevac.rs@gmail.com
| gradonačelnik = [[Radomir Nikolić]]
| stranka = [[Srpska napredna stranka]]
| stranke=
| formirana vlast=
| izbori=[[11. maj]] [[2008]].
}}
'''Kragujevac''' je sa 179.417 stanovnika na teritoriji Grada, prema [[popis stanovništva 2011. u Srbiji|popisu iz 2011]], i 150.835 u samom gradskom naselju &lt;ref name=&quot;Попис&quot;/&gt; četvrti grad po veličini u [[Srbija|Srbiji]] (ne računajući [[Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohiju]]), i sedište [[Šumadijski upravni okrug|Šumadijskog okruga]], a nalazi se oko 120 kilometara južno od [[Beograd]]a.

Kragujevac je značajan privredni, kulturni, obrazovni i zdravstveni centar [[Šumadija|Šumadije]], Pomoravlja i susednih regiona. Makroregionalni je centar za regione: [[Čačak|Čačka]], [[Kraljevo|Kraljeva]], [[Užice|Užica]], [[Jagodina|Jagodine]], [[Kruševac|Kruševca]], [[Smederevo|Smedereva]], [[Požarevac|Požarevca]] i severnog [[Kosovo i Metohija|Kosova]]. Do 1990. godine Kragujevac je bio 5. grad po razvijenosti u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] odmah posle slovenačkih gradova. Početkom 1990-ih godina grad postaje jedan od siromašnijih gradova u Srbiji. Danas je Kragujevac ponovo jedan od najjačih administrativnih, kulturnih, finansijskih, industrijskih i političkih centara u Srbiji.

Kragujevac je administrativno i politički organizovan kao grad sa pet gradskih opština:
* [[Opština Aerodrom|Aerodrom]]
* [[Opština Pivara|Pivara]]
* [[Opština Stanovo|Stanovo]]
* [[Opština Stari grad (Kragujevac)|Stari Grad]]
* [[Opština Stragari|Stragari]]

== Geografija ==
{{Glavni članak|Geografija Kragujevca}}

Grad Kragujevac se nalazi u centralnom delu [[Srbija|Srbije]], na stotinak kilometara južno od [[Beograd]]a. Kragujevac je podignut na obalama [[reka|reke]] [[Lepenica (pritoka Velike Morave)|Lepenice]], u [[kotlina|kotlini]] između krajnjih ogranaka [[Rudnik (planina)|Rudnika]], [[Crni vrh (Kragujevac)|Crnog vrha]] i [[Gledićke planine|Gledićkih planina]]. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 173 – 220 m, sa [[matematičko-geografski položaj|matematičko-geografskim položajem]] +44° 22' ; +20° 56'.

Područje grada prostire se na površini od 835 km², okružen obroncima planina [[Rudnik]] i [[Crni vrh (Kragujevac)|Crni Vrh]], a dolinom reke Lepenice otvoren je prema dolini Velike Morave.

Šumadiju karakteriše brežuljkasto - brdovito zemljište, blago zatalasano. Rudnik je najveća planina u Šumadiji sa najvišim vrhom od 1.132 m. Ovaj kraj ima razuđenu mrežu rečnih tokova, ali bez većih reka. Zbog nedostatka reka i ograničenih padavina za snabdevanje grada vodom izgrađene su veštačke akumulacije. Tako su nastala [[Grošničko jezero|Grošničko]], [[Gružansko jezero]] i [[Dulensko jezero]], kao i jezero u [[Šumaričko jezero|Šumaricama]]. Takođe veliki značaj ima i [[Bubanj (jezero)|Bubanj]]. Kragujevac ima razvijenu saobraćajnu infrastrukturu.

=== Klima ===
U Kragujevcu vlada [[umerenokontinentalna klima|umereno-kontinentalna klima]].
* [[Nadmorska visina]] 180 - 220m 
* Najhladniji mesec - januar -5 °C 
* Najtopliji mesec - jul +27 °C 
* Prosečna godišnja temperatura +11.5 °C 
* Najvlažniji mesec - decembar - vlažnost 79% 
* Najsuvlji mesec - septembar - vlažnost 39% 
* Prosečne godišnje padavine 550 l/m² 
* Dani sa temperaturom preko 25 °C - 92 
* Dani jako niske temperature (ispod nule) - 96 
* Broj dana pod snegom - 34 (najviše januar) 
* Najviše padavina - jun - prosek 83 l/m² 
* Najmanje padavina - februar - prosek 32 l/m² 
* Prosečan broj sunčanih sati - 5.5 h/dan 
* Najmanji broj sunčanih sati - decembar 2.1 h/dan 
* Najveći broj sunčanih sati - jun 8.8 h/dan

== Istorija ==

Pretpostavlja se da je '''Kragujevac''' kao naseljeno mesto postojao i pre [[Dinastija Nemanjić|Nemanjićke države]]. Kragujevac je prvi put spomenut u turskom popisnom defteru iz [[1476]]. godine kao &quot;Kragujfoča&quot;, bivši trg sa 32 kuće. Ime je dobio po ptici [[kraguj]] (vrsti jastreba) koja je u srednjem veku korišćena za lov, a danas zauzima počasno mesto na gradskom grbu.

Po mnogo čemu ovaj grad možemo nazvati „prvim u Srbiji“ – bio je prva prestonica moderne srpske države (1818-1841), u njemu su osnovane: [[1833]]/[[1835]]. prva gimnazija u [[Srbija|Srbiji]] kao i Licej, [[1838]], preteča [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], prvi sud ([[1820]]. godine), prvo pozorište („[[Knjaževsko-srpski teatar|Knjažesko – srbski teatar]]“ [[1835]]. godine), prve novine (“Novine srbske”), muzička formacija (“Knjažesko – srbska banda”), prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka… Posle viševekovne turske (tj. Austro-Ugarske [[1718]]-[[1739]].) vladavine grad je [[1815]]. godine oslobođen od Turaka, a 3 godine kasnije proglašen prestonicom novostvorene države. Tada počinje njegov brži razvoj, osnivanje institucija od nacionalnog značaja i masovnije doseljavanje stanovništva, a [[1853]]. godine, izlivanjem prvog topa u kragujevačkoj Topolivnici započinje industrijska proizvodnja u [[Srbija|Srbiji]]. Od tada je Kragujevac poznat kao industijski centar, pre svega značajan zbog proizvodnje oružja, a od sredine [[20. vek]]a i proizvodnje automobila. Krajem pretprošlog i početkom prošlog veka, Kragujevac je doživljavao kao i cela Kraljevina svoj uspon. Pored mnogih lepih događaja od velikog značaja za istoriju Srbije koji su se odigrali u Kragujevcu poput [[Sretenjski ustav|Sretenjskog ustava]] ili objave odredbi [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] ([[1878]].) po kome je [[Srbija]] postala samostalna država istorija grada beleži i ružne trenutke. Takav je bio i [[21. oktobar]] [[1941]]. godine kada je u Šumaricama streljano oko 7000 kragujevčana među kojima je bio i određen broj đaka i profesora. U znak sećanja na njih u Kragujevcu se svakog 21. oktobra održava “[[Veliki školski čas]]“. Spomenik V3 (peto tri) podseća na žrtve streljanih gimnazijalaca. (vidi [[Kragujevački oktobar]]). Za vreme Prvog svetskog rata, Kragujevac ponovo postaje prestonica, ali ovoga puta ratne Srbije (1914-1915). Nakon Drugog svetskog rata, Kragujevac se sve više razvija industrijski, započinje proizvodnja automobila i dolazi do još masovnijeg doseljavanja stanovništva.

== Administrativna podela ==
{{Glavni članak|Administrativno uređenje Grada Kragujevca}}
[[Datoteka:OpstineGradaKragujevca.png|thumb|left|Opštine Grada Kragujevca]]
Kragujevac je administrativno i politički od 2002. do 2008. godine bio organizovan kao grad sa pet gradskih opština: [[Gradska opština Aerodrom|Aerodrom]], [[Opština Pivara|Pivara]], [[Gradska opština Stanovo|Stanovo]], [[Opština Stari grad (Kragujevac)|Stari Grad]] i [[Opština Stragari|Stragari]].
Izmenama Statuta grada od 2008. godine &lt;ref&gt;[http://www.kragujevac.rs/templates/admin/plugins/odluke/upload/Sluzbeni%20list%20br.%203.pdf Službeni list grada Kragujevca 3/2008], Pristupljeno 9. 4. 2013.&lt;/ref&gt; ukinute su gradske opštine, ali je ostavljena mogućnost kasnijeg formiranja gradskih opština u članu 3. važećeg statuta grada&lt;ref&gt;[http://www.kragujevac.rs/templates/admin/plugins/odluke/upload/Statut.pdf Statut grada Kragujevca], Pristupljeno 9. 4. 2013.&lt;/ref&gt;.

== Demografija ==
{{Glavni članak|Demografija Kragujevca}}
Danas na teritoriji Grada Kragujevca živi 211.120 stanovnika, a u samom gradu Kragujevcu živi 180.252 stanovnika što ga čini četvrtim gradom po veličini u [[Srbija|Srbiji]] i nadregionalnim centrom nad opštinama: [[Čačak]], [[Kraljevo]], [[Jagodina]], [[Paraćin]], [[Gornji Milanovac]], [[Aranđelovac]], [[Trstenik]] i [[Kruševac]]. Veliki značaj za stalno doseljavanje stanovništva tokom 20. veka imala je činjenica da Kragujevac predstavlja jedan od najvećih industrijskih centara u zemlji, dok se danas u Kragujevac doseljavaju pretežno mladi ljudi koji studiraju na Kragujevačkom univerzitetu koji poseduje 11 fakulteta u gradu i u opštinama čiji je nadregionalni centar. Većinu stanovništva čine [[Srbi]], mada u gradu žive i pripadnici mnogih nacionalnih zajednica. Govori se srpskim jezikom ekavskog izgovora, u pisanju se paralelno upotrebljavaju ćirilica i latinica.

== Privreda ==
=== Industrija ===
U Kragujevcu je velika fabrika oružja i kamiona kao i velika [[fijat automobili Srbija|fabrika automobila]]. Grad Kragujevac danas spada među četiri najveća industrijska centra u [[Srbija|Srbiji]], s obzirom da je posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] postao najveći industrijski gigant na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]]. Ubrzo je otvorena prva i jedina fabrika automobila na Balkanu koja je privukla mnoge građane Srbije. Među ostalim industrijskim fabrikama u industrijskoj zoni u Kragujevcu, takođe se nalaze i fabrika 21. oktobar&lt;ref name=&quot;urlD. P. 21. OKTOBAR&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.21oktobar.rs/ |title=D. P. 21. oktobar}}&lt;/ref&gt; (firma koja proizvodi delove za automobile proizvedene u Zastavi), [[Filip Kljajić Fića|Filip Kljajić]] (firma za proizvodnju lanaca), Kazimir Veljković i [[Ratko Mitrović]] (Građevinska preduzeća), Crvena zvezda (Prehrambena industrija), 22 Decembar i DIORK (Tekstilna industrija).

Početak raspada SFRJ ostavio je težak uticaj na privredu grada. Većina velikih proizvodnih firmi našla se u teškoj krizi. Godine 2008. italijanski Fijat najavljuje preuzimanje najbitnije kragujevačke firme Zastave. Najavljena su velika ulaganja (oko milijardu evra), i proizvodnja od 300000 automobila godišnje. Opet ti planovi su odloženi usled svetske krize. Trenutno stanje u Fijatu je da počinju da se realizuju najave. Renoviraju se hale, podignuta je nova trafostanica, primljeno je puno novih radnik i krenula je dugo očekivana proizvodnja novog modela 500l. Takođe u grad dolaze i italijanski proizvođači opreme za automobile poput Manjeti Marelija, DŽonson kontrols i Sigit kontrol.

U pogonima „Filipa Kljajića“ jedno vreme veoma uspešno je poslovala firma Metal Sistemi. Opet poslednjih par godina i oni su takođe na ivici preživljavanja.

U Kragujevcu se nalazi uspešna firma Forma Ideale koja se bavi proizvodnjom nameštaja. NJen asortiman se izvozi u velikoj meri u okolne zemlje.
Beogradska firma Com Trade kupila je 2008. slovenačku firmu Hermes koja se bavi izradom softvera za brojne kupce širom sveta. Tako je pod okrilje Com Trade-a došao i Hermes-ov ogranak u Kragujevcu, sa oko 80 zaposlenih, i najavljeno je dupliranje broja zaposlenih .

=== Sajam ===

U gradu funkcioniše i gradsko sajmište - [[Šumadija sajam]] koje je smešteno u industrijskoj zoni ”Servis dva” gde je izgrađena jedna od tri planirane hale Gradskog sajmišta. Šumadija sajam opslužuje čitav prostor južno od Save i [[Dunav]]a i kao takav predstavlja jednu od važnijih institucija koje doprinose pozicioniranju Kragujevca kao regionalnog, komercijalnog i naravno sajamskog centra regije centralne Srbije. [[Šumadija]] sajam je ujedno i član ASJE- Asocijacije sajmova jugoistočne Evrope i zajedno sa Novosadskim, Beogradskim, Plovdivskim i Bukureškim sajmom, spada u red velikih sajmova.

=== Saobraćaj ===
{{Glavni članak|Saobraćaj u Kragujevcu}}

== Zdravstvo ==
Kragujevac je značajan centar zdravstva. U gradu funkcioniše više zdravstvenih ustanova koje po svom značaju i funkciji predstavljaju stub organizovanja zdravstvene zaštite u Srbiji. U zdravstvenim ustanovama Kragujevca i [[Klinički centar Kragujevac|Kliničkom centru Kragujevac]] zaposleno je preko 3.000 ljudi, od čega je preko 70% kvalifikovanih zdravstvenih radnika, oko 700 lekara, među kojima više od polovine specijalista i oko 50 doktora nauka. Ovaj kadrovski potencijal uključen je u nastavu [[Medicinski Fakultet Univerziteta u Kragujevcu|Medicinskog Fakulteta Univerziteta u Kragujevcu]] i naučno-istraživački rad.

== Obrazovanje ==
[[Prva kragujevačka gimnazija]] je osnovana daleke [[1833]]. godine kao prva gimnazija na teritoriji tadašnje Srbije. Zgrada u kojoj se danas nalazi je sagrađena [[1887]]. godine i predstavlja jednu od najlepših građevina u gradu.

[[Univerzitet u Kragujevcu]] osnovan je 21. maja 1976. godine.
Njegovi koreni sežu do prve polovine [[19. vek]]a, kada je [[1838]]. godine u ovom gradu osnovan &quot;LICEJ&quot;, kao prva najviša obrazovna institucija u Srbiji. Liceum Knjažestva serbskog je nastao [[1838]].godine pošto je pre toga prilikom svog boravka u Kragujevcu kod Knjaza Miloša Obrenovića, [[Vuk Stefanović Karadžić]] predlažio Knjazu da otvori stručnu školu, a zatim &quot;malo po malo&quot; Liceum, i na kraju Univerzitet.To je moglo biti ostvareno tek posle hatišerifa od [[1830]].godine kad [[Srbija]] dobija prvi priznati oblik svoje državnosti.

Osam godina kasnije osniva se &quot;Liceum Knjažestva srbskog&quot; preteča današnjih Univerziteta u Srbiji.
Iz Liceuma, tri godine kasnije premeštenog u [[Beograd]], osniva se [[1863]]. godine &quot;Velika škola&quot;, a 1905. i Beogradski Univerzitet. Preteče visokog školstva u Kragujevcu su bile Gimnazija, Vojnozanatska škola, Učiteljska škola i Licej.

== Kultura ==
U Gradu postoji više značajnih institucija od regionalnog, a neke i od nacionalnog značaja u oblasti kulture i umetničke delatnosti. Više njih nastavlja tradiciju prvih ustanova svoje vrste u modernoj Srbiji, kao što su [[Knjaževsko-srpski teatar]] (osnovan 1835.godine), Narodna biblioteka &quot;Vuk Karadžić&quot; (1866), Kulturno - umetničko društvo &quot;Abrašević&quot; (1904).

[[Narodni muzej Kragujevac]] ima odeljenja za arheologiju, etnografiju, istoriju Kragujevca i Šumadije i likovne umetnosti. U arheološkom odeljenju čuva se više od 10.000 inventarisanih i preko 100.000 predmeta studijskog materijala. LikovnЍ
1680
? zbirka raspolaže sa više od 1 000 umetničkih dela izuzetne vrednosti, posebno srpskog slikarstva.

[[Muzej &quot;Stara livnica&quot;]] lociran je u staroj livnici i prezentira vek i po razvoja industrije u Kragujevcu i Srbiji.
 
[http://www.arhivsumadija.org.rs Istorijski arhiv Šumadije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527093519/http://www.arhivsumadija.org.rs/ |date=2015-05-27 }} prikuplja i sređuje arhivsku građu sa područja sedam opština Šumadije i raspolaže sa više od 700 dužnih metara arhivske građe sa 780 registratura i stotinama hiljada originalnih istorijskih dokumenata.

Zavod zaštitu spomenika kulture brine o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara na širem području centralne Srbije.

U spomen na žrtve streljanja, od strane [[Vermaht]]a [[21. oktobra]] [[1941]]. godine, čitav prostor Šumarica je pretvoren u [[Spomen park &quot;21. oktobar&quot;]] u kome se, između ostalih, nalaze Spomenik streljanim đacima i profesorima, Spomenik bola i prkosa, Spomenik čistačima obuće, spomenik “Sto za jednog”, spomenik “Otpora i slobode”… Na ulazu u spomen park podignuta je impozantna zgrada spomen-muzeja “21. oktobar” u čijoj je arhitekturi naglašena simbolika kragujevačke tragedije.

O prezentaciji i afirmaciji filmske umetnosti brine preduzeće &quot;Šumadija film&quot;. Amatersko stvaralaštvo šire i neguju Kulturno - umetničko društvo &quot;Abrašević&quot;, Univerzitetsko kulturno - umetničko društvo &quot;Svetozar Marković&quot;, Omladinsko kulturno - umetničko društvo &quot;Zastava&quot;, Dom omladine, Književni klub &quot;Katarina Bogdanović&quot;.

Osnovni nosilac izdavačke delatnosti u Kragujevcu je preduzeće &quot;Nova Svetlost&quot;, koje sem izdavanja knjiga izdaje i časopis za književnost, umetnost, kulturu i društvena pitanja &quot;Koraci&quot; i jedinstveni časopis za dečje umetničko stvaralaštvo &quot;Dečje iskre&quot;. Izdavaštvom se bave i druge ustanove, organizacije i institucije u kulturi.

U Kragujevcu se organizuje i više kulturnih manifestacija, od kojih su najznačajnije Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije po tekstovima domaćih autora &quot;JoakimFest&quot;, Međunarodni pozorišni festival malih scena &quot;JoakimInterFest&quot;, &quot;OKTOH&quot;, Međunarodni salon antiratne karikature &quot;Kragujevac&quot;, Međunarodni festival kamernih horova, Internacionalna škola harmonike i druge.

== Manifestacije ==
Od kulturnih manifestacija koje imaju poseban značaj a održavaju se u Kragujevcu najpoznatiji su: 
* ARSENAL fest
*Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije po tekstovima domaćih autora, [[Joakimfest]]
* Međunarodni pozorišni festival malih scena, [[JoakimInterFest]]
* Međunarodni DŽez festival OFF
* Međunarodni muzički festival OKTOH
* Međunarodni festival antiratne karikature Kragujevac
* Međunarodni festival kamernih horova
* Međunarodni lutkarski festival &quot;Zlatna iskra&quot;
* Pozorišni susreti gimnazija Srbije
* [[Narodni muzej Kragujevac]]
* [[Amidžin konak]]
* [[Akvarijum Kragujevac]]
* [[Stara crkva (Kragujevac)]]
* [[Stara skupština]]
* [[Muzej &quot;Stara livnica&quot;]]
* [[Spomen park &quot;21. oktobar&quot;]]
* [[Spomenik palim Šumadincima]]
* [[Nova crkva (Kragujevac)]]

=== Galerije ===
* Umetnička galerija Narodnog muzeja
* Moderna galerija Narodnog muzeja
* Galerija akvarela
* Galerija SKC
* Galerija Narodne Biblioteke &quot;Vuk Karadžić&quot;
* Galerija Joakim, [[Knjaževsko-srpski teatar]]
* Gradska dvorana Šumadija
* Bioskop Pionir
* Velika scena SKC
* [[Prirodno-matematički Fakultet Univerziteta u Kragujevcu]]
* Kutija šibica
* Svečana sala Prve kragujevačke gimnazije
* Dom omladine

== Mediji ==
=== Televizijske stanice ===
* RTS, dopisništvo Kragujevac
* RTV &quot;Kragujevac&quot;
* RTV &quot;Kanal 9&quot;

=== Radio stanice ===
* Radio Bravo
* Radio 34
* Radio Kragujevac
* Radio 9
* Radio Bis
* Radio Stari Grad
* Radio Zlatousti
* Radio Centar 98.7

=== Štampa ===
* dnevne novine &quot;Šumadija press&quot; ([http://sumadijapress.co.rs/ sumadijapress.co.rs])
* nedeljnik &quot;Kragujevačke&quot;
* nedeljnik &quot;Svetlost&quot;

== Sajam ==
U gradu funkcioniše i gradsko sajmište - [[Šumadija sajam]] koje je smešteno u industrijskoj zoni ”Servis dva” gde je izgrađena jedna od tri planirane hale Gradskog sajmišta. Šumadija sajam opslužuje čitav prostor južno od Save i [[Dunava]] i kao takav predstavlja jednu od važnijih institucija koje doprinose pozicioniranju Kragujevca kao regionalnog, komercijalnog i naravno sajamskog centra regije centralne Srbije. [[Šumadija]] sajam je ujedno i član ASJE- Asocijacije sajmova jugoistočne Evrope i zajedno sa Novosadskim, Beogradskim, Plovdivskim i Bukureškim sajmom, spada u red velikih sajmova.

== Gradovi pobratimi ==
* '''[[Suresnes]]''', [[Francuska]] (1967)
* '''[[Piteşti]]''', [[Rumunija]] (1971)
* '''[[Bydgoszcz]]''', [[Poljska]] (1971)
* '''[[Bielsko-Biała]]''', [[Poljska]] (2002)
* '''[[Ohrid]]''', [[Makedonija]] (2002)
* '''[[Springfield (Ohio)]]''', [[SAD]] (2002)
* '''[[Ingolstadt]]''', [[Nemačka]] (2003)
* '''[[Reggio Emilia]]''', [[Italija]] (2004)
* '''[[Mogiljev]]''', [[Belorusija]] (2006)

== Poznati Kragujevčani ==
&lt;div style=&quot;height: 180px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;&quot;&gt;
{{div col|cols = 4}}
* [[Tomislav Nikolić]], predsednik Republike Srbije
* [[Predrag &quot;Cune&quot; Gojković]], poznati pevač narodne muzike
* [[Vasilija Radojčić]], poznata pevačica narodne muzike
* [[Dragomir Bojanić - Gidra]], poznati glumac
* [[Darko Živanović]], atletičar
* [[prof.dr.Veroljub Dugalić]], generalni sekretar Udruženja banaka Srbije
* [[Gorica Popović]], poznata glumica
* [[Vojvoda Radomir Putnik]], poznati srpski vojvoda
* [[Aleksandar Stojanović]], poznati bivši fudbaler Crvene Zvezde i fudbalski menadžer
* [[Predrag Spasić]], poznati bivši fudbaler 
* [[Biljana Topić]], atletičarka
* [[Milena Ćeranić]], pevačica 
* [[Raško Katić]], košarkaš
* [[Radoje Domanović]], pisac i književnik
* [[Predrag Đorđević]], poznati bivši fudbaler
* [[Miloš Srejović]], atletičar 
* [[Danko Lazović]], poznati fudbaler
* [[Katarina Bulatović]], poznata rukometašica
* [[Milovan Ilić - &quot;Minimaks&quot;]], poznati novinar i tv voditelj Maksovizije
* [[Vladimir &quot;Vlada&quot; Jevtić]], streljaštvo
* [[Marija Šerifović]], poznata pevačica pobednica eurosonga
* [[Vladimir &quot;Vlada&quot; Luković]], atletičar i sportski radnik
* [[Milivoje &quot;Lija&quot; Obrenović]], poznati karikaturista
* [[Dušan Milošević]], atletičar
* [[Vesna Despotović]], poznata košarkašica
* [[Mirko Puzović]], poznati jugoslovenski bokser, višestruki prvak Jugoslavije i osvajač olimpijske medalje
* [[Slavoljub Sorgić]], poznati jugoslovenski bokser i trener
* [[Jovana Risović]], rukometašica
* [[Nevena Ignjatović]], skijašica
* [[Vidan Bojović]], poznati igrač Futsala
* [[Dragiša Nedović]], poznati tekstopisac i kompozitor narodne muzike
* [[Slobodan Čendić]], fudbalski trener
* [[Nikola Lončar]], poznati košarkaš
* [[Čovek bez sluha]], poznati kragujevački punk bend
* [[Nadica Marjanović]], manekenka i foto model
* [[Andreja Milutinović]], košarkaš
* [[Marija Šestak - Martinović]], atletičarka
* [[Luka Milivojević]], poznati fudbaler
* [[Marijana Veljović]], međunarodni teniski sudija
{{div col end}}
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Opština Aerodrom]] 
* [[Opština Pivara]] 
* [[Opština Stanovo]] 
* [[Stari Grad (Kragujevac)|Opština Stari grad]] 
* [[Opština Stragari]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kragujevac}}
{{portal|Srbija}}
* [http://www.kragujevac.rs Zvanična prezentacija Grada Kragujevca]
* [http://prestonica.rs Portal Prestonica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141218012859/http://prestonica.rs/ |date=2014-12-18 }}
* [http://www.kragujevac.org.rs kragujevac.org.rs] 
* [http://www.kg.ac.rs kg.ac.rs] 
* [http://www.scpark.rs scpark.rs] 
* [http://www.joakimvujic.com Knjaževsko-srpski teatar] 
* [http://www.nmkg.co.rs Narodni muzej Kragujevac]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 
* [http://www.gradkragujevac.com Najveći portal Grada Kragujevca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100416045309/http://www.gradkragujevac.com/ |date=2010-04-16 }}

{{Gradovi u Srbiji}}
{{Istorijske prestonice Srbije}}

[[Kategorija:Prestonice Srbije]]
[[Kategorija:Kragujevac| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Šumadijski upravni okrug]]</text>
      <sha1>94go6jnjocax96wkoe0yj5syz1g7nca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Imotski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12703</id>
    <revision>
      <id>41261049</id>
      <parentid>41220685</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T15:02:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>85.94.135.212</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Geografija */  IM. bekija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3970" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime = Imotski
| slika = County Hall Imotski.JPG
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = CoA of imotski.png
| županija = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] 
| broj stanovnika =  10.213
| poštanski broj = 21260 
| pozivni broj = 
| registarska oznaka = 
| gradonačelnik = Ante Đuzel 
| z. širina = 43.45 
| z. dužina = 17.22 
}}
'''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Geografija ==
Imotska krajina smjestila se iza planine [[Biokovo]], na tromeđi [[BiH|Bosne i Hercegovine]] sa [[Dalmacija|Dalmacijom]]. Zauzima prostor od oko 600 km 2 . Sa sjeveroistoka omeđena je bosansko - hercegovačkom granicom, na jugu je [[makarska|makarskim]] primorjem, a sa sjeverozapada [[sinj]]sko-[[omiš]]kim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara ([[Imotsko polje]]) do 440 metara (grad Imotski). Prostor [[Imotska krajina|Imotske krajine]] možemo podijeliti u tri prirodne cjeline: kraško područje uz obod polja, te prostrane kraške površine i uvale na širem prostoru - imotsko polje, kao veliko tektonsko ulegnuće, te planinski masiv Biokovo. Imotski i Imotska krajina imaju blagu sredozemnu klimu. [[Imotska bekija]]

== Naseljena mjesta ==
[[Donji Vinjani]], [[Glavina Donja]], [[Glavina Gornja]], [[Gornji Vinjani]], Imotski, [[Jažići]], [[Medvidovića Draga]], Rašići i  Živanovići.

== Povijest ==
== Administracija i politika ==
== Demografija ==
== Kultura i sport==
Sportski klubovi Imotskog :
* [[NK Imotski]]
* [[Boćanje|Boćarski]] klub Berinovac
* [[KK Imotski|Košarkaški klub &quot;Imotski&quot;]]
* [[Ronjenje|Ronilački]] klub &quot;Crveno jezero&quot;
* [[Kuglanje|Kuglački]] klub Imotski
* [[Tae kwon do]] klub Imotski

Sportski turniri i druga natjecanja:
* Nogometni turnir &quot;Ante Bruno Bušić&quot;
* [[Utrka konobara Dalmatinske zagore]]
 
Kultura:
* Hrvatski puhački orkestar - Gradska glazba Imotski 
* Mandolina Imota
* Mandolinski orkestar
* Botterijevi vitraji u Imotskom
* Zvonko Madunić : Križni put
* KUD Seljačka sloga - Vinjani

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
Osnovna škola &quot;Stjepan Radić&quot; i 
osnovna glazbena škola &quot;fra Ivan Glibotić&quot;

=== Srednje škole ===
* Obrtničko - industrijska škola Imotski
* Tehnička škola Imotski
* Ekonomska škola Imotski
* Gimnazija &quot;dr. Mate Ujevića&quot; Imotski

== Znamenitosti ==
* [[Crveno jezero]]
* [[Modro jezero]]

== Korisne informacije ==

== Slavni ljudi ==
* [[Ivan Buljan]], poznati bivši nogometaš
* [[Zvonimir Boban]], poznati bivši nogometaš
* Vladimir &quot;Vlado&quot; Gotovac, hrvatski književnik i liberalni političar
* [[Antun Vrdoljak]], bivši predsjednik HOO i filmski producent
* [[Ivan Gudelj]], poznati hrvatski nogometaš
* [[Ksenija Urličić]], poznata jugoslovenska i hrvatska novinarka spikerica,glumica i televizijska voditeljica na HRT-u.
* [[Vedran Mlikota]], glumac
* [[Slaven Žužul]], privrednik i predsjednik RNK Splita
* [[Mate Ujević]], hrvatski pjesnik i enciklopedist 
* [[Ante Babaja]], hrvatski filmski redatelj i scenarist
* [[Edita Karađole]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
* [[Tomislav Jonjić]], hrvatski odvjetnik, diplomat, publicist i povjesničar
* [[Silvija Talaja]], hrvatska tenisačica
*Neda Ukraden, Pop pjevačica

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Imotski}}
* [http://www.imotskiportal.com Najbolji i najposjećeniji imotski portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180805054341/http://imotskiportal.com/ |date=2018-08-05 }}
* [http://www.imotski.hr Službena stranica grada Imotskog]
* [http://www.imotskenovine.hr Imotske novine]
* [http://www.radioimotski.hr Radio Imotski]
* [http://www.ganga.hr Ganga]
* [http://www.imota.info Prvi Imotski portal]
* [http://www.imotski.net Imotski.net]

{{Hrvatski gradovi}}
{{Splitsko-dalmatinska županija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Imotski| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>1lc3t5ya6wftqdzecvkjbz8v24e30pf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261063</id>
      <parentid>41261049</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T20:01:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/85.94.135.212|85.94.135.212]] ([[User talk:85.94.135.212|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3951" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime = Imotski
| slika = County Hall Imotski.JPG
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = CoA of imotski.png
| županija = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] 
| broj stanovnika =  10.213
| poštanski broj = 21260 
| pozivni broj = 
| registarska oznaka = 
| gradonačelnik = Ante Đuzel 
| z. širina = 43.45 
| z. dužina = 17.22 
}}
'''Imotski''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji administrativno pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Geografija ==
Imotska krajina smjestila se iza planine [[Biokovo]], na tromeđi [[BiH|Bosne i Hercegovine]] sa [[Dalmacija|Dalmacijom]]. Zauzima prostor od oko 600 km 2 . Sa sjeveroistoka omeđena je bosansko - hercegovačkom granicom, na jugu je [[makarska|makarskim]] primorjem, a sa sjeverozapada [[sinj]]sko-[[omiš]]kim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara ([[Imotsko polje]]) do 440 metara (grad Imotski). Prostor [[Imotska krajina|Imotske krajine]] možemo podijeliti u tri prirodne cjeline: kraško područje uz obod polja, te prostrane kraške površine i uvale na širem prostoru - imotsko polje, kao veliko tektonsko ulegnuće, te planinski masiv Biokovo. Imotski i Imotska krajina imaju blagu sredozemnu klimu.

== Naseljena mjesta ==
[[Donji Vinjani]], [[Glavina Donja]], [[Glavina Gornja]], [[Gornji Vinjani]], Imotski, [[Jažići]], [[Medvidovića Draga]], Rašići i  Živanovići.

== Povijest ==
== Administracija i politika ==
== Demografija ==
== Kultura i sport==
Sportski klubovi Imotskog :
* [[NK Imotski]]
* [[Boćanje|Boćarski]] klub Berinovac
* [[KK Imotski|Košarkaški klub &quot;Imotski&quot;]]
* [[Ronjenje|Ronilački]] klub &quot;Crveno jezero&quot;
* [[Kuglanje|Kuglački]] klub Imotski
* [[Tae kwon do]] klub Imotski

Sportski turniri i druga natjecanja:
* Nogometni turnir &quot;Ante Bruno Bušić&quot;
* [[Utrka konobara Dalmatinske zagore]]
 
Kultura:
* Hrvatski puhački orkestar - Gradska glazba Imotski 
* Mandolina Imota
* Mandolinski orkestar
* Botterijevi vitraji u Imotskom
* Zvonko Madunić : Križni put
* KUD Seljačka sloga - Vinjani

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
Osnovna škola &quot;Stjepan Radić&quot; i 
osnovna glazbena škola &quot;fra Ivan Glibotić&quot;

=== Srednje škole ===
* Obrtničko - industrijska škola Imotski
* Tehnička škola Imotski
* Ekonomska škola Imotski
* Gimnazija &quot;dr. Mate Ujevića&quot; Imotski

== Znamenitosti ==
* [[Crveno jezero]]
* [[Modro jezero]]

== Korisne informacije ==

== Slavni ljudi ==
* [[Ivan Buljan]], poznati bivši nogometaš
* [[Zvonimir Boban]], poznati bivši nogometaš
* Vladimir &quot;Vlado&quot; Gotovac, hrvatski književnik i liberalni političar
* [[Antun Vrdoljak]], bivši predsjednik HOO i filmski producent
* [[Ivan Gudelj]], poznati hrvatski nogometaš
* [[Ksenija Urličić]], poznata jugoslovenska i hrvatska novinarka spikerica,glumica i televizijska voditeljica na HRT-u.
* [[Vedran Mlikota]], glumac
* [[Slaven Žužul]], privrednik i predsjednik RNK Splita
* [[Mate Ujević]], hrvatski pjesnik i enciklopedist 
* [[Ante Babaja]], hrvatski filmski redatelj i scenarist
* [[Edita Karađole]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
* [[Tomislav Jonjić]], hrvatski odvjetnik, diplomat, publicist i povjesničar
* [[Silvija Talaja]], hrvatska tenisačica
*Neda Ukraden, Pop pjevačica

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Imotski}}
* [http://www.imotskiportal.com Najbolji i najposjećeniji imotski portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180805054341/http://imotskiportal.com/ |date=2018-08-05 }}
* [http://www.imotski.hr Službena stranica grada Imotskog]
* [http://www.imotskenovine.hr Imotske novine]
* [http://www.radioimotski.hr Radio Imotski]
* [http://www.ganga.hr Ganga]
* [http://www.imota.info Prvi Imotski portal]
* [http://www.imotski.net Imotski.net]

{{Hrvatski gradovi}}
{{Splitsko-dalmatinska županija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Imotski| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>jkedda5un793hfay232com8sxet2oef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite book</title>
    <ns>10</ns>
    <id>15339</id>
    <revision>
      <id>41261093</id>
      <parentid>41034588</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:33:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Category:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5207" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=book

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Other={{{others|}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{title|}}}
|TransTitle={{{trans_chapter|}}}
|TransItalic={{{trans_title|}}}
|IncludedWorkTitle={{{chapter|{{{contribution|{{{section|}}}}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|}}}
       |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|}}}}}
       |{{{url|}}}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|{{{sectionurl|}}}}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
      |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
      |{{{at|}}}}}
    }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{series|{{{version|}}}}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{access-date|}}}{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>i7slcdzkrs7e145wnflpqqpf4ezvlz4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261096</id>
      <parentid>41261093</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:38:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao u validne: trans-title, trans-chapter, access-date, archive-date, archive-url, website.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5350" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=book

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Other={{{others|}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{title|}}}
|TransTitle={{{trans_chapter|{{{trans-chapter}}}}}}
|TransItalic={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
|IncludedWorkTitle={{{chapter|{{{contribution|{{{section|}}}}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
       |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}}}
       |{{{url|}}}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|{{{sectionurl|}}}}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|{{{pristupdatum|}}}}}}}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
      |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
      |{{{at|}}}}}
    }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{series|{{{version|}}}}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5y9vxllg49966dk0q4lab4bijpkeclo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261097</id>
      <parentid>41261096</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:38:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5351" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=book

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Other={{{others|}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{title|}}}
|TransTitle={{{trans_chapter|{{{trans-chapter|}}}}}}
|TransItalic={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
|IncludedWorkTitle={{{chapter|{{{contribution|{{{section|}}}}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
       |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}}}
       |{{{url|}}}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|{{{sectionurl|}}}}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|{{{pristupdatum|}}}}}}}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
      |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
      |{{{at|}}}}}
    }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{series|{{{version|}}}}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kdqzztib568p3x1q2pp1ny5typybtak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite web</title>
    <ns>10</ns>
    <id>15864</id>
    <revision>
      <id>41261085</id>
      <parentid>28926618</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:17:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao u validne: trans-title, access-date, archive-date, archive-url, website.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5334" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Citation/core
|Citation class=web

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|{{{autor|}}}}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{work|{{{naslov|}}}}}}
|IncludedWorkTitle={{
  #if:{{{title|}}}
  |{{{title}}}
  |{{
    #if:{{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
    |
    |{{citation error|nocat={{{template doc demo|}}}|no &lt;code&gt;&amp;#124;title&amp;#61;&lt;/code&gt; specified|Cite web}}
    }}
  }}
|TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|IncludedWorkURL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
       |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}}}
       |{{{url|}}}
     }}
|AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|{{{pristupdatum|}}}}}}}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
      |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
      |{{{at|}}}}}
    }}

|Series={{{series|{{{version|}}}}}}

|Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessed|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5z0kxb4jgzpfo8xc8e8g5zgr5af5yu3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261090</id>
      <parentid>41261085</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:27:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5333" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Citation/core
|Citation class=web

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|{{{autor|}}}}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{work|{{{naslov|}}}}}}
|IncludedWorkTitle={{
  #if:{{{title|}}}
  |{{{title}}}
  |{{
    #if:{{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
    |
    |{{citation error|nocat={{{template doc demo|}}}|no &lt;code&gt;&amp;#124;title&amp;#61;&lt;/code&gt; specified|Cite web}}
    }}
  }}
|TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|IncludedWorkURL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
       |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}}}
       |{{{url|}}}
     }}
|AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|{{{pristupdatum|}}}}}}}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
      |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
      |{{{at|}}}}}
    }}

|Series={{{series|{{{version|}}}}}}

|Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessed|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>e9z0o6uyy02ex7fnindezgz966kya8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslovenska vojska u otadžbini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20125</id>
    <revision>
      <id>41261035</id>
      <parentid>41252885</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:36:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.163.41</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36710" xml:space="preserve">:''Ovaj članak se odnosi na paravojnu formaciju iz drugog svjetskog rata. Za ostale četničke formacije i širi kontekst v. [[Četnici]]''
{{Paravojna organizacija
| ime                  = Jugoslavenska vojska u otadžbini
| logotip              = Naval Ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| opis                 = Zastava Kraljevine Jugoslavije koju su četnici koristili
| aktivnost            = [[1942|1942.]] - [[1945|1945.]]
| vođa                 = [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]
| motivi               = Uspostava [[velika Srbija|velike Srbije]] unutar obnovljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]
| područje             = Okupirana [[Jugoslavija]]
| ideologija           = [[Srpski nacionalizam]]
| aktivnosti           = Aktivna borba protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]], izbjegavanje sukoba sa [[Wehrmacht|Nijemcima]], [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja sa Italijanima]]
| napadi               = [[Ustanak u Srbiji 1941.]]&lt;br /&gt; [[Operacija Užice|Gušenje ustanka u Srbiji]]&lt;br /&gt; [[Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori 1942.|Gušenje ustanka u Crnoj Gori]]&lt;br /&gt;[[pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|&quot;Čišćenje&quot; muslimana 1943.]]&lt;br /&gt; [[Bitka na Neretvi]]&lt;br /&gt;[[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|Ofanziva u istočnoj Bosni 1943.]]&lt;br /&gt; [[Desant na Drvar]]&lt;br /&gt; [[Bitka za Srbiju 1944.]]&lt;br /&gt; [[Povlačenje kolaboracionista sa Nemcima|Povlačenje sa Nemcima]]&lt;br /&gt; [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva u istočnoj Bosni 1944.]]&lt;br /&gt; [[Bitka na Zelengori]]
| status               = Do [[1943]]. dio [[Savezničke sile|savezničke]] koalicije, mada neke jedinice od početka sarađuju sa [[Sile Osovine|Osovinom]]
| članstvo             = 
| političko krilo      = [[Četnici|Ravnogorski četnički pokret]]
}}
'''Jugoslovenska vojska u otadžbini''' (skraćeno '''JVO'''&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_22.htm&lt;/ref&gt; ili '''JVuO''') je bila zasnovana vojna formacija pod zapovjedništvom [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]], oformljena povezivanjem [[Četnici u drugom svjetskom ratu|četničkih jedinica diljem okupirane Jugoslavije]]. Nastala je ukazom kralja Petra II [[10. 6.|10. juna]] [[1942]]. godine,&lt;ref&gt;Ukaz Vrhovnog komandanta kralja Petra II broj 661&lt;/ref&gt; a raspuštena ukazom od [[29. 8.|29. avgusta]] [[1944]]. godine.&lt;ref&gt;Ukaz Vrhovnog komandanta kralja Petra II broj 881&lt;/ref&gt;

Jugoslovenska vojska u otadžbini je osnovana kao pro-srpska [[monarhizam|rojalistička]] gerilska organizacija u svrhu borbe protiv okupatorskih snaga [[Sile Osovine|Osovine]]. Prve [[Četnici|četničke]] odrede su na [[Ravna gora (visoravan)|Ravnoj Gori]] maja [[1941]]. organizovali vojnici i oficiri koji su izbegli zarobljavanje, i neki pripadnici predratnog četničkog pokreta. U novembru [[1941]]. vlada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u izbeglištvu dala je legitimitet grupi četnika pod vodstvom pukovnika [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], koji je u januaru [[1942]]. postavljen i za ministra u vladi. Vlada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u izbeglištvu bila je podržana od [[Savezničke sile|Saveznika]], te su četnici [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] formalno postali deo savezničke koalicije. Vojske [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] sa četnicima su uspostavile zvanične odnose. 

JvuO je delovala poput zavereničke organizacije. Iako su mnogi četnici bili [[Legalizovani četnici|legalizovani kod okupatora]], oni su istovremeno održavali veze sa generalom Mihailovićem, primali od njega naređenja i podnosili mu izveštaje.&lt;ref&gt;Prof. dr. Miodrag Zečević: Dokumenta sa suđenja Draži Mihailoviću [http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf]&lt;/ref&gt; 

I pored savezničke podrške, otpor Osovini u je jako opao, a mnogi delovi JVuO su počeli [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|surađivati sa osovinskim snagama]] protiv rivalske [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. Prema podacima samog [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], sredinom [[1942]]. je među četnicima u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] bilo 12.240 »[[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|antikomunističkih dobrovoljaca]]« u službi fašističke Italije.&lt;ref&gt;NOB u Dalmaciji, 3, 402.&lt;/ref&gt; Nakon niza upozorenja tokom [[1943]], [[Savezničke sile|Saveznici]] su u decembru [[1943]]. doneli odluku o raskidu saradnje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm Elisabeth BARKER: BRITANSKA POLITIKA NA BALKANU U DRUGOM SVJETSKOM RATU], Globus, Zagreb 1979&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Winston Churchill: The Second World War. [5], Closing the ring, New York, Bantam Books, 1962&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/1.htm Fitzroy Maclean: RAT NA BALKANU], Stvarnost, Zagreb 1964&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945], Zagreb 1979&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/5.htm F.W.D. Dikin: BOJOVNA PLANINA], Nolit, Beograd 1973&lt;/ref&gt; Izbeglička vlada u kojoj je [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] bio ministar raspuštena je maja [[1944]], a [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]] je ukinuo njegov štab u avgustu [[1944]]. i u septembru pozvao sve pripadnike da se priključe [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;prekoBBC&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/Позив_краља_Петра_II_на_приступање_Народноослободилачкој_војсци_Југославије Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

[[1944]]. godine Mihailović otkazuje poslušnost jugoslovenskom kralju Petru koji naređuje stavljanje JVuO pod komandu [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]], a tokom savezničke bitke [[Bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju 1944.]] se bori na strani [[Wehrmacht]]a. Nakon povlačenja Nemaca, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] ubrzo uspjeva poraziti ostatke Jugoslovenske vojske u otadžbini [[1945]]. godine.

== Nastanak ==
{{main|Četnici u drugom svjetskom ratu}}
[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|thumb|Četnička zastava]]
Nakon njemačkog napada na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i [[aprilski rat|kratkotrajnog rata]], [[Jugoslovenska vojska|Kraljevska jugoslavenska vojska]] je bila razbijena i poražena. Jugoslavenski pukovnik [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] i grupa njegovih vojnika i oficira su se povukli na [[Ravna Gora (Srbija)|Ravnu Goru]] u [[Srbija|Srbiji]] te ondje [[13. 5.|13. maja]] 1941. utemeljili ''Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske'', kao snagu odanu [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslovenskoj kraljevskoj]] [[Jugoslovenska vlada u izbeglištvu|vladi u izbeglištvu]]. Cilj organizacije je bio pripremiti narod na ustanak i otpor okupatorima.

Četnički pokret se u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (Dalmaciji, Lici i Hercegovini kao i u delu Bosne) razvijao u posebnim okolnostima, odnosno ne nastaje inicijativom ravnogorskog štaba, već ga organiziraju talijanski štabovi kao formacijski potčinjene jedinice [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]].&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici u Hrvatskoj nastaju izdvajanjem iz [[Ustanak u NDH|ustaničkih snaga]], da bi od samog početka, od Talijana bili naoružavani, opremljeni, hranjeni, plaćani i korišteni.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt; Deklarativno su ove jedinice bile pod komandom Vrhovne komande JVuO na čelu sa [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubom Mihailovićem]], iako su mnoge od njih bile direktno podređene italijanskoj komandi, kao &quot;[[Dobrovoljačka antikomunistička milicija]]&quot;. 

{{citiranje|Udeo ovih ličnosti (četnika) u saradnji za naše ciljeve omogućio je da se proširi i produbi već postojeća obaveštajno-politička organizacija... bilo je mogućno — preko njih — da se utvrde kontakti sa generalom Dražom Mihailovićem, rukovodiocem preostalih jugoslovenskih snaga i četničko-nacionalističkih formacija koje je London nameravao da gurne protiv nas stvaranjem gerile, čiji je razvoj mogao poprimiti velike razmere i primorati nas na angažovanje značajnih snaga i sredstava.&lt;ref&gt;IZVEŠTAJ KOMANDE 6. ARMIJSKOG KORPUSA OD 17. JANUARA 1942. KOMANDI 2. ARMIJE O KONTAKTIMA S RUKOVODIOCIMA ČETNIČKIH FORMACIJA [http://znaci.net/00001/4_13_1.htm]&lt;/ref&gt;|Izveštaj komande italijanskog 6. armijskog korpusa od 17. januara 1942.}}

Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH tokom aprila, maja i juna 1942. Prvi je sporazum sa NDH potpisao [[Uroš Drenović]] u ime svog odreda [[27. 4.|27. aprila]] 1942. Zatim su slične sporazume potpisali [[Lazo Tešanović]], [[Rade Radić]], [[Savo Božić]], [[Cvijetin Todić]], [[Radivoje Kerović]] i drugi. 

Radi koordinacije, obrazovan je Glavni štab bosanskih četničkih odreda na čelu sa Radom Radićem. Ovi odredi s početka nisu bili u odnosu neposredne subordinacije Mihailovićem, ali su ga priznavali za komandanta. Tokom druge polovine 1942. Mihailović uspostavlja neposredniju kontrolu nad bosanskim četnicima preko svog &quot;delegata Vrhovne komande za zapadnu Bosnu&quot;, kapetana Bore Mitranovića i žandarmerijskog majora Slavoljuba Vranješevića.

== Brojno stanje ==

Britanska [[SOE]] je oktobra [[1943]]. snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] procenila na oko 180.000 naoružanih boraca, a [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] na oko 20.000.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm Elizabet Barker: BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU], Delo, Ljubljana-Zagreb 1978, strana 165&lt;/ref&gt;

Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] procenila je [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u decembru [[1943]]. na 31 hiljadu ljudi (Slovenija 500, severna Dalmacija i Lika 2.000, zapadna Bosna 1.500, istočna Bosna 3.000, Hercegovina 3.000, Crna Gora 5.000, jugozapadna Srbija 2.500, severozapadna Srbija 3.000, srednja Srbija 3.000, Kopaonika 1.500, jugoistočna Srbija 3-4.000 i severoistočna Srbija oko 2.000)&lt;ref&gt;{{jez-en|United States National Archives,}} Mikrofilm br. T-501. Dokumenti nemačkih feldkomandi i Armijske grupe F. Rolna 189, snimak 262&lt;/ref&gt;. U julu 1944. Nemci su procenjivali [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u Srbiji na 25.000 (severozapadna Srbija 2.500; jugozapadna Srbija 3.000; jugoistočna Srbija 1.500; severoistočna Srbija 5.500 i srednja Srbija 12.500).&lt;ref&gt;{{jez-en|United States National Archives,}} Mikrofilm br. T-501. Dokumenti nemačkih feldkomandi, pozadinska područja, okupirane teritorije i drugo. Rolna 253, snimak 355&lt;/ref&gt;

== Delovanje ==

Mihailović je vodio politiku da treba štedeti snage. U svom programu poslatom emigrantskoj vladi septembra 1941, piše:
{{citat|&quot;Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (dokumenti četničkog pokreta), knj. 1], dokument broj 6&lt;/ref&gt;}}

[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je u novembru [[1941]]. obećala punu podršku [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]], pod uslovom da postigne sporazum sa &quot;drugim elementima otpora&quot;. Nakon početnog učešća u ustanku, [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je već 1941. smatrao da su oružane akcije protiv okupatora bez izgleda na uspeh, da mogu izazvati represalije, da su stoga štetne, pa ih treba izbegavati.&lt;ref&gt;Zapisnik kapetana Matla sa sastanka sa srpskim generalštabnim pukovnikom Dražom Mihailovićem 11. novembra 1941, [http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (dokumenti četničkog pokreta), knj. 1], str. 871-878&lt;/ref&gt; Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao &quot;'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''&quot; u magazinu &quot;[[Time]]&quot; 25 maja 1942. &quot;''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Britanski kapetan Bil Hadson 1942.]]

[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Datoteka:Kretanje snaga jvuo 1945 (en).png|thumb|right|Kretanje snaga JVuO 1945. godine.]]
Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana. Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje. Za njim je raspisana poternica i nekoliko meseci je bio u bekstvu. U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici. Četnički odredi u Srbiji su delom raspustuili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih formacija Milana Nedića.

Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji [[1942]]. svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. Težište aktivnosti obeju strana preneto je na teritoriju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].

Odstustvo četničke oružane borbe protiv Nemaca [[1942]]. godine je bilo dobro poznato Britancima, ali su ga još neko vreme podržavali. Već je u srpnju 1942. Glenconner pisao Južnom odjelu Foreign Officea: 
{{citat|»Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi (tog podatka), ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću.«&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}''  - {{jez-en|Phyllis Auty}} i Richard Clogg, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 12. Diskusija o izlaganjima {{jez-en|E. Baker}}, {{jez-en|Bailey}}-a, {{jez-en|Maclean}}-a i {{jez-en|Taylor}}-a str. 458-459&lt;/ref&gt;}}

Mihailovićevu pasivnost i izbegavanje otvorenih borbi primetila je i nemačka komanda:
{{citiranje|„D.M.-pokret: Mihailovićeva taktika se sastoji u tome da organizuje i štedi svoje snage za planirani narodni ustanak. On izbjegava svaki konflikt sa okupacionim trupama. Zbog toga je i ometanje žetve kukuruza, kojeg je bilo u početku, prestalo. Aktivnosti D.M.-pokreta se sastoje u organizovanju vlastitih snaga i razoružavanju Srpske državne straže. Ono malo prepada i sabotaža u Miahilovićevoj režiji je usmjereno na Nijemcima naklonjene Srbe ili Srpsku državnu stražu.“&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt;|Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943.}}

U nemačkom izveštaju za mart 1943. godine stoji da Mihailovićeve snage izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom. &quot;Oni čak javljaju Nijemcima o komunističkim pokretima kako bi se izbjele sabotaže i mjere odmazde&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6290056, 063, 064: Procjena situacije komande Jugoistoka za mart 1943 (1. april 1943.).&lt;/ref&gt; 
{{citiranje|Pokret bivšeg jugoslovenskog generalštabnog pukovnika Draže Mihailovića (DM) je nacionalistički. On u zemlji ima komandnu mrežu koja potajno priprema mobilizaciju. U štabovima DM nalaze se mnogobrojni engleski oficiri, a u porastu je snabdevanje vazdušnim putem preko engleskih aviona. Bande DM još se uzdržavaju od otvorene borbe protiv okupacionih snaga (zbog odmazde), ali napadaju snage [[SDK (razvrstavanje)|SDK]], organe srpske uprave i komuniste.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_12_3_126.htm&lt;/ref&gt;|Izveštaj Operativnog odeljenja Vojnoupravnog Komandanta Srbije od 27. avgusta 1943. }}

Na osnovu ovakvog viđenja situacije, saveznički Komandant Sredozemlja je u maju [[1943]] poslao Mihailoviću čuveni &quot;ibarski telegram&quot;, koji je poslat oficiru za vezu, pukovniku Bejliju, da ga uruči [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]], što je ovaj učinio [[29. 5.|29. maja]] [[1943]]:
{{citat|Rat na Sredozemlju došao je u fazu kada se saveznička ofanziva može smatrati neminovnom. Apsolutno je potrebno da general Mihailović sada počne da izvršava obaveze koje je ranije prihvatio i da u ovom trenutku sarađuje u potpunosti... Mihailović ne predstavlja borbenu snagu od nekog značaja zapadno od Kopaonika. Njegove jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni već su uništene ili tesno sarađuju sa Osovinom. Isto tako je teško reći da njegove jedinice postoje u Hrvatskoj, Sloveniji i Slavoniji... Partizani predstavljaju dobru i efikasnu borbenu snagu u svim krajevima, gde jedino kvislinzi predstavljaju generala Mihailovića.

Zato je odlučeno: obavestićete Mihailovića da britanska Glavna komanda Srednjeg istoka zahteva da on, kao saveznik, prekine svaku saradnju sa Osovinom i da krene na istok, u Srbiju. Tamo treba da uspostavi punu vlast i lični uticaj da bi nastavio s napadima na neprijateljske komunikacije.

Obavestićete Mihailovića da odmah ide na Kopaonik sa svim svojim odanim oficirima i ljudima; ako je potrebno, neka se probija silom, oružanim snagama.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA], Beograd 1973&lt;/ref&gt;}}

Ovaj zahtev, potekao od nadležne vojne komande, povučen je na zahtev britanske vlade. Nastupio je period odmeravanja i pregovaranja. U međuvremenu je [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] poveo akciju protiv nemačkih snaga i snaga NDH koja je &quot;potrajala šest nedelja&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}'' - {{jez-en|Phyllis Auty}} i {{jez-en|Richard Clogg}}, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 4. Britanska politika prema Draži Mihailoviću, referat {{jez-en|S. W. Bailey}}, str. 341&lt;/ref&gt; 

{{citiranje|Komanda za Jugoistok uhvatila je pre četiri dana, 16. jula 1943, jednu radio poruku Draže Mihailovića, u kojoj on, - s obzirom na najnoviji razvoj situacije na evropskim ratištima, - poziva na pojačano vršenje sabotaža u Hrvatskoj, te da njegove jedinice treba da krenu prema Jadranu, kako bi Saveznici, ako dođe do njihovog iskrcavanja, tamo srele četnike, a ne komuniste. Kako bi Titu izbila adute iz ruke, četnička propaganda treba da je jugoslovenska, a ne velikosrpska.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 20. jula 1943.}}

Takođe je došlo do sitnijih lokalnih sukoba sa Nemcima u Srbiji. Pukovnik [[Jevrem Simić]] u naređenju za napad na partizane Rudnika 10. oktobra 1943. kaže:
{{citat|Na slučaj nailaska slabih snaga Nemačkih, Bugarskih i Ljotićevskih, primiti borbu, a u slučaju nailaska jačih snaga uvući ih na Rudnik i prema situaciji primiti borbu ili se izvući.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_12.htm Zapovest inspektora četničkih jedinica za Srbiju od 10. oktobra 1943. za napad na pripadnike i i simpatizere NOP-a na pl. Rudniku]&lt;/ref&gt;}} 

Istovremeno se na visokom nivou vode pregovori četničkih vođa sa Nemcima:
{{citiranje|1.) Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.
&lt;br /&gt;
2.) Preduslov za ovaj sporazum bio je, a ostaće i u slučaju sklapanja novih sporazuma, da četnički odredi:
&lt;br /&gt;
a) prekinu sa borbenim i sabotažnim dejstvima protiv nemačkog Vermahta, njegovih saveznika koji se sa njim zajednički bore na svom zemljištu i Muslimana,
&lt;br /&gt;
b) prilikom učestvovanja u zajedničkim borbama protiv komunista, budu potčinjeni nemačkom komandovanju,
&lt;br /&gt;
c) prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila, koji se na-laze kod njih,
&lt;br /&gt;
d) učestvuju u zajedničkoj propagandi protiv komunizma.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9E%D0%B1%D0%B0%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE_%D1%81%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_21.11.1943. Obaveštenje komandanta Jugoistoka o sporazumima sa četnicima od 21.11.1943.]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta Jugoistoka o sporazumima sa četnicima od 21.11.1943.}}

[[Komanda Srednjeg Istoka|Saveznički Komandant Sredozemlja]] je za četničke antiosovinske akcije ocenio da se radi o sporednim i kratkotrajnim aktivnostima, uz izbegavanje da se preduzme nešto na komunikacijama značajnim za [[Savezničke sile|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. 12.|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikaciji, a koja počinje rečima:
{{citat|'''Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.''' &lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

Od kraja [[1943]]. Saveznici su promenili stav prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a prioritet njihove politike u Jugoslaviji postala je pomoć jačanju snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/1_11.htm Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR]&lt;/ref&gt; Premijer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] [[Winston Churchill|Vinston Čerčil]] doneo je formalnu odluku o povlačenju podrške Mihailoviću [[17. 2.|17. februara]] [[1944]]. Iste godine, 12. septembra 1944. jugoslovenski kralj [[Petar II Karađorđević]] je javno pozvao sve borce da pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, a one koji to odbiju osudio kao izdajnike koji &quot;zloupotrebljavaju ime kralja i autoritet krune&quot; radi pravdanja saradnje sa neprijateljem:

{{citiranje|U ovom sudbonosnim i za Jugoslaviju velikim danima, kada pobedonosne armije Sovjetskog Saveza stoje na našoj granici s jedne strane, a američke i britanske s druge strane, kada je dan naše slobode u punom svanuću, pozivam sve Srbe, Hrvate i Slovence da se ujedinite i pristupite Narodnooslobodilačkoj vojsci pod maršalom Titom. (...) tom našom narodnom vojskom, koja je jednodušno priznata, podržavana i pomagana od naših velikih saveznika, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država Amerike.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Svi oni, koji se oslanjaju na neprijatelja protiv interesa svog vlastitog naroda i njegove budućnosti, i koji se ne bi odazvali ovom pozivu, neće uspeti da se oslobode izdajničkog žiga, ni pred narodom ni pred istorijom. Ovom mojom porukom vama, odlučno osuđujem zloupotrebu imena kralja i autoriteta krune, kojom se pokušavalo opravdati saradnja sa neprijateljem i izazvati razdor među borbenim narodom u najtežim časovima njegove istorije, koristeći time samo neprijatelju.&lt;ref name=&quot;prekoBBC&quot;/&gt;|Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije}}

Uprkos pozivu jugoslovenskog kralja, [[Dragoljub Mihailović]] i tzv. &quot;Jugoslovenska vojska u otadžbini&quot; u [[Bitka za Srbiju 1944.|bici za Srbiju]] su se borili na strani Nemaca.

{{citiranje|„Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista... Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 194, 000105: Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba jugoistoka od 2. Oktobra 1944.&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba jugoistoka od 2. Oktobra 1944.}}

== Stvaranje velike Srbije ==
[[Datoteka:Yugoslavia moljevic1941 en.png|thumb|Granice buduće Jugoslavije i Srbije prema Moljeviću]]
Četnici su pod osovinskom okupacijom pokušali da stvore neku vrstu velike Srbije. Početkom 1942. godine četnici Crne Gore, Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like snuju stvaranje »nacionalnog koridora«, potaknuti prijedlozima [[Ilija Trifunović-Birčanin|Birčanina]] o »srpskom koridoru« Crna Gora—Dalmacija.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; General Mihailović ide dalje od Birčanina: računa s mogućnošću povezivanja četničkih snaga od Srbije i Crne Gore do Slovenije. Od juna 1942. to je stalna tema razgovora četničkih komandanata. S tim u vezi, Birčanin piše Draži Mihailoviću 31. augusta 1942: 
{{citat|»Pripreme za otvaranje koridora o kome smo govorili privode se kraju, mada to umnogome zavisi od Italijana.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/1, 585.&lt;/ref&gt;}}

Talijani tada to nisu odobrili: Komandant VI armijskog korpusa italijanske vojske nije dozvolio odlazak četnika iz Hercegovine.&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/1, 641.&lt;/ref&gt; U oktobru je Birčanin zamolio generala [[Mario Roatta|Roattu]] da odobri prikupljanje hercegovačkih četnika (oko 3000) u [[knin]]skom rajonu. Kad su zaredali napadi proleterskih i dalmatinskih brigada na Talijane i četnike, [[Dobroslav Jevđević]] je »ekselenciju Roattu« ponovo upozorio »kakve gubitke i neprilike« zbog neuspostavljenog »srpskog koridora« od Crne Gore do sjevernog Jadrana »nanose i nama i italijanskoj armiji skoncentrisane partizanske bande u zoni Like i Severne Dalmacije, te Primorja«.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt;

Jevđević je 30. novembra obaviješten da može iz Hercegovine »povesti brodovima 3000 ljudi u Knin«.&lt;ref&gt;AVI I, 232, 26/14.&lt;/ref&gt; Obaviješten da Talijani odobravaju pokret hercegovačkih četnika na »Đujićev teren«, general Mihailović je odmah pozvao majora Baćovića, komandanta istočnobosanskih i hercegovačkih četnika. Decembra 1942. godine, zahuktavaju se četničke pripreme za stvaranje »srpskog koridora« i koncentraciju četnika u cilju uništenja [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]].&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt; Tada je razrađen plan »velike operacije« protiv »Sovjetske Republike«, to jest protiv [[slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|slobodnog teritorija]] koji se protezao od Karlovca do Livna sa središtem u Bihaću. General Mihailović je preambiciozno, računajući na podršku okupatora, računao da će tući glavninu [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. 

Početkom 1943. četničke snage bivaju poražene od partizana u [[bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], čime planovi o zauzimanju partizanske teritorije padaju u vodu.

== Četnička ideologija ==
{{main|Četnička ideologija|Homogena Srbija|velika Srbija|rojalizam|antikomunizam}}

Političko jedinstvo zasnivalo se na ravnogorskoj ideologiji čije su osnovne karakteristike bile [[rojalizam]], [[Velika Srbija|velikosrpski]] ekspanzionizam i [[antikomunizam]]. Formulisali su je četnički ideolozi, među kojima se ističu [[Dragiša Vasić]] i [[Stevan Moljević]]. 

Četnički pokret se zalagao za društvenu i nacionalnu reformu koja treba da bude provedena u trenutku pobede nad Nemačkom. Međutim, kako se u međuvremenu u zemlji proširio partizanski pokret vođen od [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], pristalice ravnogorske ideologije prepoznale su u njemu glavnu opasnost za svoje ideje, vrednosti i za svoj projekt. Ovo neprijateljstvo vrlo brzo naraslo je do ekstremnog intenziteta i postalo dominanti činilac četničkih aktivnosti. Tako je, na osnovu borbe protiv zajedničkog neprijatelja, stvoren prostor za saradnju između četnika i raznih osovinskih i kvislinških formacija.

== Rehabilitacija četništva ==
{{main|Beogradski proces|Sudska rehabilitacija}}
U krugovima četničke emigracije [[Dragoljub Mihailović]] je zbog svog pogubljenja proglašen jednim od najvećih mučenika, a kasnijih godina su ga srpski nacionalisti proglasili jednom od svojih [[ikona]]. 

Buđenje nacionalizma u Jugoslaviji 1980-ih pratilo je i buđenje zanimanja za zabranjenu temu četništva u Drugom svjetskom ratu. [[Noel Malcolm]] smatra da baš kao što su komunisti osudivali sve četnike odreda kao fašističke kolaboracioniste, tako je i sad reakcija srpskih nacionalista bila da ih podjednako nekritički hvale.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On dalje navodi da je režim imao razloga požaliti što je predugo branio objektivno historijsko proučavanje ratnih zbivanja. Godine [[1985]]. objavio je [[Dobrica Ćosić]] roman u kojem je suosjećajno portretirao četnickog ideologa [[Dragiša Vasić|Dragišu Vasića]]. Iste je godine knjiga povjesničara [[Veselin Duretić|Veselina Duretića]] o četništvu predstavljena na promociji koju je priredila [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpska akademija nauka]]. Taj dogadaj Malcolm smatra važnom prekretnicom, signal da kulturne vlasti u Beogradu mogu sada otvoreno iskazivati srpski [[nacionalizam]].&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;/&gt;

S porastom nacionalističke retorike, javljaju prvi glasovi koji nastoje revidirati službenu historiju odnosno proglasiti Mihailovića antifašistom i prvim gerilcom Evrope. Te su se tendencije profilirale kroz [[Srpski četnički pokret]], kasnije razdvojen na [[Srpska radikalna stranka|Srpsku radikalnu stranku]] i [[Srpski pokret obnove]], koji se zalagao za rehabilitaciju Draže Mihailovića. Ti su stavovi dobili podršku države zakonom kojim su 2004. izjednačena prava nekadašnjih partizana i četnika. Taj je zakon izazvao burne reakcije javnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje se Mihailović smatra ratnim zločincem odgovornim za stradanja brojnih Hrvata i Bošnjaka, odnosno praocem pokreta čiji su pripadnici za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] počinili brojne ratne zločine.

Tokom 2012. godine u Srbiji je počeo proces s ciljem [[sudska rehabilitacija|sudski rehabilitacije]] Dragoljuba Mihailovića. [[Tomislav Nikolić]], sadašnji predsednik Srbije je takođe četnički [[vojvoda]], a imenovao ga je [[Vojislav Šešelj]] u ratu [[1992]]. godine.

== Ocene i tumačenja ==

[[B. H. Liddell Hart]], poznati britanski vojni strateg, smatra da [[gerila]] &quot;mora biti dinamična i mora održavati zamah&quot; da bi uspela. Statični intervali su štetni jer imaju tendenciju da umanje inpuls stanovništva da se pridruži ili pomogne gerilu. Mihailovićevi četnici nisu postupali po ovom osnovnom principu gerilskog ratovanja. Rezultat njihove pasivne strategije otpora postao je očit u svetlu britanske ratne politike, čvrsto zasnovane na načelu aktivnog gerilskog ratovanja kao najefikasnijeg protiv-oružja u okupiranim zemljama. Stoga, Mihailovićeva strategija odlaganja oružanog otpora i ograničavanja anti-osovinskih akcija do &quot;savezničkog iskrcavanja&quot; predstavljala je fatalnu pogrešku četničkog pokreta.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00002/406.pdf&lt;/ref&gt;

Istoričar [[Branko Petranović]] kao bitne razloge Mihailovićevog poraza navodi sledeće:
{{citat|Mihailović nije uspevao da izmiri patriotizam naroda i saradnju jednog dela svojih odreda sa okupatorom; brigu o spasavanju srpskog naroda od demografskog kolapsa i masovne kolektivne odmazde protiv tog istog naroda; stajanje u antifašističkom frontu i kontakte dela svojih starešina sa snagama okupacije i fašizma; strogu vojnu disciplinu profesionalnih vojnika sa totalnim odsustvom poštovanja te discipline od strane najvećeg dela regionalnih i lokalnih starešina, određenu najraznovrsnijim motivima; istupanje za Jugoslaviju i razvijanje koncepta velike Srbije, sa neuvažavanjem autonomnih raspoloženja u delu srpskog naroda; vojnu i političku stranu organizacije; značaj međunarodnog faktora i njegovo ignorisanje u ime nedostižne samostalnosti; radikalne i pomirljivije demokratske struje u pokretu; istrajavanje na defanzivnosti umesto na ofanzivnom nastupu; nerazumevanje da istupanje u odgovarajućem kritičnom trenutku iskrcavanja pretpostavlja prethodnu vojnu spremnost za završni čin ratne drame; nerazumevanje da je drugi svetski rat i okvir u kome treba kritički prići prethodnom istorijskom iskustvu sa novim socijalno-ekonomskim i političkim idejama, nasuprot upornom istrajavanju na starim idejama i status quo.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;}}

Još Nemci su tokom rata ocenili da je četnička vojska [[milicija|milicionerska]], usled čega ne može imati nikakvog uspeha u borbi protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_77.htm&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Četnici]]
* [[Četnička ideologija]]
* [[Četnici u drugom svjetskom ratu]]
* [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{Commonscat|Chetniks}}
* {{Cite book|last= Tomasevich|first=Jozo |authorlink=|coauthors=|title=ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)|year=1979|url=http://znaci.net/00001/40.htm|publisher=Sveučilišna naklada Liber|location=Zagreb|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= Latas|first=Branko |authorlink=|coauthors=, Milovan Dželebdžić|title=ČETNIČKI POKRET DRAŽE MIHAILOVIĆA|year=1979|url=http://znaci.net/00003/457.htm|publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod|location=Beograd|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= Radovanović|first=Jovan |authorlink=|coauthors=|title=DRAGOLJUB DRAŽA MIHAILOVIĆ U OGLEDALU ISTORIJSKIH DOKUMENATA|year=2003|url=http://znaci.net/00001/269.htm|publisher=Sventovid|location=Beograd|id=|ref=harv}}

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini| ]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Antikomunizam]]
[[Kategorija:Kolaboracija u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>4tsq6j2skzxxv5yp96lcofvrnoyzbpu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261065</id>
      <parentid>41261035</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T20:38:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/87.116.163.41|87.116.163.41]] ([[User talk:87.116.163.41|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:87.116.161.65|87.116.161.65]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36709" xml:space="preserve">:''Ovaj članak se odnosi na paravojnu formaciju iz drugog svjetskog rata. Za ostale četničke formacije i širi kontekst v. [[Četnici]]''
{{Paravojna organizacija
| ime                  = Jugoslavenska vojska u otadžbini
| logotip              = Naval Ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg
| opis                 = Zastava Kraljevine Jugoslavije koju su četnici koristili
| aktivnost            = [[1942|1942.]] - [[1945|1945.]]
| vođa                 = [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]
| motivi               = Uspostava [[velika Srbija|velike Srbije]] unutar obnovljene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]
| područje             = Okupirana [[Jugoslavija]]
| ideologija           = [[Srpski nacionalizam]]
| aktivnosti           = Aktivna borba protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]], izbegavanje sukoba sa [[Wehrmacht|Nijemcima]], [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnja sa Italijanima]]
| napadi               = [[Ustanak u Srbiji 1941.]]&lt;br /&gt; [[Operacija Užice|Gušenje ustanka u Srbiji]]&lt;br /&gt; [[Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori 1942.|Gušenje ustanka u Crnoj Gori]]&lt;br /&gt;[[pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|&quot;Čišćenje&quot; muslimana 1943.]]&lt;br /&gt; [[Bitka na Neretvi]]&lt;br /&gt;[[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|Ofanziva u istočnoj Bosni 1943.]]&lt;br /&gt; [[Desant na Drvar]]&lt;br /&gt; [[Bitka za Srbiju 1944.]]&lt;br /&gt; [[Povlačenje kolaboracionista sa Nemcima|Povlačenje sa Nemcima]]&lt;br /&gt; [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva u istočnoj Bosni 1944.]]&lt;br /&gt; [[Bitka na Zelengori]]
| status               = Do [[1943]]. dio [[Savezničke sile|savezničke]] koalicije, mada neke jedinice od početka sarađuju sa [[Sile Osovine|Osovinom]]
| članstvo             = 
| političko krilo      = [[Četnici|Ravnogorski četnički pokret]]
}}
'''Jugoslovenska vojska u otadžbini''' (skraćeno '''JVO'''&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_22.htm&lt;/ref&gt; ili '''JVuO''') je bila zasnovana vojna formacija pod zapovjedništvom [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]], oformljena povezivanjem [[Četnici u drugom svjetskom ratu|četničkih jedinica diljem okupirane Jugoslavije]]. Nastala je ukazom kralja Petra II [[10. 6.|10. juna]] [[1942]]. godine,&lt;ref&gt;Ukaz Vrhovnog komandanta kralja Petra II broj 661&lt;/ref&gt; a raspuštena ukazom od [[29. 8.|29. avgusta]] [[1944]]. godine.&lt;ref&gt;Ukaz Vrhovnog komandanta kralja Petra II broj 881&lt;/ref&gt;

Jugoslovenska vojska u otadžbini je osnovana kao pro-srpska [[monarhizam|rojalistička]] gerilska organizacija u svrhu borbe protiv okupatorskih snaga [[Sile Osovine|Osovine]]. Prve [[Četnici|četničke]] odrede su na [[Ravna gora (visoravan)|Ravnoj Gori]] maja [[1941]]. organizovali vojnici i oficiri koji su izbegli zarobljavanje, i neki pripadnici predratnog četničkog pokreta. U novembru [[1941]]. vlada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u izbeglištvu dala je legitimitet grupi četnika pod vodstvom pukovnika [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], koji je u januaru [[1942]]. postavljen i za ministra u vladi. Vlada [[Jugoslavija|Jugoslavije]] u izbeglištvu bila je podržana od [[Savezničke sile|Saveznika]], te su četnici [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] formalno postali deo savezničke koalicije. Vojske [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] sa četnicima su uspostavile zvanične odnose. 

JvuO je delovala poput zavereničke organizacije. Iako su mnogi četnici bili [[Legalizovani četnici|legalizovani kod okupatora]], oni su istovremeno održavali veze sa generalom Mihailovićem, primali od njega naređenja i podnosili mu izveštaje.&lt;ref&gt;Prof. dr. Miodrag Zečević: Dokumenta sa suđenja Draži Mihailoviću [http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf]&lt;/ref&gt; 

I pored savezničke podrške, otpor Osovini u je jako opao, a mnogi delovi JVuO su počeli [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|surađivati sa osovinskim snagama]] protiv rivalske [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. Prema podacima samog [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], sredinom [[1942]]. je među četnicima u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] bilo 12.240 »[[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|antikomunističkih dobrovoljaca]]« u službi fašističke Italije.&lt;ref&gt;NOB u Dalmaciji, 3, 402.&lt;/ref&gt; Nakon niza upozorenja tokom [[1943]], [[Savezničke sile|Saveznici]] su u decembru [[1943]]. doneli odluku o raskidu saradnje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm Elisabeth BARKER: BRITANSKA POLITIKA NA BALKANU U DRUGOM SVJETSKOM RATU], Globus, Zagreb 1979&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Winston Churchill: The Second World War. [5], Closing the ring, New York, Bantam Books, 1962&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/1.htm Fitzroy Maclean: RAT NA BALKANU], Stvarnost, Zagreb 1964&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945], Zagreb 1979&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/5.htm F.W.D. Dikin: BOJOVNA PLANINA], Nolit, Beograd 1973&lt;/ref&gt; Izbeglička vlada u kojoj je [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] bio ministar raspuštena je maja [[1944]], a [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]] je ukinuo njegov štab u avgustu [[1944]]. i u septembru pozvao sve pripadnike da se priključe [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;prekoBBC&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/Позив_краља_Петра_II_на_приступање_Народноослободилачкој_војсци_Југославије Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

[[1944]]. godine Mihailović otkazuje poslušnost jugoslovenskom kralju Petru koji naređuje stavljanje JVuO pod komandu [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]], a tokom savezničke bitke [[Bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju 1944.]] se bori na strani [[Wehrmacht]]a. Nakon povlačenja Nemaca, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] ubrzo uspjeva poraziti ostatke Jugoslovenske vojske u otadžbini [[1945]]. godine.

== Nastanak ==
{{main|Četnici u drugom svjetskom ratu}}
[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|thumb|Četnička zastava]]
Nakon njemačkog napada na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i [[aprilski rat|kratkotrajnog rata]], [[Jugoslovenska vojska|Kraljevska jugoslavenska vojska]] je bila razbijena i poražena. Jugoslavenski pukovnik [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] i grupa njegovih vojnika i oficira su se povukli na [[Ravna Gora (Srbija)|Ravnu Goru]] u [[Srbija|Srbiji]] te ondje [[13. 5.|13. maja]] 1941. utemeljili ''Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske'', kao snagu odanu [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslovenskoj kraljevskoj]] [[Jugoslovenska vlada u izbeglištvu|vladi u izbeglištvu]]. Cilj organizacije je bio pripremiti narod na ustanak i otpor okupatorima.

Četnički pokret se u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (Dalmaciji, Lici i Hercegovini kao i u delu Bosne) razvijao u posebnim okolnostima, odnosno ne nastaje inicijativom ravnogorskog štaba, već ga organiziraju talijanski štabovi kao formacijski potčinjene jedinice [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]].&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici u Hrvatskoj nastaju izdvajanjem iz [[Ustanak u NDH|ustaničkih snaga]], da bi od samog početka, od Talijana bili naoružavani, opremljeni, hranjeni, plaćani i korišteni.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt; Deklarativno su ove jedinice bile pod komandom Vrhovne komande JVuO na čelu sa [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubom Mihailovićem]], iako su mnoge od njih bile direktno podređene italijanskoj komandi, kao &quot;[[Dobrovoljačka antikomunistička milicija]]&quot;. 

{{citiranje|Udeo ovih ličnosti (četnika) u saradnji za naše ciljeve omogućio je da se proširi i produbi već postojeća obaveštajno-politička organizacija... bilo je mogućno — preko njih — da se utvrde kontakti sa generalom Dražom Mihailovićem, rukovodiocem preostalih jugoslovenskih snaga i četničko-nacionalističkih formacija koje je London nameravao da gurne protiv nas stvaranjem gerile, čiji je razvoj mogao poprimiti velike razmere i primorati nas na angažovanje značajnih snaga i sredstava.&lt;ref&gt;IZVEŠTAJ KOMANDE 6. ARMIJSKOG KORPUSA OD 17. JANUARA 1942. KOMANDI 2. ARMIJE O KONTAKTIMA S RUKOVODIOCIMA ČETNIČKIH FORMACIJA [http://znaci.net/00001/4_13_1.htm]&lt;/ref&gt;|Izveštaj komande italijanskog 6. armijskog korpusa od 17. januara 1942.}}

Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH tokom aprila, maja i juna 1942. Prvi je sporazum sa NDH potpisao [[Uroš Drenović]] u ime svog odreda [[27. 4.|27. aprila]] 1942. Zatim su slične sporazume potpisali [[Lazo Tešanović]], [[Rade Radić]], [[Savo Božić]], [[Cvijetin Todić]], [[Radivoje Kerović]] i drugi. 

Radi koordinacije, obrazovan je Glavni štab bosanskih četničkih odreda na čelu sa Radom Radićem. Ovi odredi s početka nisu bili u odnosu neposredne subordinacije Mihailovićem, ali su ga priznavali za komandanta. Tokom druge polovine 1942. Mihailović uspostavlja neposredniju kontrolu nad bosanskim četnicima preko svog &quot;delegata Vrhovne komande za zapadnu Bosnu&quot;, kapetana Bore Mitranovića i žandarmerijskog majora Slavoljuba Vranješevića.

== Brojno stanje ==

Britanska [[SOE]] je oktobra [[1943]]. snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] procenila na oko 180.000 naoružanih boraca, a [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] na oko 20.000.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm Elizabet Barker: BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU], Delo, Ljubljana-Zagreb 1978, strana 165&lt;/ref&gt;

Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] procenila je [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u decembru [[1943]]. na 31 hiljadu ljudi (Slovenija 500, severna Dalmacija i Lika 2.000, zapadna Bosna 1.500, istočna Bosna 3.000, Hercegovina 3.000, Crna Gora 5.000, jugozapadna Srbija 2.500, severozapadna Srbija 3.000, srednja Srbija 3.000, Kopaonika 1.500, jugoistočna Srbija 3-4.000 i severoistočna Srbija oko 2.000)&lt;ref&gt;{{jez-en|United States National Archives,}} Mikrofilm br. T-501. Dokumenti nemačkih feldkomandi i Armijske grupe F. Rolna 189, snimak 262&lt;/ref&gt;. U julu 1944. Nemci su procenjivali [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u Srbiji na 25.000 (severozapadna Srbija 2.500; jugozapadna Srbija 3.000; jugoistočna Srbija 1.500; severoistočna Srbija 5.500 i srednja Srbija 12.500).&lt;ref&gt;{{jez-en|United States National Archives,}} Mikrofilm br. T-501. Dokumenti nemačkih feldkomandi, pozadinska područja, okupirane teritorije i drugo. Rolna 253, snimak 355&lt;/ref&gt;

== Delovanje ==

Mihailović je vodio politiku da treba štedeti snage. U svom programu poslatom emigrantskoj vladi septembra 1941, piše:
{{citat|&quot;Održavanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim pomagačima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim u slučajevima samoodbrane kao što je slučaj u Hrvatskoj&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_6.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (dokumenti četničkog pokreta), knj. 1], dokument broj 6&lt;/ref&gt;}}

[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je u novembru [[1941]]. obećala punu podršku [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]], pod uslovom da postigne sporazum sa &quot;drugim elementima otpora&quot;. Nakon početnog učešća u ustanku, [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je već 1941. smatrao da su oružane akcije protiv okupatora bez izgleda na uspeh, da mogu izazvati represalije, da su stoga štetne, pa ih treba izbegavati.&lt;ref&gt;Zapisnik kapetana Matla sa sastanka sa srpskim generalštabnim pukovnikom Dražom Mihailovićem 11. novembra 1941, [http://www.znaci.net/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (dokumenti četničkog pokreta), knj. 1], str. 871-878&lt;/ref&gt; Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Četničko ostrvo slobode.jpg|thumb|Kolaboracija u Crnoj Gori predstavljena kao &quot;'''Mihailovićevo ostrvo slobode'''&quot; u magazinu &quot;[[Time]]&quot; 25 maja 1942. &quot;''U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom''.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Britanski kapetan Bil Hadson 1942.]]

[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Datoteka:Kretanje snaga jvuo 1945 (en).png|thumb|right|Kretanje snaga JVuO 1945. godine.]]
Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana. Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje. Za njim je raspisana poternica i nekoliko meseci je bio u bekstvu. U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici. Četnički odredi u Srbiji su delom raspustuili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih formacija Milana Nedića.

Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji [[1942]]. svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. Težište aktivnosti obeju strana preneto je na teritoriju [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].

Odstustvo četničke oružane borbe protiv Nemaca [[1942]]. godine je bilo dobro poznato Britancima, ali su ga još neko vreme podržavali. Već je u srpnju 1942. Glenconner pisao Južnom odjelu Foreign Officea: 
{{citat|»Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi (tog podatka), ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću.«&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}''  - {{jez-en|Phyllis Auty}} i Richard Clogg, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 12. Diskusija o izlaganjima {{jez-en|E. Baker}}, {{jez-en|Bailey}}-a, {{jez-en|Maclean}}-a i {{jez-en|Taylor}}-a str. 458-459&lt;/ref&gt;}}

Mihailovićevu pasivnost i izbegavanje otvorenih borbi primetila je i nemačka komanda:
{{citiranje|„D.M.-pokret: Mihailovićeva taktika se sastoji u tome da organizuje i štedi svoje snage za planirani narodni ustanak. On izbjegava svaki konflikt sa okupacionim trupama. Zbog toga je i ometanje žetve kukuruza, kojeg je bilo u početku, prestalo. Aktivnosti D.M.-pokreta se sastoje u organizovanju vlastitih snaga i razoružavanju Srpske državne straže. Ono malo prepada i sabotaža u Miahilovićevoj režiji je usmjereno na Nijemcima naklonjene Srbe ili Srpsku državnu stražu.“&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt;|Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943.}}

U nemačkom izveštaju za mart 1943. godine stoji da Mihailovićeve snage izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom. &quot;Oni čak javljaju Nijemcima o komunističkim pokretima kako bi se izbjele sabotaže i mjere odmazde&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6290056, 063, 064: Procjena situacije komande Jugoistoka za mart 1943 (1. april 1943.).&lt;/ref&gt; 
{{citiranje|Pokret bivšeg jugoslovenskog generalštabnog pukovnika Draže Mihailovića (DM) je nacionalistički. On u zemlji ima komandnu mrežu koja potajno priprema mobilizaciju. U štabovima DM nalaze se mnogobrojni engleski oficiri, a u porastu je snabdevanje vazdušnim putem preko engleskih aviona. Bande DM još se uzdržavaju od otvorene borbe protiv okupacionih snaga (zbog odmazde), ali napadaju snage [[SDK (razvrstavanje)|SDK]], organe srpske uprave i komuniste.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/4_12_3_126.htm&lt;/ref&gt;|Izveštaj Operativnog odeljenja Vojnoupravnog Komandanta Srbije od 27. avgusta 1943. }}

Na osnovu ovakvog viđenja situacije, saveznički Komandant Sredozemlja je u maju [[1943]] poslao Mihailoviću čuveni &quot;ibarski telegram&quot;, koji je poslat oficiru za vezu, pukovniku Bejliju, da ga uruči [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]], što je ovaj učinio [[29. 5.|29. maja]] [[1943]]:
{{citat|Rat na Sredozemlju došao je u fazu kada se saveznička ofanziva može smatrati neminovnom. Apsolutno je potrebno da general Mihailović sada počne da izvršava obaveze koje je ranije prihvatio i da u ovom trenutku sarađuje u potpunosti... Mihailović ne predstavlja borbenu snagu od nekog značaja zapadno od Kopaonika. Njegove jedinice u Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni već su uništene ili tesno sarađuju sa Osovinom. Isto tako je teško reći da njegove jedinice postoje u Hrvatskoj, Sloveniji i Slavoniji... Partizani predstavljaju dobru i efikasnu borbenu snagu u svim krajevima, gde jedino kvislinzi predstavljaju generala Mihailovića.

Zato je odlučeno: obavestićete Mihailovića da britanska Glavna komanda Srednjeg istoka zahteva da on, kao saveznik, prekine svaku saradnju sa Osovinom i da krene na istok, u Srbiju. Tamo treba da uspostavi punu vlast i lični uticaj da bi nastavio s napadima na neprijateljske komunikacije.

Obavestićete Mihailovića da odmah ide na Kopaonik sa svim svojim odanim oficirima i ljudima; ako je potrebno, neka se probija silom, oružanim snagama.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA], Beograd 1973&lt;/ref&gt;}}

Ovaj zahtev, potekao od nadležne vojne komande, povučen je na zahtev britanske vlade. Nastupio je period odmeravanja i pregovaranja. U međuvremenu je [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] poveo akciju protiv nemačkih snaga i snaga NDH koja je &quot;potrajala šest nedelja&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/171.htm BRITANSKA POLITIKA PREMA POKRETU OTPORA U JUGOSLAVIJI I GRČKOJ], - referati i diskusije sa konferencije iz maja 1973. održane u ''{{jez-en|School of Slavonic and East European Studies (University of London)}}'' - {{jez-en|Phyllis Auty}} i {{jez-en|Richard Clogg}}, urednici, Delo, Ljubljana-Zagreb 1978 - glava 4. Britanska politika prema Draži Mihailoviću, referat {{jez-en|S. W. Bailey}}, str. 341&lt;/ref&gt; 

{{citiranje|Komanda za Jugoistok uhvatila je pre četiri dana, 16. jula 1943, jednu radio poruku Draže Mihailovića, u kojoj on, - s obzirom na najnoviji razvoj situacije na evropskim ratištima, - poziva na pojačano vršenje sabotaža u Hrvatskoj, te da njegove jedinice treba da krenu prema Jadranu, kako bi Saveznici, ako dođe do njihovog iskrcavanja, tamo srele četnike, a ne komuniste. Kako bi Titu izbila adute iz ruke, četnička propaganda treba da je jugoslovenska, a ne velikosrpska.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 20. jula 1943.}}

Takođe je došlo do sitnijih lokalnih sukoba sa Nemcima u Srbiji. Pukovnik [[Jevrem Simić]] u naređenju za napad na partizane Rudnika 10. oktobra 1943. kaže:
{{citat|Na slučaj nailaska slabih snaga Nemačkih, Bugarskih i Ljotićevskih, primiti borbu, a u slučaju nailaska jačih snaga uvući ih na Rudnik i prema situaciji primiti borbu ili se izvući.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_12.htm Zapovest inspektora četničkih jedinica za Srbiju od 10. oktobra 1943. za napad na pripadnike i i simpatizere NOP-a na pl. Rudniku]&lt;/ref&gt;}} 

Istovremeno se na visokom nivou vode pregovori četničkih vođa sa Nemcima:
{{citiranje|1.) Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.
&lt;br /&gt;
2.) Preduslov za ovaj sporazum bio je, a ostaće i u slučaju sklapanja novih sporazuma, da četnički odredi:
&lt;br /&gt;
a) prekinu sa borbenim i sabotažnim dejstvima protiv nemačkog Vermahta, njegovih saveznika koji se sa njim zajednički bore na svom zemljištu i Muslimana,
&lt;br /&gt;
b) prilikom učestvovanja u zajedničkim borbama protiv komunista, budu potčinjeni nemačkom komandovanju,
&lt;br /&gt;
c) prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila, koji se na-laze kod njih,
&lt;br /&gt;
d) učestvuju u zajedničkoj propagandi protiv komunizma.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9E%D0%B1%D0%B0%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE_%D1%81%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_21.11.1943. Obaveštenje komandanta Jugoistoka o sporazumima sa četnicima od 21.11.1943.]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta Jugoistoka o sporazumima sa četnicima od 21.11.1943.}}

[[Komanda Srednjeg Istoka|Saveznički Komandant Sredozemlja]] je za četničke antiosovinske akcije ocenio da se radi o sporednim i kratkotrajnim aktivnostima, uz izbegavanje da se preduzme nešto na komunikacijama značajnim za [[Savezničke sile|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. 12.|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikaciji, a koja počinje rečima:
{{citat|'''Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.''' &lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

Od kraja [[1943]]. Saveznici su promenili stav prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a prioritet njihove politike u Jugoslaviji postala je pomoć jačanju snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/1_11.htm Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR]&lt;/ref&gt; Premijer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] [[Winston Churchill|Vinston Čerčil]] doneo je formalnu odluku o povlačenju podrške Mihailoviću [[17. 2.|17. februara]] [[1944]]. Iste godine, 12. septembra 1944. jugoslovenski kralj [[Petar II Karađorđević]] je javno pozvao sve borce da pristupe Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, a one koji to odbiju osudio kao izdajnike koji &quot;zloupotrebljavaju ime kralja i autoritet krune&quot; radi pravdanja saradnje sa neprijateljem:

{{citiranje|U ovom sudbonosnim i za Jugoslaviju velikim danima, kada pobedonosne armije Sovjetskog Saveza stoje na našoj granici s jedne strane, a američke i britanske s druge strane, kada je dan naše slobode u punom svanuću, pozivam sve Srbe, Hrvate i Slovence da se ujedinite i pristupite Narodnooslobodilačkoj vojsci pod maršalom Titom. (...) tom našom narodnom vojskom, koja je jednodušno priznata, podržavana i pomagana od naših velikih saveznika, Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država Amerike.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Svi oni, koji se oslanjaju na neprijatelja protiv interesa svog vlastitog naroda i njegove budućnosti, i koji se ne bi odazvali ovom pozivu, neće uspeti da se oslobode izdajničkog žiga, ni pred narodom ni pred istorijom. Ovom mojom porukom vama, odlučno osuđujem zloupotrebu imena kralja i autoriteta krune, kojom se pokušavalo opravdati saradnja sa neprijateljem i izazvati razdor među borbenim narodom u najtežim časovima njegove istorije, koristeći time samo neprijatelju.&lt;ref name=&quot;prekoBBC&quot;/&gt;|Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije}}

Uprkos pozivu jugoslovenskog kralja, [[Dragoljub Mihailović]] i tzv. &quot;Jugoslovenska vojska u otadžbini&quot; u [[Bitka za Srbiju 1944.|bici za Srbiju]] su se borili na strani Nemaca.

{{citiranje|„Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista... Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 194, 000105: Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba jugoistoka od 2. Oktobra 1944.&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba jugoistoka od 2. Oktobra 1944.}}

== Stvaranje velike Srbije ==
[[Datoteka:Yugoslavia moljevic1941 en.png|thumb|Granice buduće Jugoslavije i Srbije prema Moljeviću]]
Četnici su pod osovinskom okupacijom pokušali da stvore neku vrstu velike Srbije. Početkom 1942. godine četnici Crne Gore, Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like snuju stvaranje »nacionalnog koridora«, potaknuti prijedlozima [[Ilija Trifunović-Birčanin|Birčanina]] o »srpskom koridoru« Crna Gora—Dalmacija.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; General Mihailović ide dalje od Birčanina: računa s mogućnošću povezivanja četničkih snaga od Srbije i Crne Gore do Slovenije. Od juna 1942. to je stalna tema razgovora četničkih komandanata. S tim u vezi, Birčanin piše Draži Mihailoviću 31. augusta 1942: 
{{citat|»Pripreme za otvaranje koridora o kome smo govorili privode se kraju, mada to umnogome zavisi od Italijana.«&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/1, 585.&lt;/ref&gt;}}

Talijani tada to nisu odobrili: Komandant VI armijskog korpusa italijanske vojske nije dozvolio odlazak četnika iz Hercegovine.&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/1, 641.&lt;/ref&gt; U oktobru je Birčanin zamolio generala [[Mario Roatta|Roattu]] da odobri prikupljanje hercegovačkih četnika (oko 3000) u [[knin]]skom rajonu. Kad su zaredali napadi proleterskih i dalmatinskih brigada na Talijane i četnike, [[Dobroslav Jevđević]] je »ekselenciju Roattu« ponovo upozorio »kakve gubitke i neprilike« zbog neuspostavljenog »srpskog koridora« od Crne Gore do sjevernog Jadrana »nanose i nama i italijanskoj armiji skoncentrisane partizanske bande u zoni Like i Severne Dalmacije, te Primorja«.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt;

Jevđević je 30. novembra obaviješten da može iz Hercegovine »povesti brodovima 3000 ljudi u Knin«.&lt;ref&gt;AVI I, 232, 26/14.&lt;/ref&gt; Obaviješten da Talijani odobravaju pokret hercegovačkih četnika na »Đujićev teren«, general Mihailović je odmah pozvao majora Baćovića, komandanta istočnobosanskih i hercegovačkih četnika. Decembra 1942. godine, zahuktavaju se četničke pripreme za stvaranje »srpskog koridora« i koncentraciju četnika u cilju uništenja [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]].&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt; Tada je razrađen plan »velike operacije« protiv »Sovjetske Republike«, to jest protiv [[slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|slobodnog teritorija]] koji se protezao od Karlovca do Livna sa središtem u Bihaću. General Mihailović je preambiciozno, računajući na podršku okupatora, računao da će tući glavninu [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. 

Početkom 1943. četničke snage bivaju poražene od partizana u [[bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], čime planovi o zauzimanju partizanske teritorije padaju u vodu.

== Četnička ideologija ==
{{main|Četnička ideologija|Homogena Srbija|velika Srbija|rojalizam|antikomunizam}}

Političko jedinstvo zasnivalo se na ravnogorskoj ideologiji čije su osnovne karakteristike bile [[rojalizam]], [[Velika Srbija|velikosrpski]] ekspanzionizam i [[antikomunizam]]. Formulisali su je četnički ideolozi, među kojima se ističu [[Dragiša Vasić]] i [[Stevan Moljević]]. 

Četnički pokret se zalagao za društvenu i nacionalnu reformu koja treba da bude provedena u trenutku pobede nad Nemačkom. Međutim, kako se u međuvremenu u zemlji proširio partizanski pokret vođen od [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], pristalice ravnogorske ideologije prepoznale su u njemu glavnu opasnost za svoje ideje, vrednosti i za svoj projekt. Ovo neprijateljstvo vrlo brzo naraslo je do ekstremnog intenziteta i postalo dominanti činilac četničkih aktivnosti. Tako je, na osnovu borbe protiv zajedničkog neprijatelja, stvoren prostor za saradnju između četnika i raznih osovinskih i kvislinških formacija.

== Rehabilitacija četništva ==
{{main|Beogradski proces|Sudska rehabilitacija}}
U krugovima četničke emigracije [[Dragoljub Mihailović]] je zbog svog pogubljenja proglašen jednim od najvećih mučenika, a kasnijih godina su ga srpski nacionalisti proglasili jednom od svojih [[ikona]]. 

Buđenje nacionalizma u Jugoslaviji 1980-ih pratilo je i buđenje zanimanja za zabranjenu temu četništva u Drugom svjetskom ratu. [[Noel Malcolm]] smatra da baš kao što su komunisti osudivali sve četnike odreda kao fašističke kolaboracioniste, tako je i sad reakcija srpskih nacionalista bila da ih podjednako nekritički hvale.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On dalje navodi da je režim imao razloga požaliti što je predugo branio objektivno historijsko proučavanje ratnih zbivanja. Godine [[1985]]. objavio je [[Dobrica Ćosić]] roman u kojem je suosjećajno portretirao četnickog ideologa [[Dragiša Vasić|Dragišu Vasića]]. Iste je godine knjiga povjesničara [[Veselin Duretić|Veselina Duretića]] o četništvu predstavljena na promociji koju je priredila [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpska akademija nauka]]. Taj dogadaj Malcolm smatra važnom prekretnicom, signal da kulturne vlasti u Beogradu mogu sada otvoreno iskazivati srpski [[nacionalizam]].&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;/&gt;

S porastom nacionalističke retorike, javljaju prvi glasovi koji nastoje revidirati službenu historiju odnosno proglasiti Mihailovića antifašistom i prvim gerilcom Evrope. Te su se tendencije profilirale kroz [[Srpski četnički pokret]], kasnije razdvojen na [[Srpska radikalna stranka|Srpsku radikalnu stranku]] i [[Srpski pokret obnove]], koji se zalagao za rehabilitaciju Draže Mihailovića. Ti su stavovi dobili podršku države zakonom kojim su 2004. izjednačena prava nekadašnjih partizana i četnika. Taj je zakon izazvao burne reakcije javnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje se Mihailović smatra ratnim zločincem odgovornim za stradanja brojnih Hrvata i Bošnjaka, odnosno praocem pokreta čiji su pripadnici za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] počinili brojne ratne zločine.

Tokom 2012. godine u Srbiji je počeo proces s ciljem [[sudska rehabilitacija|sudski rehabilitacije]] Dragoljuba Mihailovića. [[Tomislav Nikolić]], sadašnji predsednik Srbije je takođe četnički [[vojvoda]], a imenovao ga je [[Vojislav Šešelj]] u ratu [[1992]]. godine.

== Ocene i tumačenja ==

[[B. H. Liddell Hart]], poznati britanski vojni strateg, smatra da [[gerila]] &quot;mora biti dinamična i mora održavati zamah&quot; da bi uspela. Statični intervali su štetni jer imaju tendenciju da umanje inpuls stanovništva da se pridruži ili pomogne gerilu. Mihailovićevi četnici nisu postupali po ovom osnovnom principu gerilskog ratovanja. Rezultat njihove pasivne strategije otpora postao je očit u svetlu britanske ratne politike, čvrsto zasnovane na načelu aktivnog gerilskog ratovanja kao najefikasnijeg protiv-oružja u okupiranim zemljama. Stoga, Mihailovićeva strategija odlaganja oružanog otpora i ograničavanja anti-osovinskih akcija do &quot;savezničkog iskrcavanja&quot; predstavljala je fatalnu pogrešku četničkog pokreta.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00002/406.pdf&lt;/ref&gt;

Istoričar [[Branko Petranović]] kao bitne razloge Mihailovićevog poraza navodi sledeće:
{{citat|Mihailović nije uspevao da izmiri patriotizam naroda i saradnju jednog dela svojih odreda sa okupatorom; brigu o spasavanju srpskog naroda od demografskog kolapsa i masovne kolektivne odmazde protiv tog istog naroda; stajanje u antifašističkom frontu i kontakte dela svojih starešina sa snagama okupacije i fašizma; strogu vojnu disciplinu profesionalnih vojnika sa totalnim odsustvom poštovanja te discipline od strane najvećeg dela regionalnih i lokalnih starešina, određenu najraznovrsnijim motivima; istupanje za Jugoslaviju i razvijanje koncepta velike Srbije, sa neuvažavanjem autonomnih raspoloženja u delu srpskog naroda; vojnu i političku stranu organizacije; značaj međunarodnog faktora i njegovo ignorisanje u ime nedostižne samostalnosti; radikalne i pomirljivije demokratske struje u pokretu; istrajavanje na defanzivnosti umesto na ofanzivnom nastupu; nerazumevanje da istupanje u odgovarajućem kritičnom trenutku iskrcavanja pretpostavlja prethodnu vojnu spremnost za završni čin ratne drame; nerazumevanje da je drugi svetski rat i okvir u kome treba kritički prići prethodnom istorijskom iskustvu sa novim socijalno-ekonomskim i političkim idejama, nasuprot upornom istrajavanju na starim idejama i status quo.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;}}

Još Nemci su tokom rata ocenili da je četnička vojska [[milicija|milicionerska]], usled čega ne može imati nikakvog uspeha u borbi protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/11_77.htm&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Četnici]]
* [[Četnička ideologija]]
* [[Četnici u drugom svjetskom ratu]]
* [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{Commonscat|Chetniks}}
* {{Cite book|last= Tomasevich|first=Jozo |authorlink=|coauthors=|title=ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)|year=1979|url=http://znaci.net/00001/40.htm|publisher=Sveučilišna naklada Liber|location=Zagreb|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= Latas|first=Branko |authorlink=|coauthors=, Milovan Dželebdžić|title=ČETNIČKI POKRET DRAŽE MIHAILOVIĆA|year=1979|url=http://znaci.net/00003/457.htm|publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod|location=Beograd|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= Radovanović|first=Jovan |authorlink=|coauthors=|title=DRAGOLJUB DRAŽA MIHAILOVIĆ U OGLEDALU ISTORIJSKIH DOKUMENATA|year=2003|url=http://znaci.net/00001/269.htm|publisher=Sventovid|location=Beograd|id=|ref=harv}}

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini| ]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
[[Kategorija:Antikomunizam]]
[[Kategorija:Kolaboracija u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>dp5f44v2fbepx6cc5mjeb16joina4yt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite news</title>
    <ns>10</ns>
    <id>22651</id>
    <revision>
      <id>41261094</id>
      <parentid>41034585</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:34:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Category:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4666" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=news

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{#if:{{{journal|{{{periodical|{{{newspaper|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}}}}|{{{title|}}}}}
|TransTitle={{{trans_title|}}}
|IncludedWorkTitle={{#if:{{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}||{{{title|}}}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|}}}
       |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|}}}}}
       |{{{url|}}}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

|At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
      |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
      |{{{at|}}}}}
    }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{agency|}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{access-date|}}}{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>468x7mhcst4ur48qegsku33s992ja5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite journal</title>
    <ns>10</ns>
    <id>22963</id>
    <revision>
      <id>41261099</id>
      <parentid>41034586</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:42:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Category:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5690" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=Journal

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Other={{{others|}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{title|}}}
|TransTitle={{{trans_title|}}}
|IncludedWorkTitle={{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|}}}
      |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|}}} }}
      |{{#if:{{{url|}}}
        |{{{url}}}
        |{{#if:{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
          |{{#ifexpr:{{#time: U}} &gt; {{#time: U | {{{Embargo|2001-10-10}}} }}
            |{{hide in print|1=//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}/}}
           }}
         }}
       }}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

|At={{#if: {{{journal|{{{periodical|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}
        |{{{page|{{{pages|{{{at|}}}}}}}}}
          |{{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
            |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
              |{{{at|}}} }} }} }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{series|{{{version|}}}}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{access-date|}}}{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gi2ld1pna0zhsl730f4ghaxtb613p30</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261105</id>
      <parentid>41261099</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:52:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao u validne: trans-title, trans-chapter, access-date, archive-date, archive-url, website.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5795" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=Journal

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Other={{{others|}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{title|}}}
|TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
|IncludedWorkTitle={{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
      |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} }}
      |{{#if:{{{url|}}}
        |{{{url}}}
        |{{#if:{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
          |{{#ifexpr:{{#time: U}} &gt; {{#time: U | {{{Embargo|2001-10-10}}} }}
            |{{hide in print|1=//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}/}}
           }}
         }}
       }}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|}}}}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

|At={{#if: {{{journal|{{{periodical|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}
        |{{{page|{{{pages|{{{at|}}}}}}}}}
          |{{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
            |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
              |{{{at|}}} }} }} }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{series|{{{version|}}}}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gw2adp9oj96r803a3z36g4g7gf6cq3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čakavski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24356</id>
    <revision>
      <id>41261068</id>
      <parentid>41260166</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T23:53:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{Shhsjezici}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9232" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cakavstina.png|thumb|Karta današnje distribucije čakavskog dijalekta]]
[[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution 2.png|thumb|Rasprostranjenost čakavice prije osmanskih invazija u 16. vijeku]]
{{Shhsjezici}}
'''Čakavski''' (također '''čakavica''', '''čakavština''') nazvana po upitnoj zamjenici ''ča'' jedna je od četiriju [[dijalektalna grupa|dijalektalnih grupa]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]], govorena na području današnje Hrvatske. Po oficijenoj hrvatskoj lingvistici smatran je samo dijalektom, uz [[kajkavski]] i [[štokavski]]. Po nekim lingvističkim studijama, čakavica se zbog male uzajamne razumljivosti sa štokavicom smatra južnoslovenskim regiolektom ili zasebnim mikro-jezikom, te od 2020. posjeduje vlastiti [[ISO 639-3]] kod [ckm].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/ckm |title=ISO 639-3 Registration Authority |date=23. januar 2020 |accessdate=13. maj 2022}}&lt;/ref&gt;

Najstariji pisani zapisi na tlu današnje Hrvatske pisani su upravo čakavskim narječjima [[staroslovenski jezik|staroslovenskog jezika]]. Današnje područje čakavštine znatno je manje nego prije migracija izazvanih osmanskim osvajanjima velikoga dijela hrvatskoga jezičnog prostora. Naseljavanjem govornika (novo)štokavštine čakavski zajik je potisnut s većega dijela kopna, tako da se danas uglavnom prostire [[jadran]]skom obalom, s nekoliko štokavskih prekida, i na većni otoka sjeverno od [[Pelješac|Pelješca]] (koji je dijelom čakavski), u dijelu [[Lika|Like]], [[Gacka|Gacke]], [[Gorski Kotar|Gorskog Kotara]] i [[Istra|Istre]], te u [[Pokuplje|Pokuplju]] sve do [[Karlovac|Karlovca]]. Izvan granica [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] čakavskih govora ima u [[Austrija|Austriji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] ([[gradišćanskohrvatski govor]]i). Zajednica [[Moliški Hrvati|Moliških Hrvata]] ima veze sa čakavštinom, jer se pokazalo da im govori imaju svojstva slična [[Zabiokovlje|zabiokovskim]] štokavsko-čakavskim govorima. U jednome dijelu čakavskoga područja (na [[Brač]]u, [[Vis]]u, gradu [[Hvar]]u s bližom okolicom, u [[Trogir]]u i [[Bakar (grad)|Bakru]], mjestimično na kvarnerskim otocima i dr.) umjesto '''ča''' govori se '''ca''', takozvani [[cakavizam]].

==Čakavski dijalekti==
Čakavski govori dosada su dijeljeni po različitim kriterijima. Prema refleksu &quot;jata&quot; dijele se na:
# ekavske ili Liburnske čakavštine ili staročakavski (sjeveroistočna [[Istra]] od rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]] do [[Kastav|Kastavštine]] i [[Rijeka (grad)|Rijeke]], i istarskih otoka [[Cres (otok)|Cres]], [[Lošinj]]...),
# ikavsko-ekavske (na primjer sjeverno i istočno od [[Sušak|Sušaka]], [[Krk]], [[Rab]], [[Pag]], [[Dugi otok]], [[Kornati]], [[Ogulin]], [[Brinje]], [[Otočac]], [[Duga Resa]])
# ikavske (na primjer zapadna [[Istra]], [[Korčula]], [[Pelješac]], [[Brač]], [[Hvar]], [[Vis]], [[Šolta]])
# jekavske ([[Lastovo]])

Po naglasnome sustavu [[Dalibor Brozović]] razlikuje sljedeće skupine čakavskih govora: 
# govore s &quot;klasičnim&quot; čakavskim sustavom s tri naglaska 
# govore s dvonaglasnim sustavom 
# govore sa (&quot;štokavoidnim&quot;) četveronaglasnim sustavom 
# govore s četveronaglasnim štokavskim sustavom
# govore u kojima se prepliću naglasne značajke 1. i 2. skupine. 

Kombinacijom naglasnih i fonoloških kriterija, čakavsko narječje se dijeli u šest dijalekata: 
# buzetski ili gornjomiranski
# jugozapadni istarski ili štokavsko-čakavski
# sjeverno-čakavski ili ekavskočakavski
# srednjočakavski ili ikavsko-ekavski
# južnočakavski ili ikavsko-čakavski
# lastovski ili jekavsko-čakavski

[[Božidar Finka]] i [[Milan Moguš]] po sljedećih osam kriterija odlučivali su o pripadnosti govora čakavštini:
# zamjenica ča i zač
# stara akcentuacija
# refleks jata /ě/
# čakavsko /t'/
# prijelaz /ę/ u /a/ iza /j/, /č/ i /ž/ 
# prijelaz /d'/ u /j/
# aorist ''bim-biš-bimo-bite''
# izostanak afrikate /ž/

S obzirom na činjenicu da se znatan broj čakavskih govora odlikuje starinom i drugim značajkama, čakavsko narječje je privlačilo i hrvatske i strane dijalektologe tako da su mnogi govori dobro proučeni i iscrpno opisani (Hvar, Brač, [[Sušak]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Trsat]] i druge). Izrađeni su rječnici pojedinih čakavskih govora ([[Trogir]], [[Sali]], [[Labin]], Duga Resa, Karlovac, Vrgada i drugi). Čakavsko jezično blago donose mnogi stariji hrvatski leksikografi: [[Faust Vrančić]] (''Dikcionar'', Mletci, [[1595]]), [[Bartol Kašić]] (u rukopisnom hrvatsko-[[Talijanski jezik|talijanskom]] rječniku; objavljen [[1990]]), [[Ivan Belostenec]] (''Gazofilacij''; postumno: [[Zagreb]], 1740), [[Ivan Tanzlinger Zanotti]] (rukopisni ''Dizionario'', [[1679]]. i druge), [[Josip Jurin]] (rukopisni ''Calepinus trium linguarum'', 2. pol. [[18. stoljeće|18. stoljeća]]). 

==Čakavska književnost==
Početci hrvatske pismenosti vezani su za čakavštinu kojom su napisana mnoga djela rane (srednjovjekovne) hrvatske pismenosti i [[Hrvatska književnost|književnosti]]: natpisi i ploče (Valunska ploča, [[Bašćanska ploča]], Plominski natpis), pravna djela (Istarski razvod), lekcionari (Zadarski lekcionar, Bernardinov lekcionar), zbornici (Kolunićev zbornik, dijelom Petrisov zbornik). Od [[15. stoljeće|XV. stoljeća]] na čakavskom književnom jeziku pisali su mnogi hrvatski književnici ([[Marko Marulić]], [[Petar Hektorović]], [[Hanibal Lucić]], [[Mikša Pelegrinović]], [[Petar Zoranić]], [[Juraj Baraković]], [[Brne Karnarutić]] i drugi). Osim u Gradišću, književnost na čakavskom, dijelom i pod utjecajem štokavštine, do polovice XVIII. stoljeća posve zamire. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] razvila se bogata čakavska književnost, naročito pjesništvo ([[Vladimir Nazor]], [[Drago Gervais]], [[Mate Balota]], [[Marin Franičević]], [[Zvane Črnja]], [[Šime Vučetić]], [[Drago Ivanišević]], [[Milorad Stojević]] i drugi). Najopsežnije jezikoslovno djelo o čakavštini predstavlja trodijelni ''Čakavisch-deutsches Lexikon'' Mate Hraste, [[Petar Šimunović|Petra Šimunovića]] i [[Reinhold Olesh|Reinholda Olescha]] (Köln-Beč, 1979 - 1983) s čakavsko-njemačkim rječnikom, glosarom i izabranim čakavskim tekstovima.

== Tumač izgovora i još neka svojstva ==
* t'- (izostavnik označava meki poluglas, znak za njega je postojao u glagoljici) - kao umekšano &quot;ć&quot;, negdje slično &quot;tj&quot;
* č - izgovorom je glas između &quot;č&quot; i &quot;ć&quot;
* Glasovni skup šć (prema književnom št) - šćipunica, rašćika.
* Glasovni skup žj (prema književnom žd) - možjani.
* Postojanje slogotvornog l ( u književnom je u nom. -o) - posol, bil (u nekim narječjima je iza &quot;i&quot; jedva čujan, kao bi&lt;sup&gt;l&lt;/sup&gt;).
* Postojanje slogotvornog r ( izgovoren kao ar, er) - sarce, parsti, žerat.
* Postojanje dvoglasa uo ( u književnom samo o) - ruod, nuono, divjuok.
* Izgovor samoglasnika, gdje je u književnom &quot;a&quot;, kao &quot;o&quot;, &quot;u&quot; ili u neki poluglas (u čokavskim i cokavskim narječjima) - posol (posao), jo (ja). 
* Aorist: bih-bis-bi-bismo-biste-bidu
* Izgovor &quot;j&quot;, gdje u književnom dolazi lj - divjok, jubav, judi.
* Nastavak u 3.osobi množine -du (pensuodu, plijedu, išćedu)

== Čakavske primjese u inim hrvatskim narječjima ==
* sačuvana kratka množina
* naglasni sustav
* izgovor lj kao meko j

== Opaske ==
Dosad na internetu postoje dva specijalizirana wiki-portala čakavštine i čakavske kulture. Najnoviji od jeseni 2009. je [http://chakavian.wiki.zoho.com Chakavian Zohowiki] (Čakavski wiki-leksikon) koji je još u početnoj fazi. Veća je 'Čakavsko-jadranska Wiki-enciklopedija' - ili Čak'''av'''sko-adri'''an'''ski velik'''az''' ''(WikiCha)'' koja postoji od jeseni 2007, na adresi: '''''chak.volgota.com'''''. Ovaj specijalizirani Wiki treba obuhvatiti najdetaljniju dokumentaciju na internetu o čakavskoj kulturi i jadranskoj ekumeni, a do jeseni 2009. imao je 506 članaka. 

== Literatura ==

* J. Hamm, M. Hraste, P. Guberina: ''Govor otoka Suska''. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.
* M. Hraste, P. Šimunović, R. Olesch: ''Čakavisch-deutsches Lexikon'', Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983.
* M. Kranjčević: ''Ričnik gacke čakavščine''. Čakavski sabor, Otočac 2003.
* B. Matoković-Dobrila: ''Ričnik velovaroškega Splita'', Denona, Zagreb 2004.
* A. Roki-Fortunato: ''Libar Viškiga jazika''. Libar Publishing, Toronto 1997.
* P. Šimunović: ''Rječnik bračkih čakavskih govora'', Brevijar, Supetar 2006.
* N. Velčić: ''Besedar Bejske Tramuntane''. Čakavski sabor i Adamić d.o.o, Cres-Lošinj 2003.
* R. Vidović, J. Božanić: ''Čakavska rič,'' vol. 1.- 34., Književni krug Split 1967-2006.
* M. Yoshamya: ''Rječnici istočnog Kvarnera (Baška, Rab, Vinodol) - rječnik, gramatika i kultura'', knj. 1, Zagreb 2005, knj. 2 u tisku 2008.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.istarski-rjecnik.com/ Dictionary of Istrian dialects]
* [http://www.wikinfo.org/index.php/Early_Adriatic_Gan-Vey%C3%A3n Early Adriatic ''Gan-Veyãn'' (in English)] 
* [http://www.wikinfo.org/index.php/Veglian_Legends Veglian Legends (in English)]

{{DEFAULTSORT:Čakavsko narječje}}
[[Kategorija:Srpskohrvatski dijalekti]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]</text>
      <sha1>6iv4m6a49xv63beio6mexep6f69h9y8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kajkavski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24405</id>
    <revision>
      <id>41261070</id>
      <parentid>41260167</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T00:03:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>{{Shhsjezici}} + &quot;Kajkavski dijalekti su djelomično [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivi]] sa [[prekomurski]]m dijalektom [[slovenski jezik|slovenskog jezika]], te se smatra prijelaznim narječjem u dijalektskom kontinuumu južnoslavenskih jezika.&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6881" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kajkavstina.png|thumb|250px|Kajkavsko narječje]]
[[Datoteka:Croatian dialects3.PNG|thumb|right|250px|Rasprostranjenost čakavskog narječja, kajkavskog narječja i zapadnoštokavskog narječja prije velikih migracija.]]
{{Shhsjezici}}

'''Kajkavski''' (također '''kajkavica''', '''kajkavština'''), jedna od četiriju [[dijalektalna grupa|dijalektalnih grupa]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]], nazvana po upitnoj zamjenici ''kaj''. Obuhvaća sjeverozapadni dio hrvatskoga jezičnog prostora i [[Gorski kotar]]. Izvan granica [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] kajkavskih govora ima u [[Mađarska|Mađarskoj]] (kod Nežiderskog jezera, u Pomurju i [[Podravina|Podravini]]) te u [[Rumunija|Rumunjskoj]].

Obzirom na izgovor glasa jat, većina kajkavaca ga izriče u raznim varijantama samoglasnika '''e''', ali postoje manjim dijelom još polu'''je'''kavski kajkavci (Hrvatsko Zagorje), te '''i'''kavski kajkavci mjestimično u Gorskom Kotaru, Pokupju, Žumberku, Turopolju i uz Sutlu.

Kajkavski dijalekti su djelomično [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivi]] sa [[prekomurski]]m dijalektom [[slovenski jezik|slovenskog jezika]], te se smatra prijelaznim narječjem u dijalektskom kontinuumu južnoslavenskih jezika.

== Kajkavski dijalekti ==
Dijalektološka proučavanja kajkavštine započela su potkraj [[19. vijek|19. stoljeća]]. Prvu monografiju napisao je na [[ruski jezik|ruskom jeziku]] [[ukrajina|ukrajinski]] jezikoslovac [[A. M. Lukjanenko]] (''Kajkavskoe narječie'', Kijev, [[1905]]). Kajkavske su govore dijalektolozi dosada razvrstavali po različitim kriterijima. Uglavnom na osnovi do tada objavljenih radova, godine [[1927]]. u ''Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj'', svoju podjelu kajkavskoga narječja iznio je srpski jezikoslovac [[Aleksandar Belić]]. Po refleksima praslavenskih glasova ''/tj/'' i ''/dj/'' Belić je kajkavštinu podijelio u tri dijalekta: 
# istočni u kojemu je ''/tj/'' dalo ''/ć/'' a ''/dj/'' ''/ž/''
# sjeverozapadni koji prema ''/tj/'' i ''/dj/'' ima ''/č/'' i ''/j/''
# jugozapadni koji za ''/tj/'' i ''/dj/'' ima ''/ć/'' i ''/j/''
Kasnija proučavanja nisu potvrdila ovakvo rasprostiranje refleksa ''/tj/'' i ''/dj/''.

Utvrdivši da temeljna kajkavska akcentuacija ima tri naglaska u svojoj raspravi ''Jezik Hrvata kajkavaca'' ([[1936]]) [[Stjepan Ivšić]] kajkavske je govore po naglasnim značajkama podijelio u četiri skupine. Na osnovi Belićeve i Ivšićeve podjele te na osnovi nekih glasovnih značajki [[Dalibor Brozović]] je kajkavsko narječje ([[1965]]. - [[1988]].) podijelio u šest dijalekata: 

# zagorsko-međimurski
# turopoljsko-posavski
# križevačko-podravski
# prigorski
# donjosutlanski
# goranski

S obzirom na sudbinu kajkavskoga cirkumfleksa te na temelju razvoja vokalizma, najpodrobniju podjelu kajkavskih dijalekata dao je [[Mijo Lončarić]] koji u monografiji ''Kajkavsko narječje'' (Zagreb, [[1996]].) razlikuje petnaest dijalekata: 

# plješivičkoprigorski
# samoborski
# gornjosutlanski
# bednjansko-zagorski
# varaždinsko-ludbreški
# međimurski
# podravski
# sjevernomoslavački
# glogovničko-bilogorski
# gornjolonjski
# donjolonjski
# turopoljski
# vukomeričko-pokupski
# donjosutlanski
# goranski

Ta razdioba zorno svjedoči o dijelom velikim razlikama što postoje između pojedinih kajkavskih govora u akcentuaciji, [[fonologija|fonologiji]] i [[morfologiji]].

== Kajkavska književnost ==
Od polovice [[16. vijek|16. stoljeća]] do preporoda na '''kajkavskom književnom jeziku''', latiničkim slovopisom oblikovanim po mađarskom uzoru (na primjer ''cs'' za ''/č/'', ''cz'' za ''/c/'', ''dy'', ''gy'' za ''/ž/'', ''ly'' za ''/lj/'', ''ny'' za ''/nj/''), napisana su mnoga djela:
* pravna (Ivanuš Pergošić: ''Decretum'', Nedelišće, [[1574]]), kroničarska (Antun Vramec)
* vjerska (Nikola Krajačević, Juraj Ratkaj Velikotaborski, [[Juraj Habdelić]], [[Ivan Belostenec]], Juraj Mulih)
* pjesnička (Ana Katarina Frankopan-Zrinska) i dramska ([[Tituš Brezovački]]).

Prvu kajkavsku gramatiku (na njemačkome) napisao je Ignacij Szent-Mártony (''Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche'', Varaždin, [[1783]].), a na njemačkom su i gramatike Franza Korniga (''Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen'', [[1795]]), [[Josip Matijević|Josipa Matijevića]] (''Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre'', [[1810]].) i [[Ignac Kristijanović|Ignaca Kristijanovića]] (''Grammatik der Kroatischen Mundart'', [[1837]].), dok je gramatika Josipa Đurkovečkog (''Jezičnica horvatzko-slavinzka - Kroatisch-slavische Sprachlehre'', Pešta, [[1837]].(HRVATSKO-SLAVENSKA).

Najvažniji su rječnici kajkavskoga ''Dictionar ili reči slovenske'' Jurja Habdelića (Graz, [[1670]].), ''Gazophylacium illyrico-latinum'' Ivana Belostenca (objavljen postumno u Zagrebu [[1740]].) i ''Lexicon latinum'' Franje Sušnika i Andrije Jambrešića (Zagreb, [[1742]].).

Među književnicima koji su na kajkavskom pisali nakon [[1836]]. ističu se [[Pavao Štoos]], Tomaš Mikloušić i Ignac Kristijanović.

U [[20. vijek|20. stoljeću]] iznimno je bogata kajkavska dijalektalna književnost ([[Antun Gustav Matoš]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], Nikola Pavić, [[Miroslav Krleža]], [[Ivan Goran Kovačić]], Vjekoslav Balog i drugi).

Rječnička baština kajkavske književnosti obrađuje se u ''Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika'' (10. svezak objavljen je [[2004]]).

== Literatura ==
* Feletar D., Ledić G., Šir A.: ''Kajkaviana Croatica'' (Hrvatska kajkavska riječ). Muzej Međimurja, 37 str., Čakovec 1997.
* Fureš R., Jembrih A. (ured.): ''Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju'' (zbornik skupova Krapina 2002-2006). Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, 587 str. Zabok 2006.
* JAZU / HAZU: ''Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika'' (A – P), I – X. Zavod za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2500 str, Zagreb 1984-2005.
* Lipljin, T. 2002: ''Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora''. Garestin, Varaždin, 1284 str. (2. prošireno izdanje u tisku 2008.)
* Lončarić, M. 1996: ''Kajkavsko narječje''. Školska knjiga, Zagreb, 198 str.
* Magner, F. 1971: ''Kajkavian Koiné''. Symbolae in honorem Georgii Y. Shevelov, München.
* Moguš, M.: ''A History of the Croatian Language'', NZ Globus, Zagreb 1995
* Šojat, A. 1969-1971: ''Kratki navuk jezičnice horvatske'' (Jezik stare kajkavske književnosti). Kaj 1969: 3-4, 5, 7-8, 10, 12; Kaj 1970: 2, 3-4, 10; Kaj 1971: 10, 11. Kajkavsko spravišče, Zagreb.
* Antun Šojat, Vida Barac-Grum, Ivan Kalinski, Mijo Lončarić i Vesna Zečević: ''Zagrebački kaj: govor grada i prigradskih naselja''. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1998.

[[Kategorija:Srpskohrvatski dijalekti]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]</text>
      <sha1>93owtj2j3rtosi33uj8r8gtvjw4j9iq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261072</id>
      <parentid>41261070</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T00:08:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6891" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kajkavstina.png|thumb|250px|Kajkavsko narječje]]
[[Datoteka:Croatian dialects3.PNG|thumb|right|250px|Rasprostranjenost čakavskog narječja, kajkavskog narječja i zapadnoštokavskog narječja prije velikih migracija.]]
{{Shhsjezici}}

'''Kajkavski''' (također '''kajkavica''', '''kajkavština'''), jedna od četiriju [[dijalektalna grupa|dijalektalnih grupa]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]], nazvana po upitnoj zamjenici ''kaj''. Obuhvaća sjeverozapadni dio hrvatskoga jezičnog prostora i [[Gorski kotar]]. Izvan granica [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] kajkavskih govora ima u [[Mađarska|Mađarskoj]] (kod Nežiderskog jezera, u Pomurju i [[Podravina|Podravini]]) te u [[Rumunija|Rumunjskoj]].

Obzirom na izgovor glasa jat, većina kajkavaca ga izriče u raznim varijantama samoglasnika '''e''', ali postoje manjim dijelom još polu'''je'''kavski kajkavci (Hrvatsko Zagorje), te '''i'''kavski kajkavci mjestimično u Gorskom Kotaru, Pokupju, Žumberku, Turopolju i uz Sutlu.

Kajkavski dijalekti su djelomično [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivi]] sa [[prekomurski]]m dijalektom [[slovenski jezik|slovenskog jezika]], te se kajkavski smatra prijelaznim narječjem u dijalektskom kontinuumu južnoslavenskih jezika.

== Kajkavski dijalekti ==
Dijalektološka proučavanja kajkavštine započela su potkraj [[19. vijek|19. stoljeća]]. Prvu monografiju napisao je na [[ruski jezik|ruskom jeziku]] [[ukrajina|ukrajinski]] jezikoslovac [[A. M. Lukjanenko]] (''Kajkavskoe narječie'', Kijev, [[1905]]). Kajkavske su govore dijalektolozi dosada razvrstavali po različitim kriterijima. Uglavnom na osnovi do tada objavljenih radova, godine [[1927]]. u ''Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj'', svoju podjelu kajkavskoga narječja iznio je srpski jezikoslovac [[Aleksandar Belić]]. Po refleksima praslavenskih glasova ''/tj/'' i ''/dj/'' Belić je kajkavštinu podijelio u tri dijalekta: 
# istočni u kojemu je ''/tj/'' dalo ''/ć/'' a ''/dj/'' ''/ž/''
# sjeverozapadni koji prema ''/tj/'' i ''/dj/'' ima ''/č/'' i ''/j/''
# jugozapadni koji za ''/tj/'' i ''/dj/'' ima ''/ć/'' i ''/j/''
Kasnija proučavanja nisu potvrdila ovakvo rasprostiranje refleksa ''/tj/'' i ''/dj/''.

Utvrdivši da temeljna kajkavska akcentuacija ima tri naglaska u svojoj raspravi ''Jezik Hrvata kajkavaca'' ([[1936]]) [[Stjepan Ivšić]] kajkavske je govore po naglasnim značajkama podijelio u četiri skupine. Na osnovi Belićeve i Ivšićeve podjele te na osnovi nekih glasovnih značajki [[Dalibor Brozović]] je kajkavsko narječje ([[1965]]. - [[1988]].) podijelio u šest dijalekata: 

# zagorsko-međimurski
# turopoljsko-posavski
# križevačko-podravski
# prigorski
# donjosutlanski
# goranski

S obzirom na sudbinu kajkavskoga cirkumfleksa te na temelju razvoja vokalizma, najpodrobniju podjelu kajkavskih dijalekata dao je [[Mijo Lončarić]] koji u monografiji ''Kajkavsko narječje'' (Zagreb, [[1996]].) razlikuje petnaest dijalekata: 

# plješivičkoprigorski
# samoborski
# gornjosutlanski
# bednjansko-zagorski
# varaždinsko-ludbreški
# međimurski
# podravski
# sjevernomoslavački
# glogovničko-bilogorski
# gornjolonjski
# donjolonjski
# turopoljski
# vukomeričko-pokupski
# donjosutlanski
# goranski

Ta razdioba zorno svjedoči o dijelom velikim razlikama što postoje između pojedinih kajkavskih govora u akcentuaciji, [[fonologija|fonologiji]] i [[morfologiji]].

== Kajkavska književnost ==
Od polovice [[16. vijek|16. stoljeća]] do preporoda na '''kajkavskom književnom jeziku''', latiničkim slovopisom oblikovanim po mađarskom uzoru (na primjer ''cs'' za ''/č/'', ''cz'' za ''/c/'', ''dy'', ''gy'' za ''/ž/'', ''ly'' za ''/lj/'', ''ny'' za ''/nj/''), napisana su mnoga djela:
* pravna (Ivanuš Pergošić: ''Decretum'', Nedelišće, [[1574]]), kroničarska (Antun Vramec)
* vjerska (Nikola Krajačević, Juraj Ratkaj Velikotaborski, [[Juraj Habdelić]], [[Ivan Belostenec]], Juraj Mulih)
* pjesnička (Ana Katarina Frankopan-Zrinska) i dramska ([[Tituš Brezovački]]).

Prvu kajkavsku gramatiku (na njemačkome) napisao je Ignacij Szent-Mártony (''Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche'', Varaždin, [[1783]].), a na njemačkom su i gramatike Franza Korniga (''Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen'', [[1795]]), [[Josip Matijević|Josipa Matijevića]] (''Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre'', [[1810]].) i [[Ignac Kristijanović|Ignaca Kristijanovića]] (''Grammatik der Kroatischen Mundart'', [[1837]].), dok je gramatika Josipa Đurkovečkog (''Jezičnica horvatzko-slavinzka - Kroatisch-slavische Sprachlehre'', Pešta, [[1837]].(HRVATSKO-SLAVENSKA).

Najvažniji su rječnici kajkavskoga ''Dictionar ili reči slovenske'' Jurja Habdelića (Graz, [[1670]].), ''Gazophylacium illyrico-latinum'' Ivana Belostenca (objavljen postumno u Zagrebu [[1740]].) i ''Lexicon latinum'' Franje Sušnika i Andrije Jambrešića (Zagreb, [[1742]].).

Među književnicima koji su na kajkavskom pisali nakon [[1836]]. ističu se [[Pavao Štoos]], Tomaš Mikloušić i Ignac Kristijanović.

U [[20. vijek|20. stoljeću]] iznimno je bogata kajkavska dijalektalna književnost ([[Antun Gustav Matoš]], [[Fran Galović]], [[Dragutin Domjanić]], Nikola Pavić, [[Miroslav Krleža]], [[Ivan Goran Kovačić]], Vjekoslav Balog i drugi).

Rječnička baština kajkavske književnosti obrađuje se u ''Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika'' (10. svezak objavljen je [[2004]]).

== Literatura ==
* Feletar D., Ledić G., Šir A.: ''Kajkaviana Croatica'' (Hrvatska kajkavska riječ). Muzej Međimurja, 37 str., Čakovec 1997.
* Fureš R., Jembrih A. (ured.): ''Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju'' (zbornik skupova Krapina 2002-2006). Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, 587 str. Zabok 2006.
* JAZU / HAZU: ''Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika'' (A – P), I – X. Zavod za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2500 str, Zagreb 1984-2005.
* Lipljin, T. 2002: ''Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora''. Garestin, Varaždin, 1284 str. (2. prošireno izdanje u tisku 2008.)
* Lončarić, M. 1996: ''Kajkavsko narječje''. Školska knjiga, Zagreb, 198 str.
* Magner, F. 1971: ''Kajkavian Koiné''. Symbolae in honorem Georgii Y. Shevelov, München.
* Moguš, M.: ''A History of the Croatian Language'', NZ Globus, Zagreb 1995
* Šojat, A. 1969-1971: ''Kratki navuk jezičnice horvatske'' (Jezik stare kajkavske književnosti). Kaj 1969: 3-4, 5, 7-8, 10, 12; Kaj 1970: 2, 3-4, 10; Kaj 1971: 10, 11. Kajkavsko spravišče, Zagreb.
* Antun Šojat, Vida Barac-Grum, Ivan Kalinski, Mijo Lončarić i Vesna Zečević: ''Zagrebački kaj: govor grada i prigradskih naselja''. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1998.

[[Kategorija:Srpskohrvatski dijalekti]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]</text>
      <sha1>l0rxzw6kb7wlwvt3e4qvl2qtjij7fv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Našinski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24460</id>
    <revision>
      <id>41261067</id>
      <parentid>41260170</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T23:45:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao kartu koja sadrži našinski/goranski pod brojkom 4.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7954" xml:space="preserve">{{shhsjezici}}
[[Datoteka:Torlak dialects map en.png|thumb|240px|Našinski ili goranski govor označen je brojkom 4 na ovoj karti torlačkog narečja.]]
{{preusmjerava|Goranski||Goranski dijalekt}}
'''Našinski''' (što u literaturi znači „naš jezik“) ili '''Goranski''' naziv je [[torlački|torlačkog]] govora&lt;ref&gt;{{cite book |Browne, Wayles |year=2002 |chapter=6. Macedonian |editor-first=Bernard |editor-last=Comrie |editor2-first=Greville |editor2-last=G. Corbett |title=The Slavonic Languages. |publication-place=[[London]] |publisher=[[Taylor &amp; Francis]] |page=383 |isbn=1136861378}}&lt;/ref&gt; [[Goranci|Goranaca]], pripadnika etničke grupe goranske oblasti na tromeđi između [[Kosovo|Kosova]], [[Severna Makedonija|Severne Makedonije]] i [[Albanija|Albanije]].

== Distribucija i klasifikacija ==
Dijalekt se govori širom goranske oblasti. Koristi se u 19 kosovskih, 11 albanskih i u 4 makedonska sela. Na Kosovu i u Severnoj Makedoniji goranski se piše srpskim ili makedonskim ćiriličnim ili latiničnim pismom, dok u Albaniji se koristi albansko latinično pismo. U jugoslovenskim popisima iz 1991. godine 54% stanovništva koji sebe smatraju etničkim Gorancima je reklo da govori goranskim jezikom u odnosu na ostatak stanovnika Gore koji su svoj jezik opisali kao [[srpski]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Горански говор (Goranski govor) |author=Radivoje Mladenović |url=http://www.rastko.org.rs/rastko-gora/zbornici/gora2000/rmladenovic.pdf |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222052737/http://www.rastko.org.rs/rastko-gora/zbornici/gora2000/rmladenovic.pdf |archivedate=2014-02-22}}&lt;/ref&gt;

Goranski dijalekt je sličan sa susednim prizrensko–južnomoravskim dijalektom koji su na severoistočnoj strani, koji podrazumeva srpsko–torlačku govornu vrstu koji se govori na južnoj polovini Kosova i na jugoistoku Srbije, kao i sa dijalektima na najsevernijim delovima Makedonije. U kontekstu makedonske dijalektologije, goranski je opisan kao da ima bliske veze sa donjo pologskim dijalektom koji se govori u pologskoj i tetovskoj oblasti,&lt;ref&gt;{{cite book |author=[[Blaže Koneski|Blaže Koneski]] |year=1983 |title=A Historical Phonology of the Macedonian Language |isbn=3533031209}}&lt;/ref&gt; koje se nalaze na drugoj strani goranske oblasti na Šar planini.

Goranski je isto klasifikovan kao vrsta bugarskog dijalekta&lt;ref&gt;{{cite book |last=Mladenov |first=Stefan |title=Пътешествие из Македония и Поморавия, в: Научна експедиция в Македония и Поморавието 1916 |publication-place=Sofija |publication-date=1993 |page=184 |trans_title=Putovanje po Makedoniji i Pomoravlju, u: Znanstvena ekspedicija u Makedoniji i Pomoravlju 1916 |url=https://web.archive.org/web/20191205203755/http://albanian.dir.bg/studii/ezik/st-ez-02-GorDial.htm |quote=Асенова, Петя. Архаизми и балканизми в един изолиран български говор (Кукъска Гора, Албания), Балканистични четения, посветени на десетата годишнина на специалност &quot;Балканистика&quot; в СУ &quot;Св. Климент Охридски&quot;, ФСлФ, София, 17-19 май 2004 (Arhaizmi i balkanizmi na izoliranom bugarskom dijalektu (Kukaska Gora, Albanija), Balkanska čitanja posvećena desetoj godišnjici studija balkanistike na [[Univerzitet sv. Kliment Ohridski u Sofiji|Sofijskom univerzitetu &quot;Sv. Kliment Ohridski&quot;]], FSlF, Sofija, 17.–19. maja 2004.)}}&lt;/ref&gt; od strane nekih inostranih antopologa.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=9IbgsDdeVxsC&amp;pg=PA205 |title=Albania: from anarchy to a Balkan identity |first1=Miranda |last1=Vickers |first2=James |last2=Pettifer |publisher=[[C. Hurst &amp; Co.|C. Hurst &amp; Co. Publishers]] |year=1997 |isbn=1-85065-279-1 |page=205}}&lt;/ref&gt; U 2007. godini [[Bugarska akademija nauka]] je sponzorisala i odštampala prvi našinsko–albanski rečnik (sa 43.000 reči i fraza) goranskog istraživača Nazifa Dokle koji smatra da je goranski vrsta bugarskog dijalekta.&lt;ref name=&quot;Dokle&quot;&gt;{{cite book |last=Dokle |first=Nazif |title=Reçnik Goransko (Nashinski) - Albanski |publication-place=Sofija |year=2007 |publisher=[[Bugarska akademija nauka]], &quot;Prof. Marin Drinov&quot; |pages=5, 11, 19 |isbn=9543222002}}&lt;/ref&gt;

Na drugoj strani, bivši jugoslovenski lingvisti {{ill|mk|Božidar Vidoeski{{!}}Vidoeski|Божидар Видоески}}, [[Dalibor Brozović|Brozović]] i [[Pavle Ivić|Ivić]] klasifikuju slovenski dijalekt goranske oblasti kao makedonski jezik.&lt;ref name=&quot;friedman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.seelrc.org:8080/grammar/mainframe.jsp?nLanguageID=3 |title=Macedonian |first=Victor |last=Friedman |pages=4 (fusnota), 7}}&lt;/ref&gt; Prema nekim izvorima 2003. godine kosovska je vlada pripremila makedonski jezik i gramatičke knjige da se predaje u goranskim školama.{{nedostaje izvor}}

== Fonološke karakteristike ==
Goranski dijalekt se deli na standardni srpski, najseverniji dijalekt makedonskog jezika i zapadni dijalekt bugarskog jezika na osnovu vokalizacije ranijih slogova /l/ i reči kao što je ''vuk'' (na makedonskom ''volk'', na bugarskom ''vălk''). Sa srpskohrvatskim jezikom goranski isto deli refleks /tj/dj/ kao / tɕ /, za razliku od makedonskog /c/ kao / ќ /.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Božidar |last=Vidoeski |author-link=Božo Vidoeski |year=1999 |title=Dijalektite na Makedonskiot jazik |publisher=[[Makedonska akademija nauka i umetnosti|MANU]] |isbn=0893573159}}&lt;/ref&gt; Sa najzapadnijim dijalektom makedonskog jezika, kao i sa većinom dijalekata bugarskog jezika, goranski deli reflekse „velikog Yus“ / ɔ̃ / kao /ə/ (ӑ) u reči kao što je ''păt'' (na makedonskom ''pat'', na srpskom ''put''). Goranski sa standardnim makedonskim i pojedinim dijalektima bugarskog jezika deli reflekse /ĭ, ŭ/ kao /e, o/ u reči kao što je ''den'' i ''son''. Sa standardnim makedonskim, standardnim srpskim i pojedinim dijalektima bugarskog jezika goranski deli zadržavanje slogova /r/ u reči kao što je ''krv''.&lt;ref name=&quot;friedman&quot;/&gt;

=== Primeri ===
* ''Ja som od Košarišt.''
* ''Srećen rodni den!''
* ''Ja zborim Našinski jezik.''

=== Tipične reči ===
Ove pesme su otpevane tipičnim goranskim dijalektom (prva je iz [[Šištavec]]a):

{|
|&lt;blockquote&gt;&lt;poem&gt;
''Što se beli, gore Šar planina?''
Da l'je snegče, il'je belo stado?
Nit'je snegče, nit'je belo stado.
Da je snegče, bi se rastopilo,
Da je stado, bi se rasturilo.
Več toj beše Milkino čadorče,
Pod čadorče bolna Milka lega.
Brata i gu Turci zarobili,
Zarobili, paj ga obesili.


&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
|&lt;blockquote&gt;&lt;poem&gt;
''Verba đurđevdenjova''
Ta šot si gi granke širnala
Mori verbice đurđevdenova
Dali jeno gajle sin e mala
Ja mater som go imala
Mati mi go gajle galuala
So mleko presno me ranjila
Za tija som tenka i visoka
Za tija som bela i cervena
Tvuje da ti srec izgore.


&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
|&lt;blockquote&gt;&lt;poem&gt;
''Verno libe''
Gledaj me gledja libe, a be verno libe,
na gledaj mise dur ti som ovde.
Utre ke odim abe verno libe daljeko daljeko
na pusti gurbet.
Raćaj po raćaj libe šo da ti kupim,
ti da mi kupiš
a be gledaniku crna šamija, ja da ga nosim
a be gledaniku i da ga želam.
Raćaj poraćaj a be verno
libe šo da ti pratim
Ti da mi pratiš a be
gledaniku šarena knjiga
Ja da ga pujem a be
gledaniku i da ga želam.
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
|}

== Eksterni linkovi ==
* [http://www.rastko.org.yu/rastko-gora/index.php Projekat Rastko - Gora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616173629/http://www.rastko.org.yu/rastko-gora/index.php |date=2006-06-16 }}
* [http://www.nasagora.info Naša Gora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225195901/http://nasagora.info/ |date=2018-12-25 }}

==Reference==
{{izvori}}

[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Srbije]]
[[Kategorija:Srpskohrvatski dijalekti]]</text>
      <sha1>tqgu3lpouhcd5nqsln5ja2d61fpduuq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Citation</title>
    <ns>10</ns>
    <id>32210</id>
    <revision>
      <id>41261091</id>
      <parentid>41034350</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:28:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Category:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7691" xml:space="preserve">{{
  #if: {{{inventor-surname|{{{inventor1-surname|{{{inventor-last|{{{inventor1-last|{{{inventor|{{{invent1|{{{invent-1|{{{country-code|{{{3|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
&lt;!--
    CITATIONS FOR PATENTS
--&gt;
|{{Citation/patent
 |Surname1 = {{{inventor-surname|{{{inventor1-surname|{{{inventor-last|{{{inventor1-last|{{{inventor|{{{invent-1|{{{invent1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
 |Surname2={{{inventor2-surname|{{{inventor2-last|{{{inventor2|{{{invent2|}}}}}}}}}}}}
 |Surname3={{{inventor3-surname|{{{inventor3-last|{{{inventor3|{{{invent3|}}}}}}}}}}}}
 |Surname4={{{inventor4-surname|{{{inventor4-last|{{{inventor4|{{{invent4|}}}}}}}}}}}}
 |Given1 = {{{inventor-given|{{{inventor1-given|{{{inventor-first|{{{inventor1-first|}}}}}}}}}}}}
 |Given2={{{inventor2-given|{{{inventor2-first|}}}}}}
 |Given3={{{inventor3-given|{{{inventor3-first|}}}}}}
 |Given4={{{inventor4-given|{{{inventor4-first|}}}}}}
 |Inventorlink1={{{inventorlink1|{{{inventorlink|}}}}}}
 |Inventorlink2={{{inventorlink2|}}}
 |Inventorlink3={{{inventorlink3|}}}
 |Inventorlink4={{{inventorlink4|}}}
 |Title={{{title|}}}
 |CountryCode={{{country-code|{{{country|{{{1|}}}}}}}}}
 |PublicationNumber={{{publication-number|{{{patent-number|{{{number|{{{2|}}}}}}}}}}}}
 |Description={{{description|{{{status|{{{3|}}}}}}}}}
 |PublicationDate={{{publication-date|{{{pubdate|}}}}}}
 |IssueDate={{{issue-date|{{{gdate|}}}}}}
 |Year={{{year}}}
 |FilingDate={{{fdate|}}}
 |PriorityDate={{{pridate|}}}
 |Assignee1={{{assign1|}}}
 |Assignee2={{{assign2|}}}
  |Ref={{{ref|harv}}}
  |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}}}}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|,}}}}}}}}
  |PS = {{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|}}}|.}}
  |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
}}&lt;!--
    CITATIONS FOR THINGS LIKE BOOKS AND PERIODICALS
--&gt;
|{{Citation/core
  |AuthorMask = {{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
  |Surname1 = {{{last|{{{surname|{{{last1|{{{surname1|{{{author1|{{{author|{{{authors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |Surname2 = {{{last2|{{{surname2|{{{author2|}}}}}}}}}
  |Surname3 = {{{last3|{{{surname3|{{{author3|}}}}}}}}}
  |Surname4 = {{{last4|{{{surname4|{{{author4|}}}}}}}}}
  |Surname5 = {{{last5|{{{surname5|{{{author5|}}}}}}}}}
  |Surname6 = {{{last6|{{{surname6|{{{author6|}}}}}}}}}
  |Surname7 = {{{last7|{{{surname7|{{{author7|}}}}}}}}}
  |Surname8 = {{{last8|{{{surname8|{{{author8|}}}}}}}}}
  |Surname9 = {{{last9|{{{surname9|{{{author9|}}}}}}}}}
  |Given1 = {{{first1|{{{given1|{{{first|{{{given|}}}}}}}}}}}}
  |Given2 = {{{first2|{{{given2|}}}}}}
  |Given3 = {{{first3|{{{given3|}}}}}}
  |Given4 = {{{first4|{{{given4|}}}}}}
  |Given5 = {{{first5|{{{given5|}}}}}}
  |Given6 = {{{first6|{{{given6|}}}}}}
  |Given7 = {{{first7|{{{given7|}}}}}}
  |Given8 = {{{first8|{{{given8|}}}}}}
  |Given9 = {{{first9|{{{given9|}}}}}}
  |Authorlink1 = {{{author-link|{{{author1-link|{{{authorlink|{{{authorlink1|}}}}}}}}}}}}
  |Authorlink2 = {{{author2-link|{{{authorlink2|}}}}}}
  |Authorlink3 = {{{author3-link|{{{authorlink3|}}}}}}
  |Authorlink4 = {{{author4-link|{{{authorlink4|}}}}}}
  |Authorlink5 = {{{author5-link|{{{authorlink5|}}}}}}
  |Authorlink6 = {{{author6-link|{{{authorlink6|}}}}}}
  |Authorlink7 = {{{author7-link|{{{authorlink7|}}}}}}
  |Authorlink8 = {{{author8-link|{{{authorlink8|}}}}}}
  |Authorlink9 = {{{author9-link|{{{authorlink9|}}}}}}
  |Coauthors   = {{{coauthor|{{{coauthors|}}}}}}
  |Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
             #if: {{{date|}}}
             |{{
                #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
                |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
                |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              }}
             |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
           }}
        }}}
  |YearNote = {{{origyear|}}}
  |Date = {{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}
  |Title={{{title|}}}
  |TransTitle={{{trans_chapter|}}}
  |TransItalic={{{trans_title|}}}
  |TitleType={{{type|}}}
  |URL={{#if:{{{archiveurl|}}}
    | {{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|}}} }}
    | {{{url|}}}
  }}
  |Series={{{series|{{{version|}}}}}}
  |Periodical = {{{journal|{{{periodical|{{{newspaper|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}}}}
  |Volume = {{{volume|}}}
  |Issue = {{{issue|{{{number|}}}}}}
  |At = {{
          #if: {{{journal|{{{periodical|{{{newspaper|{{{magazine|}}}}}}}}}}}}
          |{{{pages|{{{page|{{{at|}}}}}}}}}
          |{{
             #if: {{{page|}}}
             |{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
             |{{
                #if: {{{pages|}}}
                |{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
                |{{{at|}}}
              }}
           }}
        }}
  |IncludedWorkTitle = {{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
  |IncludedWorkURL = {{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
  |Other = {{{others|}}}
  |Edition = {{{edition|}}}
  |Place = {{{place|{{{location|}}}}}}
  |PublicationPlace = {{{publication-place|{{{place|{{{location|}}}}}}}}}
  |Publisher = {{{publisher|}}}
  |PublicationDate = {{{publication-date|}}}
  |EditorSurname1 = {{{editor-last|{{{editor-surname|{{{editor1-last|{{{editor1-surname|{{{editor1|{{{editor|{{{editors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |EditorSurname2 = {{{editor2-last|{{{editor2-surname|{{{editor2|}}}}}}}}}
  |EditorSurname3 = {{{editor3-last|{{{editor3-surname|{{{editor3|}}}}}}}}}
  |EditorSurname4 = {{{editor4-last|{{{editor4-surname|{{{editor4|}}}}}}}}}
  |EditorGiven1 = {{{editor-first|{{{editor-given|{{{editor1-first|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
  |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
  |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
  |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
  |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
  |Editorlink2={{{editor2-link|}}}
  |Editorlink3={{{editor3-link|}}}
  |Editorlink4={{{editor4-link|}}}
  |language = {{{language|{{{in|}}}}}}
  |format = {{{format|}}}
  |ARXIV={{{arxiv|}}}
  |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
  |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
  |BIBCODE={{{bibcode|}}}
  |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
  |DoiBroken={{{doi_inactivedate|{{{doi_brokendate|}}}}}}
  |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
  |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
  |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
  |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
  |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
  |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
  |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
  |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
  |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
  |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
  |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
  |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
  |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
  |ZBL={{{zbl|}}}
  |ID={{{id|{{{ID|}}}}}}
  |AccessDate={{{access-date|{{{accessdate|}}}}}}
  |laysummary = {{{laysummary|}}}
  |laysource = {{{laysource|}}}
  |laydate = {{{laydate|}}}
  |quote = {{{quote|}}}
  |Ref={{{ref|harv}}}
  |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}}}}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|,}}}}}}}}
  |PS = {{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|}}}}}
  |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
  |NameSep = {{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
  |amp = {{{lastauthoramp|}}}
  |Trunc = {{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
  |ArchiveURL= {{{archiveurl|}}}
  |DeadURL = {{{deadurl|}}}
  |OriginalURL = {{{url|}}}|ArchiveDate= {{{archivedate|}}}
}}}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{day|}}}{{{access-date|}}}{{{dateformat|}}}|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1693veybp1von1ek5jkqz4a2wa393nw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>16. vijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32410</id>
    <revision>
      <id>41261084</id>
      <parentid>41251351</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T05:11:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.200.182.167</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Izumi i otkrića */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5779" xml:space="preserve">{{Kutija za vijekove|16}}

'''16. vek''' je razdoblje koje je trajalo od [[1501]]. do [[1600]]. godine.

{|
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1501]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1502]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1503]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1504]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1505]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1506]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1507]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1508]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1509]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1510]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1511]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1512]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1513]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1514]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1515]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1516]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1517]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1518]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1519]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1520]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1521]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1522]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1523]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1524]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1525]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1526]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1527]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1528]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1529]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1530]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1531]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1532]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1533]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1534]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1535]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1536]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1537]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1538]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1539]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1540]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1541]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1542]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1543]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1544]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1545]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1546]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1547]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1548]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1549]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1550]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1551]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1552]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1553]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1554]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1555]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1556]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1557]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1558]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1559]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1560]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1561]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1562]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1563]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1564]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1565]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1566]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1567]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1568]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1569]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1570]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1571]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1572]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1573]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1574]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1575]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1576]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1577]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1578]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1579]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1580]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1581]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1582]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1583]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1584]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1585]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1586]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1587]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1588]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1589]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1590]]
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1591]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1592]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1593]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1594]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1595]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1596]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1597]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1598]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1599]]
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#ddffcc&quot; | [[1600]]
|}
----

== Glavni događaji i razvoji ==

* [[1517]] - [[Martin Luther]] objavljuje 95 teza čime započinje [[protestantizam|protestantska]] [[reformacija]].
* [[1571]] - [[Bitka kod Lepanta]].
* [[1588]] - Pokušaj [[Španska armada|Španske armade]] da zauzme [[Engleska|Englesku]] završava katastrofom.

== Važnije osobe ==
* [[Michelangelo]], italijanski slikar i kipar (1475 - 1564).
* [[William Shakespeare]], engleski pisac (1564 - 1616).
* [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]]. Ujedno je bio i kralj [[Španjolska|Španjolske]], vladar Novog svijeta, [[Nizozemska|Nizozemske]] i Italije.

== Izumi i otkrića ==
* U Europu su uvezeni [[kukuruz]], [[krumpir]] i [[rajčica]]
* [[Ferdinand Magellan]] 1506. godine poduzima svoju prvu ekspediciju prema istočnoj Indiji
* [[1510]]. [[Leonardo da Vinci]] izumio turbinu.
* [[1512]]. [[Nikola Kopernik]] napisao &quot;Commentariolus&quot; u kome tvrdi da se [[Zemlja]] okreće oko [[Sunce|Sunca]].

{{Vijekovi}}

[[Kategorija:16. vijek| ]]
[[Kategorija:2. milenijum]]
[[Kategorija:Vjekovi]]</text>
      <sha1>0xbflcgqfw5khgvtrw07u23bvs8p7x2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Litvanska košarkaška reprezentacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32732</id>
    <redirect title="Košarkaška reprezentacija Litvanije" />
    <revision>
      <id>41261080</id>
      <parentid>41260799</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T02:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Košarkaška reprezentacija Litve]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Košarkaška reprezentacija Litve]]</text>
      <sha1>31df21jgdt71jufh9xzjguqdzth6lst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prekomurski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61860</id>
    <revision>
      <id>41261071</id>
      <parentid>41251000</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T00:07:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>izbacio par riječi</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14784" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
|ime=Prekmurski
|domaćeime=prekmürski jezik, prekmürščina
|države={{flag|Slovenija}} (u [[Prekmurje|Prekmurju]]) &lt;br /&gt; {{flag|Austrija}} &lt;br /&gt; {{flag|Mađarska}} (u [[Vas (županija)|Vas]]) &lt;br /&gt; i emigrantske grupe u raznim zemljama
|region=[[Centralna Evropa|Centralna]] [[Južna Evropa|južna]] i [[Jugoistočna Evropa]]
|govornici =80 tisuća
|ranh=
|porodicaboja=Indoevropski
|fam2=[[Baltoslavenski jezici|Baltoslavenski]]
|fam3=[[Slavenski jezici|Slavenski]]
|fam4=[[Južnoslavenski jezici|Južnoslavenski]]
|fam5=Zapadni južnoslavenski
|fam6=[[Slovenski jezik|Slovenski]]
 |lc1           =
 |ld1           = 
 |ll1           = 
|pismo=[[Latinica]]
|nacija=
|agencija=
|iso1=|iso2=|iso3=
|karta=
}}
'''Prekmurski''' ili '''prekomurski jezik''' (prekmurski: ''prekmürski jezik'' ili ''prekmürščina'', [[slovenski jezik|slovenski]]: ''prekmurski jezik'' ili ''prekmurščina'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''vend nyelv'') [[Južnoslovenski jezici|južnoslovenski je jezik]], odnosno nezavisni [[Dijalekti slovenskog jezika|dijalekt slovenskoga jezika]], kojim govori preko 80 tisuća ljudi u [[Prekmurje|Prekmurju]], u [[Slovenija|Sloveniji]] te 3-5 tisuća u [[Mađarska|Mađarskoj]] kod [[Monošter|Monoštra]]. Prekmurski ima književni jezik, a nema službenog govornoga statusa. Mnogo knjiga, novine ili pjesma je napisano na prekmurskom jeziku.

== Ime ==
Prekmurci za sebe tvrde da su Slovenci (Slovénge, Slovenje, Slovenci). Ranija znanstvena djela su tvrdila da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala, pa se zbog toga prekmurski jezik u literaturi nazivao ''vandalski jezik'' ([[latinski jezik|latinski]] ''lingua vandalica,'' mađarski ''vandál nyelv,'' prekmurski ''vandalski jezik, vandalska vüsta''). [[Nemački jezik|Nemačko ime]] je bilo ''wendisch'' ili ''windisch.'' U [[19. vijek]]u [[Mađari]] su za Prekmurske Slovence i prekmurski jezik koristili izraz ''vendek, vend nyelv,'' Prekmurje je ''Vendvidék'' (prekmurski ''Slovenska krajina, Vandalska krajina''). Ranije je bio mađarski naziv ''tótok'' i ''Tótság'' (Slovenska okroglina).

[[Anton Trstenjak]] je dao ime ''Prekmurje,'' i ''Prekmurski jezik.'' Također se koristio ''istočni slovenski jezik'' (vzhodnoslovenščina), ili ''panonski slovenski jezik'' (panonska slovenščina).

== Pisma ==
'''Prekmurska abeceda''' je [[latinica]]. Od [[18. vijek]]a se koristila [[mađarska abeceda]]. [[1871]]. godina [[Janoš Murkovič]] učitelj u [[Beltinci]]ma je pisao prvo knjigu na [[Gajica|gajici]]. On je smatrao da svaki [[Južnoslovenski jezici|južnoslovenski jezik]] treba koristiti gajicu. 

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| [[a]]
| [[á]]
| [[b]]
| [[c]]
| [[č]]
| [[d]]
| [[e]]
| [[é]]
| [[ê]]
| [[f]]
| [[g]]
| [[h]]
| [[i]]
| [[j]]
| [[k]]
| [[l]]
| [[lj]]
| [[m]]
| [[n]]
| [[nj]]
| [[o]]
| [[ô]]
| [[ö]]
| [[p]]
| [[r]]
| [[s]]
| [[š]]
| [[t]]
| [[tj]]
| [[u]]
| [[ü]]
| [[z]]
| [[ž]]
|-
| [[A]]
| [[Á]]
| [[B]]
| [[C]]
| [[Č]]
| [[D]]
| [[E]]
| [[É]]
| [[Ê]]
| [[F]]
| [[G]]
| [[H]]
| [[I]]
| [[J]]
| [[K]]
| [[L]]
| [[Lj]]
| [[M]]
| [[N]]
| [[Nj]]
| [[O]]
| [[Ô]]
| [[Ö]]
| [[P]]
| [[R]]
| [[S]]
| [[Š]]
| [[T]]
| [[Tj]]
| [[U]]
| [[Ü]]
| [[Z]]
| [[Ž]]
|}

U prekmurskom jeziku se koriste slova ''ü'' i ''ö'' slovo, koji nema u slovenskom. Samo u [[Halozje|Halozju]] i u [[Prlekija|Prlekiji]] je u tragovima. Oba dijalekta su srodna prekmurskom jeziku.

== Govorne osobitosti ==
[[Datoteka:Prekmurscina-SvetoPismo1.jpg|thumb|right|200px|Prekmursko [[Biblija|Sveto pismo]] ([[19. vijek]]).]]
Između slovenskoga i prekmurskoga jezika razlike su u leksiki, konjugaciji i izgovoru. U prekmurskem jeziku su učestaliu doftingi, prvenstveno ''au, ou, ej.'' Tipično je ''Boug'' (Bog), ili ''paulek'' (okreta), ''gauška'' (šuma). Pola leksike pokazuje raskorak od slovenskoga jezika.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Prekmurski
!Slovenski
!Srpskohrvatski
|-
|pránje
|umivanje, pomivanje
|pranje
|-
|nego
|temveč
|ali
|-
|varaš
|mesto
|grad
|-
|zálog
|jamstvo
|bezbednost
|-
|pobüdjávati
|spodbujati
|rodsticati
|-
|nikédig, nindrik
|ponekod
|negdje
|-
|pütra
|putrih
|krigla
|-
|nigdašnji
|nekdanji
|davni 
|-
|céntor
|pokopališče
|groblje
|-
|ščeti
|hoteti
|voliti
|}

Određene riječi se razlikuju po jednom slovu.
[[Datoteka:Prijatel (1876).JPG|thumb|right|''Prijátel'' – prekmursko novine, pisao je [[Imre Augustič]].]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Prekmurski
!Slovenski
!Srpskohrvatski
|-
|pükšar
|puškar
|puškar
|-
|slatkost
|sladkost
|slatkiš
|-
|ládar
|vladar
|vođa
|-
|ostrügati
|ostrugati
|ogreboti
|-
|neobtrüdenost
|neutrudnost
|neumornost
|-
|labüd
|labod
|labud
|-
|katoličanski
|katoliški
|katolički
|-
|vöpotegniti
|upotegniti
|povućiti
|-
|šümleti
|šumeti
|žamoreti
|-
|ftica
|ptica
|ptica
|}

Prekmurski jezik malo koristi ''lj'' ili ''nj.''

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Prekmurski
!Slovenski
!Sprskohrvatski
|-
|králestvo
|kraljestvo
|kraljevina
|-
|lübeznost
|ljubezen
|zaljubljenost
|-
|lübiteo
|ljubitelj
|voljitelj
|-
|prijátel
|prijatelj
|prijatelj
|-
|kniga
|knjiga
|knjiga
|-
|pisátel
|pisatelj
|pisac
|}

Prekmurska konjugacija također pokaza razlika, koji delimično se uzima uz [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpskohrvatski jezik]]. Na primjer ''u Mađarskoj'' u prekmurskem jeziku također ''v Vogerskoj,'' dotle slovenski je ''na Madžarskem.'' U sličaju završetka ''-čka, -ška, -ska'' isto tako valjan srpskohrvatski konjugacijonski propis: ''-čkoj, -škoj, -skoj.'' Slovenski jezik ''v'' sufiks koristi ''u,'' ali prekmurski jezik samo jednostavno ''v'' ili ''f.'' Prekmurski jezik čisto aglutina ''v'' sufiks prema riječi. Uporaba sufiksa ''vu'' i ''v'' je pazin. ''Vu'' nije ime lokalitetu.&lt;br /&gt;
''U Monoštru'' je slovenski ''V Monoštru,'' dotle prekmurski ''v Monoštri.'' Ovo oblik ne pozna ne slovenski, ne sprskohrvatski.
[[Datoteka:Lukacs evangeliuma vendul.JPG|thumb|right|200px|Evanđelja [[Apostol Luka|Apostola Luke]] u prekmurskom jeziku [[1840]]. godine.]]
Ovo izraz ''rječnik slovenskoga jezika'' je prekmurski ''rejčnik slovenskoga jezika'' (slovenski ''slovar slovenskega jezika'') također se odražava sličnost.

== Istorija ==
Slovenci u [[6. vijek]]u su stićili u [[Panonija|Panonijo]] sa [[Avari]]ma. [[Mađari]] u [[10. vijek]]u su okupirali Panonija i isključivo u Prekmurju je ostao slovenska zajednica. Prekmurski jezik u [[Srednji vijek|srednjom vijeku]] su govorili također tamo, gdje danas Mađari, ili [[Nemci]] živijo. Ovo sve pokaza, da naselja tam imajo slovenski (prekmurski) ime. U [[Austrija|Austriji]], u [[Gradišće|Gradišću]] (prekmurski ''Gradišče'') u blizini Monoštra, mesto ''Mogersdorf,'' u prekmurskem jeziku ''Magdinci.''

Rijeka [[Mura]] je bila posebna široka i težaka prosodna. Zbog zatvoreno krajolik pasteo svoj jezik Prekmurja. U Mađarskoj Slovenci su živeli dve županiji: Vas (Železna) i Zalska. U [[16. vijek|16.]]-[[17. vijek]]u veliki broj slovenca se je nastinio u Somogyu (Šomodska). U Šomodskoj do [[20. vijek]]a su govorili prekmurski jezik.

U srednjom vijeku [[Zagreb|zagrebački]] [[biskup]] je nadzirao Slovenci u Zalskoj županiji. Biskup pasnodijelio [[Kajkavsko narječje|kajkavskohrvatske]] knjige, jer u Prekmurju također [[Slaveni]] su živeli. Ove knjige su stečeo u Železno. Tamo biskup [[Đur]]a je organizirao dekanstvo ''(öšpöröšstvo)'' Slovenska okroglina, Vandalska okroglina, ili Tótság. Prekmurski svećenici su učili u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u Zagrebu i [[Varaždin]]u, u [[16. vijek]]u že evangelici također, kot [[Katoličanstvo|katolici]]. Hrvatski i gradišćanski svećenici također su služili u Prekmurju i pisali u prekmurskom jeziku.&lt;br /&gt;
Kajkavski učinak preostao u prekmurskom jeziku, u konjugaciji i leksikoj. U [[16. vijek]]u u [[Martjanci]]ma, kod [[Murska Sobota|Murske Sobote]] je napisala jedna pesmarica: ''Sztára Martyanszka peszmaricza,'' ki ima [[gradišćanski jezik|gradišćanski]] i kajkavski vir. [[Nikola Krajčevič]]: ''Szveti evangeliomi'' je nastao [[1651]]. godine u [[Graz]]u. Druga je pjesmarica [[Grgur Mekinić|Grgura Mekinića]] ''Dusevne pesmi,'' gradišćanska djela. Ovo je zato važno, jer gradišćanskohrvatski jezik je [[Čakavsko narječje|čakavska]] varijanta. Perkmurski jezik kasneje također je imao utjecaj na gradišćanski jezik. [[Jožef Ficko|Jožef (Josip) Ficko]], gradišćanski pisac je bio prekmurskoga porekla.

Varijante Martjanske pjesmarice su se proširili u Slovenskoj okroglini i utjecali jezik. ''I'' zajedno u prekmurskom jeziku je također ''i,'' ili ''nje istino,'' prekmurski ''nej istino.''

{| cellpadding=10
| width=25% |
Dika tvoja Bosje, vſzem je&lt;br /&gt;
leipo puna, i das io Goſzpodne, ki&lt;br /&gt;
tvoi ſzluga bode.&lt;br /&gt;
:Ovo ſzveczko dobro, nistar&lt;br /&gt;
je nei sztalno, a dobro Nebeſzko,&lt;br /&gt;
na veke je sztalno.&lt;br /&gt;
:Dika tvoje Bosie, ſaloſznih ve,,&lt;br /&gt;
ſzellye, obeſzeli vſzeih náſz, gda&lt;br /&gt;
nám bo nai teſei. Amen.&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;'''Martjanska pjesmarica:''' ''Tusno ſzercze moje…''&lt;/small&gt;

|}

Drugi izrazi:
[[Datoteka:Vend miatyank (1914).JPG|thumb|right|275px|Prekmurski [[Oče naš]] [[1914]]. godine.]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Prekmurski
!Slovenski
!Hrvatski
|-
|divojka
|dekla
|djevojka
|-
|katoličánstvo
|katolištvo
|katoličanstvo
|-
|rejčnik
|slovar
|riječnik
|-
|Medmürje
|Medžimurje
|Međimurje
|-
|jákost, mouč
|moč
|jakost
|-
|jaslica
|jasli
|jaslica
|}

[[1715]]. godine [[Franc Temlin|Ferenc (Franc) Temlin]] evangeličkoj svećenik je napisao prvo prekmursko knjigo ''Mali katechismus'' i izdao u [[Nemačka|Nemačkoj]]. Prema [[Vilko Novak|Vilka Novaka]], slovenskoga istoričarja i jezikoslovca, ova je bila prva postaja prekmurskoga knjiženoga jezika. Još tri knjige su se spremala do [[1771]]. godine.&lt;br /&gt;
[[Števan Küzmič]] je preveo četiri evanđelje ''(Nouvi Zákon)'' [[1771]]. godine i ovo je bio prvi standard prekmurskoga jezika. Ali istinski književni nije Števan, ali [[Mikloš Küzmič]] dekan Slovenske okrogline i svećenik [[Kančevci|Kančevce]] je stvorio. [[1777]]. godine su ostvarili nova biskupija u [[Sambotel]]u ''(Szombathely).'' Prvi [[biskup]], [[János Szily]] je pomagao Küzmič, da bo pisao prekmurske knjige.&lt;br /&gt;
Mikloš Küzmič nije samo katolička evanđelja je preveo ''(Szvéti Evangyeliomi),'' također pisao molitvenik ''(Molitvena kniga),'' ABC knjiga ''(ABC Kni'sica)'' i obrednik ''(Szlovenszki Silabikar).'' Knjige već obitelj je upotrijebio i nekoliko novi izdatak je rodio [[1780]].-[[1945]]. godine. ABC knjiga Küzmiča je bila obvezno u korištenju u školama.&lt;br /&gt;
Mikloš Küzmič (također Števan) je koristio kajkavskohrvatski i također standard hrvatski jezik u svojim djelima. Prekmurski [[Oče naš]] je preveo iz hrvatskoga jezika.

'''Slovenske, prekmurske i hrvatske varijante''' 
{| cellpadding=10
| width=25% |  
Oče naš, ki si v nebesih,&lt;br /&gt;
posvečeno bodi tvoje ime,&lt;br /&gt;
pridi k nam tvoje kraljestvo,&lt;br /&gt;
zgodi se tvoja volja&lt;br /&gt;
kakor v nebesih tako na zemlji.&lt;br /&gt;
Daj nam danes naš vsakdanji kruh&lt;br /&gt;
in odpusti nam naše dolge,&lt;br /&gt;
kakor tudi mi odpuščamo svojim dolžnikom&lt;br /&gt;
in ne vpelji nas v skušnjavo,&lt;br /&gt;
temveč reši nas hudega. Amen.

| width=25% |  
Oča naš, ki si vu nebésaj!&lt;br /&gt;
Svéti se Ime tovje.&lt;br /&gt;
Pridi králestvo tvoje.&lt;br /&gt;
Bojdi vola tvoja,&lt;br /&gt;
kak na nébi, tak i na zemli.&lt;br /&gt;
Krüha našega vsakdanéšnjega daj nam ga gnes.&lt;br /&gt;
I odpüsti nam duge naše,&lt;br /&gt;
kak i mi odpüščamo dužnikom našim.&lt;br /&gt;
I ne vpelaj nas vu sküšávanje.&lt;br /&gt;
Nego odslobodi nas od hüdoga. Amen.

| width=25% |  
Oče naš, koji jesi na nebesima,&lt;br /&gt;
sveti se ime tvoje,&lt;br /&gt;
dođi kraljevstvo tvoje,&lt;br /&gt;
budi volja tvoja, &lt;br /&gt;
kako na nebu tako i na zemlji.&lt;br /&gt;
Kruh naš svagdanji daj nam danas,&lt;br /&gt;
i otpusti nam duge naše,&lt;br /&gt;
kako i mi otpuštamo dužnicima našim,&lt;br /&gt;
i ne uvedi nas u napast,&lt;br /&gt;
nego izbavi nas od zla. Amen.

|}

Küzmič je analizirao slovenski književni jezik, ali tako je video, da nepotreban prihvatiti, jer razlike su posebno velike. Števan Küzmič također tako je video položaj i daljevao standardizacija prekmurskoga jezika.

Pisac i jezikosvlovac [[Jožef Košič]], ki je bio hrvatskog porekla u [[19. vijek]]u, je padovio novi prekmurski standard. Košič i jedan drugi prekmursko slovenski pjesnik i evangeličkoj svećenik [[Aleksander Terplan]] su zgazili u kontakti s jednom slovenskom jezikoslovcem, ki je bio [[Oroslav Caf]]. Cafove trajekte Košič je koristio novi elementi iz štajersko-slovenskoga i također kajkavskoga jezika. Gramatička kniga ''Krátki návuk vogrszkoga jezika za zacsetníke,'' ili istorijska knjiga ''Zgodbe vogerszkoga králesztva'' i Terplanova [[psalmi|psalmska knjiga]] ''Knige 'zoltárszke'' su se prilozili do neologizam.

[[Janoš Kardoš]] prevodilac i pjesnik je preveo mnoge pesme iz mađarskoga jezika. [[Imre Augustič]] pisac, novinar, prevodilac i pjesnik [[1875]]. godine je nočio prve prekmurske novine ''Prijátel.'' Tada su probao pristup jedni druge prekmurski i slovenski jezik, a prekmurština nije prihvatio Gajice, samo Janoš Murkovič je uporabio. [[1886]]. godine [[Jožef Bagari]] je izvadio ponovo Gajica i izdao ''Perve knige – čtenyá za katholičánske vesničke šolê.''

[[1908]]. godine [[Albert Apponyi]] mađarski ministar prosvjete je umanjio prekmurski jezik u školama, umesto je uvestio mađarski jezik, da asimilira prekmurski Slovenci. [[1920]]. godine Trijanonski sporazum je predao Prekmurje za [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] i su uvestili u školama slovenski književni jezik. [[Jožef Klekl (politik)|Jožef Klekl]], ki je podpirao pritupanju u Sloveniju, ali nije pihvaćao, da jezik Prekmurja samo slovenski dijalekt. Prema ga prekmurski jezik s jedne strane je most među slovenskim in srpskohrvatskim jezikom.

Klekl i [[Jožef Sakovič]] su uredili standard jezik. U novem standardu su bili slovenski, hrvatski i također sprskohrvatski elementi. [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksander I]] i [[Petar I Karađorđević]] su odobrili prekmurski jezik u liturgiji i mediji. Između svega ostalog ''Novine, Düševni list, Marijin list'' i ''Evangeličanski kalendar'' su vodili strandizacijo prekmurskoga jezika.&lt;br /&gt;
Nasuprot ovom prekmurski [[Miško Kranjec]] [[socijalizem|socijalist]] (kasneje [[komunizem|komunist]]) tako je video, da morao oduzeti prekmurski jezik, jer u odori nacije potrebno odori jezik.

[[1945]]. godine komunisti su oduzeli prekmurski, isključivo jer u prekmurskom književnostu određivanju je bio vjera.

{{Commonscat|Prekmurian language|Prekmurski jezik}}
{{Slavenski jezici}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Slovenije]]
[[Kategorija:Jezici Mađarske]]</text>
      <sha1>6jz115dynnmmcgyq7r8uyxknr9gej7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska okupacija Albanije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67065</id>
    <revision>
      <id>41261075</id>
      <parentid>41260724</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T01:08:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>riješio se referencnih grešaka</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48870" xml:space="preserve">[[Datoteka:Srpska osvajanja 1912.png|thumb|desno|[[Kraljevina Srbija|Srbijanska]] proširenja u ratu 1912. zajedno sa zauzimanjem [[Albanija|Albanije]].]] 
'''Srpska okupacija Albanije''' je trajala od novembra [[1912]]. do 25. oktobra [[1913]]. godine.&lt;ref name=&quot;Vickers&quot;/&gt; 

Krajem [[1912]]. godine, nakon što je [[Porta]] pristala da formira tzv. Albanski vilajet, [[Srbija]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]] i [[Grčka]] su zajednički napale [[Otomansko carstvo]] i u toku [[prvi balkanski rat|prvog balkanskog rata]] osvojile i međusobno podelile gotovo sve evropske otomanske teritorije uključujući i teritorije naseljene Albancima.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt; [[Kraljevina Srbija]] je zauzela najveći deo kopnene Albanije i veći deo albanske [[jadran]]ske obale, formiravši [[Drački Okrug (Kraljevina Srbija)|Drački okrug]]. 

Srbija je nameravala da izađe na [[more]], što je smatrala operacijom od strateškog značaja. Krajem 1912. godine Primorski korpus Srpske vojske je okupirao sve severne delove Albanije izuzev Skadra.&lt;ref name=&quot;Dedijer&quot;&gt;Vladimir Dedijer, Novi prilozi za biografiju J. Broza Tita, tom II, str. 888-889, Liburnija-Mladost 1981.&lt;/ref&gt; [[Vlada Srbije]] je htela da pre priznanja [[Nezavisna Albanija|nezavisne Albanije]] preuzme njene teritorije, pravdajući teritorijalne pretenzije stanjem pre Otomanskih osvajanja u [[Srednji vijek|srednjem veku]]. Međutim, tokom vekova situacija se izmenila i etnički argument je bio na strani Albanaca. Tokom okupacije počinjeni su brojni [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|zločini nad albanskim stanovništvom]] u cilju &quot;potpunog preinačenja etničkog karaktera ovih oblasti&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 151)&lt;/ref&gt; Cilj zločina bio je da se teritorijalni zahtevi potpomognu &quot;[[etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]&quot; i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice.&lt;ref name=&quot;Otpor okupaciji i modernizaciji&quot;&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/vikend/otpor_okupaciji_i_modernizaciji.26.html?news_id=105029 Otpor okupaciji i modernizaciji]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=OTW9XKUmrxsC&amp;pg=PA10&amp;lpg=PA10&amp;dq=Ferizovic+renamed+Urosevac&amp;source=bl&amp;ots=NLelfTkW8w&amp;sig=nDRzz3Z0Z09Cb9bIycD92xVp8pk&amp;hl=en&amp;ei=iGtGS6vKGsOz4QaJ9dn3Ag&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CAcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Ferizovic%20renamed%20Urosevac&amp;f=false Civil resistance in Kosovo, by Howard Clark] (p. 9, 10)&lt;/ref&gt; 

Nakon što je [[srpska vojska]] zaposela veći deo Albanije (dok je drugi dio zauzela grčka i crnogorska vojska), izašla na [[Jadransko more]] i zauzela glavnu luku [[Drač]], započeo je jak pritisak zapadnih sila koje nisu htele da dozvole širenje srpskog (tj. ruskog) uticaja na Jadranu. Na [[Londonska konferencija 1912-1913|konferenciji u Londonu]], [[30. maj]]a 1913. godine, [[Austrija]] i [[Italija]], da bi suzbile uticaj [[Rusko Carstvo|carske Rusije]], koji je ova vršila preko Srbije, uspele su da konferencija potvrdi stvaranje [[nezavisna Albanija|nezavisne Albanske države]] pod protektoratom velikih sila, koja je već bila [[Proglašenje nezavisnosti Albanije|proglašena]] u Valoni 28. novembra 1912. godine.&lt;ref name=&quot;Dedijer&quot;/&gt; Pod jakim međunarodnim pritiskom, balkanski saveznici su počev od aprila [[1913]]. godine bili prinuđeni na povlačenje sa teritorija koja će pripasti međunarodno priznatoj [[Kneževina Albanija|Kneževini Albaniji]] stvorenoj 29. jula 1913. godine. Srpska vlada isprva nije htela da napusti svoj plan pa su [[1. jun]]a 1913. godine [[Nikola Pašić|Pašić]] i [[Elefterios Venizelos|Venizelos]] sklopili sporazum o podeli Albanije, tako da bi severni deo do reke [[Škumbin]] pripao Srbiji, a južni Grčkoj. No, pod pritiskom Austrije, Srbija je konačno morala da napusti Albaniju.&lt;ref name=&quot;Dedijer&quot;/&gt;

Ovi događaji su umnogome doprineli narastanju [[srpsko-albanski sukob|srpsko-albanskog sukoba]].

== Pozadina ==
=== Teritorijalne pretenzije ===
{{main|Stara Srbija|Velika Srbija}}
[[Datoteka:Pozdrav sa srpskog primorja.jpg|thumb|desno|''Pozdrav sa srpskog primorja'' ([[Drač]]), srpski propagandni poster.]] 
{{citat|&quot;Najbolja solucija bila bi primeniti na Albance isti način postupanja koji je bio primenjen i u srednjem veku: tada su oni ulazili u sastav države vizantijske i srpske, bez naročitih povlastica, ali su im jezik i individualnost bili poštovani. Srbija traži vrata u San Đovani, Lješu i Draču, koja je imala srpska carevina u srednjem veku&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Samouprava&quot;. Izjava g. Pašića. 30. oktobar 1912.&lt;/ref&gt;|[[Nikola Pašić]]}}

Sve susedne države su, u manjoj ili većoj meri, gajile pretenzije na oblasti naseljene albanskim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt; Pretenzije Srbije, osim povratka tzv. &quot;[[stara Srbija|stare Srbije]]&quot; tj. [[Sandžak]]a, [[Makedonija|Makedonije]], [[Kosovo|Kosova]], uključivale su i veći deo današnje [[Albanija|Albanije]] zajedno sa njenom jadranskom obalom, uprkos brojnom nesrpskom stanovništvu tih oblasti. Srbija se radi opravdanja ovih pretenzija pozivala na &quot;istorijska prava&quot;.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;&gt;[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]&lt;/ref&gt;

Planovi o izlasku Srbije na more preko Albanije su godinama unazad bili prisutni u srpskoj politici.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Argumente o izlasku na more preko Albanije u to vreme su zastupali mnogi srpski političari i intelektualci.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;&gt;[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]&lt;/ref&gt; [[Jovan Cvijić]] smatra da je odlukama Berlinskog kongresa “Srbija opkoljena zemlja” a Srbi “uhapšen narod”, i da Srbija mora izaći na more da bi se osamostalila.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/antropologija/cvijic/govori-clanci/jcvijic-aneksija_c.html Jovan Cvijić, Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje]&lt;/ref&gt; U ostvarivanju te politike Cvijić je branio pravo Srbije na severnu Albaniju uprkos nesrpskom stanovništvu tih oblasti: 

{{citat3|...Srbija mora zbog svoje ekonomske samostalnosti dobiti pristup na [[Jadransko more]] i jedan deo arbanaske obale: bilo zauzimanjem teritorija bilo dobijanjem ekonomskih i komunikacionih prava na tu oblast. To znači, dakle, zauzimanje istina jedne etnografski strane oblasti, ali takve koja se mora zauzeti zbog osobito važnih privrednih interesa, upravo zbog životne potrebe.&lt;ref name=&quot;Beljo&quot;&gt;[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm#vs Međunarodni znanstveni skup &quot;JUGOISTOCNA EUROPA 1918.-1995.&quot;]&lt;/ref&gt;|[[Jovan Cvijić]]}}

Na putu tako zamišljenog srpskog izlaza na more nalazila se jedna neuklonjiva prepreka - albanski narod i albanska država u nastajanju.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Srbija je u balkanski rat ušla bez jasne koncepcije o tome kako da trajno i pravedno reši pitanje albanskog naroda u oblastima koje su bile predmet njenih ratnih ciljeva.&lt;ref name=&quot;Đorđević&quot;/&gt; Srpska vlada je stajala na gledištu da su Srbi izgubili ove oblasti u ratu sa Turcima pre četiri veka i sada se samo vraćaju.&lt;ref name=&quot;Đorđević&quot;/&gt; A pošto su Albanci istupali sa Turcima protiv Srba moraće sada podeliti zajedničku sudbinu.&lt;ref name=&quot;Đorđević&quot;&gt;D. Đorđević, Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912, str. 11-12, Beograd, 1956.&lt;/ref&gt; Uoči rata, srpska štampa je sprovodila snažnu [[albanofobija|anti-albansku]] kampanju.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 56) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;

=== Politička situacija ===
[[Datoteka:EthnicAlbania1911.jpg|thumb|desno|Etnička distribucija Albanaca na Balkanu [[1911]].]] 
{{main|Borba za nezavisnost Albanije|Albanski ustanak (1912)}}
Albansko stanovništvo je uglavnom živelo u četiri otomanska vilajeta: [[kosovski vilajet|kosovskom]], [[skadarski vilajet|skadarskom]], [[janjinski vilajet|janjinskom]] i [[bitoljski vilajet|manastirskom]] (bitoljskom). Od osnivanja [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], Albanci su zahtijevali od sa otomanskih vlasti za ujedinjenje ta četiri vilajeta u jedan autonomni [[Albanski vilajet]]. 

Početkom [[1912]]. dolazi do [[Albanski ustanak 1912.|velikog albanskog ustanka]] na području [[Kosovo|Kosova]] i severne Albanije. Ustanici su tražili autonomiju albanskih oblasti Otomanskog carstva, povlačenje turskih činovnika i uvođenje albanskog jezika kao službenog.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Ustanici su zauzeli čitavo Kosovo, severnu Albaniju, pa čak i [[Skoplje]], pa je Porta uskoro bila prinuđena da prihvati sve njihove zahteve.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]&lt;/ref&gt; Otomanska vlast je [[18. avgust]]a [[1912]]. načelno priznala autonomiju Albaniji, bez jasno određenih granica.&lt;ref name=&quot;Otpor okupaciji i modernizaciji&quot;/&gt; 

Susedne balkanske države su bile protiv albanske autonomije jer je ugrožavala njihove teritorijalne pretenzije iliti nacionalne interese.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=PTB0gn_qwTcC&amp;pg=PA123&amp;dq=serbia+albania+1912&amp;as_brr=3&amp;cd=4#v=onepage&amp;q=serbia%20albania%201912&amp;f=false A history of Eastern Europe: crisis and change, by Robert Bideleux, Ian Jeffries]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Izveštaj Međunarodne komisije (str. 47)&lt;/ref&gt; Srbija je pokušala da ubedi albanske glavešine da u predstojećim sukobima ostanu neutralni, ali oni su ocenili da će ratnim operacijama biti ugrožene njihove teritorije, i odlučili da se bore na strani Turske.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Oktobra 1912. godine, četiri susedne države su napale Otomansko carstvo u cilju oslobađanja teritorija sa većinski svojim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;
{{citat3|Tek sa izlazom na Jadransko More Srbija bi imala uslova za ekonomsku samostalnost i bila bi zadovoljena. To je jedna od glavnih težnja rata koji je započeo.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt;|[[Jovan Cvijić]]}}

== Vojne operacije ==
=== Zaposedanje Kosova ===
[[Datoteka:Mitrovica 1912.jpg|minijatura|Srpska vojska u Kosovskoj Mitrovici 1912. godine.]]
[[Datoteka:Kosovo-albanian-rebels-retreat 1912.jpg|thumb|desno|Albanski dobrovoljci na [[Kosovo|Kosovu]].]] 

18. oktobra 1912. godine srpski kralj Petar I je izdao proglas u kome kaže da će njegova armija doneti &quot;slobodu, bratstvo i jednakost&quot; ne samo [[Srbi]]ma već i [[Albanci]]ma.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;&gt;{{Cite web |title=Leo Frojndlih, Albanska golgota |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |access-date=2009-10-19 |archivedate=2012-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504110038/http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_1.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 
{{citat3|Ja sam zato u Ime Božje naredio Mojoj junačkoj vojsci da pođe u sveti boj za slobodu. Moja će vojska pored hrišćana zateći i Arbanase, hrišćane i muslimane, s kojima naš narod živi zajedno već hiljadu i tri stotine godina, obično deleći s njima sreću i nesreću. Mi im svima nosimo slobodu, bratstvo, jednakost u svemu sa Srbima.&lt;ref&gt;Politika od 18. septembra 1912. godine&lt;/ref&gt;|Ratna proklamacija kralja [[Petar I Karađorđević|Petra Karađorđevića]]}}

Za zaposedanje Kosova i Albanije određena je 3. srpska armija pod komandom generala [[Božidar Janković|Božidara Jankovića]]. Kosovski [[Srbi]] su ih dočekivali kao oslobodioce. Nasuprot njima, Albanci su očekivali da Kosovo postane deo &quot;[[Nezavisna Albanija|autonomne Albanije]]&quot;, protivili se zauzimanju njihovih naselja i organizovali dobrovoljačke jedinice ([[Kačaci|kačake]]) koje su pružale jak otpor napredovanju srpskih trupa.&lt;ref name=&quot;Otpor okupaciji i modernizaciji&quot;/&gt; Kod [[Podujevo|Podujeva]] se petnaestak hiljada dobrovoljaca pod komandom [[Isa Boljetinac|Ise Boljetinca]] suprotstavilo Trećoj srpskoj armiji koja je nastupala ka unutrašnosti Kosova i albanskoj obali.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt;

Gerilski otpor je pružan prilikom posedanja i prolaska srpske vojske kroz [[Priština|Prištinu]], [[Ferizović]] i selo Crnoljeva na Zborce Hanu, gde je došlo do jačeg sukoba.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; 20. oktobra 1912. naselje [[Ferizović]] je sravnjeno sa zemljom, zbog otpora albanskog stanovništva srpskoj vojsci.&lt;ref&gt;Politika od 21. oktobra 1912. godine: “Ujutro kad je svanulo na mestu gde je na noć ranije bio Ferizović ležalo je ogromno zgarište. Ferizovića je nestalo: on sada samo na karti postoji. Svoje izdajstvo Arnauti su skupo platili.”&lt;/ref&gt; Nakon toga, Ferizović je preimenovan u [[Uroševac]].&lt;ref&gt;Politike od 23. oktobra 1912. godine: “Ferizović više ne postoji. Po jednodušnoj želji svih njegovih stanovnika, među kojima je znatan broj Muslomana, Ferizović je dobio novo ime Uroševac po obližnjem manastiru Sv. Uroša.”&lt;/ref&gt; Na Duljehanu i Zborcama bilo je okupljeno više hiljada Albanaca iz oblasti [[Ljuma|Ljume]] i [[Metohija|Metohije]] koji su očajno branili napredovanje sprske vojske ka [[Prizren]]u. Posle četvorodnevne borbe, otpor Albanaca je slomljen.&lt;ref&gt;“Srpske vlasti u Prizrenu”, Politika od 23. oktobra 1912. godine&lt;/ref&gt;

Posle pobede nad Albancima, Srbi su oko 22. oktobra 1912. zauzeli [[Prizren]], nakon čega su nastavili nastupanje ka Jadranskom moru.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Srpska vojska je Albancima nametnula surovu vladavinu i oni su odmah počeli da pružaju otpor.&lt;ref name=&quot;Hall&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=2-zAeObDX_gC&amp;pg=PA13&amp;lpg=PA13&amp;dq=massacre+albanians+1912&amp;source=bl&amp;ots=4Q2jsiCI70&amp;sig=kWhNWHp1kC2nwtahvzot70aKJB8&amp;hl=en&amp;ei=Ao6SSv2VLKbUmgPkkfWmAQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=16#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Richard C Hall, The Balkan Wars 1912-1913]&lt;/ref&gt; Za ubistvo srpskog vojnika su vršene nasumične odmazde nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt; Srpski štab je izdao naredbu da svako albansko naselje iz kojeg se pripuca bude uništeno.&lt;ref&gt;[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/188/188_16.HTM Jasminka Udovicki, Spone i sukobi]&lt;/ref&gt;

Oko 24. oktobra 1912. godine srpska vojska je posle dužeg otpora u Đakovicu. U osvajanju grada učestvovale su, pored srpske artiljerije, i vasojevićska i kolašinska brigada Crnogorske vojske. Prema izveštaju [[Politika (novine)|Politike]], pri zauzeću grada &quot;nije bilo žrtava sa naše strane, dok su Turci i Arnauti jako stradali.&quot;&lt;ref&gt;“Osvojenje Đakovice”, Politika od 25. oktobra 1912. godine.&lt;/ref&gt; [[Radničke novine]] su izveštavale da se “u osvojenim predelima vrše strahovite scene&quot; i da [[komiti|komitske]] bande pljačkaju i ubijaju civilno stanovništvo.&lt;ref&gt;Radničke novine od 26. oktobra 1912. godine&lt;/ref&gt;

=== Zaposedanje Albanije ===
[[Datoteka:Srpska vojska u Albaniji 1912.jpg|thumb|desno|Srpski oficiri na položaju iznad [[Lješ]]a u [[Albanija|Albaniji]].]] 
[[Datoteka:Politika 3 novembar 1912.jpg|thumb|Naslovnica [[Politika (novine)|Politike]] sa vešću o izbijanju srpskih trupa na Jadransko more.]] 

{{citat|&quot;Da bi u nekoliko predstavio stvarnu sliku ovog puta reći ću da je ovaj put jedino za turiste i da se čak ni same pešačke jedinice u normalnim prilikama nebi mogle njime kretati...

Potpisani se je nadao da će se odred moći kako tako snabdevati sa bar malo hrane, no ta se nada nije ostvarila, jer su se jedva dva bataljona mogla malo nahraniti (ljudima je deljeno po 2-3 kašike pasulja), a u ostalim jedinicama jedva što su pojedinci mogli dobiti po malo kukuruza ... Usled ovako nesrećnog terena za maršovanje, vojnici su sa svim iznemogli i oslabili i na maršu se jedva kreću - vuku.

Prema ovom površnom opisu situacija je ovog odreda vrlo kritična.&quot;&lt;ref&gt;Dragoljub M. Dinić, &quot;Prvi put kroz Albaniju - sa Šumadijsklm albanskim odredom 1912: Prizren-Drač&quot; (str. 32-41), Kragujevac, 1922.&lt;/ref&gt;|Izveštaj komandanta Šumadijskog odreda Dimitrija Bulića komandantu III armije [[Božidar Janković|Božidaru Jankoviću]] od 2. novembra 1912.}}

[[Datoteka:Politika 16 novembar 1912.png|thumb|Naslovnica [[Politika (novine)|Politike]] sa udarnom vesti o osnivanju [[drački okrug (Kraljevina Srbija)|dračkog okruga]].]] 

Do 5. novembra srpska vojska je, na putu za [[San Đovani di Medua]] i [[Drač]], stigla nadomak [[Skadar|Skadra]].&lt;ref&gt;&quot;Borbe oko Skadra i Lješa&quot;, Politika od 6. novembra 1912. godine.&lt;/ref&gt; Od 9. novembra, preostale snage 3. srpske armije, oko 16.000 ljudi, su nastavile nastupanje ka severnoj i centralnoj Albaniji. 

{{citat3|Ljudi bez obuće gazili su po odjugovelom snegu i onako mokri legali u staru, polurazrušenu tursku kasarnu, pribijali se jedan uz drugog da se malo zagreju... Već je počelo poboljevanje od nogu i stomaka: za lekarsku pomoć javljala se iz puka čitava četa svakog jutra.&lt;ref name=&quot;Novaković&quot;&gt;{{Cite web |title=Ratni dnevnik Koste Novakovića |url=http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |access-date=2013-02-02 |archivedate=2013-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130225105509/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;|[[Kosta Novaković]]}}

Na putu ka Jadranskom moru, 3. armija je razdvojena u dve kolone. Obe kolone su nailazile na otpor albanskih dobrovoljaca. Srpska vojska je na otpor često odgovarala represivnim merama usmerenim ka civilnom stanovništvu.&lt;ref name=&quot;Hall&quot;/&gt; Leva kolona srpske vojske je nailazila na manji otpor, jer je prolazila preko područja katoličkog plemena [[Miridita]].&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;/&gt; 
{{citat|&quot;Situacija odreda bila je fatalna da odred nije naišao na neočekivanu predusretljivost od strane Miridita... Doček koji je biskup priredio potpisatom bio je koliko srdačan toliko i sjajan, iz razgovora koji je sa njim vođen na francuskom jeziku videlo se da je on politički vođa ovog plemena. Prvo njegovo pitanje bilo je kakve su naše, odnosno Srbijine, namere u pogledu Albanije. Odgovoreno mu je: da mi nemamo u ovom kraju zavojevačkih težnja, da je naš rad upravljen na to da srušimo Turski režim u ovim krajevima, da stvorimo našoj Otadžbini izlazak na Jadransko more i da smo zaduhnuti mišljenju da posle rata ostavimo Albaniju slobodnu. U tom trenutku bili su okupljeni oko biskupa barjaktari pojedinih fisova ovog plemena, sve zreli ljudi sa odlučnim i inteligentnim izrazom na licu i kad im je ovaj razgovor protumačen oni su ga primili povoljno.&quot;&lt;ref&gt;Dragoljub M. Dinić, &quot;Prvi put kroz Albaniju - sa Šumadijsklm albanskim odredom 1912: Prizren-Drač&quot; (str. 42-43), Kragujevac, 1922.&lt;/ref&gt;|Izveštaj komandanta Šumadijskog odreda Dimitrija Bulića komandantu III armije [[Božidar Janković|Božidaru Jankoviću]]}}

Desna (severna) kolona srpske vojske, koja se kretala kroz Metohiju, naišla je na žestok otpor, te su joj pozadinske trupe gotovo uništene.&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;/&gt; Njima u pomoć stigle su, sa zakašnjenjem, trupe iz Prizrena, koje su potom izvršile &quot;oštre represalije nad neprijateljski raspoloženim stanovništvom&quot;.&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;&gt;Ž. Pavlović, Opsada Skadra 1912-1913 (Prilog istoriji prvog balkanskog rata), str. 96-97, 99-100, Beograd 1926.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Skadar-crnogorska-zastava.jpg|thumb|[[Crnogorska zastava]] na [[Skadar]]skoj tvrđavi 1913.]]

15. novembra 1912. godine&lt;ref&gt;28. novembra po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]&lt;/ref&gt;, leva kolona srpske vojske je zauzela luku [[Drač]], strateški cilj srpske vlade na albanskoj obali.&lt;ref&gt;&quot;Drački okrug&quot;, Politika od 16. novembra 1912. godine.&lt;/ref&gt; Ista kolona je zauzela grad [[Tirana|Tiranu]] par dana ranije. Desna kolona je prelazila [[Beli Drin]] i nastavljala ka severnoj Albaniji. 17. novembra je zauzela [[Lješ]]. Na desnoj strani je ostvaren kontakt sa crnogorskim snagama koje su [[opsada Skadra|opsedale Skadar]]. Srpska vojska je prilikom nastupanja kroz Albaniju nailazila na jak otpor albanskih dobrovoljaca i otomanske vojske.&lt;ref name=&quot;Hall&quot;/&gt; Leva kolona se kretala južno ka [[Elbasan]]u, gde se sukobila sa ostacima Djavid Pašinog 6. kora, koji se povukao u Albaniju nakon poraza kod [[Bitolj]]a.&lt;ref name=&quot;Hall&quot;/&gt; 

Srbija je tokom oktobra i novembra 1912. zaposela veći deo Albanije, zajedno sa albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška tačka bila luka [[Drač]]. Računalo se sa politikom svršenog čina.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Na osvojenom području su odmah uspostavljene civilne vlasti i albanska teritorija je ''[[de facto]]'' anektirana Srbiji: 16. novembra (29. novembra po starom) je osnovan [[drački okrug (Kraljevina Srbija)|drački okrug]] sa četiri sreza: [[Drač]], [[Lješ]], [[Elbasan]] i [[Tirana]].&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Prema stranim izveštajima, pljačka na novoosvojenim područjima je poprimila tolike razmere da su Srbi u Draču tovarili čitave [[brod]]ove opljačkanom robom i slali za [[Solun]], odakle je tovar železnicom išao za Beograd.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt; 

Početkom [[1913]]. srpska vojska se pridružila crnogorskoj vojsci u [[Opsada Skadra|opsadi Skadra]], jedinog grada na severu Albanije koji je još uvek odolevao. Skadar je branilo 13.600 ljudi i 96 topova, u početku pod komandom [[Hasan Riza Bej]]a a kasnije pod komandom [[Esad-paša Toptani|Esad-paše Toptanija]] .&lt;ref name=&quot;Hall&quot;/&gt; Grad su zajednički branile otomanske regularne trupe, uz pomoć oko šest hiljada albanskih dobrovoljaca.&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; Nakon dugotrajne opsade i velikih ljudskih gubitaka&lt;ref&gt;Eqerem bej Vlora, Lebenserinnerungen ('Memoirs'), Munich 1968, 1973.&lt;/ref&gt;, Skadar je privremeno osvojen u aprilu, ali su velike sile jasno dale do znanja Srbiji i Crnoj Gori da će, bez obzira na ishod opsade, Skadar ostati u sastavu Albanije.&lt;ref&gt;Edith Durham, The Struggle for Scutari (Turk, Slav, and Albanian), (Edward Arnold, 1914)&lt;/ref&gt;

[[Dimitrije Tucović]] je tada upozoravao srpsku javnost da je osvajački upad u Albaniju urodio ogorčenjem albanskog naroda prema Srbiji i čestim pobunama, čije gušenje je iziskivalo velike finansijske i vojne napore.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 107) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;

{{citat3|Ne mogu oprostiti Vrhovnoj Komandi i našoj vladi za tu njinu avanturu koja nas stade toliko života; ne mogu oprostiti lekarima koji masu bolesnih: reumatičnih, tuberkuloznih, iznemoglih uputiše da ostave svoje kosti u Albaniji.&lt;ref name=&quot;Novaković&quot;/&gt;

== Međunarodna reakcija ==
{{main|Londonska konferencija 1912-1913|Nezavisna Albanija}}
[[Datoteka:28nentor.jpg|thumb|desno|[[Proglašenje nezavisnosti Albanije]] u Valoni 1912.]] 
[[Datoteka:Albanian caricature 1913.gif|thumb|Albanski propagandni poster prikazuje odbranu od susednih država. Crna Gora je prikazana kao [[majmun]], Grčka kao [[leopard]] a Srbija kao [[zmija]]. Albanija u liku žene kaže: &quot;''Bežite od mene! Krvožedne zveri!''&quot;]]

Nakon što je srpska vojska osvojila većinu albanskih oblasti, albanski glavari su se povukli na slobodnu [[Oblast Vlora|oblast Vlore]] ([[Valona|Valone]]). 28. novembra 1912. godine na Narodnoj skupštini u Valoni Albanija je proglašena za nezavisnu državu, a albanski predstavnici su uputili telegram velikim silama.&lt;ref&gt;Historia e Popullit Shqiptar II (Istorija albanskog naroda II), Priština, 1968, str. 352.&lt;/ref&gt; Na čelu privremene vlade bio je [[Ismail Kemali]], koji je uspeo da pridobije podršku Austrije i Italije.&lt;ref&gt;D. Đorđević, Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912, str. 84-85, Beograd, 1956.&lt;/ref&gt;

Radi ustanovljenja novih granica na Balkanu sazvana je u [[London]]u [[Londonska konferencija 1912-1913|međunarodna konferencija]] ambasadora velikih sila (Austro-ugarske, Italije, Rusije, Francuske, Nemačke i Ujedinjenog Kraljevstva). Iako su balkanski saveznici tražili podelu albanskih teritorija, prvog dana ambasadorske konferencije, 17. decembra 1912. godine, donet je načelni zaključak o formiranju Kneževine Albanije garantovane od strane šest sila.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Protiv srpskih pretenzija se navodio [[demografija|demografski]] argument. Austro-Ugarska je, u skladu sa demografijom, predlagala granicu Albanije koja bi obuhvatala i Đakovicu, Debar, Korču, Janjinu, Strugu i Ohrid, [[Peć]] i [[Prizren]].&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Srpska delegacija se složila da na spornim oblastima Albanci &quot;danas čine većinu stanovništva&quot;, ali se to objašnjavalo &quot;uzurpacijom&quot; u &quot;srazmerno nedavnoj prošlosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Srbija je, uz podršku Francuske i Rusije, uspela da dobije Peć, Đakovicu, Prizren, Debar i Ohrid, ali su srpski nacionalisti ipak smatrali rezultate rata nepravednim.&lt;ref name=&quot;Otpor okupaciji i modernizaciji&quot;/&gt; 

[[20. decembar|20. decembra]] 1912. ambasadorska konferencija je priznala [[nezavisna Albanija|nezavisnu Albaniju]].&lt;ref name=&quot;Hall-74&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=ZSllgZ-1D4YC&amp;pg=PA74&amp;dq=serbia+albania+1912&amp;as_brr=3&amp;cd=2#v=onepage&amp;q=serbia%20albania%201912&amp;f=false Richard C. Hall, The Balkan Wars, 1912-1913: prelude to the First World War]&lt;/ref&gt; Tada je formirana [[Kneževina Albanija]]. Kanadski albanolog [[Robert Elsie]] smatra da je novonastala [[Kneževina Albanija]] tada obuhvatila tek oko polovinu albanske etničke teritorije, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru susednih država.&lt;ref name=&quot;Elsi&quot;&gt;{{Cite web |title=Robert Elsie, The Conference of London 1913 |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_2.html |access-date=2009-10-19 |archivedate=2011-02-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.albanianhistory.net%2Ftexts20_1%2FAH1913_2.html&amp;date=2011-02-11 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 

{{citat3|Svojom zavojevačkom politikom [[Srbija]], [[Grčka]] i [[Crna Gora]] nisu uspele da Arbaniju podele, ali su uspele da je smanje i očerupaju.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 91) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;|[[Dimitrije Tucović]]}}

Međutim, ni po zaključenju Londonske konferencije srpske trupe se nisu povukle na demarkacionu liniju. Dugo nakon što su se velike sile složile oko severnih granica Albanije, srpske trupe su i dalje ostale na albanskoj zemlji, ignorišući sva upozorenja da se povuku.&lt;ref name=&quot;Vickers&quot;/&gt; Premijer Srbije [[Nikola Pašić]] je neprestano ponavljao da se Srbija nipošto ne sme odreći luke na Jadranskom Moru.&lt;ref name=&quot;Hall&quot;/&gt; 

Predstavnici Velikih sila u Beogradu [[17. mart]]a predali su notu kojom pozivaju Srpsku vladu da digne opsadu Skadra i što pre evakuiše zauzete teritorije Albanije.&lt;ref&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/79292-Skadar-Sarajevo-braa-srpskoj-haubici.html Srpska štampa u balkanskim ratovima (4)]&lt;/ref&gt; Oko [[28. mart]]a 1913. godine počela je blokada crnogorskih obala, od strane međunarodne flote.&lt;ref&gt;“Blokada je počela”, Politika od 29. marta 1913. godine.&lt;/ref&gt; Oko [[3. april]]a je počela i kopnena blokada Crne Gore zbog opsade Skadra.&lt;ref&gt;“Suvozemna blokada”, Politika od 5. aprila 1913. godine&lt;/ref&gt;

Tek ultimativnom pretnjom velikih sila i topovima sa austrijskih i italijanskih brodova okrenutim ka luci [[Drač]], Srbija je bila primorana na povlačenje.&lt;ref name=&quot;Novaković&quot;/&gt; Austro-Ugarska je takođe [[3. maj]]a 1913. objavila opsadno stanje u Bosni i Hercegovini, nakon čega je i Crna Gora bila prinuđena napusti [[Skadar]].&lt;ref name=&quot;SCG i Kosovo&quot;/&gt; [[29. jul]]a [[1913]]. godine velike sile su Kneževinu Albaniju stavile pod upravu međunarodne komisije na period od deset godina, a za prvog kneza Albanije postavljen je Nemac [[Vilhelm od Vida]] (Wilhelm von Wied). Srpska vojska je započela povlačenje u drugoj polovini avgusta 1913. godine&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt;, da bi se konačno povukla sa teritorije međunarodno priznate Albanije 25. oktobra 1913.&lt;ref name=&quot;Vickers&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=IzI0uOZ2j6gC&amp;pg=PA66&amp;dq=serbia+albania+1912&amp;as_brr=3&amp;cd=8#v=onepage&amp;q=serbia%20albania%201912&amp;f=false Miranda Vickers, The Albanians: a modern history]&lt;/ref&gt; .

Zbog toga što je primorana na povlačenje iz Albanije, Srbija je tražila teritorijalnu kompenzaciju u Makedoniji, oko čega je došla u sukob sa Bugarskom.&lt;ref name=&quot;Vickers&quot;/&gt;

== Albanska pobuna ==

Nakon povlačenja srpske vojske i stvaranja Kneževine Albanije, brojno albansko stanovništvo je ostalo izvan svoje matične države.&lt;ref name=&quot;Elsi&quot;/&gt; Srbija je postavila nove granice između naselja vekovima upućenih jedna na druge, te protivno dogovoru Londonske konferencije zabranila prelazak stanovništvu iz Albanije na pijace u novopripojenim oblastima.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Ta blokada je veoma otežala život pograničnom stanovništvu i stvorila povećanu napetost kod Albanaca.&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt;

{{citat3|Okupacija srpske vojske prostirala se sa istoka do na same kapije klisura i klanaca. Ona je rastavila orača od njive, stoku od paše, stada od pojišta, selo od vodenice, kupca i prodavca od pijace, okolinu od varoši, a čitava planinska naselja od svoga privrednoga centra i žitnice za ishranu. Arbanas sa one strane nije smeo kročiti na svoju zemlju koja je ostala na ovoj strani. Svi izvori života bili su presečeni. U očajanju i gladi narod je molio za slobodan dolazak na tržište, a kada mu je i to uskraćeno, između smrti od gladi i smrti od olova on je izabrao ovu drugu.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 124-125) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;|[[Dimitrije Tucović]]}} 

U septembru [[1913]]. dolazi do albanske pobune protiv srpske vlasti u oblasti Ljume (jugozapadno od Prizrena, današnja severna Albanija), Debra, Struge i Ohrida (današnja Makedonija) i u planinama zapadno od Đakovice (oblast Kosova). U pobuni je učestvovalo oko 10.000 Albanaca, uz pomoć nekoliko komitskih odreda [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija|Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije]].&lt;ref name=&quot;Knjiga o Kosovu&quot;/&gt; Za gušenje albanskog ustanka Srbija je morala mobilisati blizu tri divizije&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 124) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;, odnosno oko 20.000 srpskih vojnika, koji su prodrli u [[Kneževina Albanija|Kneževinu Albaniju]] i stigli skoro u do [[Elbasan]]a.&lt;ref name=&quot;Debar&quot;&gt;[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_4.html Zvanični izveštaj velikim silama o stradanjima u Debru]&lt;/ref&gt;

4. oktobra (21. semptembra po starom kalendaru) srpska vlast je donela &quot;Uredbu o javnoj bezbednosti u oslobođenim oblastima&quot;, kojom se, između ostalog, predviđa smrtna kazna za ustanike, a sama odluka policijskih vlasti je dovoljan dokaz da je neko pobunjenik.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Izveštaj Međunarodne komisije (str. 160-162)&lt;/ref&gt; Dalje se predviđa deportovanje porodica pobunjenika, za koje se predviđa kazna od 3 godine robije ukoliko se vrate svom domu bez dozvole (član 5). Pritom, izdržavanje bezbednosnih trupa u pobunjenom naselju snosi samo to naselje.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt; 

I druga albanska ekspedicija srpske vlade se završila neuspehom. Austro-Ugarska je [[5. oktobar|5. oktobra]] uputila [[ultimatum]] Srbiji kojim joj naređuje da sve svoje trupe povuče, najdalje u roku od osam dana, sa teritorije autonomne Albanije, nakon čega se srpska vojska povukla.&lt;ref&gt;Dušan Popović u članku &quot;Opet fijasko&quot;, Borba, 16. oktobar 1913.&lt;/ref&gt; 

Vlada u [[Beograd]]u je objavila [[amnestija|amnestiju]] oktobra 1913. godine, ali su se sukobi sa albanskim stanovništvom u novopripojenim oblastima nastavili.&lt;ref name=&quot;Debar&quot;/&gt;

== Ratni zločini ==
{{main|Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima|Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima }}
[[Datoteka:NY Times Massacre of Albanians 1912.jpg|thumb|[[The New York Times]], ''Srpska vojska ostavila krvav trag'', 31. decembar 1912.]]
{{citat3|Oficirima je izdavana na potpis naredba u kojoj se ukoravaju za svoju blagost, a kojom se naređuje nemilosrdnost i svirepost u postupanju sa stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Novaković&quot;/&gt;

Srpsko osvajanje albanskih naselja su pratili brojni ratni zločini o kojima je izveštavala evropska, američka i srpska opoziciona štampa. Izveštaji govore o masovnim pogubljenjima albanskog stanovništva, teškim razaranjima albanskih gradova, spaljivanju sela, pljačkanju kuća, klanju ukućana, silovanjima žena i zverstvima nad civilnim stanovništvom.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt; Radi ispitivanja zločina formirana je posebnu međunarodna komisija koja je 1913. poslata na Balkan.&lt;ref name=&quot;Stojanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dubravka Stojanović, U spirali zločina: balkanski ratovi |url=http://www.pescanik.info/content/view/3092/143/ |access-date=2013-02-02 |archivedate=2013-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130708221337/http://www.pescanik.info/content/view/3092/143 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Sumirajući situaciju u albanskim oblastima, članovi komisije zaključuju:

{{citiranje|Kuće i čitava sela su pretvorena u pepeo, nenaoružano i nedužno stanovništvo je masovno masakrirano, neverovatni akti nasilja, pljačke i surovosti svake vrste — to su sredstva koja je primenjivala i još uvek primenjuje srpsko-crnogorska vojska, u cilju potpunog preinačenja etničkog karaktera oblasti naseljenih isključivo Albancima.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;|[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]]}}

Prilikom pohoda u Albaniju, albansko stanovništvo mnogih gradova Kosova je teško stradalo od srpske vojske, uključujući [[Priština|Prištinu]], [[Ferizović]] (kasnije [[Uroševac]]), [[Đakovica|Đakovicu]], [[Prizren]].&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Institut II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;&gt;[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/mirdita.htm Zef Mirdita, Albanci u svjetlosti vanjske politike Srbije]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nadbiskup&quot;&gt;[http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_6.html Nadbiskup Lazar Mjeda, Izveštaj o srpskom osvajanju Kosova i Makedonije]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Njujork tajms&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=2&amp;res=9D0CEEDA1E3AE633A25752C3A9649D946396D6CF&amp;oref=slogin Srpska vojska ostavila krvavi trag (The New York Times, 31. decembar 1912.)]&lt;/ref&gt; Jedan od najstravičnijih pokolja je izvršen kada je srpska vojska masakrirala civilno stanovništvo (muškarce, žene i decu), i popalila 27 [[selo|sela]] u oblasti Ljume.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nadbiskup&quot;/&gt; ''[[Daily Telegraph]]'' je tada pisao da su &quot;svi užasi istorije premašeni zverstvima koje su počinile trupe generala [[Božidar Janković|Jankovića]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Golgota&quot;/&gt;

Cilj [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima|zločina nad Albancima]] je bio da se srpski zahtevi za teritorijalnim proširenjima potpomognu &quot;[[etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]]&quot; i statističkom manipulacijom pre konferencije velikih sila koja će utvrditi nove granice.&lt;ref name=&quot;Otpor okupaciji i modernizaciji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;books.google.com&quot;/&gt; 

[[Dimitrije Tucović]] je opominjao srpsku javnost da je &quot;izvršen pokušaj ubistva s predumišljajem nad celom jednom nacijom&quot;, što je &quot;zločinačko delo&quot; za koje se &quot;mora ispaštati&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=347001 Seobe Dimitrija Tucovića]&lt;/ref&gt;

== Posledice ==

{{citat3|Seljačka Srbija više ne postoji... 1912. ona je potpuno nestala. Umesto nje, imperijalistička Srbija, pan-Srbija se pojavila, sa svojom pan-srpskom dinastijom i pan-srpskim militarizmom. Ovaj novi imperijalizam, surov, okrutan, nemilosrdan, sanja o povratku Dušanovog carstva i pokušava da dostigne u narednih deset godina imperijalne sile koje postoje stotinama godina.&lt;ref name=&quot;Novaković-Srbizacija&quot;&gt;[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm Kosta Novaković, Srbizacija i kolonizacija Kosova]&lt;/ref&gt;|[[Kosta Novaković]]}}

=== Srpsko-albanski sukob ===
{{main|Srpsko-albanski sukob|Srbofobija|Albanofobija}} {{Srpsko-albanski sukob}}
Srpsko zavojevanje Albanije je značajno doprinelo narastanju [[Srpsko-albanski sukob|srpsko-albanskog sukoba]]. [[Dimitrije Tucović]] podseća da &quot;Srbija nije ušla u Arbaniju kao brat nego kao osvajač&quot; i da je rđavom [[politika|politikom]] koja nije računala sa ljudima izgubila svaki dodir sa predstavnicima albanskog naroda i odgurnula ga u [[mržnja|mržnju]] prema svemu srpskom.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 131) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt; On ocenjuje da je srpska buržoazija proklamujući osvajačku politiku prema Albaniji &quot;prvi put sa lica srpskog naroda skinula veo jedne poštene nacije koja se bori za svoje oslobođenje&quot;.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 105) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt; Tucović podseća da je Srbija htela izlazak na more i jednu svoju koloniju, ali je ostala bez izlaska na more a od zamišljene kolonije stvorila je krvnoga neprijatelja.&lt;ref&gt;Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 117) Prosveta, Beograd, 1950.&lt;/ref&gt; 

=== Albanska golgota ===
{{main|Albanska golgota}}
Tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] srpska vojska ponovo prelazi Albaniju, ali ovog puta u rasulu, povlačeći se ispred Austro-Ugarskih snaga. Pod pritiskom velike [[Austro-Ugarska|austrougarsko]]-[[Nemačko carstvo|nemačke]] i [[Bugarska|bugarske]] ofanzive, Vrhovna komanda srpske vojske [[24. novembar|24. novembra]] [[1915]]. godine odlučila je da se trupe povuku preko Crne Gore i Albanije na [[Jadransko more]]. Ta odluka je doneta posle neuspelog pokušaja da se srpska vojska povuče dolinom [[Vardar]]a u Grčku, zbog prodora bugarske armije, presecanja komunikacija i izostanka planiranog prodora saveznika iz [[Solun]]a.

Povlačenje srpske vojske i naroda se odvijalo naročito teško, usled ekstremnih vremenskih neprilika i neprijateljskog raspoloženja stanovništva. Srpska vojska je bila izložena napadima kada se povlačila kroz Albaniju, omražena zbog zločina koji su tokom okupacije vršeni prema albanskom stanovništvu.&lt;ref&gt;[http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121214071328/http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 |date=2012-12-14 }} (str. 49)&lt;/ref&gt; 

Procenjuje se da je tokom ovog tragičnog povlačenja, zapamćenog među Srbima kao [[albanska golgota]], usled hladnoće, gladi, bolesti i borbi sa [[Albanci]]ma živote izgubilo nekoliko desetina hiljada ljudi&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; (procene idu do preko 240.000&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/68336/Danas-93-godisnjica-od-pocetka-povlacenja-preko-Albanije Danas 93. godišnjica od početka povlačenja preko Albanije]&lt;/ref&gt;).

=== Teritorijalne pretenzije ===
{{main|Esad-paša Toptani}}
Srbija je još dugo nakon ove &quot;avanture&quot; nastavila sa pokušajima zavojevanja Albanije. U leto [[1914]]. Srbija je pomogla [[Esad-paša Toptani|Esad-paši Toptaniju]] da preuzme vlast u Albaniji.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;&gt;[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/kosovo_migrations/mk_1.html Dusan T. Batakovic, KOSOVO AND METOHIJA: A HISTORICAL SURVEY]&lt;/ref&gt; 

Jedan od zvaničnih ratnih ciljeva [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] u [[Prvi svetski rat|prvom svetskom ratu]] je bio izlazak Srbije na [[Jadransko more]] preko severne Albanije.&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/541/132/ Aleksandar Bošković, Albanci kao metafora]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Na samom početku prvog svetskog rata 1914. Crnogorci su ponovo uzeli Skadar, a Srbija je okupirala celu srednju Albaniju sa Elbasanom, Tiranom, Kavajom i Išmijem.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]&lt;/ref&gt; Ugrožena drugom austrougarskom ofanzivom, Srbija je krajem godine povukla svoje trupe iz tih oblasti, ostavljajući u Draču marionetsku vladu Esad-paše.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; U [[januar]]u [[1915]]. godine, posle [[Kolubarska bitka|Kolubarske bitke]], srpske vlasti procenjuju da su stekli prestiž kod saveznika i šalju ponovo trupe radi izlaska na more preko Albanije.&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/1675/57/ Dubravka Stojanović]&lt;/ref&gt; U leto [[1915]]. srpska vojska je intervenisala u Albaniji radi zaštite Essad-pašinog režima, slomivši ustanak njegovih protivnika.&lt;ref name=&quot;Bataković&quot;/&gt; Krajem 1915. godine, srpska vojska ponovo prelazi Albaniju, ali ovog puta u rasulu, povlačeći se ispred Austro-Ugarskih snaga. 

Nakon Prvog svetskog rata, ideja o izlasku na more preko sjeverne Albanije, nije nestala unatoč novonastaloj političkoj karti na tim područjima.&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;/&gt; Srpske trupe su u oktobru [[1918]]. napale [[Skadar]], ali su ubrzo bile primorane da se povuku iz grada.&lt;ref name=&quot;Banac&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=KfqbujXqQBkC&amp;pg=PA297&amp;dq=Serbian+occupation+Albania&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;cd=5#v=onepage&amp;q=Serbian%20occupation%20Albania&amp;f=false Ivo Banac, The national question in Yugoslavia: origins, history, politics]&lt;/ref&gt; Srpska vojska je zaposela granična albanska naselja [[Ljuma]] i Has, i držala ih pod vojnom okupacijom narednih nekoliko godina.&lt;ref name=&quot;Otpor okupaciji i modernizaciji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Institut II&quot;&gt;[http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm Isterivanja Albanaca i kolonizacija Kosova II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031192729/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap2.htm |date=2006-10-31 }} (Istorijski institut u Prištini)&lt;/ref&gt; Tokom [[1918]]-[[1919]] srpske trupe su prodrle duboko u unutrašnjost Albanije. Mirovna konferencija u Parizu 1919. je dala Italiji mandat za administraciju albanske države pod kontrolom Društva naroda. Na mirovnoj konferenciji, srpska delegacija je postavila zahtev za severnim delom Albanije do Drima sa Skadrom, pozivajući se na istorijska prava i ekonomske razloge. Srpske trupe su za to vreme okupirale albanske teritorije oko Debra i Mati.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Početkom 1920. godine, pod pritiskom albanskog oslobodilačkog pokreta, Italijani su morali da se povuku iz Albanije.&lt;ref&gt;Prilog pitanju istorije Albanije u periodu između dva svetska rata. Gjurmime albanologjike 3 (1966) 113-150.&lt;/ref&gt; [[1920]]. novoosnovana [[Kraljevina SHS]], uz pomoć &quot;neoduševljenih&quot; regruta iz Hrvatske, je vodila rat protiv Albanije, prodirući u dolinu Drima i istočnu Albaniju.&lt;ref name=&quot;Banac&quot;/&gt; Vlada kraljevine SHS polovinom [[1921]]. godine potpisuje s prvacima [[Mirdita|Mirdite]], s kućom Gjoni Markagjonia, ugovor o saradnji, kojim je bilo predviđeno stvaranje nezavisne mirditske republike na severu Albanije koju je trebala braniti vojska Kraljevine SHS i zastupati vlada u Beogradu.&lt;ref name=&quot;Mirdita&quot;/&gt; 

[[Datoteka:Jugoslavia invasion Albania 1921.jpg|thumb|[[The New York Times]], 9.novembar 1921.]]

Tijekom [[1921]] Kraljevina SHS će zajedno s Grčkom&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?res=9802E0DA103EEE3ABC4B53DFB767838A639EDE Report Greeks Invade Albania]&lt;/ref&gt; početi voditi [[agresivni rat]] protiv [[Albanija|Albanije]] koji će doći na naslovne strane svetske štampe i na dnevni red Lige naroda&lt;ref&gt;[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&amp;res=9D0DE1DD1539E133A25753C1A9679D946095D6CF Albania will test the league's power]&lt;/ref&gt;. Ambasadorska konferencija u [[Pariz]]u je 21. novembra [[1921]]. potvrdila granice Albanije iz 1913. godine i priznala Albaniju kao potpuno nezavisnu i suverenu državu. Pokušaj Kraljevine SHS da dobije ispravku granice prema Skadru i Drimu nije uspeo.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Međutim, beogradska vlada je i dalje nastavila da izaziva nestabilnosti u Albaniji, pružanjem podrške katoličkom separatizmu na severu ([[Republika Mirdita]]).&lt;ref name=&quot;Banac&quot;/&gt; Vlada SHS nije prihvatila odluku Haškog suda od 4. septembra [[1924]], da Albaniji ostane [[manastir Sveti Naum]]. Beogradska vlada je pitanje rešila tako što je pomoću [[Ahmed Zogu]]a oborila režim [[Fan Noli|Fana Nolija]], u decembru 1924, pa je sa Zoguom postigla sporazum da Sv. Naum pripdne Jugoslaviji u zamenu za selo Lin na obali Ohridskog jezera. Taj sporazum je kasnije potvrdila i Konferencija ambasadora, čime je konačno rešeno pitanje albanskih granica, koje i danas važe.&lt;ref&gt;O sporu oko Sv. Nauma videti: Dokumenti o pitanju granice sa Arbanijom kod Manastira Sv. Nauma, izd. Ministarstvo inostranih dela SHS, Beograd 1924.&lt;/ref&gt;

I u narednim godinama je, u spoljnoj politici [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], ideja okupacije Albanije nastavila da igra značajnu ulogu. Tokom 1930-ih, među srpskim intelektualcija se pojavljuje niz [[albanofobija|anti-albanskih]] projekata. [[Ivo Andrić]], ambasador Kraljevine Jugoslavije u [[Nacistička Nemačka|nacističkoj Nemačkoj]], je [[januar]]a [[1939]]. godine za [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] izradio projekat podele Albanije između Jugoslavije i Italije, prema kojem je Srbija trebalo da dobije Severnu Albaniju i luku [[Drač]].&lt;ref&gt;Dr B. Krizman, Elaborat Ivo Andrića o Albaniji (1939), Časopis za suvremenu povjest, br. 2, Zagreb 1977, str. 77-89.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ivo Andrić o albanskom pitanju |url=http://www.27march.net/main.php?pages_id=110 |access-date=2009-12-31 |archivedate=2016-09-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160921033553/http://www.27march.net/main.php?pages_id=110 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Gotovo istovremeno sa Andrićevim, [[3. februar]]a 1939. se pojavljuje i projekat Ivana Vukotića, takođe visokog službenika Ministarstva inostranih poslova, prema kojem bi Jugoslavija sa Italijom trebalo da podeli Albaniju po liniji [[Struga]]-[[Libražd]]-[[Elbasan]]-[[Drač]], čime bi Srbija dobila preko 300&amp;nbsp;km albanske jadranske obale.&lt;ref&gt;AJ. S. 37/39, Ivan Vukotić, O Albaniji i interesne sfere&lt;/ref&gt; .

Poslednji put je vlada Kraljevine Jugoslavije poduzela ofanzivu na teritoriju Albanije tokom kratkotrajnog [[aprilski rat|aprilskog rata]] 1941. godine.

== Izvori ==
{{Izvori|2}} 

== Literatura ==
* [[Kosta Novaković]], ''Četiri meseca u srednjoj Albaniji'', Borba (knjiga 7), Beograd [[1914]].
* [[Dimitrije Tucović]], ''Srbija i Arbanija. Jedan prilog kritici zavojevačke politike srpske buržoazije'', Beograd [[1914]].
* [[Edith Durham]], ''The Struggle for Scutari (Turk, Slav, and Albanian)'', Edward Arnold, London [[1914]].
* [[Dragoljub Dinić]], ''Prvi put kroz Albaniju - sa Šumadijsklm albanskim odredom 1912: Prizren-Drač'', Kragujevac [[1922]].
* [[Dimitrije Đorđević]], ''Izlazak Srbije na Jadransko more i konferencija ambasadora u Londonu 1912'', Beograd [[1956]].
* Prvi balkanski rat 1912-1913 (Operacije srpske vojske) I, Beograd [[1959]].
* [[Vladimir Dedijer]], ''Novi prilozi za biografiju J. Broza Tita'', tom II, Liburnija-Mladost [[1981]].

== Vidi još ==
* [[Balkanski ratovi]]
* [[Opsada Skadra]]
* [[Drački Okrug (Kraljevina Srbija)]]
* [[Esad Paša Toptani]]
* [[Srpsko-albanski sukob]]
* [[Srbija i Albanija (Dimitrije Tucović)]]
* [[Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima]]
* [[Albanska golgota]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.pescanik.info/content/view/1655/64/ Pismo Dimitrija Tucovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312114446/http://ww2.pescanik.info/ |date=2021-03-12 }}
* [http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html Ratni dnevnik Koste Novakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130225105509/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |date=2013-02-25 }}
* [http://www.pescanik.info/content/blogcategory/365/1319/ Dimitrije Tucović, Srbija i Albanija]
* [http://www.e-novine.com/drustvo/78168-Medijski-ratovi-Veliku-Srbiju.html Srpska štampa u balkanskim ratovima (1)]
* {{Citation |last=Korsika |first= Bojan |author= Bojan Korsikka |authorlink= |coauthors= |firstn=,lastn=,authorn= |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title= Srbija i Albanci : pregled politike Srbije prema Albancima  |url=http://www.dlib.si/v2/Preview.aspx?URN=URN:NBN:SI:doc-62VD4ZBC#hit7 |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |date= |origyear= |year= |month= |publisher= |location= |language= |isbn= |oclc=603117412 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages= |nopp= |at= |chapter= |chapterurl= |quote= |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}

[[Kategorija:Balkanski ratovi]]
[[Kategorija:Vojne okupacije]]
[[Kategorija:Srpska vojna istorija]]
[[Kategorija:Istorija Srbije]]
[[Kategorija:Historija Albanije]]
[[Kategorija:Istorija Kosova]]
[[Kategorija:Srpsko-albanski sukob]]
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]</text>
      <sha1>0z8th8n4p4hm26273oxbhf48wvr7s1h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istraživanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80001</id>
    <revision>
      <id>41261028</id>
      <parentid>41249742</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2407:AA80:15:25A9:3D41:CE93:4175:5416</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Naučno istaživanje */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2189" xml:space="preserve">{{for|geografska istraživanja|istraživanja}}
[[Datoteka:Mitarbeiterin der EMPA in St-Gallen.jpg|desno|bezokvira]]
'''Istraživanje''' se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica. Ovo intelektualno proučavanje provodi se s ciljem stvaranja višeg [[znanje|znanja]] o događajima, ponašanju, te primjenjivim teorijama i zakonima. Termin istraživanje se također koristi pri opisivanju cijelog skupa informacija o određenoj temi, a obično se vezuje uz [[nauka|znanost]] i znanstvenu metodu istraživanja. Istraživanja se financiraju od strane javnih ustanova, dobrotvornih organizacija, te privatnih skupina i [[preduzeće|poduzeća]].

== Oblikovanje istraživanja ==
* Točno određivanje onoga što se želi znati
* Određivanje od koga se želi prikupiti podatke
* Izbor načina prikupljanja podataka
* Odabir načina obrade rezultata

== Naučno istaživanje ==

Naučno istraživanjeje [[sistem]]atsko, plansko i objektivno ispitivanje nekog [[problem]]a, prema određenim [[naučna metoda|metodološkim]] pravilima, [https://www.wikiproficiency.com/ Wikipedia] čija je svrha da se pruži pouzdan i precizan [[odgovor]] na unapred postavljeno pitanje. Svako naučno istraživanje ima više međusobno logično povezanih faza. Istraživanje započinje formulacijom [[problem]]a i cilja [[istraživanje|istraživanja]], definisanjem osnovnih varijabli, hipoteza, izbora uzorka, kao i [[metoda]] i tehnika [[istraživanje|istraživanja]]. Krajnji rezultat naučnog [[istraživanje|istraživanja]] je pisani naučni rad, članak ili monografija, u kojem se na pregledan, obuhvatan, koncizan i precizan način saopštavaju rezultati [[istraživanje|istraživanja]] i daju objašnjenja istraživane pojave.&lt;ref&gt;[https://uk.royalessays.co.uk/how-to-write-an-assignment Okvir za pisanje istraživačkih radova]&lt;/ref&gt;

== Fundamentalna istraživanja ==
{{section-stub}}

== Istraživačke metode ==
{{section-stub}}

== Istraživački proces ==
{{section-stub}}

== Financiranje istraživanja ==
{{section-stub}}

== Eksterni linkovi ==
&lt;!--interwiki--&gt;
== Izvori ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Metodologija]]</text>
      <sha1>64frlo9hmy21vspc09lpvl8ft1i3d5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite episode</title>
    <ns>10</ns>
    <id>85770</id>
    <revision>
      <id>41261102</id>
      <parentid>40956296</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:48:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao u validne: access-date, archive-date.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2214" xml:space="preserve">&lt;span class=&quot;citation episode&quot;&gt;{{
  #if: {{{series|}}} | {{
    #if: {{{episodelink|}}}
    | &quot;[[{{{episodelink}}}|{{{title}}}]]&quot;.
    | {{#if: {{{url|}}}
       | &quot;[{{{url}}} {{{title}}}]&quot;.
       | &quot;{{{title}}}&quot;.
    }}
  }} {{
    #if: {{{credits|}}} | {{{credits}}}{{ #if: {{{writers|}}} | , | . }}
  }} {{
    #if: {{{writers|}}} | Writ. {{{writers}}}.
  }} {{
    #if: {{{serieslink|}}}
    | ''[[{{{serieslink}}}|{{{series}}}]]''.
    | ''{{{series}}}''.
  }} | {{
    #if: {{{episodelink|}}}
    | ''[[{{{episodelink}}}|{{{title}}}]]''.
    |{{#if: {{{url|}}}
      | ''[{{{url}}} {{{title}}}]''.
      | ''{{{title}}}''.
    }}
  }} {{
    #if: {{{credits|}}} | {{{credits}}}{{ #if: {{{writers|}}} | , | . }}
  }} {{
    #if: {{{writers|}}} | Writ. {{{writers}}}.
  }}
}} {{
  #if: {{{network|}}} | {{{network}}}{{
    #if: {{{station|}}} | . {{{station}}}
  }}{{
    #if: {{{city|}}} | , {{{city}}}. | .
  }}
}} {{
 #if: {{{began|}}} | {{{began}}}–{{{ended}}}.| {{
    #if: {{{airdate|}}} | {{{airdate}}}.
  }}
}} {{
 #if: {{{number|}}} | No. {{{number}}}{{
   #if: {{{season|}}} |, season {{{season}}}.|{{
     #if: {{{seriesno|}}}|, series {{{seriesno}}}.|.}}
 }}
}} {{
 #if: {{{minutes|}}} | {{{minutes}}} minutes in.
}} {{
 #if: {{{transcript|{{{transcripturl|}}}}}} | {{
    #if: {{{transcripturl|}}} | [{{{transcripturl}}} Transcript]. | Transcript.
 }}
}}{{
  #if: {{{time|}}}|&amp;#32;{{{timecaption|Event occurs at}}} {{{time|}}}.
}}{{#if: {{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
  | &amp;#32;Arhivirano iz [{{{url}}} originala] {{{archivedate|{{{archive-date}}}}}}.
}}{{#if: {{{doi|}}}
  | &amp;#32;[[Digital object identifier|DOI]]:[http://dx.doi.org/{{{doi|{{{doilabel|}}}}}} {{{doi}}}].
}}{{#if: {{{accessdate|{{{access-date|}}}}}}
  | &amp;#32;Pristupljeno {{{accessdate}}}{{#if: {{{accessyear|}}} | , {{{accessyear}}} }}.
}}{{#if: {{{accessmonthday|}}}
  | &amp;#32;Pristupljeno {{{accessmonthday}}}, {{{accessyear}}}.
}}{{#if: {{{accessdaymonth|}}}
  | &amp;#32;Pristupljeno {{{accessdaymonth}}} {{{accessyear}}}.
}}{{
  #if: {{{quote|{{{quotation|}}}}}}|&amp;#32;&quot;{{{quote|{{{quotation|}}}}}}&quot;
}}&lt;/span&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
&lt;!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>40djmec8tlh8evorhieeuvrx3a5k2d0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261103</id>
      <parentid>41261102</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:49:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2259" xml:space="preserve">&lt;span class=&quot;citation episode&quot;&gt;{{
  #if: {{{series|}}} | {{
    #if: {{{episodelink|}}}
    | &quot;[[{{{episodelink}}}|{{{title}}}]]&quot;.
    | {{#if: {{{url|}}}
       | &quot;[{{{url}}} {{{title}}}]&quot;.
       | &quot;{{{title}}}&quot;.
    }}
  }} {{
    #if: {{{credits|}}} | {{{credits}}}{{ #if: {{{writers|}}} | , | . }}
  }} {{
    #if: {{{writers|}}} | Writ. {{{writers}}}.
  }} {{
    #if: {{{serieslink|}}}
    | ''[[{{{serieslink}}}|{{{series}}}]]''.
    | ''{{{series}}}''.
  }} | {{
    #if: {{{episodelink|}}}
    | ''[[{{{episodelink}}}|{{{title}}}]]''.
    |{{#if: {{{url|}}}
      | ''[{{{url}}} {{{title}}}]''.
      | ''{{{title}}}''.
    }}
  }} {{
    #if: {{{credits|}}} | {{{credits}}}{{ #if: {{{writers|}}} | , | . }}
  }} {{
    #if: {{{writers|}}} | Writ. {{{writers}}}.
  }}
}} {{
  #if: {{{network|}}} | {{{network}}}{{
    #if: {{{station|}}} | . {{{station}}}
  }}{{
    #if: {{{city|}}} | , {{{city}}}. | .
  }}
}} {{
 #if: {{{began|}}} | {{{began}}}–{{{ended}}}.| {{
    #if: {{{airdate|}}} | {{{airdate}}}.
  }}
}} {{
 #if: {{{number|}}} | No. {{{number}}}{{
   #if: {{{season|}}} |, season {{{season}}}.|{{
     #if: {{{seriesno|}}}|, series {{{seriesno}}}.|.}}
 }}
}} {{
 #if: {{{minutes|}}} | {{{minutes}}} minutes in.
}} {{
 #if: {{{transcript|{{{transcripturl|}}}}}} | {{
    #if: {{{transcripturl|}}} | [{{{transcripturl}}} Transcript]. | Transcript.
 }}
}}{{
  #if: {{{time|}}}|&amp;#32;{{{timecaption|Event occurs at}}} {{{time|}}}.
}}{{#if: {{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
  | &amp;#32;Arhivirano iz [{{{url}}} originala] {{{archivedate|{{{archive-date}}}}}}.
}}{{#if: {{{doi|}}}
  | &amp;#32;[[Digital object identifier|DOI]]:[http://dx.doi.org/{{{doi|{{{doilabel|}}}}}} {{{doi}}}].
}}{{#if: {{{accessdate|{{{access-date|}}}}}}
  | &amp;#32;Pristupljeno {{{accessdate}}}{{#if: {{{accessyear|}}} | , {{{accessyear}}} }}.
}}{{#if: {{{accessmonthday|}}}
  | &amp;#32;Pristupljeno {{{accessmonthday}}}, {{{accessyear}}}.
}}{{#if: {{{accessdaymonth|}}}
  | &amp;#32;Pristupljeno {{{accessdaymonth}}} {{{accessyear}}}.
}}{{
  #if: {{{quote|{{{quotation|}}}}}}|&amp;#32;&quot;{{{quote|{{{quotation|}}}}}}&quot;
}}&lt;/span&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>b64hyoqwsei76grab3iq23n7jjqr0r4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kiril i Metodij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99417</id>
    <revision>
      <id>41261062</id>
      <parentid>41260976</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T19:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop linka</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20699" xml:space="preserve">{{Svetac (HR)
| ime                                =Sveti Kiril i Metodij
| slika                              =Cyril-methodius-small.jpg
| opis_slike                         =Ćirilo i Metodije predstavljaju ćirilično pismo, bugarska freska
| naslov                             =Slavenski Apostoli, Zaštitnici Evrope, Solunska braća
| nadnevak rođenja                   =Konstantin [[815]]&lt;/br&gt;Metod [[826]] ili [[827]]
| mjesto rođenja                     =[[Solun]], [[Bizant|Bizantsko carstvo]]
| nadnevak smrti                     =Konstantin [[14. februar]] [[869]]&lt;/br&gt;Metod [[6. april]] [[885]] ili [[886]]
| mjesto smrti                       =Konstantin [[Rim]] [[Italija]]&lt;/br&gt;Metod Staré Město [[Moravska]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim      =
| nadnevak proglašenja svetim  =
| slavi se u=cijelo [[kršćanstvo]]
| nadnevak spomendana=[[14. februar]] [[katolička crkva]]&lt;/br&gt;[[11. maj]] [[pravoslavna crkva]]&lt;/br&gt;[[5. jul]] [[Češka]] i [[Slovačka]]&lt;/br&gt;[[24. maj]] [[Makedonija]] i [[Bugarska]]
| simboli na slikama toga svetca  =zajednički drže crkvu, ili kao [[episkop]]i drže [[Ikona|ikonu]] i [[Posljednji sud]]
| zaštitnik  =
| zaštitnik zemljopisno=[[Makedonija]], [[Bugarska]], [[Češka]], [[Slovačka]] [[ekumenizam|Ekumenski zaštitnici]] [[Evropa|Evrope]]
| zaštitnik zanimanja                =
| glavna svetišta                    =
}}
Braća '''[[Konstantin Solunski|Kiril]] (Ćirilo) i [[Metodij Solunski|Metodij]]''' ([[grčki]]: Κύριλλος καὶ Μεθόδιος, {{Jez-stsl|Кѷриллъ и Меѳодїи}}), rođeni u [[Solun]]u u [[9. vijek]]u,&lt;ref&gt;''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001-05, s.v. &quot;Cyril and Methodius, Saints&quot;; ''Encyclopedia Britannica'', Encyclopedia Britannica Incorporated, Warren E. Preece - 1972, str. 846, s.v., &quot;Cyril and Methodius, Saints&quot; and &quot;Eastern Orthodoxy, Missions ancient and modern&quot;; ''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, str. 239, s.v., &quot;Social Science&quot;; Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', str. 151, 1997; Lunt, ''Slavic Review'', June, 1964, str. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', str. 98; V.Bogdanovich , ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, str. 119&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The Columbia Encyclopaedia, Sixth Edition. 2001-05, O.Ed. Saints Cyril and Methodius &quot;Cyril and Methodius, Saints) 869 and 884, respectively, “Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature.&quot;&lt;/ref&gt; su prvi [[Slaveni|slavenski]] [[Misionarstvo|misionari]] koji su širili [[kršćanstvo]] među [[Slaveni]]ma na [[Balkan]]u, u [[Moravska|Moravskoj]] i [[Panonija|Panoniji]]. Osobito su značajni za širenje kulture i pismenosti među Slavenima zato se i zovu '''slavenski apostoli'''. 

Oni su sastavili [[Glagoljica|glagoljicu]], prvo slavensko pismo na kojem je napisan prvi prijevod [[Biblija|Biblije]], koristeći stari [[staroslovenski jezik|slovenski jezik]] što im je pomoglo u misionarskom radu i širenju pismenosti među Slavenima.&lt;ref&gt;Liturgy of the Hours, Volume III, 14 February.&lt;/ref&gt; Nakon njihove smrti, njihovi učenici nastavili su njihov misionarski rad među Slavenima. U pravoslavnim crkvama braća su imala status svetaca i slavljeni su kao [[apostoli]]. Papa [[Lav XIII.]] [[1880]], uvrstio je njihov svetak [[14. februar]] na kalendar katoličkih svetkovina. 

Papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio ih je [[31. decembar|31. decembra]] [[1980]]. zajedničkim svecima zaštitnicima [[Evropa|Evrope]] sa [[Sveti Benedikt|Svetim Benediktom iz Nursije]].&lt;ref name=&quot;Egregiae Virtutis&quot;&gt;{{cite web | title =Egregiae Virtutis | url =https://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | access-date =26 April 2009 | url-status =live | archive-url =https://web.archive.org/web/20090104182217/https://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | archive-date =4 January 2009}} [[Apostolic letter]] of [[Pope John Paul II]], 31 December 1980 {{in lang|la}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Braća Konstantin i Metod, rođena su u [[Solun]]u u brojnoj obitelji (7 djece) visokog [[Bizant|bizantskog]] [[oficir]]a (drungar) u Temi Solun. Tačno etničko poreklo Konstantina i njegovog brata [[Metodij Solunski|Metodija]] je nepoznato, i postoji spor jesu li bili [[Sloveni]]&lt;ref&gt;
* 1. Mortimer Chambers, Barbara Hanawalt, Theodore Rabb, Isser Woloch, Raymond Grew. ''The Western Experience with Powerweb''. Eighth Edition. McGraw-Hill Higher Education 2002. University of Michigan.  p. 214. {{ISBN|9780072565447}}
 ...Two Christian brothers of Slavic descent, Cyril and Methodius, set out in about 862 as missionaries from the Byzantine...

* 2. ''Balkan Studies'', Volume 22. Hidryma Meletōn Chersonēsou tou Haimou (Thessalonikē, Greece). The Institute, 1981. Original from	the University of Michigan. p. 381
 ...Being of Slavic descent, both of them spoke the old Slavic language fluently...

* 3. Loring M. Danforth. ''The Macedonian Conflict: Ethnic Nationalism in a Transnational World''. Princeton University Press, 1995. p. 49 {{ISBN|9780691043562}}.
 ...In the ninth century two brothers Cyril and Methodius, Macedonian educators of Slavic origin from Solun, brought literacy and Christianity to the Slavs...

* 4. Ihor Ševčenko. ''Byzantium and the Slavs: In Letters and Culture'''. Harvard Ukrainian Research Institute, 1991. p. 481. {{ISBN|9780916458126}}
 ...63-68 (Cyril and Methodius were Slavs)...There remains that argument for Cyril's and Methodius' Slavic origin which has to do with the Slavic translation of the Gospels and...

* 5. Roland Herbert Bainton. ''Christianity: An American Heritage Book Series''. Houghton Mifflin Harcourt, 2000. p. 156. {{ISBN|9780618056873}}
 ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue...

* 6. John Shea. ''Macedonia and Greece: The Struggle to Define a New Balkan Nation''. McFarland, 1997. p. 56 . {{ISBN|9780786437672}}
 ...Byzantine emperor Michael, on the request of the Moravian prince Ratislav, decided to send Slav priests as educators, he chose the Salonika brothers Cyril and Methodius...

* 7. ''UNESCO Features: A Fortnightly Press Service''. UNESCO. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, 1984. University of Michigan
 ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin...

* 8. ''The Pakistan Review'', Volume 19. Ferozsons Limited, 1971. University of California. p. 41
 ...century in Salonika, then one of the largest towns in the Byzantine Empire. The brothers were of Slav origin...

* 9. ''Balkania'', Volume 7. Balkania Publishing Company, 1973. Indiana University. p. 10
 ...Cyril and Methodius not only lived among Slavs. ...of Slavonic, which they not only spoke and understood, but in which they also wrote—translated and composed—and for which they invented an alphabet, is proof of their Slav origin...

* 10.  Bryce Dale Lyon, Herbert Harvey Rowen, Theodore S. Hamerow. ''A History of the Western World'', Volume 1. Rand McNally College Pub. Co., 1974. Northwestern University. p. 239
 ...brothers of Slavic origin, Cyril and Methodius, who, after being ordained at Constantinople, preached the Gospel to the Slavs...

* 11. Roland Herbert Bainton. The history of Christianity. Nelson, 1964. p. 169
 ...Two missionaries of Slavic origin, Cyril (baptized Constantine) and Methodius, adapted the Greek alphabet and translated both the Bible and the liturgy into the Slavic tongue...

* 12. Carl Waldman, Catherine Mason. ''Encyclopedia of European Peoples: Facts on File library of world history''. Infobase Publishing, 2006. p. 752. {{ISBN|9781438129181}}
 ...There is disagreement as to whether Cyril and his brother Methodius were Greek or Slavic, but they knew the Slavic dialect spoken in Macedonia...

* 13. Frank Andrews. ''Ancient Slavs'''. Worzalla Publishing Company, 1976. University of Wisconsin - Madison. p. 163.
 ...Cyril and Methodius derived from a rich family of Salonica, perhaps of Slavic origin, but Grecized in those times. Methodius (815–885)...

* 14. Johann Heinrich Kurtz, John Macpherson. ''Church History''. Hodder and Stoughton, 1891. University of California. p. 431
 ...Born at Thessalonica, and so probably of Slavic descent, at least acquainted with the language of the Slavs,...

* 15. William Leslie King. ''Investment and Achievement: A Study in Christian Progress''. Jennings and Graham, 1913. Columbia University.
 ...This man and his brother Cyril became the Methodius and Cyril apostles of the Slavic people. These two brothers seemed to have been raised up for such a mission. They were probably of Slavic descent...&lt;/ref&gt;, vizantijski [[Grci]]&lt;ref&gt;
* ''Columbia Encyclopedia'', Sixth Edition. 2001–05, s.v. &quot;Cyril and Methodius, Saints&quot; &quot;Greek missionaries, brothers, called Apostles to the Slavs and fathers of Slavonic literature.&quot;
* Encyclopædia Britannica, ''Major alphabets of the world, Cyrillic and Glagolitic alphabets'', 2008, O.Ed. &quot;The two early Slavic alphabets, the Cyrillic and the Glagolitic, were invented by St. Cyril, or Constantine (c. 827–869), and St. Methodius (c. 825–884). These men were Greeks from Thessalonica who became apostles to the southern Slavs, whom they converted to Christianity.
*''Encyclopedia of World Cultures'', David H. Levinson, 1991, p.239, s.v., &quot;Social Science&quot;
* Eric M. Meyers, ''The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East'', p.151, 1997
* Lunt, ''Slavic Review'', June 1964, p. 216; Roman Jakobson, ''Crucial problems of Cyrillo-Methodian Studies''; Leonid Ivan Strakhovsky, ''A Handbook of Slavic Studies'', p.98
* V.Bogdanovich, ''History of the ancient Serbian literature'', Belgrade, 1980, p.119
* {{Cite book  | last1 = Hastings | first1 = Adrian | title = The construction of nationhood: ethnicity, religion, and nationalism | year = 1997 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge  | isbn = 0-521-62544-0 | page =126|quote=The activity of the brothers Constantine (later renamed Cyril) and Methodius, aristocratic Greek priests who were sent from Constantinople. }}
* {{Cite book  | last1 = Fletcher | first1 = R. A. | title = The barbarian conversion: from paganism to Christianity | year = 1999 | publisher = University of California Press | location = Berkeley, California  | isbn = 0-520-21859-0 | page = 327 }}
* {{Cite book  | last1 = Cizevskij | first1 = Dmitrij | last2 = [[Serge Aleksandr Zenkovsky|Zenkovsky]] | first2 = Serge A. | last3 = Porter | first3 = Richard E. | title = Comparative History of Slavic Literatures | publisher = Vanderbilt University Press | isbn = 0-8265-1371-9 | pages =  vi|quote=Two Greek brothers from Salonika, Constantine who later became a monk and took the name Cyril and Methodius.}}
* {{Cite book  | title = The illustrated guide to the Bible | year = 1998 | publisher = Oxford University Press | location = New York  | isbn = 0-19-521462-5 | page = 14|quote=In Eastern Europe, the first translations of the Bible into the Slavonic languages were made by the Greek missionaries Cyril and Methodius in the 860s }}
* {{Cite book  | last1 = Smalley | first1 = William Allen | title = Translation as mission: Bible translation in the modern missionary movement | year = 1991 | publisher = Mercer | location = Macon, Ga.  | isbn = 978-0-86554-389-8 | page =25|quote=The most important instance where translation and the beginning church did coincide closely was in Slavonic under the brothers Cyril and Methodius, with the Bible completed by A.D. 880. This was a missionary translation but unusual again (from a modern point of view) because not a translation into the dialect spoken where the missionaries were. The brothers were Greeks who had been brought up in Macedonia.  }}&lt;/ref&gt; ili oba.&lt;ref&gt;
* 1. Philip Lief Group. ''Saintly Support: A Prayer For Every Problem''. Andrews McMeel Publishing, 2003. p. 37. {{ISBN|9780740733369}}
 ...Cyril was born of Greek nobility connected with the senate of Thessalonica, although his mother may have been of Slavic descent...

* 2. ''UNESCO Features: A Fortnightly Press Service''. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization., 1984. University of Michigan
 ...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin...
&lt;/ref&gt; Neki smatraju da je njihova majka Marija bila slavenskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite book  | last1 = Kazhdan | first1 = Alexander P. | title = The Oxford dictionary of Byzantium | year = 1991 | publisher = Oxford University Press | location = New York  | isbn = 0-19-504652-8 | pages = 507|quote=Constantine (Cyril) and his brother Methodius were the sons of the droungarios Leo and Maria, who may have been a Slav.}}&lt;/ref&gt;

Stariji '''Metodij''' ([[Solun]], [[826]] ili [[827]] - Staré Město [[Moravska]], [[6. april]] [[885]] ili [[886]]) deset godina je bio oficir - upravitelj jedne arhontije u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]]), u doba političkih i crkvenih trzavica 856. napustio je svoj položaj arhonta i povukao se u [[manastir]] Olimp u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], Kostantin mu se pridružio nekoliko godina kasnije. 

Mladi brat '''Konstantin''' ([[Solun]], [[815]] - [[Rim]] [[Italija]], [[14. februar]] [[869]] odgojen je na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Istanbul|Konstatinopolisuu]] i učitelja [[filozofija|filozofije]] na Konstatinopolskom univeritetu. Zbog izuzetnog znanja (znao je [[arapski]] i [[hebrejski]]) poslali su ga kao člana dvorske misije u [[Abasidi|abasidski]] [[kalifat]] u [[Samara|Samari]], da poboljša odnose između Kalifata i Bizanta i objasni njihovim teolozima kršćanski pojam [[Sveto Trojstvo|Svetog trojsva]].

Po nalogu bizantskog cara [[Mihajlo III Pijanica|Mihajla III]], [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među [[Turci|tursko]]-[[Tatari|tatarske]] [[Hazari|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusiji]] da spriječe naglo širenje [[Judaizam|judaizma]] među Hazarima. 

=== Pokrštavanje slavenskih naroda ===
{{main|Pokrštavanje Slovena}}
[[Datoteka:Balkan 9 vek.png|mini|desno|Slovenske kneževine na Balkanu u [[9. vek]]u.]]
Neposredno nakon povratka iz te neuspješne misije u Rusiji, angažirani su za novu misiju 
među Slavenima. [[Moravska|moravski]] knez [[Rastislav (knez)|Rastislav]] je [[862]]. zamolio cara Mihajla III da mu kao pomoć pošalje svećenike koji će moći širiti [[kršćanstvo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenskom jeziku]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države razmilili su se brojni [[Njemačka|njemački]] misionari već od početka [[9. vijek|9. st.]] iz [[Regensburg]]a i [[Passau]]a. 

Rastislav se bojao da će oni preko misionarskog rada, proturiti i neželjni političku utjecaj, zato je u Bizantu tražio saveznika protiv kralja [[Ludvig I Njemački|Ludviga Njemačkog]], ispod čije se vlasti ogorčenom borbom netom istrgao. Rastisav je želio da samostalna moravska crkva s domaćim klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju.

=== Rad na opismenjivanju slavenskih naroda ===
{{main|Moravska misija}}

{{quote|{{slavonic|тъгда цѣсарь Михаилъ рече къ философоу Костѧнтиноу: [...] поимъ братъ свои игоуменъ Мефедии иди же. вꙑ бо ѥста Селоунѧнина, да Селоунѧне вьси чьсто словѣньскꙑ бесѣдоують.}} &lt;ref&gt;''Vita Methodii'', 0500400-0500810&lt;/ref&gt;|''[[Vita Methodii]]''}}

Bizant je donekle udovoljio Rastislavljevoj molbi i poslao mu Kirila i Metoda. Braća su se za ovaj posao ozbiljno spremila; Kiril je sastavio prvo slavensko pismo ([[glagoljica|glagoljicu]]) i na [[staroslavenski jezik]] (jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna koji su od djetinstva dobro znali) zajedno s bratom preveo najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. Braća su u Moravsku došla [[864]]., knez Rastislav ih je gostoljubivo primio, tako da je vrlo brzo njihova misija počela donositi rezultate. Okupili su brojne učenike i postali omiljeni u narodu, ali to je izazvalo reakciju njemačkog klera. Oni su protiv Kirila i Metoda počeli borbu svim mogućim sredstvima, njihov glavni argument bila je tzv. trojezična teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se može vršiti liturgija: [[hebrejski]], [[grčki]] i [[latinski]].

[[File:Кирило і Методій.png|thumb|Кирило і Методій]]

Nakon trogodišnjeg boravka u [[Moravska|Moravskoj]] braća kreću za Konstatinopolis kako bi patrijarh zaredio Metoda i nove slavenske svećenike. Došavši u [[Panonija|Panoniju]] neko vrijeme su se zadržali na dvoru kneza [[Kocelj (knez)|Kocelja]] kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj liturgiji, tako da su i tu privukli mnogo učenika. Nakon tog krenuli su u [[Venecija|Veneciju]] da se ukrcaju na brod, tu su morali voditi oštre polemike s tamošnjim pristašama &quot;trojezične teorije&quot;. Iz Venecije ipak nisu krenuli za Konstatinopolis, jer je upravo tad ubijen car Mihajlo III, a vlast je preuzeo [[Vasilije I Makedonac|Vasilije Makedonski]], već su otišli u [[Rim]]. Papa [[Hadrijan II]] vidio je u Kirilu i Metodu dobre saveznike u borbi protiv osiljenih i neposlušnih njemačkih nadbiskupa i njihova cara, s kojim se neprestano sukobljavao, te ih je primio uz sve počasti 868. U Rimu se Kiril koji je tek tu bio zaređen razbolio i vrlo brzo umro (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas nalazi njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku liturgiju, te je Metoda poslao [[869]]. knezu Kocelju u Panoniju. Prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio ga je za panonskog [[nadbiskup]]a. Hadrijan je na taj način želio zapadni Ilirik izdvojiti iz jurisdikcije [[Salzburg|salzburškog]] nadbiskupa i podvrgnuti ga izravno Rimu.

Čim je Metod došao u Panoniju, njemački ga svećenici napadaju kao [[hereza|heretika]], a kada je 
stigao u Moravsku (gdje je u međuvremenu Rastislava zbacio njegov nećak, [[Nitranska kneževina|nitranski]] knez [[Svatopluk I|Svatopluk]]) njemački biskupi pozivaju Metoda na svoju [[sinod]] u Regensburg, na njemu ga osuđuju i šalju u [[Njemačka|Njemačku]], gdje je ga drže kao zarobljenika 2,5 godine. Metod je uz papino posredovanje [[873]] pušten iz zarobljeništva, ali je slavenska liturgija zabranjena. Metod je usprkos svemu nastavio svoju djelatnost te se slavenska liturgija sve više širila po Moravskoj, tako da je protiv njega podignuta optužnica u Rimu. Metod je [[879]]. pozvan pred [[papa|papu]] da se opravda. [[Papa Ivan VIII]] nastojeći da ne ošteti rimske pozicije u Moravskoj, odobrio je slavensku liturgiju bulom ''Industriae tuae'' iz [[880]]. godine, isto je učinio i [[882]]. [[Vaseljenska patrijaršija|konstatinopolski patrijarh]] [[Fotije]] koji se u međuvremenu izmirio s papom.

Metod se Moravskoj posvetio daljnjem prevođenju [[Biblija|Biblije]] na slavenski jezik ali je ubrzo umro. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike, neki je zatvorio a neke prodano u [[ropstvo]]. Ipak se dio njegovih učenika i suradnika (vidi [[sedmočislenici]]) uspio skloniti u [[Bugarska|Bugarsku]] ([[Makedonija|Makedoniju]]), [[Raška|Rašku]] i [[Hrvatska|Hrvatsko primorje]] gdje su nastavili svoj rad, posebno u okviru [[Ohridska književna škola|Ohridske književne škole]].

Kiril i Metod su svojim djelovanjem postavili temelje slavenske pismenosti.

== Povezano ==
* [[Konstantin Filozof]]
* [[Metodij Solunski]]
* [[Sedmočislenici]]
* [[Pokrštavanje Slovena]]
* [[Ohridska književna škola]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Saints Cyril and Methodius}}
* [http://www.catholicrevelations.com/category/saints/the-life-of-st-cyril-and-st-methodius-saints-apostles-bishops-confessors-of-the-catholic-church.html The Life and Miracles of Saints Cyril and Methodius, Bishops and Apostles of the Christian Church] {{en icon}}

[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Istočnorimski teolozi]]
[[Kategorija:Slavenska pismenost]]
[[Kategorija:Historija Južnih Slavena]]
[[Kategorija:Kiril i Metod]]</text>
      <sha1>2y8efvbohgaxtokm08ihdffequc4po6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke</title>
    <ns>4</ns>
    <id>107703</id>
    <revision>
      <id>41261073</id>
      <parentid>41260747</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T00:53:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7273" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====
{{protiv}} Nije loš članak i sa «tehničke» strane dosta je dobro sagrađen, tematika je izložena na racionalan način, izvori su dosta dobri. Međutim, članak je vrlo problematičan i lako se daje političkim polarizacijama, što je očito u njegovoj stranici razgovora. Glavna opasnost je napraviti nešto s oznakom «kvalitete» što naizgled ima nalik očitog i logičnog, a u stvari je puno sumnjivih pasova, aproksimacija, apstrakcija. Ovakvi članci na hrvatskoj wikipediji i na srpskog wikipediji se prodaju po kili, na koncu su zanimljivi i dosta poučni, mada ih čitaš kao ona avantura u kojoj Šiljo susreće Julija Cezara putujući kroz vrijeme. Zato glasam za ne. Za mene je to članak koji, da bi prošao, mora imati jaku većinu od recimo najmanje deset/petnaest glasova (što bi već bilo malo), sa brojnim izvorima i prije svega s mnogo policentričnih izvora, kako vremenski, tako i po gledištima koja su usvojili razni autori. Što se tiče opće linije članka, ciljao bih gotovo isključivo na što dokumentiranije činjenice, dok bih se u procjenama i interpretacijama činjenica i ovdje držao načela policentričnosti. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>4wpl7ezcz0e7hijv1nh8mtpawlkdecm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261074</id>
      <parentid>41261073</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T00:55:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Za */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7398" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====
{{protiv}} Nije loš članak i sa «tehničke» strane dosta je dobro sagrađen, tematika je izložena na racionalan način, izvori su dosta dobri. Međutim, članak je vrlo problematičan i lako se daje političkim polarizacijama, što je očito u njegovoj stranici razgovora. Glavna opasnost je napraviti nešto s oznakom «kvalitete» što naizgled ima nalik očitog i logičnog, a u stvari je puno sumnjivih pasova, aproksimacija, apstrakcija. Ovakvi članci na hrvatskoj wikipediji i na srpskog wikipediji se prodaju po kili, na koncu su zanimljivi i dosta poučni, mada ih čitaš kao ona avantura u kojoj Šiljo susreće Julija Cezara putujući kroz vrijeme. Zato glasam za ne. Za mene je to članak koji, da bi prošao, mora imati jaku većinu od recimo najmanje deset/petnaest glasova (što bi već bilo malo), sa brojnim izvorima i prije svega s mnogo policentričnih izvora, kako vremenski, tako i po gledištima koja su usvojili razni autori. Što se tiče opće linije članka, ciljao bih gotovo isključivo na što dokumentiranije činjenice, dok bih se u procjenama i interpretacijama činjenica i ovdje držao načela policentričnosti. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>lkl84kvwj38enccpx1xgo8rhn9y8el3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261076</id>
      <parentid>41261074</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T01:53:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Raspjevana revolucija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8289" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====
{{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.&lt;br&gt;
:: Neki savjeti za poboljšanje člana: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica. 

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====
{{protiv}} Nije loš članak i sa «tehničke» strane dosta je dobro sagrađen, tematika je izložena na racionalan način, izvori su dosta dobri. Međutim, članak je vrlo problematičan i lako se daje političkim polarizacijama, što je očito u njegovoj stranici razgovora. Glavna opasnost je napraviti nešto s oznakom «kvalitete» što naizgled ima nalik očitog i logičnog, a u stvari je puno sumnjivih pasova, aproksimacija, apstrakcija. Ovakvi članci na hrvatskoj wikipediji i na srpskog wikipediji se prodaju po kili, na koncu su zanimljivi i dosta poučni, mada ih čitaš kao ona avantura u kojoj Šiljo susreće Julija Cezara putujući kroz vrijeme. Zato glasam za ne. Za mene je to članak koji, da bi prošao, mora imati jaku većinu od recimo najmanje deset/petnaest glasova (što bi već bilo malo), sa brojnim izvorima i prije svega s mnogo policentričnih izvora, kako vremenski, tako i po gledištima koja su usvojili razni autori. Što se tiče opće linije članka, ciljao bih gotovo isključivo na što dokumentiranije činjenice, dok bih se u procjenama i interpretacijama činjenica i ovdje držao načela policentričnosti. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>mgefzpvdk13jkjv6medagtow1k5lqrg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261077</id>
      <parentid>41261076</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T01:53:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Za */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8410" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====
{{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.&lt;br&gt;
Neki savjeti za poboljšanje člana: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====
{{protiv}} Nije loš članak i sa «tehničke» strane dosta je dobro sagrađen, tematika je izložena na racionalan način, izvori su dosta dobri. Međutim, članak je vrlo problematičan i lako se daje političkim polarizacijama, što je očito u njegovoj stranici razgovora. Glavna opasnost je napraviti nešto s oznakom «kvalitete» što naizgled ima nalik očitog i logičnog, a u stvari je puno sumnjivih pasova, aproksimacija, apstrakcija. Ovakvi članci na hrvatskoj wikipediji i na srpskog wikipediji se prodaju po kili, na koncu su zanimljivi i dosta poučni, mada ih čitaš kao ona avantura u kojoj Šiljo susreće Julija Cezara putujući kroz vrijeme. Zato glasam za ne. Za mene je to članak koji, da bi prošao, mora imati jaku većinu od recimo najmanje deset/petnaest glasova (što bi već bilo malo), sa brojnim izvorima i prije svega s mnogo policentričnih izvora, kako vremenski, tako i po gledištima koja su usvojili razni autori. Što se tiče opće linije članka, ciljao bih gotovo isključivo na što dokumentiranije činjenice, dok bih se u procjenama i interpretacijama činjenica i ovdje držao načela policentričnosti. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>mnfixm0cruk115t4wrnfkrph89ldt6p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261078</id>
      <parentid>41261077</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T02:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Edogawa Ranpo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8684" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====
{{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====
{{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.&lt;br&gt;
Neki savjeti za poboljšanje člana: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====
{{protiv}} Nije loš članak i sa «tehničke» strane dosta je dobro sagrađen, tematika je izložena na racionalan način, izvori su dosta dobri. Međutim, članak je vrlo problematičan i lako se daje političkim polarizacijama, što je očito u njegovoj stranici razgovora. Glavna opasnost je napraviti nešto s oznakom «kvalitete» što naizgled ima nalik očitog i logičnog, a u stvari je puno sumnjivih pasova, aproksimacija, apstrakcija. Ovakvi članci na hrvatskoj wikipediji i na srpskog wikipediji se prodaju po kili, na koncu su zanimljivi i dosta poučni, mada ih čitaš kao ona avantura u kojoj Šiljo susreće Julija Cezara putujući kroz vrijeme. Zato glasam za ne. Za mene je to članak koji, da bi prošao, mora imati jaku većinu od recimo najmanje deset/petnaest glasova (što bi već bilo malo), sa brojnim izvorima i prije svega s mnogo policentričnih izvora, kako vremenski, tako i po gledištima koja su usvojili razni autori. Što se tiče opće linije članka, ciljao bih gotovo isključivo na što dokumentiranije činjenice, dok bih se u procjenama i interpretacijama činjenica i ovdje držao načela policentričnosti. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>n1tnewktpr9ydq83mylppow0oirtr6f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261079</id>
      <parentid>41261078</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T02:16:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Za */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8685" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====
{{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====
{{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.&lt;br&gt;
Neki savjeti za poboljšanje članka: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====
{{protiv}} Nije loš članak i sa «tehničke» strane dosta je dobro sagrađen, tematika je izložena na racionalan način, izvori su dosta dobri. Međutim, članak je vrlo problematičan i lako se daje političkim polarizacijama, što je očito u njegovoj stranici razgovora. Glavna opasnost je napraviti nešto s oznakom «kvalitete» što naizgled ima nalik očitog i logičnog, a u stvari je puno sumnjivih pasova, aproksimacija, apstrakcija. Ovakvi članci na hrvatskoj wikipediji i na srpskog wikipediji se prodaju po kili, na koncu su zanimljivi i dosta poučni, mada ih čitaš kao ona avantura u kojoj Šiljo susreće Julija Cezara putujući kroz vrijeme. Zato glasam za ne. Za mene je to članak koji, da bi prošao, mora imati jaku većinu od recimo najmanje deset/petnaest glasova (što bi već bilo malo), sa brojnim izvorima i prije svega s mnogo policentričnih izvora, kako vremenski, tako i po gledištima koja su usvojili razni autori. Što se tiče opće linije članka, ciljao bih gotovo isključivo na što dokumentiranije činjenice, dok bih se u procjenama i interpretacijama činjenica i ovdje držao načela policentričnosti. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>ohnesf8i41rc1pzewf2zz3qofkdncvm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261109</id>
      <parentid>41261079</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T10:28:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Protiv 6 */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9473" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====
{{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====
{{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.&lt;br&gt;
Neki savjeti za poboljšanje članka: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====
{{protiv}} Nije loš članak i sa «tehničke» strane dosta je dobro sagrađen, tematika je izložena na racionalan način, izvori su dosta dobri. Međutim, članak je vrlo problematičan i lako se daje političkim polarizacijama, što je očito u njegovoj stranici razgovora. Glavna opasnost je napraviti nešto s oznakom «kvalitete» što naizgled ima nalik očitog i logičnog, a u stvari je puno sumnjivih pasova, aproksimacija, apstrakcija. Ovakvi članci na hrvatskoj wikipediji i na srpskog wikipediji se prodaju po kili, na koncu su zanimljivi i dosta poučni, mada ih čitaš kao ona avantura u kojoj Šiljo susreće Julija Cezara putujući kroz vrijeme. Zato glasam za ne. Za mene je to članak koji, da bi prošao, mora imati jaku većinu od recimo najmanje deset/petnaest glasova (što bi već bilo malo), sa brojnim izvorima i prije svega s mnogo policentričnih izvora, kako vremenski, tako i po gledištima koja su usvojili razni autori. Što se tiče opće linije članka, ciljao bih gotovo isključivo na što dokumentiranije činjenice, dok bih se u procjenama i interpretacijama činjenica i ovdje držao načela policentričnosti. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:53, 5 august 2022 (CEST)

:Postoje li neke konkretne stvari, činjenice, rečenice, koje su u članku loše? Mislim, iz samog komentara mi nije jasno što konkretno, koje rečenice, i koji dijelovi u članku ne štimaju? Imam dojam da misliš da je članak napisan tendenciozno u cjelini, međutim to je tekst koji je napisao {{ping|Mladifilozof}} (nadam se da će ovo vidjeti pa se javiti), tako da - poznavajući njegov raniji rad (moram priznati da mi tema ''per se'' nije toliko bliska), to mi se ne čini vjerojatnim. Zato, imaš li konkretne primjere za ove primjedbe? :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:28, 5 august 2022 (CEST)

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>8v4oe1lvdzorzay8bbo5elt8e0s3a60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite video</title>
    <ns>10</ns>
    <id>117814</id>
    <revision>
      <id>41261107</id>
      <parentid>1813976</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:57:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Category:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5725" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Citation/core
  |Citation class=video
  |AuthorMask = {{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
  |Surname1 = {{{last|{{{people|{{{last1|{{{surname1|{{{author1|{{{author|{{{authors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |Surname2 = {{{last2|{{{surname2|{{{author2|}}}}}}}}}
  |Surname3 = {{{last3|{{{surname3|{{{author3|}}}}}}}}}
  |Surname4 = {{{last4|{{{surname4|{{{author4|}}}}}}}}}
  |Surname5 = {{{last5|{{{surname5|{{{author5|}}}}}}}}}
  |Surname6 = {{{last6|{{{surname6|{{{author6|}}}}}}}}}
  |Surname7 = {{{last7|{{{surname7|{{{author7|}}}}}}}}}
  |Surname8 = {{{last8|{{{surname8|{{{author8|}}}}}}}}}
  |Surname9 = {{{last9|{{{surname9|{{{author9|}}}}}}}}}
  |Given1 = {{{first1|{{{given1|{{{first|{{{given|}}}}}}}}}}}}
  |Given2 = {{{first2|{{{given2|}}}}}}
  |Given3 = {{{first3|{{{given3|}}}}}}
  |Given4 = {{{first4|{{{given4|}}}}}}
  |Given5 = {{{first5|{{{given5|}}}}}}
  |Given6 = {{{first6|{{{given6|}}}}}}
  |Given7 = {{{first7|{{{given7|}}}}}}
  |Given8 = {{{first8|{{{given8|}}}}}}
  |Given9 = {{{first9|{{{given9|}}}}}}
  |Authorlink1 = {{{author-link|{{{author1-link|{{{authorlink|{{{authorlink1|}}}}}}}}}}}}
  |Authorlink2 = {{{author2-link|{{{authorlink2|}}}}}}
  |Authorlink3 = {{{author3-link|{{{authorlink3|}}}}}}
  |Authorlink4 = {{{author4-link|{{{authorlink4|}}}}}}
  |Authorlink5 = {{{author5-link|{{{authorlink5|}}}}}}
  |Authorlink6 = {{{author6-link|{{{authorlink6|}}}}}}
  |Authorlink7 = {{{author7-link|{{{authorlink7|}}}}}}
  |Authorlink8 = {{{author8-link|{{{authorlink8|}}}}}}
  |Authorlink9 = {{{author9-link|{{{authorlink9|}}}}}}
  |Coauthors = {{{coauthor|{{{coauthors|}}}}}}
  |Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
             #if: {{{date|}}}
             |{{
                #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
                |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
                |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              }}
             |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
           }}
        }}}
  |Date = {{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}
  |Title={{{title|}}}
  |TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
  |TitleType={{{type|{{{medium|}}}}}}
  |URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
         |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} }}
         |{{{url|}}}
        }}
  |Series={{{series|{{{version|}}}}}}
  |Periodical = {{{journal|{{{periodical|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}
  |Volume = {{{volume|}}}
  |Issue = {{{issue|{{{number|}}}}}}
  |At={{#if:{{{minutes|}}}|{{{minutes}}} minutes in|{{#if:{{{time|}}}|Event occurs at time {{{time}}} }} }}
  |IncludedWorkTitle = {{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
  |IncludedWorkURL = {{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
  |Edition = {{{edition|}}}
  |Place = {{{place|{{{location|}}}}}}
  |PublicationPlace = {{{publication-place|{{{place|{{{location|}}}}}}}}}
  |Publisher = {{{publisher|}}}
  |PublicationDate = {{{publication-date|}}}
  |EditorSurname1 = {{{editor-last|{{{editor-surname|{{{editor1-last|{{{editor1-surname|{{{editor|{{{editors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |EditorSurname2 = {{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
  |EditorSurname3 = {{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
  |EditorSurname4 = {{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
  |EditorGiven1 = {{{editor-first|{{{editor-given|{{{editor1-first|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
  |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
  |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
  |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
  |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
  |Editorlink2={{{editor2-link|}}}
  |Editorlink3={{{editor3-link|}}}
  |Editorlink4={{{editor4-link|}}}
  |Other = {{{others|}}}
  |language = {{{language|{{{in|}}}}}}
  |format = {{{format|}}}
  |ARXIV={{{arxiv|}}}
  |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
  |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
  |BIBCODE={{{bibcode|}}}
  |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
  |DoiBroken={{{doi_inactivedate|{{{doi_brokendate|}}}}}}
  |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
  |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
  |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
  |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
  |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
  |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
  |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
  |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
  |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
  |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
  |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
  |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
  |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
  |ZBL={{{zbl|}}}
  |ID={{{id|{{{ID|}}}}}}
  |AccessDate={{{access-date|{{{accessdate|}}}}}}
  |OriginalURL={{{url|}}}
  |ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
  |ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
  |DeadURL = {{{deadurl|}}}
  |laysource = {{{laysource|}}}
  |laysummary = {{{laysummary|}}}
  |laydate = {{{laydate|}}}
  |quote = {{{quote|}}}
  |Ref={{{ref|}}}
  |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
  |PS = {{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
  |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
  |NameSep = {{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
  |Trunc = {{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
  |amp = {{#if:{{{use ampersand before last author|}}}|{{{use ampersand before last author|}}}|{{{lastauthoramp|}}}}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{day|}}}{{{dateformat|}}}|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}{{#if:{{{doilabel|}}}|[[Kategorija:Citation templates using redundant parameters|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mkgrelad0a773w9jcvf6cotwd8tk35b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261108</id>
      <parentid>41261107</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:58:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao u validne: trans-title, access-date, archive-date, archive-url, website.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5784" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Citation/core
  |Citation class=video
  |AuthorMask = {{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
  |Surname1 = {{{last|{{{people|{{{last1|{{{surname1|{{{author1|{{{author|{{{authors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |Surname2 = {{{last2|{{{surname2|{{{author2|}}}}}}}}}
  |Surname3 = {{{last3|{{{surname3|{{{author3|}}}}}}}}}
  |Surname4 = {{{last4|{{{surname4|{{{author4|}}}}}}}}}
  |Surname5 = {{{last5|{{{surname5|{{{author5|}}}}}}}}}
  |Surname6 = {{{last6|{{{surname6|{{{author6|}}}}}}}}}
  |Surname7 = {{{last7|{{{surname7|{{{author7|}}}}}}}}}
  |Surname8 = {{{last8|{{{surname8|{{{author8|}}}}}}}}}
  |Surname9 = {{{last9|{{{surname9|{{{author9|}}}}}}}}}
  |Given1 = {{{first1|{{{given1|{{{first|{{{given|}}}}}}}}}}}}
  |Given2 = {{{first2|{{{given2|}}}}}}
  |Given3 = {{{first3|{{{given3|}}}}}}
  |Given4 = {{{first4|{{{given4|}}}}}}
  |Given5 = {{{first5|{{{given5|}}}}}}
  |Given6 = {{{first6|{{{given6|}}}}}}
  |Given7 = {{{first7|{{{given7|}}}}}}
  |Given8 = {{{first8|{{{given8|}}}}}}
  |Given9 = {{{first9|{{{given9|}}}}}}
  |Authorlink1 = {{{author-link|{{{author1-link|{{{authorlink|{{{authorlink1|}}}}}}}}}}}}
  |Authorlink2 = {{{author2-link|{{{authorlink2|}}}}}}
  |Authorlink3 = {{{author3-link|{{{authorlink3|}}}}}}
  |Authorlink4 = {{{author4-link|{{{authorlink4|}}}}}}
  |Authorlink5 = {{{author5-link|{{{authorlink5|}}}}}}
  |Authorlink6 = {{{author6-link|{{{authorlink6|}}}}}}
  |Authorlink7 = {{{author7-link|{{{authorlink7|}}}}}}
  |Authorlink8 = {{{author8-link|{{{authorlink8|}}}}}}
  |Authorlink9 = {{{author9-link|{{{authorlink9|}}}}}}
  |Coauthors = {{{coauthor|{{{coauthors|}}}}}}
  |Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
             #if: {{{date|}}}
             |{{
                #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
                |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
                |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              }}
             |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
           }}
        }}}
  |Date = {{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}
  |Title={{{title|}}}
  |TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
  |TitleType={{{type|{{{medium|}}}}}}
  |URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
         |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} }}
         |{{{url|}}}
        }}
  |Series={{{series|{{{version|}}}}}}
  |Periodical = {{{journal|{{{periodical|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}
  |Volume = {{{volume|}}}
  |Issue = {{{issue|{{{number|}}}}}}
  |At={{#if:{{{minutes|}}}|{{{minutes}}} minutes in|{{#if:{{{time|}}}|Event occurs at time {{{time}}} }} }}
  |IncludedWorkTitle = {{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
  |IncludedWorkURL = {{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
  |Edition = {{{edition|}}}
  |Place = {{{place|{{{location|}}}}}}
  |PublicationPlace = {{{publication-place|{{{place|{{{location|}}}}}}}}}
  |Publisher = {{{publisher|{{{website|}}}}}}
  |PublicationDate = {{{publication-date|}}}
  |EditorSurname1 = {{{editor-last|{{{editor-surname|{{{editor1-last|{{{editor1-surname|{{{editor|{{{editors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |EditorSurname2 = {{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
  |EditorSurname3 = {{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
  |EditorSurname4 = {{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
  |EditorGiven1 = {{{editor-first|{{{editor-given|{{{editor1-first|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
  |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
  |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
  |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
  |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
  |Editorlink2={{{editor2-link|}}}
  |Editorlink3={{{editor3-link|}}}
  |Editorlink4={{{editor4-link|}}}
  |Other = {{{others|}}}
  |language = {{{language|{{{in|}}}}}}
  |format = {{{format|}}}
  |ARXIV={{{arxiv|}}}
  |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
  |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
  |BIBCODE={{{bibcode|}}}
  |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
  |DoiBroken={{{doi_inactivedate|{{{doi_brokendate|}}}}}}
  |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
  |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
  |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
  |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
  |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
  |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
  |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
  |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
  |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
  |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
  |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
  |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
  |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
  |ZBL={{{zbl|}}}
  |ID={{{id|{{{ID|}}}}}}
  |AccessDate={{{access-date|{{{accessdate|}}}}}}
  |OriginalURL={{{url|}}}
  |ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
  |ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
  |DeadURL = {{{deadurl|}}}
  |laysource = {{{laysource|}}}
  |laysummary = {{{laysummary|}}}
  |laydate = {{{laydate|}}}
  |quote = {{{quote|}}}
  |Ref={{{ref|}}}
  |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
  |PS = {{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
  |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
  |NameSep = {{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
  |Trunc = {{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
  |amp = {{#if:{{{use ampersand before last author|}}}|{{{use ampersand before last author|}}}|{{{lastauthoramp|}}}}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{day|}}}{{{dateformat|}}}|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}{{#if:{{{doilabel|}}}|[[Kategorija:Citation templates using redundant parameters|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>aqcwsvzmp6truuv26ohkss6jqfvhw0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1743</title>
    <ns>0</ns>
    <id>119621</id>
    <revision>
      <id>41261066</id>
      <parentid>41259379</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T20:55:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */ dop. iz en Wiki</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11080" xml:space="preserve">{{year dab|1743}}
{{godina nav}}
[[Datoteka:Altfinnland.png|thumb|Tzv. Stara Finska, odnosno ruske teritorije stečene u 18. vijeku; teritorije stečene 1743. označene žuto.]]
{{Godina u drugim kalendarima|1743}}

Godina '''1743''' ('''[[rimski brojevi|MDCCXLIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u subotu]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. 

== Događaji ==
[[Datoteka:Carske privilegije.jpg|mini|left|120px|Carske privilegije]]
* [[1. 1.]] - Ekspedicija francuske braće Verendrye na Velikim ravnicama: prvi su Evropljani koji su videli Stenovite planine sa istoka (Španci su ih ranije videli sa zapada). 
* poč. godine - Pobunili se Srbi na vlastelinstvu Ludbreg-Rasinja, poslednji koji su ukmećeni - ubrzo su potčinjeni.&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 191&lt;/ref&gt;
* [[29. 1.]] - Umire francuski prvi ministar, kardinal [[André Hercule de Fleury]], [[Louis XV od Francuske|Louis XV]] započinje ličnu vlast.

* [[8. 2.]] - Bitka kod Camposanta nedaleko od Modene bez jasnog pobednika.

* 2. 3. - [[Rat Jenkinsovog uha]]: Bitka kod La Guaire, u dan. Venecueli, poraz je britanske flote.
* mart - Crnogorski [[Sava Petrović Njegoš|vladika Sava]] je stigao u Moskvu, a sledećeg meseca i u Sankt Peterburg. Tokom odsustva, u Crnoj Gori ga zamenjuje rođak [[Vasilije Petrović|Vasilije]]. Mlečani su ove godine u Kotoru uhapsili neke crnogorske glavare i zatvorili kotorski pazar za Crnogorce.&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 501&lt;/ref&gt;
* mart - [[Rusko-švedski rat (1741–1743)|Rusko-švedski rat]]: Šveđani povratili [[Åland]]

* [[3. 4.]] - [[Prithvi Narayan Shah]] postaje vladar [[Kraljevina Gorkha|Kraljevine Gorkha]]. Odmah kreće u ujedinjenje Nepala, koji se sada sastoji od 54 države.
* proleće? - Potiski graničari pružaju otpor pri &quot;izmarširavanju&quot;, postavljaju uslove; od prošle godine nemiri su u Posavskoj granici; ove godine su rasformirane tri kompanije potiskih graničara u Segedinu, što je početak sprovođenja odluke iz 1741. o razvojačenju granica i priključenju teritorije županijama.&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 196-7&lt;/ref&gt;

* maj - Carska komisija s generalom Engelshofenom stiže u Malu Vlašku (Slavoniju), pobunjenici su se razišli. Kraljevska komisija u Šiklošu je ove godine napravila elaborat o inkorporaciji Srema i Slavonije u ugarske županije.&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 203&lt;/ref&gt;
* [[7. 5.]] - Marija Terezija proglasila [[Subotica|Suboticu]] za slobodnu kameralnu varoš, pod nazivom Sent Marija.
* [[9. 5.]] - Austrijanci Karla Lorenskog porazili Bavarce kod Simbacha.
* [[18. 5.]] - [[Marija Terezija]] obnavlja povlastice Srbima.
* 30. 5. - U Švedskoj, u Dalarni, izbija seljačka buna - pohvatani 22. 6. nakon što su mirno ušli u Stokholm.

* jun - Ruska flota je uspela da odvuče švedsku iz blizine Hangöa, što joj daje premoć jugozapadno od Finske - mirovni pregovori su ubrzani.
* 20. 6. - [[George Anson]] zarobio kod Filipina španski [[manilski galeon]] ''Nuestra Señora de Covadonga'' sa preko 1,3 miliona srebrnjaka i nautičkim kartama.
* [[27. 6.]] (16. 6. po j.k.) - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Bitka kod Dettingena]] u kojoj saveznička [[UK|britansko]]-[[hanover]]ansko-[[Habsburška Monarhija|austrijska]] vojska nanosi poraz francuskim trupama u [[Bavarska|Bavarskoj]]; obje strane su se prije bitke sporazumjele da će se brinuti o ranjenicima poražene strane koji ostanu na bojnom polju, a sporazum je nakon bitke poštovan, što predstavlja [[presedan]] iz koga se počelo razvijati moderno humanitarno [[ratno pravo]]. 
* polovinom godine - Persijanci opsedaju Sohar u Omanu, gine rivalski imam Sultan bin Murshid (nasleđuje ga Bal'arab bin Himyar, vlada u unutrašnjosti do 1749). Ove godine umire i raniji imam Saif bin Sultan II, a Persijanci zauzimaju Muskat.

* 13. 7. - Brod ''Hollandia'' potonuo kraj otoka Scilly sa 276 ljudi.

* [[18. 8.]] - [[Aboski mir|Åboskim mirom]] je okončan Rusko-švedski rat: Rusija je proširila posed u &quot;[[Stara Finska|Staroj Finskoj]]&quot;; [[Adolf Frederik od Švedske|Adolf Frederik]], čiji je nećak [[Petar III od Rusije|Petar]] naslednik ruskog prestola, prihvaćen je kao krunski princ u Švedskoj (kralj 1751-71, bez stvarne vlasti).
* [[27. 8.]] - [[Henry Pelham]] postaje novi [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijer Velike Britanije]] (do smrti 1754).

* [[11. 9.]] - Ruske dvorjanke [[Natalija Lopuhina]] i Ana Bestuževa javno bičevane u Petrogradu, jezik im je iščupan i prognane su u [[Sibir]] zbog navodne zavjere protiv carice [[Elizabeta od Rusije|Elizabete]] (francuska intriga protiv austrofilskog kancelara Alekseja Bestuževa).
* [[13. 9.]] - [[Sporazum iz Wormsa (1743)|Sporazum iz Wormsa]] kojim [[UK|Britanija]] i [[Habsburška Monarhija|Austrija]] na svoju stranu u [[Rat za austrijsko nasljedstvo|Ratu za austrijsko nasljedstvo]], a protiv [[Francuska|Francuske]], dovode [[Kraljevina Sardinija|Kraljevinu Sardiniju]].
* [[14. 9.]] - [[Nader-šah Afšar]] je započeo [[Osmansko-persijski rat (1743–1746)]]. Opseo je [[Mosul]] na 40 dana, bez uspeha.
** Muhammad Hakim-bij, Naderov guverner u Buhari, umro je ove godine, nakon čega je došlo do pobune uzbečkih emira.

* oktobar - Ruska carica Jelisaveta izdaje naredbu o isplati novca Cetinjskom manastiru i Crnoj Gori, poklanja crkvene odežde i knjige. Vladika Sava se sledeće godine vraća u Crnu Goru&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' IV-1, 500&lt;/ref&gt;
* [[8. 10.]] (27. 9. po j.k.) - Carica je rešila, da se isplate Cetinjskom Manastiru zaostale sume (od 1722), da se dade 3.000 rublja za obnovu crkava i manastira, i da se vladici pokloni i drugih potreba za crkvu.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_14_l.html Ruski uticaj u Crnoj Gori i susedstvu]. rastko.rs&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/istorijat/istorijat_3.html Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* [[25. 10.]] - Francuski i španski Burboni sklopili drugi Porodični pakt: porašće španski uticaj u Italiji, dogovorena akcija protiv Britanije.

* novembar/decembar - Astronomi otkrili [[Veliki komet iz 1744.]] - najvidljiviji početkom sljedećeg marta.

* zima - U Dunkirku se okuplja 12.000 francuskih vojnika za planiranu invaziju Engleske i povratak Stjuarta na tron. [[Јаков Фрањо Едвард од Велса|James Francis]], &quot;Stari pretendent&quot;, postavio je u decembru svog sina [[Charles Edward Stuart|Charlesa Edwarda]] za regenta.

=== Kroz godinu ===

* Ukinuto Ratno vijeće u Grazu.&lt;ref&gt;''Historija n. J. II'', 1043&lt;/ref&gt;
* Arsenije Jovanović Šakabenta dovodi ikonopisce iz kijevskog manastira Pečerska Lavra da oslikavaju fruškogorske manastire i obučavaju srpske slikare.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko/delo/11868 Украјинци у Србији]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* Po jednom izveštaju, traži se mesto u Sremu za 2.859 srpskih i albanskih porodica (posledice bežanije iz 1739).&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_13_l.html Austriski porazi]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* Srpske jedinice pod komandom puk. Raškovića prenele iz Heba ostatke Đorđa Brankovića u manastir Krušedol.&lt;ref&gt;[&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/istorijat/istorijat_3.html Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića]. rastko.rs&lt;/ref&gt; Књижевни токови српског барока]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* Prestaje kovanje srebrnog talira bradana u Dubrovniku (od 1725).
* Kuga u Mesini na Siciliji. Ima je i u Pančevu.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko/delo/15165 Три века панчевачке медицине]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* [[Jean d'Alembert]]: ''Traité de dynamique'', u kome razvija sopstvene zakone kretanja.
* [[Alexis Clairaut]]: ''Théorie de la figure de la terre'' - data je teorema o elipsoidnom obliku rotacionog tela.
* [[Benjamin Franklin]] i dr. osnovali [[American Philosophical Society|Američko filozofsko društvo]] u Filadelfiji.
* [[Porcelan Capodimonte]]: u Napulju je osnovana fabrika porcelana, koja će se 1759. preseliti sa vladarom u Madrid (sadašnja napuljska kraljica je unuka saksonskog vladara Augusta Jakog, koji je pokrenuo [[Meissenski porcelan]]).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1743.}}
* [[18. 1.]] - [[Louis Claude de Saint-Martin]], filozof i mistik († [[1803]])
* [[25. 1.]] - [[Friedrich Heinrich Jacobi]], filozof († [[1819]])
* [[19. 2.]] - [[Luigi Boccherini]], talijanski skladatelj i virtuoz na violončelu († [[1805]])
* [[23. 2.]] - [[Mayer Amschel Rothschild]], bankar, osnivač &quot;dinastije&quot;, pionir međunarodnih finansija († [[1812]])
* [[24. 2.]] - [[Joseph Banks]], botaničar († [[1820]])
* [[28. 2.]] - [[René Just Haüy]], pionir kristalografije († [[1822]])
* mart - [[Joseph Brant]], lider Indijanaca Mohawk († [[1807]])
* 28. 3. - [[Jekaterina Romanovna Daškova]], pokroviteljka nauke i umetnosti († [[1810]])
* [[13. 4.]] - [[Thomas Jefferson]], američki pisac i državnik († [[1826]])
* [[9. 5.]] - [[Toussaint Louverture]], haićanski revolucionar. († [[1803]].)
* [[24. 5.]] - [[Jean-Paul Marat]], revolucionar († [[1793]])
* [[2. 6.]] - [[Alessandro Cagliostro]], pustolov, okultist († [[1795]])
* [[14. 7.]] - [[Gavrila Deržavin]], ruski pesnik i državnik († [[1816]])
* [[19. 8.]] - [[Madame du Barry]], metresa Louisa XV († [[1793]])
* [[26. 8.]] - [[Antoine Lavoisier]], francuski plemić i hemičar († [[1794]])
* [[17. 9.]] - [[Nicolas de Condorcet|Markiz de Condorcet]], filozof, matematičar († [[1794]])
* [[1. 12.]] - [[Martin Heinrich Klaproth]], kemičar, otkrivač uranija i cirkonija († [[1817]])
* [[Simeon Gavrilović Zorić-Nerandžić]], ruski general († 1799)
* [[Josif Jovanović Šakabenta]], episkop SPC († 1805)
* [[Jovan Muškatirović]], prvi Srbin advokat u Ugarskoj, književnik († 1809)

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1743.}}
* [[3. 1.]] - [[Ferdinando Galli da Bibiena]], slikar, arhitekt, scenograf (* [[1657]])
* [[14. 1.]] - [[Anselmo Banduri]], hrvatski povjesničar, numizmatičar i bizantolog (* [[1675]])
* [[29. 1.]] - [[André Hercule de Fleury]], francuski kardinal i prvi ministar (* [[1653]])
* [[18. 2.]] - [[Anna Maria Luisa de' Medici]], poslednja od Medicija (* [[1667]])
* [[2. 7.]] - [[Spencer Compton, 1st Earl of Wilmington|Lord Wilmington]], britanski političar i premijer (* 1674)
* [[14. 9.]] - [[Nicolas Lancret]], slikar (* [[1690]])
* [[21. 9.]] - [[Sawai Jai Singh]], vladar Džajpura, pokrovitelj nauke (* [[1681]])
* [[29. 12.]] - [[Hyacinthe Rigaud]], slikar (* [[1659]])
* [[Hadži Ivaz Mehmed-paša]], bivši veliki vezir 
* [[Saif bin Sultan II]], bivši imam Omana (* ca. 1706)

== Reference ==
{{reference|2}}

; Literatura
* ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959
* ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat|1743}}
&lt;!-- interwiki --&gt;

[[Kategorija:1743| ]]</text>
      <sha1>lb88007yecvpk22uun50bynqi99ghhk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Al Jazeera Balkans</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133954</id>
    <revision>
      <id>41261029</id>
      <parentid>41260827</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:18:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.84.145.161</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Novinari */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1926" xml:space="preserve">'''Al Jazeera Balkans''' (AJB) je međunarodni [[informativni televizijski program|informativni]] televizijski kanal sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji 6 sati dnevno emitira vijesti na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]], a 18 sati prenosi program [[Al Jazeera English]]. Sa emitiranjem je započeo 11. novembra 2011 u 18:00 sati po lokalnom vremenu. Predstavlja drugi po redu ne-[[Arapski jezik|arapski]] TV-kanal koji pripada mreži [[Al Jazeera]].

== Emitiranje ==
Program se emitira preko sistema kablovskih operatora, kao i preko satelita EUTELSAT W3C na poziciji 16 stepeni istočno. 

Al Jazeera Balkans je dostupna u HD rezoluciji: 

* Satelit: Eutelsat 16A 16'''°'''E 
* Frekvencija: 11,303 GHz 
* Polarizacija: Horizontalna 
* SR: 30.000 
* FEC: 2/3
* Norma: DVB-S2/8PSK
== Novinari ==
* Milan Bošković
* Mirna Brekalo
* Tomislav Cvitković
* Anne-Marie Alves-Ćurčić
* Saša Ćeramilac
* Emir Delić
* Saša Delić
* Maja Blaževska Evrosimoska
* Boris Gagić
* Amina Gvozden
* Harun Karčić
* Dalija Hasanbegović-Konaković
* Jasmina Kos
* Zoran Kosanović
* Irena Kuldija
* Nadina Maličbegović
* Lejla Mazlić
* [[Goran Milić]]
* Jelena Milutinović
* Marina Mitrović
* Ibrahim Muratović
* Tanja Novak
* Arduana Pribinja
* Ivica Puljić
* Mustafa Radončić
* Marina Pelemiš-Riđić
* Adnan Rondić
* Nihad Sadiković
* Emir Skenderagić
* Haris Slato
* Ljiljana Smiljanić
* Bojana Stojanović
* Marina Barukčić-Stričević
* Marin Veršić
* Ognjen Zorić

== Izvori ==
* [http://www.resiveri.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=6427:zvanino-krenuo-program-al-jazeere-balkan&amp;catid=34:satelitske-vijesti&amp;Itemid=27 Resiveri.Net]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

==Vanjske veze==
*{{official|http://balkans.aljazeera.net/}}
*{{Twitter|AJBalkans}}
[[Kategorija:Al Jazeera]]
[[Kategorija:TV-stanice u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>puj2bkmcq4zsf3ejrdqb934ad1gnp7s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261030</id>
      <parentid>41261029</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>185.84.145.161</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Novinari */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1957" xml:space="preserve">'''Al Jazeera Balkans''' (AJB) je međunarodni [[informativni televizijski program|informativni]] televizijski kanal sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji 6 sati dnevno emitira vijesti na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]], a 18 sati prenosi program [[Al Jazeera English]]. Sa emitiranjem je započeo 11. novembra 2011 u 18:00 sati po lokalnom vremenu. Predstavlja drugi po redu ne-[[Arapski jezik|arapski]] TV-kanal koji pripada mreži [[Al Jazeera]].

== Emitiranje ==
Program se emitira preko sistema kablovskih operatora, kao i preko satelita EUTELSAT W3C na poziciji 16 stepeni istočno. 

Al Jazeera Balkans je dostupna u HD rezoluciji: 

* Satelit: Eutelsat 16A 16'''°'''E 
* Frekvencija: 11,303 GHz 
* Polarizacija: Horizontalna 
* SR: 30.000 
* FEC: 2/3
* Norma: DVB-S2/8PSK
== Novinari ==
* Milan Bošković
* Mirna Brekalo
* Tomislav Cvitković
* Anne-Marie Alves-Ćurčić
* Saša Ćeramilac
* Admir Delić
* Emir Delić
* Saša Delić
* Maja Blaževska Evrosimoska
* Boris Gagić
* Amina Gvozden
* Harun Karčić
* Dalija Hasanbegović-Konaković
* Jasmina Kos
* Zoran Kosanović
* Irena Kuldija
* Nadina Maličbegović
* Lejla Mazlić
* [[Goran Milić]]
* Jelena Milutinović
* Marina Mitrović
* Ibrahim Muratović
* Tanja Novak
* Arduana Pribinja
* Ivica Puljić
* Mustafa Radončić
* Marina Pelemiš-Riđić
* Adnan Rondić
* Nihad Sadiković
* Emir Skenderagić
* Haris Slato
* Ljiljana Smiljanić
* Bojana Stojanović
* Marina Barukčić-Stričević
* Sinan Šarić
* Marin Veršić
* Ognjen Zorić

== Izvori ==
* [http://www.resiveri.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=6427:zvanino-krenuo-program-al-jazeere-balkan&amp;catid=34:satelitske-vijesti&amp;Itemid=27 Resiveri.Net]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

==Vanjske veze==
*{{official|http://balkans.aljazeera.net/}}
*{{Twitter|AJBalkans}}
[[Kategorija:Al Jazeera]]
[[Kategorija:TV-stanice u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>f5sp9u9qqt5r1msl81ocu92qce5e0mr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uvac (Rudo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168047</id>
    <revision>
      <id>41261036</id>
      <parentid>1670934</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:53:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1829" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija 
Uvac je oslobodjen 1945.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 500
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 3
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 5
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 7
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 515
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>27yk3j1e55dpzrc70aopg26cvz75w6l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261037</id>
      <parentid>41261036</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:58:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Geografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1991" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija ==
{{...}}
Uvac, kao i okolna sela, je oslobodila Treća Sandzacka početkom 1945. od Nemacke okupacije. Od 1913. do 1946. Uvac je bio u opštini Priboj, a od 1946. pripada opštini Rudo.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 500
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 3
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 5
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 7
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 515
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>510x4w05j8t7mtdpf9wn5oz9d7zzy5f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261038</id>
      <parentid>41261037</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:00:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Istorija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1986" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija ==
{{...}}
Uvac, kao i okolna sela, je oslobodila Treća Sandžačka početkom 1945. godine. Od 1913. do 1946. godine Uvac je bio u opštini Priboj, a od 1946. pripada opštini Rudo.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 500
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 3
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 5
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 7
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 515
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>a8uodm6dqdoqnbimyes1hhiq44g09a0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261039</id>
      <parentid>41261038</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:02:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1986" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija ==
{{...}}
Uvac, kao i okolna sela, je oslobodila Treća Sandžačka početkom 1945. godine. Od 1913. do 1946. godine Uvac je bio u opštini Priboj, a od 1946. pripada opštini Rudo.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 377
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 377
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>ot1jzgceo44auza5byi0pq1r1meempb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261040</id>
      <parentid>41261039</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:02:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1986" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija ==
{{...}}
Uvac, kao i okolna sela, je oslobodila Treća Sandžačka početkom 1945. godine. Od 1913. do 1946. godine Uvac je bio u opštini Priboj, a od 1946. pripada opštini Rudo.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2011.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 377
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 377
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>io6iy9lzyqubgywqaxpofwm7jwar6t2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261041</id>
      <parentid>41261040</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:03:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1990" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija ==
{{...}}
Uvac, kao i okolna sela, je oslobodila Treća Sandžačka početkom 1945. godine. Od 1913. do 1946. godine Uvac je bio u opštini Priboj, a od 1946. pripada opštini Rudo.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2011.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | oko 450
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 450
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>lhwugh27ffyv3acivikgd8exi4fypz6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261042</id>
      <parentid>41261041</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:04:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1986" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija ==
{{...}}
Uvac, kao i okolna sela, je oslobodila Treća Sandžačka početkom 1945. godine. Od 1913. do 1946. godine Uvac je bio u opštini Priboj, a od 1946. pripada opštini Rudo.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2011.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 500
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 3
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 5
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 7
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 515
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>4ztbmwo0a2bvq4i53f10zefarhc9iff</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261043</id>
      <parentid>41261042</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:04:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.93.87.78</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1986" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
|mjesto= Uvac
|slika= 
|opis_slike= 
|grb=
|entitet=Republika Srpska
|kanton = 
|opština = [[Rudo (BiH)|Rudo]]
|nadm visina= 
|populacija= 515
|poštanski kod= 
|pozivni broj= 
|gšir=  43.5997
|gduž=  19.4853
}}
'''Uvac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Rudo (BiH)|Rudo]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 515 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{...}}

== Istorija ==
{{...}}
Uvac, kao i okolna sela, je oslobodila Treća Sandžačka početkom 1945. godine. Od 1913. do 1946. godine Uvac je bio u opštini Priboj, a od 1946. pripada opštini Rudo.

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 500
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 3
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 5
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 7
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 515
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}

{{Rudo}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Rudo]]</text>
      <sha1>a8uodm6dqdoqnbimyes1hhiq44g09a0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragutin Keserović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174025</id>
    <revision>
      <id>41261031</id>
      <parentid>41063315</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:33:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.163.41</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Operacija Kopaonik */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23845" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Dragutin Keserović
| slika = 
| opis_slike = Dragutin Keserović
| nadimak =  Keser
| datum_rođenja =[[1896]]
| mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti =[[1945]]
| mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| država_smrti = 
|vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=[[1912|1912.]] — [[1945|1945.]]
|čin= potpukovnik
|jedinica=
|bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896|1896.]], [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945|1945.]] kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. 

Za vreme ustanka u Srbiji [[1941|1941.]] godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942|1942.]] godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942|1942.]] godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. 

[[1944]]. godine tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] se stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]].

== Predratna biografija ==

Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost &quot;Miloša Obilića&quot;. 

Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka &quot;Car Lazar&quot;. Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici.

== Drugi svetski rat ==

=== Ustanak u Srbiji ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941|1941.]] godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici.

U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu &quot;vojvoda Rasinski&quot;. Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora.

Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo &quot;opšti ustanak&quot; u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}}

Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;Opet A&lt;/ref&gt; Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]].

=== Operacija Kopaonik ===
{{main|Operacija Kopaonik}}
Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} 

Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija &quot;Princ Eugen&quot;]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao &quot;kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.net/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;], str. 45. &quot;Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci.&quot; ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}&lt;/ref&gt; Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;)], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.&lt;/ref&gt; 

7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti &quot;progna sve komuniste&quot; iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): 

{{citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_206.htm&lt;/ref&gt;}}

=== U pomoć Mihailoviću ===
{{main|Bitka na Neretvi}}
Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943|1943.]] Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.&lt;/ref&gt; Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943|1943.]] godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima &quot;očistio&quot; od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]:
{{citat|„Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.&quot;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== Povratak u Srbiji ===
{{main|Neil Selby}}
Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao &quot;nepouzdanog četničkog komandanta&quot; koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;/&gt; Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom &quot;i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku&quot; kod Keserovića.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE&lt;/ref&gt;

Tokom leta [[1943|1943.]] godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv &quot;Štifelkneht&quot;.{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943|1943.]] U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.&lt;ref&gt;Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)&lt;/ref&gt; Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943|1943.]] kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.&lt;ref&gt;Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja sa Nemcima ===
{{main|Topličko-jablanička operacija}}
Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima:{{citiranje|„U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra&quot;. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.&lt;/ref&gt;}}
{{citiranje|„Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 160.&lt;/ref&gt;}}

Po naređenju generala Draže Mihailovića, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. 

[[Maj]]a [[1944]]. godine četnici Dragutina Keserovića pronašli su na [[Jastrebac|Jastrepcu]] [[partizanske bolnice|partizansku bolnicu]] pa su streljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Avgusta 1944. godine se zvanično stavio pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]:

{{citiranje|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu borbene grupe 'Diesner“.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944.}}

[[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad &quot;sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića&quot; protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer &quot;narod nije hteo tu borbu&quot;.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

=== Završne operacije ===
{{main|Borbe za Kruševac 1944.}}
[[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]]

Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]].

Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144&lt;/ref&gt; Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.&lt;ref&gt;Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [http://www.znaci.net/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)&lt;/ref&gt; Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane.

Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]].

Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]].

== Suđenje i smrt ==

Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru Pravnog fakultetu u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. 

Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]].
:Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije?
:Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka.
:Pretsedavajući: Od koga?
:Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!'
:Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi?
:Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: 
{{citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti&quot;.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti.

Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno.

== Odlikovanja ==

Odlikovan je ordenom &quot;Miloša Obilića&quot; i ordenom &quot;Albanske spomenice&quot;, dok ga je u Drugom svetskom ratu Kralj Petar II, na predlog Vrhovne Komande, odlikovao ordenom &quot;Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda&quot;.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vidi još ==
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Bitka za Kruševac]]
* [[Operacija Kopaonik]]
* [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija &quot;Trumpf&quot;]]
* [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]
* [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]
* [[Bitka na Zelengori]]

== Vanjske veze ==
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]
* [http://www.znaci.net/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenem događaja]

{{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}}

[[Kategorija:Biografije, Obrenovac]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]
[[Kategorija:Solunski borci]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>bwmwvmvuisfgf6ticyhdtc6az5eb32c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261032</id>
      <parentid>41261031</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:33:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.163.41</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24152" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Dragutin Keserović
| slika = 
| opis_slike = Dragutin Keserović
| nadimak =  Keser
| datum_rođenja =[[1896]]
| mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti =[[1945]]
| mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| država_smrti = 
|vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=[[1912|1912.]] — [[1945|1945.]]
|čin= potpukovnik
|jedinica=
|bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896|1896.]], [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945|1945.]] kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. 

Za vreme ustanka u Srbiji [[1941|1941.]] godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942|1942.]] godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942|1942.]] godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. 

[[1944]]. godine tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] se stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]].

== Predratna biografija ==

Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost &quot;Miloša Obilića&quot;. 

Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka &quot;Car Lazar&quot;. Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici.

== Drugi svetski rat ==

=== Ustanak u Srbiji ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941|1941.]] godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici.

U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu &quot;vojvoda Rasinski&quot;. Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora.

Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo &quot;opšti ustanak&quot; u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}}

Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;Opet A&lt;/ref&gt; Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]].

=== Operacija Kopaonik ===
{{main|Operacija Kopaonik}}
Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} 

Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija &quot;Princ Eugen&quot;]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao &quot;kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.net/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;], str. 45. &quot;Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci.&quot; ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}&lt;/ref&gt; Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;)], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.&lt;/ref&gt; 

7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti &quot;progna sve komuniste&quot; iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): 

{{citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_206.htm&lt;/ref&gt;}}

=== U pomoć Mihailoviću ===
{{main|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Dražinim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943|1943.]])]]

Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943|1943.]] Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.&lt;/ref&gt; Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943|1943.]] godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima &quot;očistio&quot; od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]:
{{citat|„Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.&quot;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== Povratak u Srbiji ===
{{main|Neil Selby}}
Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao &quot;nepouzdanog četničkog komandanta&quot; koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;/&gt; Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom &quot;i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku&quot; kod Keserovića.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE&lt;/ref&gt;

Tokom leta [[1943|1943.]] godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv &quot;Štifelkneht&quot;.{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943|1943.]] U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.&lt;ref&gt;Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)&lt;/ref&gt; Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943|1943.]] kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.&lt;ref&gt;Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja sa Nemcima ===
{{main|Topličko-jablanička operacija}}
Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima:{{citiranje|„U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra&quot;. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.&lt;/ref&gt;}}
{{citiranje|„Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 160.&lt;/ref&gt;}}

Po naređenju generala Draže Mihailovića, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. 

[[Maj]]a [[1944]]. godine četnici Dragutina Keserovića pronašli su na [[Jastrebac|Jastrepcu]] [[partizanske bolnice|partizansku bolnicu]] pa su streljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Avgusta 1944. godine se zvanično stavio pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]:

{{citiranje|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu borbene grupe 'Diesner“.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944.}}

[[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad &quot;sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića&quot; protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer &quot;narod nije hteo tu borbu&quot;.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

=== Završne operacije ===
{{main|Borbe za Kruševac 1944.}}
[[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]]

Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]].

Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144&lt;/ref&gt; Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.&lt;ref&gt;Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [http://www.znaci.net/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)&lt;/ref&gt; Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane.

Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]].

Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]].

== Suđenje i smrt ==

Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru Pravnog fakultetu u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. 

Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]].
:Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije?
:Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka.
:Pretsedavajući: Od koga?
:Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!'
:Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi?
:Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: 
{{citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti&quot;.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti.

Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno.

== Odlikovanja ==

Odlikovan je ordenom &quot;Miloša Obilića&quot; i ordenom &quot;Albanske spomenice&quot;, dok ga je u Drugom svetskom ratu Kralj Petar II, na predlog Vrhovne Komande, odlikovao ordenom &quot;Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda&quot;.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vidi još ==
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Bitka za Kruševac]]
* [[Operacija Kopaonik]]
* [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija &quot;Trumpf&quot;]]
* [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]
* [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]
* [[Bitka na Zelengori]]

== Vanjske veze ==
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]
* [http://www.znaci.net/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenem događaja]

{{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}}

[[Kategorija:Biografije, Obrenovac]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]
[[Kategorija:Solunski borci]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>o1vseen4keus07jsqm0yo8a5b01jikc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261033</id>
      <parentid>41261032</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:33:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.163.41</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24158" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Dragutin Keserović
| slika = 
| opis_slike = Dragutin Keserović
| nadimak =  Keser
| datum_rođenja =[[1896]]
| mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti =[[1945]]
| mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| država_smrti = 
|vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=[[1912|1912.]] — [[1945|1945.]]
|čin= potpukovnik
|jedinica=
|bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896|1896.]], [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945|1945.]] kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. 

Za vreme ustanka u Srbiji [[1941|1941.]] godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942|1942.]] godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942|1942.]] godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. 

[[1944]]. godine tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] se stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]].

== Predratna biografija ==

Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost &quot;Miloša Obilića&quot;. 

Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka &quot;Car Lazar&quot;. Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici.

== Drugi svetski rat ==

=== Ustanak u Srbiji ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941|1941.]] godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici.

U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu &quot;vojvoda Rasinski&quot;. Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora.

Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo &quot;opšti ustanak&quot; u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}}

Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;Opet A&lt;/ref&gt; Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]].

=== Operacija Kopaonik ===
{{main|Operacija Kopaonik}}
Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} 

Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija &quot;Princ Eugen&quot;]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao &quot;kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.net/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;], str. 45. &quot;Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci.&quot; ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}&lt;/ref&gt; Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;)], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.&lt;/ref&gt; 

7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti &quot;progna sve komuniste&quot; iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): 

{{citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_206.htm&lt;/ref&gt;}}

=== U pomoć Mihailoviću ===
{{main|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943|1943.]])]]

Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943|1943.]] Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.&lt;/ref&gt; Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943|1943.]] godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima &quot;očistio&quot; od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]:
{{citat|„Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.&quot;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== Povratak u Srbiji ===
{{main|Neil Selby}}
Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao &quot;nepouzdanog četničkog komandanta&quot; koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;/&gt; Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom &quot;i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku&quot; kod Keserovića.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE&lt;/ref&gt;

Tokom leta [[1943|1943.]] godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv &quot;Štifelkneht&quot;.{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943|1943.]] U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.&lt;ref&gt;Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)&lt;/ref&gt; Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943|1943.]] kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.&lt;ref&gt;Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja sa Nemcima ===
{{main|Topličko-jablanička operacija}}
Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima:{{citiranje|„U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra&quot;. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.&lt;/ref&gt;}}
{{citiranje|„Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 160.&lt;/ref&gt;}}

Po naređenju generala Draže Mihailovića, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. 

[[Maj]]a [[1944]]. godine četnici Dragutina Keserovića pronašli su na [[Jastrebac|Jastrepcu]] [[partizanske bolnice|partizansku bolnicu]] pa su streljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Avgusta 1944. godine se zvanično stavio pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]:

{{citiranje|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu borbene grupe 'Diesner“.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944.}}

[[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad &quot;sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića&quot; protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer &quot;narod nije hteo tu borbu&quot;.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

=== Završne operacije ===
{{main|Borbe za Kruševac 1944.}}
[[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]]

Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]].

Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144&lt;/ref&gt; Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.&lt;ref&gt;Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [http://www.znaci.net/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)&lt;/ref&gt; Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane.

Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]].

Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]].

== Suđenje i smrt ==

Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru Pravnog fakultetu u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. 

Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]].
:Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije?
:Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka.
:Pretsedavajući: Od koga?
:Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!'
:Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi?
:Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: 
{{citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti&quot;.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti.

Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno.

== Odlikovanja ==

Odlikovan je ordenom &quot;Miloša Obilića&quot; i ordenom &quot;Albanske spomenice&quot;, dok ga je u Drugom svetskom ratu Kralj Petar II, na predlog Vrhovne Komande, odlikovao ordenom &quot;Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda&quot;.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vidi još ==
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Bitka za Kruševac]]
* [[Operacija Kopaonik]]
* [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija &quot;Trumpf&quot;]]
* [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]
* [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]
* [[Bitka na Zelengori]]

== Vanjske veze ==
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]
* [http://www.znaci.net/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenem događaja]

{{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}}

[[Kategorija:Biografije, Obrenovac]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]
[[Kategorija:Solunski borci]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>ezfs8kmgqwwf468e2q6aotbrl0fknui</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261034</id>
      <parentid>41261033</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T13:34:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.163.41</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24158" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Dragutin Keserović
| slika = 
| opis_slike = Dragutin Keserović
| nadimak =  Keser
| datum_rođenja =[[1896]]
| mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti =[[1945]]
| mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| država_smrti = 
|vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=[[1912|1912.]] — [[1945|1945.]]
|čin= potpukovnik
|jedinica=
|bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896|1896.]], [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945|1945.]] kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. 

Za vreme ustanka u Srbiji [[1941|1941.]] godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942|1942.]] godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942|1942.]] godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. 

[[1944]]. godine tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] se stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]].

== Predratna biografija ==

Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost &quot;Miloša Obilića&quot;. 

Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka &quot;Car Lazar&quot;. Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici.

== Drugi svetski rat ==

=== Ustanak u Srbiji ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941|1941.]] godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici.

U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu &quot;vojvoda Rasinski&quot;. Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora.

Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo &quot;opšti ustanak&quot; u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}}

Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.&lt;ref name=&quot;A&quot;&gt;Opet A&lt;/ref&gt; Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]].

=== Operacija Kopaonik ===
{{main|Operacija Kopaonik}}
Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} 

Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija &quot;Princ Eugen&quot;]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao &quot;kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.net/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;], str. 45. &quot;Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci.&quot; ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}&lt;/ref&gt; Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;)], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.&lt;/ref&gt; 

7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti &quot;progna sve komuniste&quot; iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): 

{{citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.&lt;ref&gt;http://znaci.net/00001/4_14_1_206.htm&lt;/ref&gt;}}

=== U pomoć Mihailoviću ===
{{main|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943|1943.]])]]

Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943|1943.]] Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.&lt;/ref&gt; Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943|1943.]] godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima &quot;očistio&quot; od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]:
{{citat|„Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.&quot;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

=== Povratak u Srbiju ===
{{main|Neil Selby}}
Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao &quot;nepouzdanog četničkog komandanta&quot; koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;/&gt; Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više &quot;profašističke nego prosavezničke&quot; i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom &quot;i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku&quot; kod Keserovića.&lt;ref name=&quot;Deakin&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt; Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.&lt;ref&gt;http://www.znaci.net/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE&lt;/ref&gt;

Tokom leta [[1943|1943.]] godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv &quot;Štifelkneht&quot;.{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943|1943.]] U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.&lt;ref&gt;Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)&lt;/ref&gt; Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943|1943.]] kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.&lt;ref&gt;Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja sa Nemcima ===
{{main|Topličko-jablanička operacija}}
Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima:{{citiranje|„U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra&quot;. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.&lt;/ref&gt;}}
{{citiranje|„Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 160.&lt;/ref&gt;}}

Po naređenju generala Draže Mihailovića, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. 

[[Maj]]a [[1944]]. godine četnici Dragutina Keserovića pronašli su na [[Jastrebac|Jastrepcu]] [[partizanske bolnice|partizansku bolnicu]] pa su streljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Avgusta 1944. godine se zvanično stavio pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]:

{{citiranje|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu borbene grupe 'Diesner“.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944.}}

[[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad &quot;sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića&quot; protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer &quot;narod nije hteo tu borbu&quot;.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

=== Završne operacije ===
{{main|Borbe za Kruševac 1944.}}
[[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]]

Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]].

Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144&lt;/ref&gt; Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.&lt;ref&gt;Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [http://www.znaci.net/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)&lt;/ref&gt; Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane.

Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]].

Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]].

== Suđenje i smrt ==

Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru Pravnog fakultetu u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. 

Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]].
:Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije?
:Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka.
:Pretsedavajući: Od koga?
:Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!'
:Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi?
:Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]&lt;/ref&gt;

Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: 
{{citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti&quot;.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;}}

Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti.

Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno.

== Odlikovanja ==

Odlikovan je ordenom &quot;Miloša Obilića&quot; i ordenom &quot;Albanske spomenice&quot;, dok ga je u Drugom svetskom ratu Kralj Petar II, na predlog Vrhovne Komande, odlikovao ordenom &quot;Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda&quot;.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vidi još ==
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Bitka za Kruševac]]
* [[Operacija Kopaonik]]
* [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija &quot;Trumpf&quot;]]
* [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]
* [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]
* [[Bitka na Zelengori]]

== Vanjske veze ==
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]
* [http://www.znaci.net/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenem događaja]

{{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}}

[[Kategorija:Biografije, Obrenovac]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]]
[[Kategorija:Solunski borci]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>9ju20vdf9ykxmb7zsfvvukkwvdvr6v5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saradnja četnika sa Nedićevom vladom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176884</id>
    <revision>
      <id>41261044</id>
      <parentid>41260557</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:04:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.166.202</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77830" xml:space="preserve">[[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]]
'''Saradnja [[četnici|četnika]] sa [[Milan Nedić|Nedićevom]] vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bilo je ujedinjenje &quot;nacionalnih snaga&quot; radi zajedničke &quot;borbe protiv komunizma&quot;, odnosno protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]].

Saradnja Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije mnogi četnici su službeno postali naoružana vojna sila uključena u sistem okupacije.

17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, a oko 2000-3000 njih su bili Mihailovićevih četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127}} Na vrhuncu snage, sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127}}

== Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. ==

Predsednik Saveta komesara, prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da nemački okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića u junu 1941:

{{citiranje| Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/209-210.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na Zagrebačkom sveučilištu, koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru.
Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, &quot;i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži&quot;. 
Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;
Takođe, prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/211, fus. 5.&lt;/ref&gt;

Pukovnik Mihailović je tokom leta 1941. imao kontakt sa kvislinškim režimom [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;
Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena tzv. Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]].

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. ==
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941.
Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić.
O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba oponomućenog komandanta korpusa u Srbiji, general [[Harald Turner]], izvestio je 3. novembra 1941:

{{citiranje| &quot;Otprilike 3 dana posle stupanja na dužnost vlade (generala Nedića) pojavio se kod njega pukovnik Aleksandar Mišić (treba: major) sa još dva oficira po nalogu Mihailovića i izjavio da bi ovaj želeo da se sa predsednikom Nedićem bori protiv komunista, te moli naoružanje i opremu za 2.000 ljudi, a posebno obuću. Nedić je izjavio pukovniku Mišiću da mu ne može nabaviti cipele i predložio upotrebu opanaka. Između ostalog, ostavio je Mihailoviću da očisti oblast zapadno od Morave. Ovde treba naglasiti da je Nedić ove pregovore vodio uz moje odobrenje, pošto je u to vreme postojala nada da bi Nedić raspolagao velikim delom oficira koji se nalaze ne samo u Beogradu nego i u šumama.&quot;&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće:

{{citiranje| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi:

* Da se uspostavi red i mir u Srbiji.
* Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga.
* Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca.
* Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima.
* Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja.
* Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.&lt;/ref&gt;}}

Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge:

{{citiranje| Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili.
Između nas je napravljen sporazum o sledećem:

* O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja.
* Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske.
* Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića.
* Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati.
* Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori.
* Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.&lt;/ref&gt;}}

Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;&gt;Žarko Jovanović, &quot;Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.&quot;, Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.&lt;/ref&gt;

=== Partizani razotkrivaju Mihailovića ===

Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.&lt;ref&gt;Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.&lt;/ref&gt;

Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane.

Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda:

{{citiranje|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.&lt;/ref&gt;}}

Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje:

{{citiranje| &quot;12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe&quot;.&lt;ref&gt;Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.&lt;/ref&gt;}}

O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941:

{{citiranje| Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;/&gt;}}

=== Nemci razotkrivaju Mihailovića ===

{{citiranje|&quot;Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.&quot;&lt;ref&gt;OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}}

Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja.

Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941:

{{citiranje| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac.

U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;/&gt;}}

Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]).

O Mihailovićevoj ponudi Matl je izvestio 30. oktobra 1941:

{{citiranje|&quot;Pukovnik Pantić je po nalogu Draže Mihailovića izjavio da Mihailović jamči da će srpski prostor istočno i zapadno od Morave očistiti od komunističkih bandi. Zatim da se on ne povodi nikakvim političkim ciljem i da priznaje činjenicu da je zemlja pobeđena i da Nemci poseduju prava okupatora. Draža Mihailović očekuje da će od trenutka kada on izda odgovarajuće zapovesti svojim odredima biti obustavljene kaznene akcije protiv srpskog stanovništva i masovna streljanja na područjima na kojima se nalaze njegovi četnički odredi. Opšti cilj je da se uspostavi stanje mira i reda kakvi su u okupiranoj Srbiji bilo pre 28.6.41.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941:

{{citiranje| Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.&lt;/ref&gt;}}

11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbilil njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon pada partizanske Užičke republike i prelaska glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika.

=== Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. ===

Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. &quot;Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.&lt;/ref&gt;

Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio:

{{citiranje| Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.&lt;/ref&gt;}}

Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede:
{{citat|&quot;Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}}

Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa tzv. vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića.
O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je &quot;posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama&quot; noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana Rakovićevi četnici su zamoljen, kako navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom &quot;pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista&quot;, pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga..

{{citiranje| &quot;Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.&lt;/ref&gt;}}

Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana:

{{citiranje|
2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. 
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.&lt;/ref&gt;}}

Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Prema nemačkim izvorima [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova kvislinške vlade i pukovnik [[Kosta Mušicki]], zapovednik kvislinške operativne grupe na području Šumadije i zapadne Srbije, pokušali su da obaveste Mihailovića o nemačkim namerama. &quot;Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi.&quot;&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].&lt;ref&gt;Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je &quot;uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.&lt;/ref&gt;

Nemački napad na Mihailovićev štab i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. ==

{{citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}}

=== Legalizacija četničkih odreda ===

[[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]]

{{citiranje|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.&lt;/ref&gt;| [[Stanislav Krakov]] o legalizaciji četnika Draže Mihailovića}}

Početkom 1942. godine Mihailović je gonjen od strane Nemaca prešao u [[Sandžak]] pa u Crnu Goru, u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt; U Srbiji su kod kvislinške uprave ostali legalizovani mnogi četnički komandanti:

* [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred)
* [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred)
* [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred)
* [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred)
* [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred)
* [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) 
* [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred)
* [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u beogradskom okrugu) 
* [[Borivoje Rajković]] (u Kosjeriću) 
* [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred)
* [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred)
* [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljuba Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u Zaječaru)
* [[Nikola Kalabić]], i dr.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.&lt;/ref&gt;

Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt;

=== Dejstva legalizovanih odreda ===
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava logor na Metinom brdu.]]
Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt; Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|Srpsku državnu stražu]] narastalo je i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali. Po riječima [[Branko Petranović|Branka Petranovića]]: &quot;Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.&lt;/ref&gt;

Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabeleženi su brojni primeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili legalizovani Mihailovićevi četnici, četnici [[Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpski dobrovoljački korpus]] i kvislinška žandarmerija ([[Srpska državna straža]]). Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u odredima Nedićeve vlade nalazi &quot;poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima.&quot; Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv komunista i da &quot;stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću&quot;.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.&lt;/ref&gt;

U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda:

{{citiranje|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. [...] Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji.

[[18. 8.|18. avgusta]] 1942. Draža Mihailović je naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava &quot;komuniste&quot; pomoću legalizovanih odreda:

{{citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Par dana kasnije, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi &quot;najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama&quot;:
{{citiranje|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/114.htm |title=Izvod iz knjige poslatih depeša Draže Mihilovića u avgust 1942 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}}

=== Zahlađenje odnosa i prekid saradnje ===
Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume:

{{citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije &quot;borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi&quot;, a nisu bili retki ni &quot;prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom.&quot;&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.&lt;/ref&gt;

Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju organizacije Draže Mihailovića.

7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]:

{{citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}}

Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja četnika iz istočne Bosne sa Nedićem i Nemcima ===
{{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}}

Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u istočnu Bosnu gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Uspostavljanjem kvislinške vlade Milana Nedića, 29. avgusta 1941, Dangić započinje blisku saradnju sa Nedićem. U međuvremenu su Dangićevi četnici počeli da trpe poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa ustašama. Usled bojazni od uništenja Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobija preporuku za sastanak sa Nemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu nameru da se sastane sa Nemcima, što je odobrio.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.], str. I/274-276.&lt;/ref&gt;

General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti i Dangiću kao savezniku:

{{citiranje| Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.&lt;/ref&gt;}}

Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa nemačkim pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch), načelnikom Operativnog štaba nemačkog oponomućenog komandanta u Srbiji, i Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni.

Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Za uzvrat je tražio da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u Istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa [[Wehrmacht]]om.

[[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]]

O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu:

{{citiranje| Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu naimere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_12_2_2.pdf  Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.&lt;/ref&gt;}}

Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].

[[2. 2.|2. februara]] [[1942|1942.]] nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader:

{{citiranje| Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.&lt;/ref&gt;}}

O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se &quot;ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red&quot;. U Vranićevom izveštaju se ističe da &quot;okupator pomaže našu borbu&quot;, aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici &quot;iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu&quot;, uz posredstvo Nedićeve vlade.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 151-154.&lt;/ref&gt;

Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. ==

General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]:
{{citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}}

General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se štab Draže Mihailovića godinu dana, od maja 1942. do juna 1943, nalazio van teritorije Srbije, u okolini Kolašina. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju.

{{citiranje|Kraj kvislinških vlasti u Sopotu sedi komandant sreza kosmajskog, sa dugom kosom i bradom, a svoje komandante mesta i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. [...] Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz SDS-a. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.&lt;/ref&gt;|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde}}

Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade.

18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće:

{{citiranje| U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.&lt;/ref&gt;}}

Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija:

{{citiranje| Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;/&gt;}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. ==
{{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}

U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/325.&lt;/ref&gt;

O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa četnicima Draže Mihailovića svedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen u listu ''Novo vreme'', 24. marta 1944. u kom se ističe jasan zaključak:

{{citiranje| Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.&lt;ref&gt;Milan Borković, n.d., str. II/326.&lt;/ref&gt;}}

11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta:

{{citiranje|&quot;U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: 
# Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. 
# Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. 
# Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. 
# Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/327.&lt;/ref&gt;

Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef fašističke organizacije [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa snagama Draže Mihailovića. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod Gornjeg Milanovca sa generalom Miroslavom Trifunovićem. Razgovori su trajali tri dana.&lt;ref&gt;Kosta Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 380.&lt;/ref&gt; Prethodno je ljotićevski list ''Srpski narod'' objavio je 6. maja 1944. tekst u kome se ističe spremnost na saradnju sa četnicima:

{{citiranje|'''SKUPLJANJE NACIONALNIH SNAGA''' Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv Titovih bandi. Četnici se bore rame uz rame sa odredima Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja – boljševizma.}}

Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće:

{{citiranje| Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM, nače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.&lt;/ref&gt;}}

=== Sporazum Nedića i Mihailovića ===
{{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}
{{citiranje|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50 000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}}

Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta.

Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.&lt;/ref&gt;

Milan Nedić se u istrazi 1946. prisetio ovog sastanka:

{{citiranje| Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog.  Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.&lt;/ref&gt;}}

{{citiranje|
* Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog.
* General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata.
* General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca.
* Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića.
* Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;}}

=== Nemačka ocena Mihailovića ===
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]

Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u Topoli se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom:

{{citat|Politička usmerenost [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] i njegovog pokreta potpuno se izmenila. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage koje su protiv komunizma. Pokret Draže Mihailovića je spreman da u celosti ide u ovaj front. Glavni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, pokret Draže Mihailovića je spreman da se, po naređenju nemačkog vođstva, angažuje na Balkanu i svuda drugde.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944 Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]{{dead link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.&lt;/ref&gt;}}

Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{citiranje|1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
4. DM moli da sam ostane u ilegali.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
5. Pripadnici DM-pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1070.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Nemački vođa [[Adolf Hitler]] smatrao je Mihailovića prevrtljivim i dopuštao samo taktičku saradnju.]]
Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi:

{{citiranje|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.
&lt;br /&gt;
b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.
&lt;br /&gt;
c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.
&lt;br /&gt;
d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.
&lt;br /&gt;
e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.
&lt;br /&gt;
f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.
&lt;br /&gt;
g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.
&lt;br /&gt;
h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.&lt;/ref&gt;}}

Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom&quot;. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izveštaju sa sastanka naglašava se da treba pozdraviti &quot;predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta&quot;. U izveštaju se zaključuje, povodom saradnje Mihailovića i Nedića: &quot;Namera Draže Mihailovića da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.&lt;/ref&gt;

Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od &quot;neprijateljskih dejstava protiv Nemaca&quot;. Nedić je garantovao nemačkom okupatoru:

{{citiranje| Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.&lt;/ref&gt;}}

Uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca.&quot; On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}&lt;/ref&gt;

Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihajlović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se &quot;do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru&quot;. To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30 avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

=== Posledice sporazuma ===

[[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine Jugoslovenska izbeglička vlada priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;

Na osnovu sporazuma sa Nedićem, Mihailoviću je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Početkom septembra na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija: SDS i SDK, sa predstavnicima JVuO, najpre u Beogradu 2. septembra 1944, potom u Pranjanima pokraj Čačka, u naredna dva dana, doneta je odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO. Na sastanku u Pranjanima prisustvovao je Mihailović.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 396-397.&lt;/ref&gt;

[[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 211-212.&lt;/ref&gt; U dogovoru sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Mihailovićevim komandantom Srbije, jedinice Srpske državne straže (SDS) i Srpske granične straže (SGS) [[6. 10.|6. oktobra]] [[1944]]. okupile su se u [[Jagodina|Jagodini]]. Tu je od tih jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general Stevan Steva Radovanović, za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS) a za načelnika štaba major Danilo Dača Stojanović. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi. Srpski udarni korpus se u sastavu Mihailovićeve vojske borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Ove formacije od 6. septembra 1944. nalaze se pod komandom štaba komandanta Srbije, generala Trifunovića. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]]. učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]].
Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu Slovenije, preko teritorije Srema i Slavonije odnosno preko teritorije pod kontrolom NDH. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde su planirali da se povuku i Ljotićeve jedinice.
Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i integrisali pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.&lt;/ref&gt;

== Suđenje kolaboracionistima 1946. ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje:

:Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam.
:Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku?
:Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić.
:Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića?
:Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa...
:Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci?
:Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka.

Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao &quot;iz dosade&quot;:
:Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak?
:Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo.

U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje:
:Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja?
:Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca.
:Pretsednik: A da li vam je on obećao?
:Optuženi: Nisam tražio.
:Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao?
:Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih.
:Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]].
:Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao.
:Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS?
:Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv:

{{citiranje|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}}

== Literatura ==
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | authorlink = Jozo Tomasevich
  | year = 1975
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-0857-9
  | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | year = 2001
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-3615-2
  | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vidi još ==
* [[Nedićeva Srbija]]
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]  
* [[Legalizovani četnici]]

== References ==
&lt;references /&gt;
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>14bntempdj8o9lciws3mpsgu8s6gkrs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite interview</title>
    <ns>10</ns>
    <id>177284</id>
    <revision>
      <id>41261100</id>
      <parentid>1813971</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:44:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Category:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6001" xml:space="preserve">{{Citation/core
  |Citation class=interview
  |AuthorMask = {{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
  |Surname1 = {{{last|{{{subject|{{{last1|{{{surname1|{{{author1|{{{author|{{{authors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |Surname2 = {{{last2|{{{subject2|{{{author2|}}}}}}}}}
  |Surname3 = {{{last3|{{{subject3|{{{author3|}}}}}}}}}
  |Surname4 = {{{last4|{{{subject4|{{{author4|}}}}}}}}}
  |Surname5 = {{{last5|{{{subject5|{{{author5|}}}}}}}}}
  |Surname6 = {{{last6|{{{subject6|{{{author6|}}}}}}}}}
  |Surname7 = {{{last7|{{{subject7|{{{author7|}}}}}}}}}
  |Surname8 = {{{last8|{{{subject8|{{{author8|}}}}}}}}}
  |Surname9 = {{{last9|{{{subject9|{{{author9|}}}}}}}}}
  |Given1 = {{{first1|{{{given1|{{{first|{{{given|}}}}}}}}}}}}
  |Given2 = {{{first2|{{{given2|}}}}}}
  |Given3 = {{{first3|{{{given3|}}}}}}
  |Given4 = {{{first4|{{{given4|}}}}}}
  |Given5 = {{{first5|{{{given5|}}}}}}
  |Given6 = {{{first6|{{{given6|}}}}}}
  |Given7 = {{{first7|{{{given7|}}}}}}
  |Given8 = {{{first8|{{{given8|}}}}}}
  |Given9 = {{{first9|{{{given9|}}}}}}
  |Authorlink1 = {{{subjectlink|}}}
  |Authorlink2 = {{{subjectlink2|}}}
  |Authorlink3 = {{{subjectlink3|}}}
  |Authorlink4 = {{{subjectlink4|}}}
  |Authorlink5 = {{{subjectlink5|}}}
  |Authorlink6 = {{{subjectlink6|}}}
  |Authorlink7 = {{{subjectlink7|}}}
  |Authorlink8 = {{{subjectlink8|}}}
  |Authorlink9 = {{{subjectlink9|}}}
  |Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
             #if: {{{date|}}}
             |{{
                #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
                |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
                |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              }}
             |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
           }}
        }}}
  |Date = {{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}
  |Title={{{title|}}}
  |TransTitle={{{trans_title|}}}
  |URL= {{#if:{{{archiveurl|}}}
          |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|}}} }}
          |{{{url|}}}
        }}
  |Series={{{series|{{{version|}}}}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

  |Volume = {{{volume|}}}
  |At = {{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
         |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
         |{{{at|}}}}}
        }}
  |IncludedWorkTitle = {{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
  |IncludedWorkURL = {{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
  |Edition = {{{edition|}}}
  |Place = {{{location|}}}
  |PublicationPlace = {{{place|{{{location|}}}}}}
  |Publisher = {{{publisher|}}}
  |PublicationDate = {{{publication-date|}}}
  |EditorSurname1 = {{{editor-last|{{{editor-surname|{{{editor1-last|{{{editor1-surname|{{{editor|{{{editors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |EditorSurname2 = {{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
  |EditorSurname3 = {{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
  |EditorSurname4 = {{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
  |EditorGiven1 = {{{editor-first|{{{editor-given|{{{editor1-first|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
  |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
  |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
  |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
  |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
  |Editorlink2={{{editor2-link|}}}
  |Editorlink3={{{editor3-link|}}}
  |Editorlink4={{{editor4-link|}}}
  |Other = {{#if:{{{interviewer|}}}|{{{type|Interview}}} with {{{interviewer}}}{{#if:{{{cointerviewers|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}}}}}}}&amp;#32;{{{cointerviewers}}}}}|({{{type|Interview}}})}}
  |language = {{{language|{{{in|}}}}}}
  |format = {{{format|}}}
  |ARXIV={{{arxiv|}}}
  |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
  |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
  |BIBCODE={{{bibcode|}}}
  |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
  |DoiBroken={{{doi_inactivedate|{{{doi_brokendate|}}}}}}
  |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
  |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
  |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
  |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
  |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
  |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
  |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
  |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
  |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
  |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
  |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
  |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
  |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
  |ZBL={{{zbl|}}}
  |ID={{#if:{{{program|}}}|&amp;#32;{{{program}}}{{#if:{{{callsign|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}|{{#if:{{{city|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}}}}}}}{{#if:{{{callsign|}}}|&amp;#32;{{{callsign}}}{{#if:{{{city|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}}}}}{{#if:{{{city|}}}|&amp;#32;{{{city}}}}}
  |AccessDate={{{access-date|{{{accessdate|}}}}}}
  |OriginalURL={{{url|}}}
  |ArchiveURL={{{archiveurl|}}}
  |ArchiveDate={{{archivedate|}}}
  |DeadURL = {{{deadurl|}}}
  |laysource = {{{laysource|}}}
  |laysummary = {{{laysummary|}}}
  |laydate = {{{laydate|}}}
  |quote = {{{quote|}}}
  |Ref={{{ref|}}}
  |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
  |PS = {{{postscript|.}}}
  |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
  |NameSep = {{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
  |Trunc = {{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
  |amp = {{{lastauthoramp|}}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{day|}}}{{{access-date|}}}{{{dateformat|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}{{#if:{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Citation templates using redundant parameters|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tr3qgwjaxv0bm4h4t27h5kepk6k0fdc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261101</id>
      <parentid>41261100</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:45:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Interview with --&gt; Intervju sa</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5997" xml:space="preserve">{{Citation/core
  |Citation class=interview
  |AuthorMask = {{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
  |Surname1 = {{{last|{{{subject|{{{last1|{{{surname1|{{{author1|{{{author|{{{authors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |Surname2 = {{{last2|{{{subject2|{{{author2|}}}}}}}}}
  |Surname3 = {{{last3|{{{subject3|{{{author3|}}}}}}}}}
  |Surname4 = {{{last4|{{{subject4|{{{author4|}}}}}}}}}
  |Surname5 = {{{last5|{{{subject5|{{{author5|}}}}}}}}}
  |Surname6 = {{{last6|{{{subject6|{{{author6|}}}}}}}}}
  |Surname7 = {{{last7|{{{subject7|{{{author7|}}}}}}}}}
  |Surname8 = {{{last8|{{{subject8|{{{author8|}}}}}}}}}
  |Surname9 = {{{last9|{{{subject9|{{{author9|}}}}}}}}}
  |Given1 = {{{first1|{{{given1|{{{first|{{{given|}}}}}}}}}}}}
  |Given2 = {{{first2|{{{given2|}}}}}}
  |Given3 = {{{first3|{{{given3|}}}}}}
  |Given4 = {{{first4|{{{given4|}}}}}}
  |Given5 = {{{first5|{{{given5|}}}}}}
  |Given6 = {{{first6|{{{given6|}}}}}}
  |Given7 = {{{first7|{{{given7|}}}}}}
  |Given8 = {{{first8|{{{given8|}}}}}}
  |Given9 = {{{first9|{{{given9|}}}}}}
  |Authorlink1 = {{{subjectlink|}}}
  |Authorlink2 = {{{subjectlink2|}}}
  |Authorlink3 = {{{subjectlink3|}}}
  |Authorlink4 = {{{subjectlink4|}}}
  |Authorlink5 = {{{subjectlink5|}}}
  |Authorlink6 = {{{subjectlink6|}}}
  |Authorlink7 = {{{subjectlink7|}}}
  |Authorlink8 = {{{subjectlink8|}}}
  |Authorlink9 = {{{subjectlink9|}}}
  |Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
             #if: {{{date|}}}
             |{{
                #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
                |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
                |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              }}
             |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
           }}
        }}}
  |Date = {{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}
  |Title={{{title|}}}
  |TransTitle={{{trans_title|}}}
  |URL= {{#if:{{{archiveurl|}}}
          |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|}}} }}
          |{{{url|}}}
        }}
  |Series={{{series|{{{version|}}}}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

  |Volume = {{{volume|}}}
  |At = {{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
         |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
         |{{{at|}}}}}
        }}
  |IncludedWorkTitle = {{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
  |IncludedWorkURL = {{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
  |Edition = {{{edition|}}}
  |Place = {{{location|}}}
  |PublicationPlace = {{{place|{{{location|}}}}}}
  |Publisher = {{{publisher|}}}
  |PublicationDate = {{{publication-date|}}}
  |EditorSurname1 = {{{editor-last|{{{editor-surname|{{{editor1-last|{{{editor1-surname|{{{editor|{{{editors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |EditorSurname2 = {{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
  |EditorSurname3 = {{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
  |EditorSurname4 = {{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
  |EditorGiven1 = {{{editor-first|{{{editor-given|{{{editor1-first|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
  |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
  |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
  |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
  |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
  |Editorlink2={{{editor2-link|}}}
  |Editorlink3={{{editor3-link|}}}
  |Editorlink4={{{editor4-link|}}}
  |Other = {{#if:{{{interviewer|}}}|{{{type|Intervju}}} sa {{{interviewer}}}{{#if:{{{cointerviewers|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}}}}}}}&amp;#32;{{{cointerviewers}}}}}|({{{type|Intervju}}})}}
  |language = {{{language|{{{in|}}}}}}
  |format = {{{format|}}}
  |ARXIV={{{arxiv|}}}
  |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
  |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
  |BIBCODE={{{bibcode|}}}
  |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
  |DoiBroken={{{doi_inactivedate|{{{doi_brokendate|}}}}}}
  |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
  |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
  |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
  |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
  |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
  |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
  |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
  |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
  |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
  |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
  |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
  |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
  |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
  |ZBL={{{zbl|}}}
  |ID={{#if:{{{program|}}}|&amp;#32;{{{program}}}{{#if:{{{callsign|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}|{{#if:{{{city|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}}}}}}}{{#if:{{{callsign|}}}|&amp;#32;{{{callsign}}}{{#if:{{{city|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}}}}}{{#if:{{{city|}}}|&amp;#32;{{{city}}}}}
  |AccessDate={{{access-date|{{{accessdate|}}}}}}
  |OriginalURL={{{url|}}}
  |ArchiveURL={{{archiveurl|}}}
  |ArchiveDate={{{archivedate|}}}
  |DeadURL = {{{deadurl|}}}
  |laysource = {{{laysource|}}}
  |laysummary = {{{laysummary|}}}
  |laydate = {{{laydate|}}}
  |quote = {{{quote|}}}
  |Ref={{{ref|}}}
  |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
  |PS = {{{postscript|.}}}
  |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
  |NameSep = {{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
  |Trunc = {{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
  |amp = {{{lastauthoramp|}}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{day|}}}{{{access-date|}}}{{{dateformat|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}{{#if:{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Citation templates using redundant parameters|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>10xcid78uq65wgxnt6fn9xo9ix9hvl8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261104</id>
      <parentid>41261101</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:50:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao u validne: trans-title, access-date, archive-date, archive-url.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6070" xml:space="preserve">{{Citation/core
  |Citation class=interview
  |AuthorMask = {{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
  |Surname1 = {{{last|{{{subject|{{{last1|{{{surname1|{{{author1|{{{author|{{{authors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |Surname2 = {{{last2|{{{subject2|{{{author2|}}}}}}}}}
  |Surname3 = {{{last3|{{{subject3|{{{author3|}}}}}}}}}
  |Surname4 = {{{last4|{{{subject4|{{{author4|}}}}}}}}}
  |Surname5 = {{{last5|{{{subject5|{{{author5|}}}}}}}}}
  |Surname6 = {{{last6|{{{subject6|{{{author6|}}}}}}}}}
  |Surname7 = {{{last7|{{{subject7|{{{author7|}}}}}}}}}
  |Surname8 = {{{last8|{{{subject8|{{{author8|}}}}}}}}}
  |Surname9 = {{{last9|{{{subject9|{{{author9|}}}}}}}}}
  |Given1 = {{{first1|{{{given1|{{{first|{{{given|}}}}}}}}}}}}
  |Given2 = {{{first2|{{{given2|}}}}}}
  |Given3 = {{{first3|{{{given3|}}}}}}
  |Given4 = {{{first4|{{{given4|}}}}}}
  |Given5 = {{{first5|{{{given5|}}}}}}
  |Given6 = {{{first6|{{{given6|}}}}}}
  |Given7 = {{{first7|{{{given7|}}}}}}
  |Given8 = {{{first8|{{{given8|}}}}}}
  |Given9 = {{{first9|{{{given9|}}}}}}
  |Authorlink1 = {{{subjectlink|}}}
  |Authorlink2 = {{{subjectlink2|}}}
  |Authorlink3 = {{{subjectlink3|}}}
  |Authorlink4 = {{{subjectlink4|}}}
  |Authorlink5 = {{{subjectlink5|}}}
  |Authorlink6 = {{{subjectlink6|}}}
  |Authorlink7 = {{{subjectlink7|}}}
  |Authorlink8 = {{{subjectlink8|}}}
  |Authorlink9 = {{{subjectlink9|}}}
  |Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
             #if: {{{date|}}}
             |{{
                #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
                |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
                |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              }}
             |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
           }}
        }}}
  |Date = {{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}
  |Title={{{title|}}}
  |TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
  |URL= {{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
          |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} }}
          |{{{url|}}}
        }}
  |Series={{{series|{{{version|}}}}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

  |Volume = {{{volume|}}}
  |At = {{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
         |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
         |{{{at|}}}}}
        }}
  |IncludedWorkTitle = {{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
  |IncludedWorkURL = {{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
  |Edition = {{{edition|}}}
  |Place = {{{location|}}}
  |PublicationPlace = {{{place|{{{location|}}}}}}
  |Publisher = {{{publisher|}}}
  |PublicationDate = {{{publication-date|}}}
  |EditorSurname1 = {{{editor-last|{{{editor-surname|{{{editor1-last|{{{editor1-surname|{{{editor|{{{editors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
  |EditorSurname2 = {{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
  |EditorSurname3 = {{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
  |EditorSurname4 = {{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
  |EditorGiven1 = {{{editor-first|{{{editor-given|{{{editor1-first|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
  |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
  |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
  |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
  |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
  |Editorlink2={{{editor2-link|}}}
  |Editorlink3={{{editor3-link|}}}
  |Editorlink4={{{editor4-link|}}}
  |Other = {{#if:{{{interviewer|}}}|{{{type|Intervju}}} sa {{{interviewer}}}{{#if:{{{cointerviewers|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}}}}}}}&amp;#32;{{{cointerviewers}}}}}|({{{type|Intervju}}})}}
  |language = {{{language|{{{in|}}}}}}
  |format = {{{format|}}}
  |ARXIV={{{arxiv|}}}
  |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
  |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
  |BIBCODE={{{bibcode|}}}
  |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
  |DoiBroken={{{doi_inactivedate|{{{doi_brokendate|}}}}}}
  |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
  |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
  |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
  |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
  |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
  |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
  |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
  |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
  |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
  |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
  |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
  |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
  |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
  |ZBL={{{zbl|}}}
  |ID={{#if:{{{program|}}}|&amp;#32;{{{program}}}{{#if:{{{callsign|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}|{{#if:{{{city|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}}}}}}}{{#if:{{{callsign|}}}|&amp;#32;{{{callsign}}}{{#if:{{{city|}}}|{{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}}}}}{{#if:{{{city|}}}|&amp;#32;{{{city}}}}}
  |AccessDate={{{access-date|{{{accessdate|}}}}}}
  |OriginalURL={{{url|}}}
  |ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
  |ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
  |DeadURL = {{{deadurl|}}}
  |laysource = {{{laysource|}}}
  |laysummary = {{{laysummary|}}}
  |laydate = {{{laydate|}}}
  |quote = {{{quote|}}}
  |Ref={{{ref|}}}
  |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
  |PS = {{{postscript|.}}}
  |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
  |NameSep = {{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
  |Trunc = {{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
  |amp = {{{lastauthoramp|}}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{day|}}}{{{dateformat|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}{{#if:{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Citation templates using redundant parameters|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>p5mzzsdyhnlwykpgjg8s9he0onirira</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite magazine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>182184</id>
    <revision>
      <id>41261098</id>
      <parentid>1813973</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:42:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>[[Category:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] --&gt; [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5672" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=Journal

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Other={{{others|}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{title|}}}
|TransTitle={{{trans_title|}}}
|IncludedWorkTitle={{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|}}}
      |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|}}} }}
      |{{#if:{{{url|}}}
        |{{{url}}}
        |{{#if:{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
          |{{#ifexpr:{{#time: U}} &gt; {{#time: U | {{{Embargo|2001-10-10}}} }}
            |{{hide in print|1=//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}/}}
           }}
         }}
       }}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

|At={{#if: {{{journal|{{{periodical|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}
        |{{{pages|{{{page|{{{at|}}}}}}}}}
          |{{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
            |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
              |{{{at|}}} }} }} }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{series|{{{version|}}}}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oi84enar0haegitdbphozrht1chymvg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261106</id>
      <parentid>41261098</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:54:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao u validne: trans-title, trans-chapter, access-date, archive-date, archive-url, website.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5795" xml:space="preserve">{{Citation/core
|Citation class=Journal

|Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}}
|Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}}
|Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}}
|Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}}
|Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}}
|Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}}
|Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}}
|Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}}

|Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}}
|Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}}
|Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}}
|Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}}
|Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}}
|Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}}
|Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}}
|Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}}
|Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}}

|Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}}
|Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}}
|Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}}
|Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}}
|Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}}
|Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}}
|Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}}
|Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}}
|Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}}

|Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}}

|Other={{{others|}}}

|Year={{{year|{{    &lt;!-- attempt to derive year from date, if possible --&gt;
           #if: {{{date|}}}
           |{{
              #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }}
              |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}}
              |{{#time:Y|{{{date|}}} }}
            }}
           |{{{publication-date|}}} &lt;!-- last resort --&gt;
         }}
      }}}
|YearNote={{{origyear|}}}
|Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}}

|Title={{{title|}}}
|TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}}
|IncludedWorkTitle={{{chapter|{{{contribution|}}}}}}
|TitleType={{{type|}}}
|language={{{language|}}}

|URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
      |{{#ifeq: {{{deadurl|}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} }}
      |{{#if:{{{url|}}}
        |{{{url}}}
        |{{#if:{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
          |{{#ifexpr:{{#time: U}} &gt; {{#time: U | {{{Embargo|2001-10-10}}} }}
            |{{hide in print|1=//www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC{{{pmc|{{{PMC|}}}}}}/}}
           }}
         }}
       }}
     }}
|IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}}
|AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|}}}}}}
|OriginalURL={{{url|}}}
|ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}
|ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}}
|DeadURL={{{deadurl|}}}
|format={{{format|}}}

|Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}
|Issue={{{issue|{{{number|}}}}}}
|TitleNote={{{department|}}}

|At={{#if: {{{journal|{{{periodical|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}
        |{{{pages|{{{page|{{{at|}}}}}}}}}
          |{{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&amp;nbsp;}}{{{page}}}
            |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&amp;nbsp;}}{{{pages}}}
              |{{{at|}}} }} }} }}

|Edition={{{edition|}}}
|Series={{{series|{{{version|}}}}}}
|Volume={{{volume|}}}

|Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}}
|Place={{{location|{{{place|}}}}}}
|PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}}
|PublicationDate={{{publication-date|}}}

|EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}}
|EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}}
|EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}}
|EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}}
|EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}}
|EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}}
|EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}}
|EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}}
|Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}}
|Editorlink2={{{editor2-link|}}}
|Editorlink3={{{editor3-link|}}}
|Editorlink4={{{editor4-link|}}}

|ARXIV={{{arxiv|}}}
|ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}}
|ASIN-TLD={{{asin-tld|}}}
|BIBCODE={{{bibcode|}}}
|DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}}
|DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}}
|ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}}
|ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}}
|JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}}
|JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}}
|LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}}
|MR={{{mr|{{{MR|}}}}}}
|OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}}
|OL={{{ol|{{{OL|}}}}}}
|OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}}
|PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}}
|PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}}
|RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}}
|SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}}
|ZBL={{{zbl|}}}
|ID={{{id|{{{ID|}}}}}}

|laysummary={{{laysummary|}}}
|laydate={{{laydate|}}}
|laysource={{{laysource|}}}

|quote={{{quote|}}}

|Ref={{{ref|}}}

|amp={{{lastauthoramp|}}}
|AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}}
|AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&amp;#059;|{{{author-separator|&amp;#059;}}}}}&amp;#32;
|NameSep={{{author-name-separator|,}}}&amp;#32;
|PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}}
|Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&amp;#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }}
|template doc demo={{{template doc demo|}}}
|Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}}
}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}}
|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8whwrh0lya0fat2x2ggj4ekuckqcxzw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Golub selac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>225072</id>
    <revision>
      <id>41261081</id>
      <parentid>20267245</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T03:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>neenciklopedijski tekst, potrebno sređivanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1105" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Golub selac
| slika = Bird lore (1913) (14562557107).jpg
| slika_širina = 250px
| status = {{StatusIzumrli|kada= [[1914|1914.]].}}
| raspored fosila =
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = 
| classis = [[Sisavac|Mammalia]]
| ordo = 
| familia = [[Ptica|Ptice]]
| subfamilia = 
| genus = 
| species = 
| dvoimeno = 
| dvoimeno_autorstvo = 
| karta_raspon = Map-Ectopistes-migratorius.png
| karta_raspon_širina = 250px
| karta_raspon_opis = Gde je živeo golub selac
}}
Sa populacijom za koju se procjenjuje da je premašivala milijardu jedinki, što je vjerovatno jedna od najvećih populacija ptica ikad, nevjerovatno je za povjerovati da je sjevernoamerički golub selac istrijebljen za manje od jednog vijeka. Kako se to desilo? Pa, golubovi su bili jeftin i obilan izvor mesa – idealan izvor proteina za robove i siromašne ljude. Golub selac je letio u masivnim jatima gdje je bilo moguće ubiti i na desetine ptica samo jednim hicem. Poslednji preživjeli golub selac umro je u zatočeništvu 1914. godine.

[[Kategorija:Izumrle vrste]]</text>
      <sha1>7wrb7jrwd7vhoq302duxu7ov575cqmp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bad Staffelstein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1359283</id>
    <revision>
      <id>41261048</id>
      <parentid>31917909</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:59:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Bad Staffelstein.png]] → [[File:Wappen von Bad Staffelstein.svg]] PNG → SVG</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3863" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Bad Štafelštajn
 | izvorni_naziv       = ''Bad Staffelstein''
 | slika               = BadStaffelstein.jpg
 | opis_slike          = Bad Štafelštajn
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = Wappen von Bad Staffelstein.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 10.583&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 106
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 99,4
 | gšir                = 50.1
 | gduž                = 10.96667
 | nadmorska_visina    = 274
 | registarska_oznaka  = LIF ('alt:' [[Landkreis Staffelstein|STE]])
 | pozivni_broj        = 09573
 | poštanski_kod       = 96231
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.bad-staffelstein.de/ www.bad-staffelstein.de]
 | gradonačelnik       = ''Jürgen Kohmann''
 | stranka             = [[Hrišćansko-socijalna unija Bavarske|CSU]]
 | ije                 = da
 }}

'''Bad Štafelštajn''' ({{jez-nem|Bad Staffelstein}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 11 opštinskih središta okruga [[Okrug Lihtenfels|Lihtenfels]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 10.583 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9478165.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Bad Staffelstein in LIF.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Lihtenfels]]
Bad Štafelštajn se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Lihtenfels. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 274 metra. Površina opštine iznosi 99,4&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 10.583 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 106 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Lod (grad)|Lod]]|[[Izrael]]|partnerstvo|[[1987]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Bad%20Staffelstein&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vidi još ==
{{refbegin|2}}
* [[Njemačka]]
* [[Njemačke pokrajine]]
* [[Popis gradova u Njemačkoj]]
* [[Nemački jezik]]
* [[Nemci]]
* [[Institucije Savezne Republike Nemačke]]
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Bad Staffelstein}}

* [http://www.bad-staffelstein.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Lihtenfels}}

[[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Bad Štafelštajn]]</text>
      <sha1>f7gy1ydefl1beuuh2hbifrt2hmjw0gd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimbach</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1365960</id>
    <revision>
      <id>41261047</id>
      <parentid>31946968</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen dimbach.jpg]] → [[File:DEU Dimbach COA.svg]] JPG → SVG</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3137" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Dimbah}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Dimbah
 | izvorni_naziv       = ''Dimbach''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Dimbach COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 169&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 77
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 2,2
 | gšir                = 49.16722
 | gduž                = 7.89778
 | nadmorska_visina    = 250
 | registarska_oznaka  = PS
 | pozivni_broj        = 06392
 | poštanski_kod       = 76848
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.hauenstein-pfalz.de/ hauenstein-pfalz.de]
 | gradonačelnik       = ''Heinz Heft''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Dimbah''' ({{jez-nem|Dimbach}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 84 opštinska središta okruga [[Okrug Jugozapadni Palatinat|Jugozapadni Palatinat]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 169 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7340006.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Dimbach in PS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat]]
Dimbah se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Jugozapadni Palatinat. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 250 metara. Površina opštine iznosi 2,2&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 169 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 77 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vidi još ==
{{refbegin|2}}
* [[Njemačka]]
* [[Njemačke pokrajine]]
* [[Popis gradova u Njemačkoj]]
* [[Nemački jezik]]
* [[Nemci]]
* [[Institucije Savezne Republike Nemačke]]
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Dimbach}}

* [http://www.hauenstein-pfalz.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat}}</text>
      <sha1>dx1nupwac2eknn22vsyg7mfsv847j5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veljke Zalužje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460222</id>
    <revision>
      <id>41261082</id>
      <parentid>5779723</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T05:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>populacija, pozivni broj, normativna kontrola, grb</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1460" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Veljke Zalužje
|originalni_naziv   = Veľké Zálužie
|slika              = Veľké Zálužie kostol 06.jpg
|opis_slike         = Crkva
|grb                = Erb V.Z.jpg
|kraj               = [[Njitranski kraj|Njitranski]]
|okrug              = [[Okrug Njitra|Njitra]]
|populacija         = 4.350&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 180
|poštanski_kod      = 951 35
|pozivni_broj       = (+421) 37
|registarska_oznaka = NR
|gšir               = 48.309444
|gduž               = 17.938889
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Veljke Zalužje''' ({{jez-svk|Veľké Zálužie}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Njitra|okrugu Njitra]], u [[Njitranski kraj|Njitranskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 4.350 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0233/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-04}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Veľké Zálužie}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Njitra}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Njitra]]
[[Kategorija:Njitranski kraj]]</text>
      <sha1>cmd6sdvghq7lklwcif5bhj3uq30bknc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zavada (Topoljčani)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460455</id>
    <revision>
      <id>41261056</id>
      <parentid>5779813</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T18:35:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>slika, populacija, poštanski kod, veb, commonscat</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1484" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Zavada}}
{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Zavada
|originalni_naziv   = Závada
|slika              = Závada (okres Topoľčany) kostol 03.jpg
|opis_slike         =
|kraj               = [[Njitranski kraj|Njitranski]]
|okrug              = [[Okrug Topoljčani|Topoljčani]]
|populacija         = 596&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 247
|poštanski_kod      = 955 01
|pozivni_broj       = (+421) 38
|registarska_oznaka = TO
|gšir               = 48.6415
|gduž               = 18.0858
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Zavada''' ({{jez-svk|Závada}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Topoljčani|okrugu Topoljčani]], u [[Njitranski kraj|Njitranskom kraju]], [[Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 596 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0236/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-04}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Závada (Topoľčany District)}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}
* [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Topoljčani}}

[[Kategorija:Okrug Topoljčani]]
[[Kategorija:Njitranski kraj]]</text>
      <sha1>2jb84lpvzjv4tsww8shvocd4mua6n11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuzmice (Topoljčani)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460653</id>
    <revision>
      <id>41261045</id>
      <parentid>5778838</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:17:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>populacija, pozivni broj, normativna kontrola, veb-sajt</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1469" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Kuzmice}}
{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Kuzmice
|originalni_naziv   = Kuzmice
|slika              =
|opis_slike         =
|kraj               = [[Njitranski kraj|Njitranski]]
|okrug              = [[Okrug Topoljčani|Topoljčani]]
|populacija         = 753&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 194
|poštanski_kod      = 956 21
|pozivni_broj       = (+421) 38
|registarska_oznaka = TO
|gšir               = 48.5823
|gduž               = 18.1073
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Kuzmice''' ({{jez-svk|Kuzmice}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Topoljčani|okrugu Topoljčani]], u [[Njitranski kraj|Njitranskom kraju]], [[Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 753 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0236/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-04}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Kuzmice (Topoľčany District)}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}
* [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Topoljčani}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Topoljčani]]
[[Kategorija:Njitranski kraj]]</text>
      <sha1>6chamo3mabtvfxjizl8ln0az61on8a3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Administratorska tabla</title>
    <ns>4</ns>
    <id>2890946</id>
    <revision>
      <id>41261054</id>
      <parentid>41259717</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T17:12:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gjergj333</username>
        <id>155148</id>
      </contributor>
      <comment>/* Brisanje informacija o &quot;Radost Satane&quot; */ nova sekcija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64330" xml:space="preserve">{{Wikipedia administratorska tabla zaglavlje}}

&lt;!--PIŠITE ISPOD OVE LINIJE!--&gt;

[[Kategorija:Održavanje Wikipedije]]

== Sitenotice ==

Treba ga apdejtovati po pitanju otvaranja admin table.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:27, 30 студени-novembar 2014 (CET)
:Zašto, kad je to sad gotova stvar? Postavljen je i link u nedavnim izmenama. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 16:51, 30 студени-novembar 2014 (CET)
::&lt;s&gt;U redu, ali treba da se stavi odeljak i za čekjuzere.&lt;/s&gt; Video već na szr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:55, 30 студени-novembar 2014 (CET)

== Agatha Christie - link ka mislima ==


Poštovani svi,

Obzirom da imam problem sa jednim od Administratora (Igor Windsor),koji ne daje prihvatljivo objašnjenje za brisanje, molim i sve ostale Administratore da procene i pomognu oko rešavanja dileme  - da li je stavljanje linka ka mislima Agate Kristi, reklama ili on doprinosi boljem kvalitetu stranice.

Ja smatram da je stavljanje linka ovo drugo, ali Admin smatra suprotno i ne želi da ulazi u detaljna objašnjenja iako se meni čini da je pristrasan i ulazi u celi problem iz ugla sile (moguće da je to zbog toga što se radi o brsanju linka koji sam ja postavio).  

U prilogu Vam dostavljam i celokupnu prepisku, pa Vas molim da nam pomognete u rešavanju nastalog problema.

Sa poštovanjem
[[Korisnik:MislilacCom|Mislilac]] ([[Razgovor sa korisnikom:MislilacCom|razgovor]]) 14:30, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

Molim vas da ne stavljate link na svoj sajt u članke. Wikipedija nije mesto za reklamiranje internetskih portala. --Igor Windsor (razgovor) 10:36, 25 студени-novembar 2014 (CET)

Poštovani Igore, U pravu ste da Wikipedija nije mesto za reklamiranje internetskih portala. Ali, ovim putem se ne reklamira portal, već se daje kompletnija slika o autoru - u ovom slučaju Agata Kristi. Sve misli koje su trenutno na sajtu samo mogu pomoći da bolje shvatimo veličinu autora. Takođe, pre stavljanja linka, pokušao sam da upišem misli Agathe Christie u wikicitate, ali dobijam informaciju da je stranica wikicitati izbrisana. Uostalom, da li bi ovaj link smetao da sam izabrao neko drugo korisničko ime tako da niste upoznati ko je autor portala? Ali, potpuno ste u pravu da je možda pogrešno to što sam pored imena autora dao i ime sajta. To jeste na neki način reklama i to nije dobro. Možda bi najbolje rešenje bilo da dok se ne oformi stranica wikicitata za Agatu Kristi, naslov linka bude npr: Misli Agathe Christie bez ikakvog navođenja imena sajta. Jer, ipak bez citata, ova stranica nije kompletna....od toliko knjiga koje su nabrojane i krimi priča da na stranici o njoj nema nijedne misli neće pomoći pomoći ni snazi stranice ni boljem razumevanju autora.


Obzirom da ste opet obrisali link prinuđen sam da Vam ukažem na: Saveti o uređivanju Vikipedijinih članaka

Uvek koristite neutralnu tačku gledišta, pošto Vikipedija nije mesto za promovisanje stavova.

Navedite svoje izvore da bi i drugi mogli da provere i prošire vaš rad. Trenutno većini Vikipedijinih članaka nedostaju dobre reference, i to ide u prilog njenoj najvećoj pojedinačkoj kritici – da nije pouzdan izvor. Pomozite tako što ćete istražiti mrežne i štampane resurse da biste našli reference za članak na kojem radite, i navedite ih u odgovarajućem obliku, a razmotrite i mogućnost da stavite citate u tekst za sporne činjenice.

Nadam se da ćete mi dati jasnije objašnjenje zbog čega uklanjate link sa mislima Agate Kristi? Mislilac (razgovor) 13:22, 28 студени-novembar 2014 (CET)

Nije relevantno za taj članak. Još jednom vas molim da ne reklamirate svoj sajt stavljajući ga u članke na sh.wiki. --Igor Windsor (razgovor) 13:25, 28 студени-novembar 2014 (CET)

Ja sam pasionirani ljubitelj Agathe Christie i ja sam autor članka oko kojega se vodi spor trenutno, još tamo na hr.wiki. Što se konkretnog problema tiče, morat ću se složiti s Igorom i reći da ovo, unatoč svemu, djeluje kao reklama, a da ne govorim o pitanju provjerljivosti. Ne mislim da je navedena stranica ikako relevantna za članak i vjerujem da postoji cijela serija alternativa. 

Njezini citati mogu se postaviti u sam članak bez stranice, ili se na Wikicitatu može otvoriti stranica, također bez linka. Solucija postoji, ne mislim da se ovdje treba ikoga napadati ili optuživati. Ako je cilj ovoga doista davanje kompletnije slike o autorici, onda će se rješenje lako pronaći --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 14:47, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

:Na tom se sajtu nalazi četrdesetak citata (nereferenciranih i izvan konteksta) A. Christie, uz desetke drugih ljudi. Ne smatram to relevantnim vanjskim linkom ni u jednom članku na wikipediji. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:43, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

== Korisnička prava ==
Ne slažem se s dodeljivanjem autopatrolerskog statusa [[Korisnik:Aleksa Lukic|korisniku Aleksa Lukic]], budući da se njegove izmene na sh.wiki uglavnom sastoje u sumnjivim preimenovanjima članaka (&quot;Coitus interruptus&quot; u &quot;Metod prekinutog snošaja&quot;, &quot;Rimski London&quot; u &quot;Londinijum&quot; itd.), od kojih se ja, na primer ne slažem ni s jednim, a poslednja mu se izmena sastoji u nepotrebnoj, dakle nasilnoj ćirilizaciji članka koji je ovde već bio postavljen na latinici. Predlažem, stoga, da mu se autopatrolerski status ukine. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 11:07, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

: Nisam ubeđen vašim argumentom. Medicinski termini, poput ''Coitus interruptus'', se često pipu na latinskom, mada su prevodi isto tako zastupljeni. Naziv rimskog grada bi verovatno trebalo napisati u orginalu ''Londinium''. Njegova poslednja izmena nije nasilna. On je napisao taj članak na srwiki u ćirilici, a ja sam ga pri prenosu uneo u latinici. On mi se obratio pre promene pisma tog članka, i ja sam složio da taj članak bude napisan u pismu koje je Aleksa kao autor članka izabrao. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 16:50, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

::Ne bih se složio da poslednja izmena nije nasilna. Naime, smatram je nasilnom jer je članak već ovde bio stavljen na latinici, a zatim je prebačen na ćirilicu, a da nisu izvršene nikakve druge suštinske promene u članku. Vaš argument o &quot;autorstvu&quot; članka ne mogu prihvatiti, prvo jer &quot;autori&quot; članaka, kad su članci jednom postavljeni na wikipediji, prestaju biti pojedinci, a zatim i jer, ako se o nekom autorstvu i može govoriti, u ovom se konktretnom slučaju jedino može govoriti o autorstvu tog članka u domenu sr.wikipedije, nikako u domenu cele wikipedije na svim jezicima. Uostalom, ako ćemo tako, taj je članak na sr.wiki zapravo prevod članka s en.wiki, pa se jedino onaj koji ga je tamo napisao može smatrati njegovim izvornim &quot;autorom&quot;. A tamo je, usput budi rečeno, napisan, dakako, na latinici. (Naziv rimskog grada na području današnjeg Londona se, inače, kod nas transkribuje &quot;Londinij&quot;.) --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 17:01, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

::Zašto svatko ovdje dobiva status autopatroliranog kao da je to nešto... tipa čokoladice? o.O Mislim, ljudi, stanimo na loptu. Apsolutno se slažem s Igorom ovdje i smatram da se ta prava trebaju oduzeti. S druge strane, ja bih Dcirovicu kao kolega admin postavio dva pitanja - (1) Zašto su Aleksi dodijeljena prava mimo procedure, temeljem lične procjene da se radi o 'iskusnom korisniku'? Možda je meni promaklo, ako jest najdublje se ispričavam, ali ja nisam našto ime među prijedlozima za dodjelu statusa pa se samo zanima temeljem čega se samovoljno i mimo procedure vrši taj postupak? (2) Zašto je kolega Dcirovic smatrao shodnim da kolegi sa sr.wiki samostalno i bez konzultacija, a mimo uređivačke politike ove Wiki, dozvoli promjenu za koju ne postoji ni pravna ni činjenična osnova? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 21:27, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

Sta god se desilo sa pravima autopatrolera bilo kome da se dodele taj korisnik niti administrator nece biti osteceni ni u kom slucaju. [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Popis_korisni%C4%8Dkih_prava] Ne moguce je izvrsiti korekciju i nekome obrisati status autopatrolera ako korisnik koji uklanja prava nije birokrata. [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0/14#Administratori_i_birokrate_.C4.87e_mo.C4.87i_dodjeljivati.2C_ali_samo_birokrate_.C4.87e_mo.C4.87i_oduzimati_.28opcija_3.29] Tako je to ovde izglasano. Ako neki smatraju. U koliko neko smatra da je potrebna sistemska mogucnost da i administratori sem dodeljivanja statusa autopatrolera mogu da oduzimaju status autopatrolera moze se uvek pokrenuti rasprava na Pijaci. To ne znaci ako je neko autopatroler da se njegove izmene i dalje nece pratiti. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 22:23, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

Relativno mali broj osoba piše kvalitetne članke na Vikipediji našem jeziku (kao god se taj jezik/projekat zvao), i stoga imam dosta dobar uvid u rad tih osoba. Aleksa se zadnjih godina uredno radi. Što se tiče procedure, nije mi problem da je sledim. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 00:30, 8 decembar-просинац 2014 (CET)

Поштовани сарадници. Пре свега, ја нисам &quot;свако&quot;, ја сам особа са извесним уређиваким искуством која није везана за овај пројекат (пре свега на ен вики и ср вики). Текст са енглеске википедије није само превод као што и сами знате, довољно је да упоредита та два и биће вам јасно. За Лондонијум се слажем да није &quot;у средини&quot; назив, али ја се не бих бунио да то буде и Лондониј, само мислм да &quot;Римски Лондон&quot; баш рогобатно звучи. Што се тиче коитуса интеруптуса, то је српско-хрватски назив који се учи у школи, а ово није Википедија на латинском језику, него на српско-хрватском колико ја знам. --[[Korisnik:Aleksa Lukic|Aleksa]] [[Razgovor sa korisnikom:Aleksa Lukic|►]] 05:47, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

:Ja bi rekao da i ''Rimski London'' i ''Londinijum'' zvuče rogobatno. Ja bi lično premestio članak na '''London u vreme Rimljana'''.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:06, 9 decembar-просинац 2014 (CET)
::Za koitus, ipak, podržavam Aleksu. Ipak je to naziv i u udžbenicima, i u medicinskim enciklopedijama i u svakodnevnoj upotrebi.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:08, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

Ne bi li bilo najbolje držati se latinskoga izvornika, a to je Londinium? 

Medicinska latinština, pak, dozlaboga je zastarjela, pogotovo otkad imamo metajezike kao što su MKB-10 i SNOMED i koji olakšavaju korištenje materinjih jezika u pisanju dijagnoza, med. postupaka itd. Dakle, razumno bi bilo zadržati naziv ove kontacepcijske metode u SH varijanti. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 17:14, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

==[[JŽ serija 441]]==
Evo mene opet. Može li neko da prebaci članak na latinicu, pošto ja za to nemam vremena. Takođe treba popraviti kategorije i zameniti ЖС sa JŽ.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 22:52, 13 decembar-просинац 2014 (CET)
:Isto važi i za [[JŽ serija 461]]--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 22:55, 13 decembar-просинац 2014 (CET)
::Hvala puno Igoru Windsoru i OC Ripperu na pomoći.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 12:59, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

==[[ŽS serija 413]]==
Može li neki admin ovo da obriše, pogrešan sam voz uneo, a filter mi ne daje da popravim sadržaj.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 21:16, 17 decembar-просинац 2014 (CET)
:Rešeno je ovo premeštanjem. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:00, 17 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Srbofobija]] ==
Predlažem da se ovaj članak na mesec dana zaštiti za neregistrovane korisnike. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 09:33, 19 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Jugoslav Petrušić]]==
Pozivam administratore da pregledaju relevantnost ovog članka, kao i valjanost njegovih izvora.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 13:14, 19 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Korisnik:Андрија]] ==
Nažalost, prinuđen sam predložiti da se korisnik Андрија blokira na neki duži period. Ja ne mogu stalno ići iza njega po člancima i dokazivati da Tračani nisu Srbi, da reka Granik nije od &quot;granica&quot;, da Aleksandar nije od &quot;les, šuma&quot;, da Hrist nije od &quot;hrast&quot;, da ser nije od &quot;Serbi&quot;, da herr nije od &quot;Hervati&quot; itd. Sve je to na neki način simpatično, ali što je mnogo - mnogo je. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:29, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

Dakle tebi je sve to samo simpatično u smislu nekog humora,a nije bitno što najobrazovaniji Grk svoga vremena Slavene naziva Tračanima. Nisam ja to napisao,već prepisao njegov stav,a on ne samo da nije usamljen već je sva naša inteligencija tako učila ranije. Treba li skrivati stav Ljudevita Gaja o Ilirima i Slavenima da je to jedno te isto?Pa čak da nije u pravu,zar treba brisati i činjenicu o njegovom stavu po tom pitanju,samo jer se ne uklapa u zvaničnu,po meni ispolitizivanu, istoriografiju. Slažem se da je jedini način da se stane na put istine,onima koji nisu u pravu nasilje. Pa kad svoju istinu ne možete drugačije obraniti onda se pozivate na nasilje. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 22:01, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

:Sasvim je uobičajeno za vizantijske pisce da sebi savremene narode nazivaju imenima naroda koji su na tim prostorima živeli u antici; to je bilo jedno od retorskih sredstava kojima se nastojala održati veza s antičkim piscima, na koje su se učeni Vizantici ugledali. To ne znači da su Tračani bili Sloveni. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:06, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

:Kao što sam već rekao, bude li nastavio s glupostima, krenut ćemo s kraćim blokom koji će, kako se budu isti nastavljali, rasti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 22:11, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

== Sakrivanje izmene ==
Sakriti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Shawn_Marion&amp;diff=8780919&amp;oldid=5060513 ove dve izmene]. Thanks, --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 00:08, 27 decembar-просинац 2014 (CET)
:Uraditi ovo pod hitno, jer stoji dva meseca!--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 15:32, 8 februar-вељача 2015 (CET)

== Vandalizam IP-a [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/93.86.137.229 93.86.137.229] ==
Molim da se blokira dotični IP koji vandališe moju steranicu za [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Dardaneli799&amp;diff=8796710&amp;oldid=8710483 ragovor] i nepotreno vraća [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/93.86.137.229 sadržaj], te konstantno uklanja kategorije &quot;Antikomunizam&quot; i napada mene što se vidi na stranici za [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji#Kategorizacija ragovor], to da Nacisti nisu antikomunisti to je smešno čuti s obzirom kliko su za vreme rata poubijali komunista.--[[Korisnik:Dardaneli799|Dardaneli799]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dardaneli799|razgovor]]) 16:30, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

:Nedozvoljeno je uklanjati ili brisati sadržaj stranice za razgovor. Isti se može arhivirati, ali ne i trajno brisati. Što se uklanjanja kategorije tiče - to nije osnova za blokiranje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:22, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

::Ne postoji pravilo o tome je li brisanje korisničkih stranica za razgovor zabranjeno ili ne. O tome korisnici tek treba da se izjasne. Dotad, koliko ja znam, ono što nije zabranjeno - dozvoljeno je. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:24, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

:::Sad vidim [[Wikipedia:Stranica za razgovor|ovde]] da je ipak zabranjeno. Pogrešio sam, izvinjavam se. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:26, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

==Topic ban za korisnika Rječina2==
Neovisno o tome kakav će biti rezultat glasovanja o skidanju statusa administratora, skrećem pozornost na to da korisnik [[Korisnik:Rjecina2|Rječina2]] ukazuje na ozbiljnu i sistematsku pristranost kada piše o jednoj temi. Moram napomenuti da je Rječina blokiran zauvijek na čak dvije  wikipedije (na en wiki je blokiran zbog „remetilačkog ponašanja“ [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Log/block&amp;page=User%3ARjecina][http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Administrators%27_noticeboard/Incidents&amp;oldid=279417763#User:Rjecina_again]), da je na en wiki upozoren da ne koristi riječ &quot;propaganda&quot; ili da &quot;formulira neke tvrdnje kao istinu&quot;[https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Rjecina/Archive_1&amp;diff=prev&amp;oldid=110146149] a na ovoj je jedan korisnik također naveo da širi „rusku propagandu“ [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke&amp;diff=7590287&amp;oldid=7587207]. Ja isprva nisam znao što se misli pod tim, ali nakon pobližeg istraživanja, moram nažalost reći da su te optužbe izgleda u pravu. Rječina2 već godinama ovdje potiho vodi rehabilitaciju Staljina i staljinizma. Njegovo veličanje totalitarnog zločinca je razlog zbog kojeg fingira i izvrće cijelu povijest kako bi pokazao ne samo Staljina, već i SSSR u što pozitivnijem svjetlu, te ga opravdao za što više zločina („normalno na zapadu popularne usporedbe Hitler=Staljin neće biti“[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Josif_Staljin&amp;diff=prev&amp;oldid=1673726]; „…neupitna činjenica da slično misle i Gruzijci i čak „nakon 10 godina“ vladinog pranja mozga da je Staljin bio „loš čovjek“. Vaše osobno mišljenje da je on bio „loš čovjek“ je za wikipediju potpuno nevažno“ [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Josif_Staljin&amp;diff=prev&amp;oldid=1673321]; na „zapadu demonizirani“ pakt Ribbentrop-Molotov [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;diff=1630802&amp;oldid=1630798]; „Diktator“ promijenjeno u „Diktator (1936-1941)“, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;diff=1600410&amp;oldid=1600408]; aneksije baltičkih država (riječ „okupacija“ je zabranjena zbog nekog razloga, iako se koristi na en wiki) [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjetska_aneksija_balti%C4%8Dkih_dr%C5%BEava&amp;diff=prev&amp;oldid=1333774], Gorbačov [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mihail_Gorba%C4%8Dov&amp;diff=382259&amp;oldid=379766] [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Mihail_Gorba%C4%8Dov&amp;diff=5567113&amp;oldid=5566935], sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine (riječ okupacija je opet zabranjena, iako se koristi na en wiki) [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjetska_aneksija_Besarabije_i_Sjeverne_Bukovine&amp;diff=4379211&amp;oldid=4240995], afgansko-sovjetski rat [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Afgansko-sovjetski_rat&amp;diff=prev&amp;oldid=1559989], itd.). 
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Na en wiki, kojoj težimo, za to postoji nešto zvano [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Banning_policy#Topic_ban Topic ban]. Članak Staljin, kojeg je Rječina pisao, tek je transformiran u normalan i lišen mitologije (tvrdnje da je Staljin pročitao 20.000 knjiga itd.) nakon intervencije tri-četiri korisnika, nakon čega je sada čak i dobar članak. Predlažem da se osnuje neovisna komisija koja će istražiti ove ozbiljne optužbe sa ciljem da se Rječini2 nametne tematska zabrana iz polja sovjetsko-ruska povijest od 1400. do danas. Kada se sastavi komisija, ja ću ako je potrebno iznijeti još dokaza za moju tvrdnju ako i ovo već nije i više nego dovoljno da se istraži.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 12:33, 2 januar-сијечањ 2015 (CET)

:Između ostalog, podržavam i ovo (mada će sad vjerojatno ispasti da smo se Seiya i ja urotili protiv sirotog Rječine... on voli vidjeti teorije zavjere i spletke, kako vidimo i na en.wiki). Meni samo nije jasno kako je čovjek koji je trajno blokiran na jednoj Wiki admin na drugoj? To mi djeluje pomalo apsurdno... Sklon sam tome da se ljudi ne mijenjaju nikako, a definitivno sam uvjeren da se ljudi ne mijenjaju od jezičnog koda jedne Wiki do jezičnog koda druge wiki... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:53, 2 januar-сијечањ 2015 (CET)
::Čovjek stvarno mora imati ozbiljne probleme kada kopa 8 godina u wiki prošlost :D--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 17:44, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

==Zaštita od administratora Edgar Allan Poe==

Kao korisnik smatram da me administrator Edgar Allan Poe maltretira revertirama i s puno drugih stvari. Pošto Edgar iz ''principa'' odbija od toga odustati moje pravo je da tražim zaštitu od njega pošto on nije niti Napoleon niti Staljin ove wikipedie koji određuje što je ispravno, a što nije ispravno iako on izgleda umišlja da je on i prvo i drugo pa je samo on u stanju ocjenjivati što je dobro, a što nije dobro. Ja smatram da je cilj korisnik Edgar moje potpuno izbacivanje s wikipedije što on više pretjerano niti ne krije pa u skladu s tim tražim '''zaštitu na koju imam pravo'''--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 17:51, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

:Kao korisnik, ja smatram da me administrator Rječina vrijeđa, lažno optužuje, napada na nacionalnoj osnovi, zbog čega sam ranije već tražio intervenciju kolege Rippera, koji je Rječinu dogledno upozorio. Ponovo Rječina izigrava divu, meni se čini, kao i onda kada je prijetio odlaskom pa nije naišlo na odjeka. Najrecentniji primjer - [[Šablon:Na današnji dan/19.01.]]. U članku je stajao podatak da je tad uveden gregorijanski kalendar u Srbiji i Crnoj Gori. Reko ja sebi, ne budi lijen pa provjerio fino i došao do [[w:sr:Јулијански календар|ove stranice]] na kojoj jasno, uz reference, piše 10. siječnja, 15. siječnja i 28. siječnja. Nigdje se 19. siječnja ne spominje, ali to Rječina uradno stavlja na godišnjice. A ovo je samo jedna od '''serije''' grešaka koje se pojavljuju na njegovim šablonima. Mislim da nema spora oko toga da pogrešni podaci ne mogu stajati na Wiki, a pogotovo ne na godišnjicama pa ne vidim što je tu &quot;maltretiranje revertima i puno drugih stvari&quot; kad čovjek loše radi svoj posao. 
:Rječina, u principu, paranoidno reagira kao i svaki puta dosada kad nešto nije po njegovom. Ja se njime niti bavim, niti me zanima gdje će on biti i hoće li on biti, ali kad upalim glavn stranicu i vidim neku stilističku ili jezičnu glupost, onda istu moram korigirati jer mi je glupo vući druge ljude za rukav i moliti ih da to čine umjesto mene. Ne vidim stvarno kakv zaštitu Rječina traži i što ja to njemu činim, a na njegove zabrane koje želi nametnuti ne pristajem da, iz principa, jer ovo je - slobodna enciklopedija. Isto tako je i s njegovim prijetnjama da će dati Seiyju i mene na CheckUser provjeru... ja stvarno ne znam dokad će se toleritati prijetnje zadiranjem u privatnost, jer CU provjera je upravo to --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:12, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

== Spajanje revizija ==
Molim da admini spoje revizije ([[:en:WP:MM|merge histories]]) ove dve stranice: [[Trovanje ugljen-monoksidom]] i [[Trovanje ugljеn-monoksidom]]. Tako sto ce prvo obrisati jednu, pa drugu preimenovati na obrisanu, potom obrisati i nju i vratiti revizije sa obe stranice. Hvala. --[[Korisnik:VS6507|VS6507]] ([[Razgovor sa korisnikom:VS6507|razgovor]]) 12:36, 8 februar-вељача 2015 (CET)

== [Global proposal] m.{{SITENAME}}.org: {{int:group-all}} {{int:right-edit}} ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Mediawiki-mobile-smartphone.png|thumb|MediaWiki mobile]]
Hi, this message is to let you know that, on domains like {{CONTENTLANGUAGE}}.'''m'''.wikipedia.org, '''unregistered users cannot edit'''. At the Wikimedia Forum, where global configuration changes are normally discussed, a few dozens users [[m:Wikimedia Forum#Proposal: restore normal editing permissions on all mobile sites| propose to restore normal editing permissions on all mobile sites]]. Please read and comment!

Sorry for writing in English but I thought as administrators you would be interested. Thanks, [[m:User:Nemo_bis|Nemo]] 23:26, 1 mart-ожујак 2015 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Nemo bis@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Meta:Sandbox&amp;oldid=11428879 --&gt;

== Izabrana slika... tjedna ==

Poštovani admini,

skrećem vam pozornost na [[special:diff/9069401|ovu svoju izmjenu]] zato što sâm nemam ovlasti da učinim ono što je u sažetku napisano. Naslovnicu ne bi trebalo zatrpavati nepotrebnim upisima, već bi ona morala biti jednostavna i privlačna pasivnim korisnicima, tj. čitateljima, a i pregledna za one aktivne, tj. suradnike. [[file:face-wink.svg|20px]] I ono u sažetku ''nije'' razgovor ni s kime! Čisto da ne bih i ovdje pobrao nekakvu sumanutu opomenu. [[file:face-badtooth.svg|20px]] Usput, popis jezika na lijevoj margini trebalo bi debelo srezati samo na one bitne i pri kraju dodati '''čitav popis''' kao što je to učinjeno [[:en:Main Page|na naslovnici ''Engleske wikipedije'']]. Ovako je naslovnica nepotrebno dugačka što nije dobro. Hvala na pomoći! [[file:face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 19:09, 11 mart-ожујак 2015 (CET)

Uputa. Da bi se uklonili svi jezici osim željenih, koji su ionako već navedeni u kodu, naslovnici je potrebno dodati sljedeću funkciju parsera: &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{noexternallanglinks}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Da imam ovlasti, sredio bih ovo sâm. [[file:face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 11:35, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

[[Korisnik:OC Ripper|OC Rippere]] mzoes li ti uraditi ovo? --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 11:47, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

:Urađeno. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:56, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

:P.S. Hvala Conquistadoru na sugestiji. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:56, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::Hvala tebi, [[user:OC Ripper|OC Ripperu]], što si uvažio uputu. [[file:face-smile.svg|20px]] Znam da sam dosadan, no imam još jedan zahtjev. Budući da je lista jezika srezana (i duljina naslovnice konačno dovedena u svoje okvire), bilo bi dobro na njezinu kraju dodati link na sve inojezične projekte (usp. [[:en:Main Page|naslovnica EW-a]] i dr.). To se postiže s pomoću ekstenzije [[mw:Extension:ExtraLanguageLink|ExtraLanguageLink]]. Upute su ondje. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 13:57, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::I trebalo bi na {{tl|main page interwikis}} izbrisati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[simple:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i umjesto toga dodati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[en:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; između &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[el:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[es:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; (zbog abecednog redanja (endo)glotonima) jer sada na popisu nedostaje ona wikipedija znana kao ''prva među jednakima''. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]), 15:05, 14. marta 2015. (CET)

:::Obavljeno. Još jednom hvala na upozorenju. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 16:03, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::::[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], molim. [[file:face-smile.svg|20px]] Nego ona kompletna lista jezika dodaje se ne s pomoću ekstenzije, nego izmjenom postavaka u [[MediaWiki:Common.css]] i [[MediaWiki:Common.js]] (usp. [[:en:MediaWiki:Common.css|en:MediaWiki:Common.css]] i [[:en:MediaWiki:Common.js|en:MediaWiki:Common.js]]). Budući da nemam ovlasti za izmjenom ovih stranica, onda predlažem da to učiniti netko tko to može (i zna). Za boldani link vidi ''/* Main page fixes */'' u [[:en:MediaWiki:Common.css|Common.css-u]], a za postavljanje sama linka na naslovnici vidi ''* Main Page layout fixes'' u [[:en:MediaWiki:Common.js|Common.js-u]]. I time bi konačno bili riješeni interwikiji na naslovnici. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:55, 19. marta 2015. (CET)

{{izvlaka|4}} [[user:OC Ripper|OC Ripperu]], [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Common.js&amp;diff=prev&amp;oldid=9156004 radi]! [[file:face-smile.svg|20px]] Vidi interwikije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Main_Page&amp;redirect=no ovdje]. Ono što moraš izmijeniti jest da ovo:
&gt;
&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
/**
 * Main Page layout fixes
 *
 * Description: Adds an additional link to the complete list of languages available.
 * Maintainers: [[User:AzaToth]], [[User:R. Koot]], [[User:Alex Smotrov]]
 */
if ( mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Glavna_stranica_/_Главна_страница' || mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Razgovor:Glavna_stranica_/_Главна_страница' ) {
    $( function () {
        mw.util.addPortletLink( 'p-lang', '//meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias',
            'Cijela lista', 'interwiki-completelist', 'Cijela lista wikipedija' );
    } );
}
&lt;/pre&gt;

piše umjesto ovoga:

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
/**
 * Main Page layout fixes
 *
 * Description: Adds an additional link to the complete list of languages available.
 * Maintainers: [[User:AzaToth]], [[User:R. Koot]], [[User:Alex Smotrov]]
 */
if ( mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Main_Page' || mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Talk:Main_Page' ) {
    $( function () {
        mw.util.addPortletLink( 'p-lang', '//meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias',
            'Complete list', 'interwiki-completelist', 'Complete list of Wikipedias' );
    } );
}
&lt;/pre&gt;

Pokušaj pa javi! [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:04, 20. marta 2015. (CET)

[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], mislio sam da ćeš [[Wikipedia:Administratorska tabla#Izabrana_slika... tjedna|kopirati direktno odavde, a ne iz uredničkog prozora]]. Sada si [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Common.js&amp;curid=19336&amp;diff=9157948&amp;oldid=9156004 obuhvatio wikimarkup] &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;pre&gt;...&lt;/pre&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i vjerojatno zbog toga ne renderira dobro željeni rezultat na naslovnici. Ukloni te parametre pa da vidimo jesam li u pravu. [[file:face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:40, 20. marta 2015. (CET)

[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], hvala na [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki%3ACommon.js&amp;diff=9158350&amp;oldid=7619376 adminskoj asistenciji]! [[file:face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:49, 20. marta 2015. (CET)

== [[MediaWiki: sitenotice]] ==

Admini, jeste li uočili da je zaglavlje stranica prazno za sve neprijavljene korisnike? [[file:face-sad.svg|20px]] Ako sam dobro shvatio, [[:mw:Manual:Interface/Sitenotice|ovdje]] piše da bi trebalo povećati broj na [[MediaWiki: sitenotice id]]. Nažalost nemam ovlasti da sâm to uradim, pa molim admine da povećaju broj na 2 da vidimo hoće li to otkloniti nastali problem. Hvala unaprijed na pomoći! [[file:face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 19:16, 22. aprila 2015. (CET)

== [[Korisnik:Trance Light]] ==

Trajno blokirati ovog korisnika jer je na [[meta:Steward_requests/Checkuser|meta zahtevima za čekjuzer]] utvrđen kao vlasnik naloga Цистерне Пиштољ, Потужний львівський танчик i tako dalje, kojima je vandalizovao srpskohrvatsku Vikipediju. Korisnik je inače sa ruske vikipedije, a pored naše, vandalizovao je ukrajinsku, srpsku, kazašku i tursku vikipediju. Već je trajno blokiran na ruskoj i ukrajinskoj vikipediji. Na ukrajinskoj vikipediji je imao preko 20 sokpapeta kojim je pravio preusmerenja, slično kao i ovde.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:30, 3 maj-свибањ 2015 (CEST)

==Vratite mi čestitke==
jer ja time nisam ništa loše mislio; problematičan IP je dosta toga napisao, a moja (dobronamerna) poruka je stradala kao kolateralna šteta. Konkretno mislim na odeljak za 400 000 članaka na Pijaci.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 12:10, 24 jun-липањ 2015 (CEST)
:Vraćeno. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] ([[Razgovor sa korisnikom:Biblbroks|razgovor]]) 19:35, 24 jun-липањ 2015 (CEST)

==[[Franciscus Bossinensis]] ==
treba pretvoriti u preusmerenje na [[Franjo Bosanac]] jer je ova druga varijanta češće korišćeno ime na prostoru bivše Jugoslavije.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 17:49, 14 avgust-коловоз 2015 (CEST)
:{{urađeno}} --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:29, 22 avgust-коловоз 2015 (CEST)

==[[Korisnik:Sirmium bike international]] ==
Trajno blankovati stranu kao reklamni spam koji je zaostao još iz 2006.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 14:21, 21 avgust-коловоз 2015 (CEST)

==Spojiti==
[[HŽ serija 1141|ovu]] i [[JŽ serija 441|ovu]] stranu, to jest HŽ serija 1141 da se spoji u JŽ serija 441.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 17:02, 29 avgust-коловоз 2015 (CEST)

:{{urađeno}} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 17:13, 29 avgust-коловоз 2015 (CEST)

== Zahtjev za spajanje stranica: WP:FDL ==

Budući da nemam ovlasti da sâm izvedem spajanje, molim administratore da spoje stranice [[Wikipedia:GNU-ova LSD]] (''starija'') i [[Wikipedia:Tekst GNU Free Documentation License]] (''novija'') u jednu stranicu, [[Wikipedia:GNU Free Documentation License]]. Također molim da se sačuva historija obiju stranica (v. ''[[:m:Help:Moving a page#Fixing cut and paste moves|Help:Moving a page § Fixing cut and paste moves]]''). Toliko zasad. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 01:54, 25. novembra 2015. (CET)

Uf, vidim da postoji i prijevod, dakle treća stranica: [[Wikipedia:Tekst GNU-ove Licence za slobodnu dokumentaciju]]. Sve bi to trebalo staviti na jednu jedinu stranicu, [[Wikipedia:GNU Free Documentation License]]. Možda bi bilo dobro prvo spojiti historije najrecentnijih dviju stranica, a potom ovu spojenu historiju spojiti s historijom prve stranice. Potom se lako uredi njezin sadržaj. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 02:14, 25. novembra 2015. (CET)
:Rešiti ovo, stoji mesec dana.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 16:09, 1 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Bisanje nerelevantnih &quot;organizacija&quot; ==
Molba za brisanje ovih članaka: [[Jugoslovenski centar Tito]], [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]], [[Partija rada (Srbija)]], [[Udruženje komunista Jugoslavije u Srbiji]], [[Komunistički pokret Srbije (2007)]], [[Komunisti Republike Srbije]], [[Jugoslovenski klub]], [[Naša Jugoslavija]], [[Savez Jugoslovena]]. Razlog brisanju je taj jer neprelaze prag [[Wikipedia:Značaj|značaja]]. Svako ko malo istraži rad i delovanje ovih &quot;organizacija&quot; i broj članova može da utvrdi da se radi o marginalnim udruženjima sa malobrojnim članstvom. Svaka od tih udruženja nema ni 10 aktivnih članova, niti su društveno aktvina u javnom životu stoga su za brisanje. --[[Korisnik:Hercules strong|Hercules strong]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hercules strong|razgovor]]) 12:56, 4 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Predlog za brzo brisanje datoteka ==
Predlažem brisanje sledećih datoteka: [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_Jugoslovenski_klub.jpg 1], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Savez_komunista_Jugoslavije_u_Srbiji_(SKJ_u_Srbiji).png 2], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Komunisti_Srbije.jpg 3], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_Yu_centar_Tito.png 4], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_KPS-a.png 5]. Smatram, da nema potrebe da se više datoteke nalaze na ovoj Vikipediji kada nisu u upotrebi. Ukoliko jednoga dana ponovo budu napisani članci i dotične organizacije pređu prag značaja datoteke se lako mogu ponovo otpremiti.--[[Korisnik:Hercules strong|Hercules strong]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hercules strong|razgovor]]) 11:00, 12 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Poništavanje preusmjeravanja ==

Nakon razgovora s Conquistadorom [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_korisnikom:Conquistador#Lingvisti.C4.8Dka_terminologija] [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Pluricentri%C4%8Dni_jezik] složili smo se da zamolim administratora za poništavanje jednog premještanja stranice preko [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pluricentri%C4%8Dni_jezik&amp;diff=22160400&amp;oldid=20260076 preusmjeravanja]: da se ponovo vrati naziv članku Policentrični standardni jezik umjesto Pluricentrični jezik, dakle na stanje kakvo je bilo prije 21.2.2016. Hvala! --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 19:06, 7 mart 2016 (CET)

== [[Posebno:Doprinosi/Vrtleska225]] ==
Deder blokirajte ovog, promoviše nevladinu organizaciju koja ne prelazi prag značaja + obrisati stranicu [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH]].--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 13:14, 10 april 2016 (CEST)

== Test na Sitenoticeu ==

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li izbrisati sav sadržaj na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Treba mi radi testiranja... --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 10:14, 26. aprila 2016. (CEST)

:Javi kad završiš --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 11:44, 26 april 2016 (CEST)

::{{u|Edgar Allan Poe}}, nema problema. Daj mi izbriši i [[MediaWiki:Anonnotice]]. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 13:03, 26. aprila 2016. (CEST)

:::''Ditto'' --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 13:20, 26 april 2016 (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li posve izbrisati stranice [[MediaWiki:Sitenotice]] i [[MediaWiki:Anonnotice]]? Javim kad da poništite ova brisanja. Hvala. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:08, 3. maja 2016. (CEST)

:Urađeno --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:30, 3 maj 2016 (CEST)

::Odlično, {{u|Edgar Allan Poe}}. Provjerio sam što sam trebao. Možeš poništiti brisanja i vratiti na prethodnu verziju zajedno s historijama uređenjâ. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 20:30, 3. maja 2016. (CEST)

:::Sređeno :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 22:40, 3 maj 2016 (CEST)

::::{{u|Edgar Allan Poe}}, mislio sam samo da vratiš na prethodni korak, onaj s praznim sadržajem. Testiranje je još u toku. ;) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 22:45, 3. maja 2016. (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li na [[MediaWiki:Anonnotice]] upisati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{MediaWiki:Sitenotice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i na [[MediaWiki:Sitenotice]] sav sadržaj izbrisati i upisati:
&lt;pre&gt;&lt;nowiki&gt;Pratite srpskohrvatsku Wikipediju putem aplikacija za &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://market.android.com/details?id=org.wikipedia Android]&lt;/span&gt; i &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://itunes.apple.com/us/app/wikipedia-mobile/id324715238?mt=8 iOS]&lt;/span&gt; te društvenih mreža [[File:Facebook icon.svg|15px|link=https://www.facebook.com/sh.wikipedia]] &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://www.facebook.com/sh.wikipedia Facebook]&lt;/span&gt; i [[File:Twitter.svg|15px|link=https://twitter.com/sh_wikipedija]] &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://twitter.com/sh_wikipedija Twitter]&lt;/span&gt;.&lt;/nowiki&gt;&lt;/pre&gt;

Hvala. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 07:46, 7. septembra 2016. (CEST)

:{{urađeno}}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:05, 7 rujan-септембар 2016 (CEST)

== Promjena naslova članka == 

Zamolio bih administratora da promijeni naslov članka [[Ivana Simić Bodrožić]] u samo [[Ivana Bodrožić]] jer se prije godinu dana rastala od tadašnjeg supruga Romana Simića i vratila se na svoje djevojačko prezime.--[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 08:35, 22 mart 2017 (CET)

:{{Done}}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:50, 22 mart 2017 (CET)

== Improved search in deleted pages archive ==

{{int:please-translate}}

During Wikimedia Hackathon 2016, the [[mw:Wikimedia_Discovery|Discovery]] team [https://phabricator.wikimedia.org/T109561 worked] on one of the items on the 2015 community wishlist, namely [[m:2015_Community_Wishlist_Survey/Search#Provide_a_means_of_searching_for_deleted_pages|enabling searching the archive of deleted pages]]. This feature is now ready for production deployment, and will be enabled on all wikis, except Wikidata. 

Right now, the feature is behind a feature flag - to use it on your wiki, please go to the &lt;code&gt;Special:Undelete&lt;/code&gt; page, and add &lt;code&gt;&amp;fuzzy=1&lt;/code&gt; to the URL, like this: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=1. Then search for the pages you're interested in. There should be more results than before, due to using ElasticSearch indexing (via the CirrusSearch extension).

We plan to enable this improved search by default on all wikis soon (around August 1, 2017). If you have any objections to this - please raise them with the Discovery team via [http://mailto:discovery@lists.wikimedia.org email] or on this announcement's discussion page. Like most Mediawiki configuration parameters, the functionality can be configured per wiki. 
Once the improved search becomes the default, you can still access the old mode using &lt;code&gt;&amp;fuzzy=0&lt;/code&gt; in the URL, like this: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=0

Please note that since Special:Undelete is an admin-only feature, this search capability is also only accessible to wiki admins. 

{{Int:Feedback-thanks-title}}  [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 20:40, 25 juli 2017 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CKoerner_(WMF)/Archive_search_announce/Distribution_list&amp;oldid=17036927 --&gt;

===Prijevod (Translation)===

Za vrijeme Wikimedijinog Hackathona 2016, tim za [[mw:Wikimedia_Discovery|Otkrića]]  [https://phabricator.wikimedia.org/T109561 je radio] na jednoj od stavci na popisu želja zajednice za 2015. godine , preciznije [[m:2015_Community_Wishlist_Survey/Search#Provide_a_means_of_searching_for_deleted_pages|na omogćavanju pretrage arhive izbrisanih stranica]]. Ova opcija je sada spremna za postavljanje produkcije, te će biti omogućena na svim wikijima osim Wikipodataka. 

Sada se opcija nalaze pod zastavicom opcija - da bi je koristili na vašoj wiki, molimo &lt;code&gt;Special:Undelete&lt;/code&gt; na stranici i dodajte &lt;code&gt;&amp;fuzzy=1&lt;/code&gt; URL, ovako: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=1. Onda tražite stranice za koje ste zainteresirani. Trebalo bi biti više rezultata nego ranije, zahvaljujući tome što se koristi indeksiranje  ElasticSearch (preko ekstenzije CirrusSearch).

Planiramo omogućiti ovu poboljšanju pretragu na svim wikijima uskoro (oko 1. augusta 2017). Ukoliko imate primjedbe na ovo - molimo dostavite ih timu za Otkrića preko [http://mailto:discovery@lists.wikimedia.org E-maila] ili na ovoj stranici za objave. Kao svi Mediawikijevi parametri za konfiguraciju, funkcionalnost se može konfigurirati na wiki. 
Jednom kada poboljšana pretraga postane redovna, još uvijek ćete moći pristupiti starom modu koristeći&lt;code&gt;&amp;fuzzy=0&lt;/code&gt; u URL, kao ovo: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=0

Molimo da uzmete u obzir da je Special:Undelete opcija samo za administratore, te da je mogućnost pretrage dostupna jedino administratorima wikija. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:05, 26 juli 2017 (CEST)

== Vraćanje eliminirane margine (T178626) ==

{{u|Edgar Allan Poe}} i {{u|OC Ripper}}, možete li dopuniti [[MediaWiki:Common.css]] jer je došlo do izmjena u kodu dizajna stranica? Zbog učinjenih izmjena eliminirana je gornja margina između podnaslova i sadržaja članka. Sada je sadržaj članka stiješnjen uz podnaslov, npr. vidi disambigvacijsku napomenu u članku [[sedmica]]. Više o tome može se saznati {{plainlink|url=https://phabricator.wikimedia.org/T178626|name=ovdje}}.

Stanje prije izmjene Common.css (sadašnje stanje):

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
#p-logo a { background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/b/bc/Wiki.png) 35% 50% no-repeat !important; }

/* kraj */
&lt;/pre&gt;

Stanje poslije izmjene Common.css (buduće stanje):

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
#p-logo a { background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/b/bc/Wiki.png) 35% 50% no-repeat !important; }

/* Gallery styles background changes are restricted to screen view. In printing we should avoid applying backgrounds. */
@media screen {
	/* The backgrounds for galleries. */
	#content .gallerybox div.thumb {
	    /* Light gray padding */
	    background-color: #f8f9fa;
	}
	
	/* Put a chequered background behind images, only visible if they have transparency.
   '.filehistory a img' and '#file img:hover' are handled by MediaWiki core (as of 1.19) */
	.gallerybox .thumb img {
	    background: #fff url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png) repeat;
	}
	/* But not on articles, user pages, portals or with opt-out. */
	.ns-0 .gallerybox .thumb img,
	.ns-2 .gallerybox .thumb img,
	.ns-100 .gallerybox .thumb img,
	.nochecker .gallerybox .thumb img {
	    background: #fff;
	}
	
	/* T178626 */
	#contentSub:empty,
	#contentSub2:empty {
		display: block !important;
	}
	
	#contentSub:empty ~ #jump-to-nav,
	#contentSub2:empty ~ #jump-to-nav {
		margin-top: -1.4em !important;
		margin-bottom: 1.4em !important;
	}


}

/* kraj */
&lt;/pre&gt;

Nakon umetanja ovih redaka problem bi trebao biti riješen. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:09, 23. oktobra 2017. (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}}, oprosti što gnjavim, ali možeš li do daljnjega poništiti [[Special:Diff/40776602|svoj posljednji diff]]? Nisam siguran je li recentna izmjena Common.css-a utjecala na otkrivanje naslova na glavnoj stranici ili je riječ o pukoj koincidenciji i uzrok tomu valja tražiti drugdje. A nije da nisam pretraživao lokalni MediaWiki uzduž i poprijeko... :/ Nakon poništenja javim ti što i kako dalje. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 02:15, 26. oktobra 2017. (CEST)

:{{u|Conquistador}}. Urađeno. Ako ima još problema, javi. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 09:06, 26 oktobar 2017 (CEST)

== Sitenotice i Annotice ==

{{u|OC Ripper}} i {{u|Edgar Allan Poe}}, molim da se do daljnjega blankira, tj. isprazni od svega sadržaja [[MediaWiki:Sitenotice]] i [[MediaWiki:Anonnotice]]. Imali su smisla u početku, no odslužili su svoje. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:07, 27. decembra 2017. (CET)

: Previdio sam da je sadržaj [[MediaWiki:Anonnotice]] bio [[Special:Permalink/38336340|ovaj]] (transkludira se sadržaj sa [[MediaWiki:Sitenotice]]), pa je trebalo blankirati samo [[MediaWiki:Sitenotice]]. {{u|Edgar Allan Poe}}, trebalo bi poništiti [[Special:Diff/40789678|ovo]]. Ispričavam se na dijelom pogrešnoj uputi. :/ --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 09:11, 29. decembra 2017. (CET)

::{{Urađeno}}[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 09:37, 29 decembar 2017 (CET)

Čini se da problem i dalje perzistira, makar u tragovima. :/ Na svim stranicama zaostaje uz desnu marginu dugme [zatvori]. Trebalo bi [[MediaWiki:Sitenotice]] posve blankirati, tj. spremiti stranicu bez sadržaja (ne izbrisati!), a ne samo obgrliti markupom ([[Special:Diff/40789679|diff]]). To će onda vjerojatno ukloniti i dalje prisutnu zaglavnu noticu za anonimne korisnike, što je i bio cilj. Nakon što blankirate [[MediaWiki:Sitenotice]], javim ako problem bude i dalje prisutan. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 20:45, 29. decembra 2017. (CET)

== I need help reviewing a Global RFC ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Dear admins, I am preparing a [[m:User:Micru/Draft RFC|Global Request for Comments about financial support for admins ]] that might be relevant for you .

Can you please review the draft and give me some feedback about how to improve it? Thank you. 

[[m:MassMessage|MassMessage]] sent by [[m:User:Micru|Micru]] on 20:00, 7 juni 2018 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Micru@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/All_Admins&amp;oldid=18110688 --&gt;

== Problem oko otpremanja datoteke  ==
Zašto ne mogu da otpremim [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:Futog.png ovu ] datoteku  koja je originalna verzija zastave na [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Zastava_Futoga.png ovu] vašu, trenutna koja stoji na SH Wiki je izmišljena? --[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 07:58, 14 novembar 2018 (CET)

:Pretpostavljam da je problem bio u različitim imenima fajla. U svakom slučaju je sada riješen. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:21, 14 novembar 2018 (CET)

Ok hvala --[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 03:57, 18 novembar 2018 (CET)

== New Wikimedia password policy and requirements ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

The Wikimedia Foundation security team is implementing a new [[m:Password policy|password policy and requirements]]. [[mw:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|You can learn more about the project on MediaWiki.org]].

These new requirements will apply to new accounts and privileged accounts. New accounts will be required to create a password with a minimum length of 8 characters. Privileged accounts will be prompted to update their password to one that is at least 10 characters in length.

These changes are planned to be in effect on December 13th. If you think your work or tools will be affected by this change, please let us know on [[mw:Talk:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|the talk page]].

{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;/div&gt; [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 22:21, 6 decembar 2018 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CKoerner_(WMF)/Sandbox&amp;oldid=18693867 --&gt;

== Brisanje datoteke  ==

Potrebno obrisati [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Zastava_Futoga.png ovu] datoteku, jer je postavljena na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Flag_of_Futog.png commonsu].--[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 02:56, 19 decembar 2018 (CET)

==Cross wiki spam deletion request==
Hello, can you please delete [[Ali Al Suleiman|this page]] under &quot;cross-wiki spam&quot; reason? As you see [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ali_Al_Suleiman&amp;action=history here] [[:m:User:علاء/case1|the user himself]] revert my edits many times. Best [[Korisnik:علاء|علاء]] ([[Razgovor sa korisnikom:علاء|razgovor]]) 15:26, 27 januar 2019 (CET)

== Few pages needs to be cleaned up after maintenance ==

''Sorry for writing in English.''

Hello, after [[:phab:T173070|recent maintenace]] that was done on your wiki, a few of pages that were previously inaccessible are accessible again. Some of those pages couldn't be fixed, because their name was taken by another page. For that reason, I've moved those pages to start with &lt;code&gt;T173070&lt;/code&gt;. I'd like ask you to review those pages, move them to correct title or delete them, if they are no longer needed. You can find the list of pages that needs maintenance in the [[:phab:P8677|output of the maintenance script]]. If you need any help with this, please feel free to [[:m:User talk:Martin Urbanec|contact me]]. Best regards, --[[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[User talk:Martin Urbanec|talk]]) 23:15, 27 juni 2019 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Martin_Urbanec/sand&amp;oldid=19175709 --&gt;

==Sakrivanje==
{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Edgar Allan Poe}} Ove bi tri izmene trebalo izbrisati: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=41033580&amp;oldid=40889793 ovu], [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=next&amp;oldid=41033580 ovu] i [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=next&amp;oldid=41033581 ovu]. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 23 decembar 2020 (CET)

== Doxxing ==
Sakriti sadržaj izmena pod vremenskim oznakama 18:22, 30 juli 2021, 20:03, 30 juli 2021. i 20:25, 30 juli 2021. u povesti izmena stranice [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] i korisničko ime [[Posebno:Diff/41071068|ove izmene]]. Korisnik se slučajno doxxao, tj. doxxao je svoju IP adresu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:39, 30 juli 2021 (CEST)
:OK. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:48, 30 juli 2021 (CEST)

== Prijava: 212.200.181.96 ==
Blokirati [[Korisnik:212.200.181.96|IP adresu 212.200.181.96]] zbog kršenja pravila o trima vraćanjima i neobrazloženog poništavanja izmena. Also, POV push patterns and WP:NOTHERE. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:38, 2 oktobar 2021 (CEST)

== Global ban proposal for Musée Annam ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
There is an on-going discussion about a proposal that Musée Annam be globally banned from editing all Wikimedia projects. You are invited to participate at [[:m:Requests for comment/Global ban for Musée Annam|Requests for comment/Global ban for Musée Annam]] on Meta-Wiki. {{int:Feedback-thanks-title}} [[User:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] ([[User talk:NguoiDungKhongDinhDanh|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 15:22, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:1234qwer1234qwer4@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Requests_for_comment/Global_ban_for_Mus%C3%A9e_Annam/Invitations/AN&amp;oldid=22500565 --&gt;

== 168.216.132.198 ==
Apologize this message is written in English: Please block [[Posebno:Contributions/168.216.132.198]], vandalizing [[Don Knotts]]. Thanks! [[Korisnik:Stang|Stang]] ([[Razgovor sa korisnikom:Stang|razgovor]]) 19:45, 24 januar 2022 (CET)

== Prijava: 161.53.180.10 i 161.53.180.14 ==
Vandalizam IP adresa na stranici [[Ishrana u staroj Grčkoj]]. Blokirati na tri dana i/ili zaštiti stranicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:53, 28 januar 2022 (CET)

== [[Special:Contributions/RussianDispenser]] ==

Apologize this message is written in English.  Please block user [[Special:Contributions/RussianDispenser]], they are removing content of an article without any reason. Thanks! [[Korisnik:Stang|Stang]] ([[Razgovor sa korisnikom:Stang|razgovor]]) 19:19, 14 februar 2022 (CET)

== Brisanje [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]] ==
Potrebno brisanje stranice [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]] zato što organizacija nije relevantna za Vikipediju. --[[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 04:56, 18 mart 2022 (CET)

'''Razlozi irelevantnost:'''
* Od 1990. danas nije zabeležila bitan politički rezultat,
* Nema relevantnih izvora o učešću na parlamentarnim, pokrajinskih i lokalnim izborima od 1990. do danas,
* U poslednjih par godina konstantno najavljuje učešće na izborima na raznim nivoima u Srbiji i nakraju neučestvuje kako navode ''&quot;zbog neprikupljenih potpisa i nedostatka financijskih sredstava&quot;'' i time vrši obmanu javnosti,
* Medijski je nezastupljena, za razliku od drugih političkih činilaca,
* Lažno se na svom sajtu i u javnosti predstavlja kao ''&quot;politička stranka''&quot;, iako je zvanično registrovana kao udruženje građana.

{{protiv}} Entitet zadovoljava kriterij značaja. Ako je sporna kvaliteta članka, svako ju je slobodan poboljšati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2022 (CET)

== Brisanje [[Branko Kitanović‎]] ==
Razlog brisanja:  Upitan značaj, osoba nije relevantna jer je predstavljala beznačajnu organizaciju sa malobrojnim članstvom, stoga izvori moraju biti raznovrsniji i potpuniji da bi prelazili prag značaja. Takođe, sama biografija osobe nije relevantna za Vikipediju.— [[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 00:29, 19 mart 2022 (CET)

{{protiv}} Predlog je odbijen; osoba zadovoljava kriterij značaja. Ako je sporna kvaliteta članka, svako ju je slobodan poboljšati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 19 mart 2022 (CET)

== Brisanje [[Batrić Mijović‎]] ==
Razlog brisanja:  Upitan značaj, osoba nije relevantna jer je predstavljala beznačajnu organizaciju sa malobrojnim članstvom, stoga izvori moraju biti raznovrsniji i potpuniji da bi prelazili prag značaja. Takođe, sama biografija osobe nije relevantna za Vikipediju.— [[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 00:29, 19 mart 2022 (CET)

{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 19 mart 2022 (CET)

== Rename two files ==

Hello!

Sorry for writing in English. Please move [[:Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.jpg|Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.jpg]] to [[:Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.png|Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.png]] and [[:Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.jpg|Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.jpg]] to [[:Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.png|File: Avril_Lavigne_-_Losing_Grip.jpg]]. The reason is that their file extension (.jpg) doesn't match their MIME (image/png). [[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jonteemil|razgovor]]) 18:50, 6 juli 2022 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mislim da ti ovo možeš, je'l? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:40, 20 juli 2022 (CEST)
::Mislim da je to to. @[[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]]: Is this what you meant? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:29, 20 juli 2022 (CEST)
:::Yes, thanks.[[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jonteemil|razgovor]]) 15:10, 20 juli 2022 (CEST)

== Brisanje informacija o &quot;Radost Satane&quot; ==

Na bosanskoj, hrvatskoj, i srpskoj vikipediji niko ne smatra ovu temu &quot;nerelevantnoj&quot;. (https://sh.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane)
- https://bs.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane
- https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone

U gore datim člancima se takođe pominje aktivnost na prostorima bivše Jugoslavije, koja se i danas dešava, i izvori su iz medija poput Telegrafa.

Ako mislite da nije dovoljno relevantna za sopstveni članak, zašto se informacije o ovome čak i brišu na stranici &quot;Satanizam&quot; kada sam napisao rečenicu/dve u odeljku za teistički satanizam?</text>
      <sha1>7774wybtj92boxdr3gqrxcjxayt7i1t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261055</id>
      <parentid>41261054</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T17:28:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Brisanje informacija o &quot;Radost Satane&quot; */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64962" xml:space="preserve">{{Wikipedia administratorska tabla zaglavlje}}

&lt;!--PIŠITE ISPOD OVE LINIJE!--&gt;

[[Kategorija:Održavanje Wikipedije]]

== Sitenotice ==

Treba ga apdejtovati po pitanju otvaranja admin table.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:27, 30 студени-novembar 2014 (CET)
:Zašto, kad je to sad gotova stvar? Postavljen je i link u nedavnim izmenama. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 16:51, 30 студени-novembar 2014 (CET)
::&lt;s&gt;U redu, ali treba da se stavi odeljak i za čekjuzere.&lt;/s&gt; Video već na szr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:55, 30 студени-novembar 2014 (CET)

== Agatha Christie - link ka mislima ==


Poštovani svi,

Obzirom da imam problem sa jednim od Administratora (Igor Windsor),koji ne daje prihvatljivo objašnjenje za brisanje, molim i sve ostale Administratore da procene i pomognu oko rešavanja dileme  - da li je stavljanje linka ka mislima Agate Kristi, reklama ili on doprinosi boljem kvalitetu stranice.

Ja smatram da je stavljanje linka ovo drugo, ali Admin smatra suprotno i ne želi da ulazi u detaljna objašnjenja iako se meni čini da je pristrasan i ulazi u celi problem iz ugla sile (moguće da je to zbog toga što se radi o brsanju linka koji sam ja postavio).  

U prilogu Vam dostavljam i celokupnu prepisku, pa Vas molim da nam pomognete u rešavanju nastalog problema.

Sa poštovanjem
[[Korisnik:MislilacCom|Mislilac]] ([[Razgovor sa korisnikom:MislilacCom|razgovor]]) 14:30, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

Molim vas da ne stavljate link na svoj sajt u članke. Wikipedija nije mesto za reklamiranje internetskih portala. --Igor Windsor (razgovor) 10:36, 25 студени-novembar 2014 (CET)

Poštovani Igore, U pravu ste da Wikipedija nije mesto za reklamiranje internetskih portala. Ali, ovim putem se ne reklamira portal, već se daje kompletnija slika o autoru - u ovom slučaju Agata Kristi. Sve misli koje su trenutno na sajtu samo mogu pomoći da bolje shvatimo veličinu autora. Takođe, pre stavljanja linka, pokušao sam da upišem misli Agathe Christie u wikicitate, ali dobijam informaciju da je stranica wikicitati izbrisana. Uostalom, da li bi ovaj link smetao da sam izabrao neko drugo korisničko ime tako da niste upoznati ko je autor portala? Ali, potpuno ste u pravu da je možda pogrešno to što sam pored imena autora dao i ime sajta. To jeste na neki način reklama i to nije dobro. Možda bi najbolje rešenje bilo da dok se ne oformi stranica wikicitata za Agatu Kristi, naslov linka bude npr: Misli Agathe Christie bez ikakvog navođenja imena sajta. Jer, ipak bez citata, ova stranica nije kompletna....od toliko knjiga koje su nabrojane i krimi priča da na stranici o njoj nema nijedne misli neće pomoći pomoći ni snazi stranice ni boljem razumevanju autora.


Obzirom da ste opet obrisali link prinuđen sam da Vam ukažem na: Saveti o uređivanju Vikipedijinih članaka

Uvek koristite neutralnu tačku gledišta, pošto Vikipedija nije mesto za promovisanje stavova.

Navedite svoje izvore da bi i drugi mogli da provere i prošire vaš rad. Trenutno većini Vikipedijinih članaka nedostaju dobre reference, i to ide u prilog njenoj najvećoj pojedinačkoj kritici – da nije pouzdan izvor. Pomozite tako što ćete istražiti mrežne i štampane resurse da biste našli reference za članak na kojem radite, i navedite ih u odgovarajućem obliku, a razmotrite i mogućnost da stavite citate u tekst za sporne činjenice.

Nadam se da ćete mi dati jasnije objašnjenje zbog čega uklanjate link sa mislima Agate Kristi? Mislilac (razgovor) 13:22, 28 студени-novembar 2014 (CET)

Nije relevantno za taj članak. Još jednom vas molim da ne reklamirate svoj sajt stavljajući ga u članke na sh.wiki. --Igor Windsor (razgovor) 13:25, 28 студени-novembar 2014 (CET)

Ja sam pasionirani ljubitelj Agathe Christie i ja sam autor članka oko kojega se vodi spor trenutno, još tamo na hr.wiki. Što se konkretnog problema tiče, morat ću se složiti s Igorom i reći da ovo, unatoč svemu, djeluje kao reklama, a da ne govorim o pitanju provjerljivosti. Ne mislim da je navedena stranica ikako relevantna za članak i vjerujem da postoji cijela serija alternativa. 

Njezini citati mogu se postaviti u sam članak bez stranice, ili se na Wikicitatu može otvoriti stranica, također bez linka. Solucija postoji, ne mislim da se ovdje treba ikoga napadati ili optuživati. Ako je cilj ovoga doista davanje kompletnije slike o autorici, onda će se rješenje lako pronaći --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 14:47, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

:Na tom se sajtu nalazi četrdesetak citata (nereferenciranih i izvan konteksta) A. Christie, uz desetke drugih ljudi. Ne smatram to relevantnim vanjskim linkom ni u jednom članku na wikipediji. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:43, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

== Korisnička prava ==
Ne slažem se s dodeljivanjem autopatrolerskog statusa [[Korisnik:Aleksa Lukic|korisniku Aleksa Lukic]], budući da se njegove izmene na sh.wiki uglavnom sastoje u sumnjivim preimenovanjima članaka (&quot;Coitus interruptus&quot; u &quot;Metod prekinutog snošaja&quot;, &quot;Rimski London&quot; u &quot;Londinijum&quot; itd.), od kojih se ja, na primer ne slažem ni s jednim, a poslednja mu se izmena sastoji u nepotrebnoj, dakle nasilnoj ćirilizaciji članka koji je ovde već bio postavljen na latinici. Predlažem, stoga, da mu se autopatrolerski status ukine. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 11:07, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

: Nisam ubeđen vašim argumentom. Medicinski termini, poput ''Coitus interruptus'', se često pipu na latinskom, mada su prevodi isto tako zastupljeni. Naziv rimskog grada bi verovatno trebalo napisati u orginalu ''Londinium''. Njegova poslednja izmena nije nasilna. On je napisao taj članak na srwiki u ćirilici, a ja sam ga pri prenosu uneo u latinici. On mi se obratio pre promene pisma tog članka, i ja sam složio da taj članak bude napisan u pismu koje je Aleksa kao autor članka izabrao. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 16:50, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

::Ne bih se složio da poslednja izmena nije nasilna. Naime, smatram je nasilnom jer je članak već ovde bio stavljen na latinici, a zatim je prebačen na ćirilicu, a da nisu izvršene nikakve druge suštinske promene u članku. Vaš argument o &quot;autorstvu&quot; članka ne mogu prihvatiti, prvo jer &quot;autori&quot; članaka, kad su članci jednom postavljeni na wikipediji, prestaju biti pojedinci, a zatim i jer, ako se o nekom autorstvu i može govoriti, u ovom se konktretnom slučaju jedino može govoriti o autorstvu tog članka u domenu sr.wikipedije, nikako u domenu cele wikipedije na svim jezicima. Uostalom, ako ćemo tako, taj je članak na sr.wiki zapravo prevod članka s en.wiki, pa se jedino onaj koji ga je tamo napisao može smatrati njegovim izvornim &quot;autorom&quot;. A tamo je, usput budi rečeno, napisan, dakako, na latinici. (Naziv rimskog grada na području današnjeg Londona se, inače, kod nas transkribuje &quot;Londinij&quot;.) --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 17:01, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

::Zašto svatko ovdje dobiva status autopatroliranog kao da je to nešto... tipa čokoladice? o.O Mislim, ljudi, stanimo na loptu. Apsolutno se slažem s Igorom ovdje i smatram da se ta prava trebaju oduzeti. S druge strane, ja bih Dcirovicu kao kolega admin postavio dva pitanja - (1) Zašto su Aleksi dodijeljena prava mimo procedure, temeljem lične procjene da se radi o 'iskusnom korisniku'? Možda je meni promaklo, ako jest najdublje se ispričavam, ali ja nisam našto ime među prijedlozima za dodjelu statusa pa se samo zanima temeljem čega se samovoljno i mimo procedure vrši taj postupak? (2) Zašto je kolega Dcirovic smatrao shodnim da kolegi sa sr.wiki samostalno i bez konzultacija, a mimo uređivačke politike ove Wiki, dozvoli promjenu za koju ne postoji ni pravna ni činjenična osnova? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 21:27, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

Sta god se desilo sa pravima autopatrolera bilo kome da se dodele taj korisnik niti administrator nece biti osteceni ni u kom slucaju. [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Popis_korisni%C4%8Dkih_prava] Ne moguce je izvrsiti korekciju i nekome obrisati status autopatrolera ako korisnik koji uklanja prava nije birokrata. [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0/14#Administratori_i_birokrate_.C4.87e_mo.C4.87i_dodjeljivati.2C_ali_samo_birokrate_.C4.87e_mo.C4.87i_oduzimati_.28opcija_3.29] Tako je to ovde izglasano. Ako neki smatraju. U koliko neko smatra da je potrebna sistemska mogucnost da i administratori sem dodeljivanja statusa autopatrolera mogu da oduzimaju status autopatrolera moze se uvek pokrenuti rasprava na Pijaci. To ne znaci ako je neko autopatroler da se njegove izmene i dalje nece pratiti. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 22:23, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

Relativno mali broj osoba piše kvalitetne članke na Vikipediji našem jeziku (kao god se taj jezik/projekat zvao), i stoga imam dosta dobar uvid u rad tih osoba. Aleksa se zadnjih godina uredno radi. Što se tiče procedure, nije mi problem da je sledim. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 00:30, 8 decembar-просинац 2014 (CET)

Поштовани сарадници. Пре свега, ја нисам &quot;свако&quot;, ја сам особа са извесним уређиваким искуством која није везана за овај пројекат (пре свега на ен вики и ср вики). Текст са енглеске википедије није само превод као што и сами знате, довољно је да упоредита та два и биће вам јасно. За Лондонијум се слажем да није &quot;у средини&quot; назив, али ја се не бих бунио да то буде и Лондониј, само мислм да &quot;Римски Лондон&quot; баш рогобатно звучи. Што се тиче коитуса интеруптуса, то је српско-хрватски назив који се учи у школи, а ово није Википедија на латинском језику, него на српско-хрватском колико ја знам. --[[Korisnik:Aleksa Lukic|Aleksa]] [[Razgovor sa korisnikom:Aleksa Lukic|►]] 05:47, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

:Ja bi rekao da i ''Rimski London'' i ''Londinijum'' zvuče rogobatno. Ja bi lično premestio članak na '''London u vreme Rimljana'''.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:06, 9 decembar-просинац 2014 (CET)
::Za koitus, ipak, podržavam Aleksu. Ipak je to naziv i u udžbenicima, i u medicinskim enciklopedijama i u svakodnevnoj upotrebi.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:08, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

Ne bi li bilo najbolje držati se latinskoga izvornika, a to je Londinium? 

Medicinska latinština, pak, dozlaboga je zastarjela, pogotovo otkad imamo metajezike kao što su MKB-10 i SNOMED i koji olakšavaju korištenje materinjih jezika u pisanju dijagnoza, med. postupaka itd. Dakle, razumno bi bilo zadržati naziv ove kontacepcijske metode u SH varijanti. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 17:14, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

==[[JŽ serija 441]]==
Evo mene opet. Može li neko da prebaci članak na latinicu, pošto ja za to nemam vremena. Takođe treba popraviti kategorije i zameniti ЖС sa JŽ.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 22:52, 13 decembar-просинац 2014 (CET)
:Isto važi i za [[JŽ serija 461]]--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 22:55, 13 decembar-просинац 2014 (CET)
::Hvala puno Igoru Windsoru i OC Ripperu na pomoći.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 12:59, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

==[[ŽS serija 413]]==
Može li neki admin ovo da obriše, pogrešan sam voz uneo, a filter mi ne daje da popravim sadržaj.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 21:16, 17 decembar-просинац 2014 (CET)
:Rešeno je ovo premeštanjem. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:00, 17 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Srbofobija]] ==
Predlažem da se ovaj članak na mesec dana zaštiti za neregistrovane korisnike. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 09:33, 19 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Jugoslav Petrušić]]==
Pozivam administratore da pregledaju relevantnost ovog članka, kao i valjanost njegovih izvora.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 13:14, 19 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Korisnik:Андрија]] ==
Nažalost, prinuđen sam predložiti da se korisnik Андрија blokira na neki duži period. Ja ne mogu stalno ići iza njega po člancima i dokazivati da Tračani nisu Srbi, da reka Granik nije od &quot;granica&quot;, da Aleksandar nije od &quot;les, šuma&quot;, da Hrist nije od &quot;hrast&quot;, da ser nije od &quot;Serbi&quot;, da herr nije od &quot;Hervati&quot; itd. Sve je to na neki način simpatično, ali što je mnogo - mnogo je. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:29, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

Dakle tebi je sve to samo simpatično u smislu nekog humora,a nije bitno što najobrazovaniji Grk svoga vremena Slavene naziva Tračanima. Nisam ja to napisao,već prepisao njegov stav,a on ne samo da nije usamljen već je sva naša inteligencija tako učila ranije. Treba li skrivati stav Ljudevita Gaja o Ilirima i Slavenima da je to jedno te isto?Pa čak da nije u pravu,zar treba brisati i činjenicu o njegovom stavu po tom pitanju,samo jer se ne uklapa u zvaničnu,po meni ispolitizivanu, istoriografiju. Slažem se da je jedini način da se stane na put istine,onima koji nisu u pravu nasilje. Pa kad svoju istinu ne možete drugačije obraniti onda se pozivate na nasilje. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 22:01, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

:Sasvim je uobičajeno za vizantijske pisce da sebi savremene narode nazivaju imenima naroda koji su na tim prostorima živeli u antici; to je bilo jedno od retorskih sredstava kojima se nastojala održati veza s antičkim piscima, na koje su se učeni Vizantici ugledali. To ne znači da su Tračani bili Sloveni. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:06, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

:Kao što sam već rekao, bude li nastavio s glupostima, krenut ćemo s kraćim blokom koji će, kako se budu isti nastavljali, rasti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 22:11, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

== Sakrivanje izmene ==
Sakriti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Shawn_Marion&amp;diff=8780919&amp;oldid=5060513 ove dve izmene]. Thanks, --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 00:08, 27 decembar-просинац 2014 (CET)
:Uraditi ovo pod hitno, jer stoji dva meseca!--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 15:32, 8 februar-вељача 2015 (CET)

== Vandalizam IP-a [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/93.86.137.229 93.86.137.229] ==
Molim da se blokira dotični IP koji vandališe moju steranicu za [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Dardaneli799&amp;diff=8796710&amp;oldid=8710483 ragovor] i nepotreno vraća [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/93.86.137.229 sadržaj], te konstantno uklanja kategorije &quot;Antikomunizam&quot; i napada mene što se vidi na stranici za [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji#Kategorizacija ragovor], to da Nacisti nisu antikomunisti to je smešno čuti s obzirom kliko su za vreme rata poubijali komunista.--[[Korisnik:Dardaneli799|Dardaneli799]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dardaneli799|razgovor]]) 16:30, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

:Nedozvoljeno je uklanjati ili brisati sadržaj stranice za razgovor. Isti se može arhivirati, ali ne i trajno brisati. Što se uklanjanja kategorije tiče - to nije osnova za blokiranje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:22, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

::Ne postoji pravilo o tome je li brisanje korisničkih stranica za razgovor zabranjeno ili ne. O tome korisnici tek treba da se izjasne. Dotad, koliko ja znam, ono što nije zabranjeno - dozvoljeno je. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:24, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

:::Sad vidim [[Wikipedia:Stranica za razgovor|ovde]] da je ipak zabranjeno. Pogrešio sam, izvinjavam se. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:26, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

==Topic ban za korisnika Rječina2==
Neovisno o tome kakav će biti rezultat glasovanja o skidanju statusa administratora, skrećem pozornost na to da korisnik [[Korisnik:Rjecina2|Rječina2]] ukazuje na ozbiljnu i sistematsku pristranost kada piše o jednoj temi. Moram napomenuti da je Rječina blokiran zauvijek na čak dvije  wikipedije (na en wiki je blokiran zbog „remetilačkog ponašanja“ [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Log/block&amp;page=User%3ARjecina][http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Administrators%27_noticeboard/Incidents&amp;oldid=279417763#User:Rjecina_again]), da je na en wiki upozoren da ne koristi riječ &quot;propaganda&quot; ili da &quot;formulira neke tvrdnje kao istinu&quot;[https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Rjecina/Archive_1&amp;diff=prev&amp;oldid=110146149] a na ovoj je jedan korisnik također naveo da širi „rusku propagandu“ [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke&amp;diff=7590287&amp;oldid=7587207]. Ja isprva nisam znao što se misli pod tim, ali nakon pobližeg istraživanja, moram nažalost reći da su te optužbe izgleda u pravu. Rječina2 već godinama ovdje potiho vodi rehabilitaciju Staljina i staljinizma. Njegovo veličanje totalitarnog zločinca je razlog zbog kojeg fingira i izvrće cijelu povijest kako bi pokazao ne samo Staljina, već i SSSR u što pozitivnijem svjetlu, te ga opravdao za što više zločina („normalno na zapadu popularne usporedbe Hitler=Staljin neće biti“[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Josif_Staljin&amp;diff=prev&amp;oldid=1673726]; „…neupitna činjenica da slično misle i Gruzijci i čak „nakon 10 godina“ vladinog pranja mozga da je Staljin bio „loš čovjek“. Vaše osobno mišljenje da je on bio „loš čovjek“ je za wikipediju potpuno nevažno“ [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Josif_Staljin&amp;diff=prev&amp;oldid=1673321]; na „zapadu demonizirani“ pakt Ribbentrop-Molotov [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;diff=1630802&amp;oldid=1630798]; „Diktator“ promijenjeno u „Diktator (1936-1941)“, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;diff=1600410&amp;oldid=1600408]; aneksije baltičkih država (riječ „okupacija“ je zabranjena zbog nekog razloga, iako se koristi na en wiki) [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjetska_aneksija_balti%C4%8Dkih_dr%C5%BEava&amp;diff=prev&amp;oldid=1333774], Gorbačov [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mihail_Gorba%C4%8Dov&amp;diff=382259&amp;oldid=379766] [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Mihail_Gorba%C4%8Dov&amp;diff=5567113&amp;oldid=5566935], sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine (riječ okupacija je opet zabranjena, iako se koristi na en wiki) [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjetska_aneksija_Besarabije_i_Sjeverne_Bukovine&amp;diff=4379211&amp;oldid=4240995], afgansko-sovjetski rat [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Afgansko-sovjetski_rat&amp;diff=prev&amp;oldid=1559989], itd.). 
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Na en wiki, kojoj težimo, za to postoji nešto zvano [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Banning_policy#Topic_ban Topic ban]. Članak Staljin, kojeg je Rječina pisao, tek je transformiran u normalan i lišen mitologije (tvrdnje da je Staljin pročitao 20.000 knjiga itd.) nakon intervencije tri-četiri korisnika, nakon čega je sada čak i dobar članak. Predlažem da se osnuje neovisna komisija koja će istražiti ove ozbiljne optužbe sa ciljem da se Rječini2 nametne tematska zabrana iz polja sovjetsko-ruska povijest od 1400. do danas. Kada se sastavi komisija, ja ću ako je potrebno iznijeti još dokaza za moju tvrdnju ako i ovo već nije i više nego dovoljno da se istraži.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 12:33, 2 januar-сијечањ 2015 (CET)

:Između ostalog, podržavam i ovo (mada će sad vjerojatno ispasti da smo se Seiya i ja urotili protiv sirotog Rječine... on voli vidjeti teorije zavjere i spletke, kako vidimo i na en.wiki). Meni samo nije jasno kako je čovjek koji je trajno blokiran na jednoj Wiki admin na drugoj? To mi djeluje pomalo apsurdno... Sklon sam tome da se ljudi ne mijenjaju nikako, a definitivno sam uvjeren da se ljudi ne mijenjaju od jezičnog koda jedne Wiki do jezičnog koda druge wiki... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:53, 2 januar-сијечањ 2015 (CET)
::Čovjek stvarno mora imati ozbiljne probleme kada kopa 8 godina u wiki prošlost :D--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 17:44, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

==Zaštita od administratora Edgar Allan Poe==

Kao korisnik smatram da me administrator Edgar Allan Poe maltretira revertirama i s puno drugih stvari. Pošto Edgar iz ''principa'' odbija od toga odustati moje pravo je da tražim zaštitu od njega pošto on nije niti Napoleon niti Staljin ove wikipedie koji određuje što je ispravno, a što nije ispravno iako on izgleda umišlja da je on i prvo i drugo pa je samo on u stanju ocjenjivati što je dobro, a što nije dobro. Ja smatram da je cilj korisnik Edgar moje potpuno izbacivanje s wikipedije što on više pretjerano niti ne krije pa u skladu s tim tražim '''zaštitu na koju imam pravo'''--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 17:51, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

:Kao korisnik, ja smatram da me administrator Rječina vrijeđa, lažno optužuje, napada na nacionalnoj osnovi, zbog čega sam ranije već tražio intervenciju kolege Rippera, koji je Rječinu dogledno upozorio. Ponovo Rječina izigrava divu, meni se čini, kao i onda kada je prijetio odlaskom pa nije naišlo na odjeka. Najrecentniji primjer - [[Šablon:Na današnji dan/19.01.]]. U članku je stajao podatak da je tad uveden gregorijanski kalendar u Srbiji i Crnoj Gori. Reko ja sebi, ne budi lijen pa provjerio fino i došao do [[w:sr:Јулијански календар|ove stranice]] na kojoj jasno, uz reference, piše 10. siječnja, 15. siječnja i 28. siječnja. Nigdje se 19. siječnja ne spominje, ali to Rječina uradno stavlja na godišnjice. A ovo je samo jedna od '''serije''' grešaka koje se pojavljuju na njegovim šablonima. Mislim da nema spora oko toga da pogrešni podaci ne mogu stajati na Wiki, a pogotovo ne na godišnjicama pa ne vidim što je tu &quot;maltretiranje revertima i puno drugih stvari&quot; kad čovjek loše radi svoj posao. 
:Rječina, u principu, paranoidno reagira kao i svaki puta dosada kad nešto nije po njegovom. Ja se njime niti bavim, niti me zanima gdje će on biti i hoće li on biti, ali kad upalim glavn stranicu i vidim neku stilističku ili jezičnu glupost, onda istu moram korigirati jer mi je glupo vući druge ljude za rukav i moliti ih da to čine umjesto mene. Ne vidim stvarno kakv zaštitu Rječina traži i što ja to njemu činim, a na njegove zabrane koje želi nametnuti ne pristajem da, iz principa, jer ovo je - slobodna enciklopedija. Isto tako je i s njegovim prijetnjama da će dati Seiyju i mene na CheckUser provjeru... ja stvarno ne znam dokad će se toleritati prijetnje zadiranjem u privatnost, jer CU provjera je upravo to --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:12, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

== Spajanje revizija ==
Molim da admini spoje revizije ([[:en:WP:MM|merge histories]]) ove dve stranice: [[Trovanje ugljen-monoksidom]] i [[Trovanje ugljеn-monoksidom]]. Tako sto ce prvo obrisati jednu, pa drugu preimenovati na obrisanu, potom obrisati i nju i vratiti revizije sa obe stranice. Hvala. --[[Korisnik:VS6507|VS6507]] ([[Razgovor sa korisnikom:VS6507|razgovor]]) 12:36, 8 februar-вељача 2015 (CET)

== [Global proposal] m.{{SITENAME}}.org: {{int:group-all}} {{int:right-edit}} ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Mediawiki-mobile-smartphone.png|thumb|MediaWiki mobile]]
Hi, this message is to let you know that, on domains like {{CONTENTLANGUAGE}}.'''m'''.wikipedia.org, '''unregistered users cannot edit'''. At the Wikimedia Forum, where global configuration changes are normally discussed, a few dozens users [[m:Wikimedia Forum#Proposal: restore normal editing permissions on all mobile sites| propose to restore normal editing permissions on all mobile sites]]. Please read and comment!

Sorry for writing in English but I thought as administrators you would be interested. Thanks, [[m:User:Nemo_bis|Nemo]] 23:26, 1 mart-ожујак 2015 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Nemo bis@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Meta:Sandbox&amp;oldid=11428879 --&gt;

== Izabrana slika... tjedna ==

Poštovani admini,

skrećem vam pozornost na [[special:diff/9069401|ovu svoju izmjenu]] zato što sâm nemam ovlasti da učinim ono što je u sažetku napisano. Naslovnicu ne bi trebalo zatrpavati nepotrebnim upisima, već bi ona morala biti jednostavna i privlačna pasivnim korisnicima, tj. čitateljima, a i pregledna za one aktivne, tj. suradnike. [[file:face-wink.svg|20px]] I ono u sažetku ''nije'' razgovor ni s kime! Čisto da ne bih i ovdje pobrao nekakvu sumanutu opomenu. [[file:face-badtooth.svg|20px]] Usput, popis jezika na lijevoj margini trebalo bi debelo srezati samo na one bitne i pri kraju dodati '''čitav popis''' kao što je to učinjeno [[:en:Main Page|na naslovnici ''Engleske wikipedije'']]. Ovako je naslovnica nepotrebno dugačka što nije dobro. Hvala na pomoći! [[file:face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 19:09, 11 mart-ожујак 2015 (CET)

Uputa. Da bi se uklonili svi jezici osim željenih, koji su ionako već navedeni u kodu, naslovnici je potrebno dodati sljedeću funkciju parsera: &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{noexternallanglinks}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Da imam ovlasti, sredio bih ovo sâm. [[file:face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 11:35, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

[[Korisnik:OC Ripper|OC Rippere]] mzoes li ti uraditi ovo? --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 11:47, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

:Urađeno. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:56, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

:P.S. Hvala Conquistadoru na sugestiji. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:56, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::Hvala tebi, [[user:OC Ripper|OC Ripperu]], što si uvažio uputu. [[file:face-smile.svg|20px]] Znam da sam dosadan, no imam još jedan zahtjev. Budući da je lista jezika srezana (i duljina naslovnice konačno dovedena u svoje okvire), bilo bi dobro na njezinu kraju dodati link na sve inojezične projekte (usp. [[:en:Main Page|naslovnica EW-a]] i dr.). To se postiže s pomoću ekstenzije [[mw:Extension:ExtraLanguageLink|ExtraLanguageLink]]. Upute su ondje. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 13:57, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::I trebalo bi na {{tl|main page interwikis}} izbrisati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[simple:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i umjesto toga dodati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[en:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; između &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[el:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[es:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; (zbog abecednog redanja (endo)glotonima) jer sada na popisu nedostaje ona wikipedija znana kao ''prva među jednakima''. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]), 15:05, 14. marta 2015. (CET)

:::Obavljeno. Još jednom hvala na upozorenju. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 16:03, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::::[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], molim. [[file:face-smile.svg|20px]] Nego ona kompletna lista jezika dodaje se ne s pomoću ekstenzije, nego izmjenom postavaka u [[MediaWiki:Common.css]] i [[MediaWiki:Common.js]] (usp. [[:en:MediaWiki:Common.css|en:MediaWiki:Common.css]] i [[:en:MediaWiki:Common.js|en:MediaWiki:Common.js]]). Budući da nemam ovlasti za izmjenom ovih stranica, onda predlažem da to učiniti netko tko to može (i zna). Za boldani link vidi ''/* Main page fixes */'' u [[:en:MediaWiki:Common.css|Common.css-u]], a za postavljanje sama linka na naslovnici vidi ''* Main Page layout fixes'' u [[:en:MediaWiki:Common.js|Common.js-u]]. I time bi konačno bili riješeni interwikiji na naslovnici. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:55, 19. marta 2015. (CET)

{{izvlaka|4}} [[user:OC Ripper|OC Ripperu]], [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Common.js&amp;diff=prev&amp;oldid=9156004 radi]! [[file:face-smile.svg|20px]] Vidi interwikije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Main_Page&amp;redirect=no ovdje]. Ono što moraš izmijeniti jest da ovo:
&gt;
&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
/**
 * Main Page layout fixes
 *
 * Description: Adds an additional link to the complete list of languages available.
 * Maintainers: [[User:AzaToth]], [[User:R. Koot]], [[User:Alex Smotrov]]
 */
if ( mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Glavna_stranica_/_Главна_страница' || mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Razgovor:Glavna_stranica_/_Главна_страница' ) {
    $( function () {
        mw.util.addPortletLink( 'p-lang', '//meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias',
            'Cijela lista', 'interwiki-completelist', 'Cijela lista wikipedija' );
    } );
}
&lt;/pre&gt;

piše umjesto ovoga:

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
/**
 * Main Page layout fixes
 *
 * Description: Adds an additional link to the complete list of languages available.
 * Maintainers: [[User:AzaToth]], [[User:R. Koot]], [[User:Alex Smotrov]]
 */
if ( mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Main_Page' || mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Talk:Main_Page' ) {
    $( function () {
        mw.util.addPortletLink( 'p-lang', '//meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias',
            'Complete list', 'interwiki-completelist', 'Complete list of Wikipedias' );
    } );
}
&lt;/pre&gt;

Pokušaj pa javi! [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:04, 20. marta 2015. (CET)

[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], mislio sam da ćeš [[Wikipedia:Administratorska tabla#Izabrana_slika... tjedna|kopirati direktno odavde, a ne iz uredničkog prozora]]. Sada si [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Common.js&amp;curid=19336&amp;diff=9157948&amp;oldid=9156004 obuhvatio wikimarkup] &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;pre&gt;...&lt;/pre&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i vjerojatno zbog toga ne renderira dobro željeni rezultat na naslovnici. Ukloni te parametre pa da vidimo jesam li u pravu. [[file:face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:40, 20. marta 2015. (CET)

[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], hvala na [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki%3ACommon.js&amp;diff=9158350&amp;oldid=7619376 adminskoj asistenciji]! [[file:face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:49, 20. marta 2015. (CET)

== [[MediaWiki: sitenotice]] ==

Admini, jeste li uočili da je zaglavlje stranica prazno za sve neprijavljene korisnike? [[file:face-sad.svg|20px]] Ako sam dobro shvatio, [[:mw:Manual:Interface/Sitenotice|ovdje]] piše da bi trebalo povećati broj na [[MediaWiki: sitenotice id]]. Nažalost nemam ovlasti da sâm to uradim, pa molim admine da povećaju broj na 2 da vidimo hoće li to otkloniti nastali problem. Hvala unaprijed na pomoći! [[file:face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 19:16, 22. aprila 2015. (CET)

== [[Korisnik:Trance Light]] ==

Trajno blokirati ovog korisnika jer je na [[meta:Steward_requests/Checkuser|meta zahtevima za čekjuzer]] utvrđen kao vlasnik naloga Цистерне Пиштољ, Потужний львівський танчик i tako dalje, kojima je vandalizovao srpskohrvatsku Vikipediju. Korisnik je inače sa ruske vikipedije, a pored naše, vandalizovao je ukrajinsku, srpsku, kazašku i tursku vikipediju. Već je trajno blokiran na ruskoj i ukrajinskoj vikipediji. Na ukrajinskoj vikipediji je imao preko 20 sokpapeta kojim je pravio preusmerenja, slično kao i ovde.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:30, 3 maj-свибањ 2015 (CEST)

==Vratite mi čestitke==
jer ja time nisam ništa loše mislio; problematičan IP je dosta toga napisao, a moja (dobronamerna) poruka je stradala kao kolateralna šteta. Konkretno mislim na odeljak za 400 000 članaka na Pijaci.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 12:10, 24 jun-липањ 2015 (CEST)
:Vraćeno. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] ([[Razgovor sa korisnikom:Biblbroks|razgovor]]) 19:35, 24 jun-липањ 2015 (CEST)

==[[Franciscus Bossinensis]] ==
treba pretvoriti u preusmerenje na [[Franjo Bosanac]] jer je ova druga varijanta češće korišćeno ime na prostoru bivše Jugoslavije.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 17:49, 14 avgust-коловоз 2015 (CEST)
:{{urađeno}} --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:29, 22 avgust-коловоз 2015 (CEST)

==[[Korisnik:Sirmium bike international]] ==
Trajno blankovati stranu kao reklamni spam koji je zaostao još iz 2006.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 14:21, 21 avgust-коловоз 2015 (CEST)

==Spojiti==
[[HŽ serija 1141|ovu]] i [[JŽ serija 441|ovu]] stranu, to jest HŽ serija 1141 da se spoji u JŽ serija 441.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 17:02, 29 avgust-коловоз 2015 (CEST)

:{{urađeno}} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 17:13, 29 avgust-коловоз 2015 (CEST)

== Zahtjev za spajanje stranica: WP:FDL ==

Budući da nemam ovlasti da sâm izvedem spajanje, molim administratore da spoje stranice [[Wikipedia:GNU-ova LSD]] (''starija'') i [[Wikipedia:Tekst GNU Free Documentation License]] (''novija'') u jednu stranicu, [[Wikipedia:GNU Free Documentation License]]. Također molim da se sačuva historija obiju stranica (v. ''[[:m:Help:Moving a page#Fixing cut and paste moves|Help:Moving a page § Fixing cut and paste moves]]''). Toliko zasad. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 01:54, 25. novembra 2015. (CET)

Uf, vidim da postoji i prijevod, dakle treća stranica: [[Wikipedia:Tekst GNU-ove Licence za slobodnu dokumentaciju]]. Sve bi to trebalo staviti na jednu jedinu stranicu, [[Wikipedia:GNU Free Documentation License]]. Možda bi bilo dobro prvo spojiti historije najrecentnijih dviju stranica, a potom ovu spojenu historiju spojiti s historijom prve stranice. Potom se lako uredi njezin sadržaj. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 02:14, 25. novembra 2015. (CET)
:Rešiti ovo, stoji mesec dana.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 16:09, 1 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Bisanje nerelevantnih &quot;organizacija&quot; ==
Molba za brisanje ovih članaka: [[Jugoslovenski centar Tito]], [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]], [[Partija rada (Srbija)]], [[Udruženje komunista Jugoslavije u Srbiji]], [[Komunistički pokret Srbije (2007)]], [[Komunisti Republike Srbije]], [[Jugoslovenski klub]], [[Naša Jugoslavija]], [[Savez Jugoslovena]]. Razlog brisanju je taj jer neprelaze prag [[Wikipedia:Značaj|značaja]]. Svako ko malo istraži rad i delovanje ovih &quot;organizacija&quot; i broj članova može da utvrdi da se radi o marginalnim udruženjima sa malobrojnim članstvom. Svaka od tih udruženja nema ni 10 aktivnih članova, niti su društveno aktvina u javnom životu stoga su za brisanje. --[[Korisnik:Hercules strong|Hercules strong]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hercules strong|razgovor]]) 12:56, 4 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Predlog za brzo brisanje datoteka ==
Predlažem brisanje sledećih datoteka: [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_Jugoslovenski_klub.jpg 1], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Savez_komunista_Jugoslavije_u_Srbiji_(SKJ_u_Srbiji).png 2], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Komunisti_Srbije.jpg 3], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_Yu_centar_Tito.png 4], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_KPS-a.png 5]. Smatram, da nema potrebe da se više datoteke nalaze na ovoj Vikipediji kada nisu u upotrebi. Ukoliko jednoga dana ponovo budu napisani članci i dotične organizacije pređu prag značaja datoteke se lako mogu ponovo otpremiti.--[[Korisnik:Hercules strong|Hercules strong]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hercules strong|razgovor]]) 11:00, 12 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Poništavanje preusmjeravanja ==

Nakon razgovora s Conquistadorom [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_korisnikom:Conquistador#Lingvisti.C4.8Dka_terminologija] [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Pluricentri%C4%8Dni_jezik] složili smo se da zamolim administratora za poništavanje jednog premještanja stranice preko [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pluricentri%C4%8Dni_jezik&amp;diff=22160400&amp;oldid=20260076 preusmjeravanja]: da se ponovo vrati naziv članku Policentrični standardni jezik umjesto Pluricentrični jezik, dakle na stanje kakvo je bilo prije 21.2.2016. Hvala! --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 19:06, 7 mart 2016 (CET)

== [[Posebno:Doprinosi/Vrtleska225]] ==
Deder blokirajte ovog, promoviše nevladinu organizaciju koja ne prelazi prag značaja + obrisati stranicu [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH]].--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 13:14, 10 april 2016 (CEST)

== Test na Sitenoticeu ==

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li izbrisati sav sadržaj na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Treba mi radi testiranja... --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 10:14, 26. aprila 2016. (CEST)

:Javi kad završiš --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 11:44, 26 april 2016 (CEST)

::{{u|Edgar Allan Poe}}, nema problema. Daj mi izbriši i [[MediaWiki:Anonnotice]]. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 13:03, 26. aprila 2016. (CEST)

:::''Ditto'' --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 13:20, 26 april 2016 (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li posve izbrisati stranice [[MediaWiki:Sitenotice]] i [[MediaWiki:Anonnotice]]? Javim kad da poništite ova brisanja. Hvala. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:08, 3. maja 2016. (CEST)

:Urađeno --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:30, 3 maj 2016 (CEST)

::Odlično, {{u|Edgar Allan Poe}}. Provjerio sam što sam trebao. Možeš poništiti brisanja i vratiti na prethodnu verziju zajedno s historijama uređenjâ. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 20:30, 3. maja 2016. (CEST)

:::Sređeno :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 22:40, 3 maj 2016 (CEST)

::::{{u|Edgar Allan Poe}}, mislio sam samo da vratiš na prethodni korak, onaj s praznim sadržajem. Testiranje je još u toku. ;) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 22:45, 3. maja 2016. (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li na [[MediaWiki:Anonnotice]] upisati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{MediaWiki:Sitenotice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i na [[MediaWiki:Sitenotice]] sav sadržaj izbrisati i upisati:
&lt;pre&gt;&lt;nowiki&gt;Pratite srpskohrvatsku Wikipediju putem aplikacija za &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://market.android.com/details?id=org.wikipedia Android]&lt;/span&gt; i &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://itunes.apple.com/us/app/wikipedia-mobile/id324715238?mt=8 iOS]&lt;/span&gt; te društvenih mreža [[File:Facebook icon.svg|15px|link=https://www.facebook.com/sh.wikipedia]] &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://www.facebook.com/sh.wikipedia Facebook]&lt;/span&gt; i [[File:Twitter.svg|15px|link=https://twitter.com/sh_wikipedija]] &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://twitter.com/sh_wikipedija Twitter]&lt;/span&gt;.&lt;/nowiki&gt;&lt;/pre&gt;

Hvala. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 07:46, 7. septembra 2016. (CEST)

:{{urađeno}}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:05, 7 rujan-септембар 2016 (CEST)

== Promjena naslova članka == 

Zamolio bih administratora da promijeni naslov članka [[Ivana Simić Bodrožić]] u samo [[Ivana Bodrožić]] jer se prije godinu dana rastala od tadašnjeg supruga Romana Simića i vratila se na svoje djevojačko prezime.--[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 08:35, 22 mart 2017 (CET)

:{{Done}}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:50, 22 mart 2017 (CET)

== Improved search in deleted pages archive ==

{{int:please-translate}}

During Wikimedia Hackathon 2016, the [[mw:Wikimedia_Discovery|Discovery]] team [https://phabricator.wikimedia.org/T109561 worked] on one of the items on the 2015 community wishlist, namely [[m:2015_Community_Wishlist_Survey/Search#Provide_a_means_of_searching_for_deleted_pages|enabling searching the archive of deleted pages]]. This feature is now ready for production deployment, and will be enabled on all wikis, except Wikidata. 

Right now, the feature is behind a feature flag - to use it on your wiki, please go to the &lt;code&gt;Special:Undelete&lt;/code&gt; page, and add &lt;code&gt;&amp;fuzzy=1&lt;/code&gt; to the URL, like this: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=1. Then search for the pages you're interested in. There should be more results than before, due to using ElasticSearch indexing (via the CirrusSearch extension).

We plan to enable this improved search by default on all wikis soon (around August 1, 2017). If you have any objections to this - please raise them with the Discovery team via [http://mailto:discovery@lists.wikimedia.org email] or on this announcement's discussion page. Like most Mediawiki configuration parameters, the functionality can be configured per wiki. 
Once the improved search becomes the default, you can still access the old mode using &lt;code&gt;&amp;fuzzy=0&lt;/code&gt; in the URL, like this: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=0

Please note that since Special:Undelete is an admin-only feature, this search capability is also only accessible to wiki admins. 

{{Int:Feedback-thanks-title}}  [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 20:40, 25 juli 2017 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CKoerner_(WMF)/Archive_search_announce/Distribution_list&amp;oldid=17036927 --&gt;

===Prijevod (Translation)===

Za vrijeme Wikimedijinog Hackathona 2016, tim za [[mw:Wikimedia_Discovery|Otkrića]]  [https://phabricator.wikimedia.org/T109561 je radio] na jednoj od stavci na popisu želja zajednice za 2015. godine , preciznije [[m:2015_Community_Wishlist_Survey/Search#Provide_a_means_of_searching_for_deleted_pages|na omogćavanju pretrage arhive izbrisanih stranica]]. Ova opcija je sada spremna za postavljanje produkcije, te će biti omogućena na svim wikijima osim Wikipodataka. 

Sada se opcija nalaze pod zastavicom opcija - da bi je koristili na vašoj wiki, molimo &lt;code&gt;Special:Undelete&lt;/code&gt; na stranici i dodajte &lt;code&gt;&amp;fuzzy=1&lt;/code&gt; URL, ovako: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=1. Onda tražite stranice za koje ste zainteresirani. Trebalo bi biti više rezultata nego ranije, zahvaljujući tome što se koristi indeksiranje  ElasticSearch (preko ekstenzije CirrusSearch).

Planiramo omogućiti ovu poboljšanju pretragu na svim wikijima uskoro (oko 1. augusta 2017). Ukoliko imate primjedbe na ovo - molimo dostavite ih timu za Otkrića preko [http://mailto:discovery@lists.wikimedia.org E-maila] ili na ovoj stranici za objave. Kao svi Mediawikijevi parametri za konfiguraciju, funkcionalnost se može konfigurirati na wiki. 
Jednom kada poboljšana pretraga postane redovna, još uvijek ćete moći pristupiti starom modu koristeći&lt;code&gt;&amp;fuzzy=0&lt;/code&gt; u URL, kao ovo: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=0

Molimo da uzmete u obzir da je Special:Undelete opcija samo za administratore, te da je mogućnost pretrage dostupna jedino administratorima wikija. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:05, 26 juli 2017 (CEST)

== Vraćanje eliminirane margine (T178626) ==

{{u|Edgar Allan Poe}} i {{u|OC Ripper}}, možete li dopuniti [[MediaWiki:Common.css]] jer je došlo do izmjena u kodu dizajna stranica? Zbog učinjenih izmjena eliminirana je gornja margina između podnaslova i sadržaja članka. Sada je sadržaj članka stiješnjen uz podnaslov, npr. vidi disambigvacijsku napomenu u članku [[sedmica]]. Više o tome može se saznati {{plainlink|url=https://phabricator.wikimedia.org/T178626|name=ovdje}}.

Stanje prije izmjene Common.css (sadašnje stanje):

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
#p-logo a { background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/b/bc/Wiki.png) 35% 50% no-repeat !important; }

/* kraj */
&lt;/pre&gt;

Stanje poslije izmjene Common.css (buduće stanje):

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
#p-logo a { background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/b/bc/Wiki.png) 35% 50% no-repeat !important; }

/* Gallery styles background changes are restricted to screen view. In printing we should avoid applying backgrounds. */
@media screen {
	/* The backgrounds for galleries. */
	#content .gallerybox div.thumb {
	    /* Light gray padding */
	    background-color: #f8f9fa;
	}
	
	/* Put a chequered background behind images, only visible if they have transparency.
   '.filehistory a img' and '#file img:hover' are handled by MediaWiki core (as of 1.19) */
	.gallerybox .thumb img {
	    background: #fff url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png) repeat;
	}
	/* But not on articles, user pages, portals or with opt-out. */
	.ns-0 .gallerybox .thumb img,
	.ns-2 .gallerybox .thumb img,
	.ns-100 .gallerybox .thumb img,
	.nochecker .gallerybox .thumb img {
	    background: #fff;
	}
	
	/* T178626 */
	#contentSub:empty,
	#contentSub2:empty {
		display: block !important;
	}
	
	#contentSub:empty ~ #jump-to-nav,
	#contentSub2:empty ~ #jump-to-nav {
		margin-top: -1.4em !important;
		margin-bottom: 1.4em !important;
	}


}

/* kraj */
&lt;/pre&gt;

Nakon umetanja ovih redaka problem bi trebao biti riješen. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:09, 23. oktobra 2017. (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}}, oprosti što gnjavim, ali možeš li do daljnjega poništiti [[Special:Diff/40776602|svoj posljednji diff]]? Nisam siguran je li recentna izmjena Common.css-a utjecala na otkrivanje naslova na glavnoj stranici ili je riječ o pukoj koincidenciji i uzrok tomu valja tražiti drugdje. A nije da nisam pretraživao lokalni MediaWiki uzduž i poprijeko... :/ Nakon poništenja javim ti što i kako dalje. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 02:15, 26. oktobra 2017. (CEST)

:{{u|Conquistador}}. Urađeno. Ako ima još problema, javi. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 09:06, 26 oktobar 2017 (CEST)

== Sitenotice i Annotice ==

{{u|OC Ripper}} i {{u|Edgar Allan Poe}}, molim da se do daljnjega blankira, tj. isprazni od svega sadržaja [[MediaWiki:Sitenotice]] i [[MediaWiki:Anonnotice]]. Imali su smisla u početku, no odslužili su svoje. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:07, 27. decembra 2017. (CET)

: Previdio sam da je sadržaj [[MediaWiki:Anonnotice]] bio [[Special:Permalink/38336340|ovaj]] (transkludira se sadržaj sa [[MediaWiki:Sitenotice]]), pa je trebalo blankirati samo [[MediaWiki:Sitenotice]]. {{u|Edgar Allan Poe}}, trebalo bi poništiti [[Special:Diff/40789678|ovo]]. Ispričavam se na dijelom pogrešnoj uputi. :/ --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 09:11, 29. decembra 2017. (CET)

::{{Urađeno}}[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 09:37, 29 decembar 2017 (CET)

Čini se da problem i dalje perzistira, makar u tragovima. :/ Na svim stranicama zaostaje uz desnu marginu dugme [zatvori]. Trebalo bi [[MediaWiki:Sitenotice]] posve blankirati, tj. spremiti stranicu bez sadržaja (ne izbrisati!), a ne samo obgrliti markupom ([[Special:Diff/40789679|diff]]). To će onda vjerojatno ukloniti i dalje prisutnu zaglavnu noticu za anonimne korisnike, što je i bio cilj. Nakon što blankirate [[MediaWiki:Sitenotice]], javim ako problem bude i dalje prisutan. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 20:45, 29. decembra 2017. (CET)

== I need help reviewing a Global RFC ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Dear admins, I am preparing a [[m:User:Micru/Draft RFC|Global Request for Comments about financial support for admins ]] that might be relevant for you .

Can you please review the draft and give me some feedback about how to improve it? Thank you. 

[[m:MassMessage|MassMessage]] sent by [[m:User:Micru|Micru]] on 20:00, 7 juni 2018 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Micru@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/All_Admins&amp;oldid=18110688 --&gt;

== Problem oko otpremanja datoteke  ==
Zašto ne mogu da otpremim [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:Futog.png ovu ] datoteku  koja je originalna verzija zastave na [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Zastava_Futoga.png ovu] vašu, trenutna koja stoji na SH Wiki je izmišljena? --[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 07:58, 14 novembar 2018 (CET)

:Pretpostavljam da je problem bio u različitim imenima fajla. U svakom slučaju je sada riješen. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:21, 14 novembar 2018 (CET)

Ok hvala --[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 03:57, 18 novembar 2018 (CET)

== New Wikimedia password policy and requirements ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

The Wikimedia Foundation security team is implementing a new [[m:Password policy|password policy and requirements]]. [[mw:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|You can learn more about the project on MediaWiki.org]].

These new requirements will apply to new accounts and privileged accounts. New accounts will be required to create a password with a minimum length of 8 characters. Privileged accounts will be prompted to update their password to one that is at least 10 characters in length.

These changes are planned to be in effect on December 13th. If you think your work or tools will be affected by this change, please let us know on [[mw:Talk:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|the talk page]].

{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;/div&gt; [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 22:21, 6 decembar 2018 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CKoerner_(WMF)/Sandbox&amp;oldid=18693867 --&gt;

== Brisanje datoteke  ==

Potrebno obrisati [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Zastava_Futoga.png ovu] datoteku, jer je postavljena na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Flag_of_Futog.png commonsu].--[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 02:56, 19 decembar 2018 (CET)

==Cross wiki spam deletion request==
Hello, can you please delete [[Ali Al Suleiman|this page]] under &quot;cross-wiki spam&quot; reason? As you see [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ali_Al_Suleiman&amp;action=history here] [[:m:User:علاء/case1|the user himself]] revert my edits many times. Best [[Korisnik:علاء|علاء]] ([[Razgovor sa korisnikom:علاء|razgovor]]) 15:26, 27 januar 2019 (CET)

== Few pages needs to be cleaned up after maintenance ==

''Sorry for writing in English.''

Hello, after [[:phab:T173070|recent maintenace]] that was done on your wiki, a few of pages that were previously inaccessible are accessible again. Some of those pages couldn't be fixed, because their name was taken by another page. For that reason, I've moved those pages to start with &lt;code&gt;T173070&lt;/code&gt;. I'd like ask you to review those pages, move them to correct title or delete them, if they are no longer needed. You can find the list of pages that needs maintenance in the [[:phab:P8677|output of the maintenance script]]. If you need any help with this, please feel free to [[:m:User talk:Martin Urbanec|contact me]]. Best regards, --[[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[User talk:Martin Urbanec|talk]]) 23:15, 27 juni 2019 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Martin_Urbanec/sand&amp;oldid=19175709 --&gt;

==Sakrivanje==
{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Edgar Allan Poe}} Ove bi tri izmene trebalo izbrisati: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=41033580&amp;oldid=40889793 ovu], [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=next&amp;oldid=41033580 ovu] i [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=next&amp;oldid=41033581 ovu]. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 23 decembar 2020 (CET)

== Doxxing ==
Sakriti sadržaj izmena pod vremenskim oznakama 18:22, 30 juli 2021, 20:03, 30 juli 2021. i 20:25, 30 juli 2021. u povesti izmena stranice [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] i korisničko ime [[Posebno:Diff/41071068|ove izmene]]. Korisnik se slučajno doxxao, tj. doxxao je svoju IP adresu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:39, 30 juli 2021 (CEST)
:OK. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:48, 30 juli 2021 (CEST)

== Prijava: 212.200.181.96 ==
Blokirati [[Korisnik:212.200.181.96|IP adresu 212.200.181.96]] zbog kršenja pravila o trima vraćanjima i neobrazloženog poništavanja izmena. Also, POV push patterns and WP:NOTHERE. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:38, 2 oktobar 2021 (CEST)

== Global ban proposal for Musée Annam ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
There is an on-going discussion about a proposal that Musée Annam be globally banned from editing all Wikimedia projects. You are invited to participate at [[:m:Requests for comment/Global ban for Musée Annam|Requests for comment/Global ban for Musée Annam]] on Meta-Wiki. {{int:Feedback-thanks-title}} [[User:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] ([[User talk:NguoiDungKhongDinhDanh|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 15:22, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:1234qwer1234qwer4@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Requests_for_comment/Global_ban_for_Mus%C3%A9e_Annam/Invitations/AN&amp;oldid=22500565 --&gt;

== 168.216.132.198 ==
Apologize this message is written in English: Please block [[Posebno:Contributions/168.216.132.198]], vandalizing [[Don Knotts]]. Thanks! [[Korisnik:Stang|Stang]] ([[Razgovor sa korisnikom:Stang|razgovor]]) 19:45, 24 januar 2022 (CET)

== Prijava: 161.53.180.10 i 161.53.180.14 ==
Vandalizam IP adresa na stranici [[Ishrana u staroj Grčkoj]]. Blokirati na tri dana i/ili zaštiti stranicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:53, 28 januar 2022 (CET)

== [[Special:Contributions/RussianDispenser]] ==

Apologize this message is written in English.  Please block user [[Special:Contributions/RussianDispenser]], they are removing content of an article without any reason. Thanks! [[Korisnik:Stang|Stang]] ([[Razgovor sa korisnikom:Stang|razgovor]]) 19:19, 14 februar 2022 (CET)

== Brisanje [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]] ==
Potrebno brisanje stranice [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]] zato što organizacija nije relevantna za Vikipediju. --[[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 04:56, 18 mart 2022 (CET)

'''Razlozi irelevantnost:'''
* Od 1990. danas nije zabeležila bitan politički rezultat,
* Nema relevantnih izvora o učešću na parlamentarnim, pokrajinskih i lokalnim izborima od 1990. do danas,
* U poslednjih par godina konstantno najavljuje učešće na izborima na raznim nivoima u Srbiji i nakraju neučestvuje kako navode ''&quot;zbog neprikupljenih potpisa i nedostatka financijskih sredstava&quot;'' i time vrši obmanu javnosti,
* Medijski je nezastupljena, za razliku od drugih političkih činilaca,
* Lažno se na svom sajtu i u javnosti predstavlja kao ''&quot;politička stranka''&quot;, iako je zvanično registrovana kao udruženje građana.

{{protiv}} Entitet zadovoljava kriterij značaja. Ako je sporna kvaliteta članka, svako ju je slobodan poboljšati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2022 (CET)

== Brisanje [[Branko Kitanović‎]] ==
Razlog brisanja:  Upitan značaj, osoba nije relevantna jer je predstavljala beznačajnu organizaciju sa malobrojnim članstvom, stoga izvori moraju biti raznovrsniji i potpuniji da bi prelazili prag značaja. Takođe, sama biografija osobe nije relevantna za Vikipediju.— [[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 00:29, 19 mart 2022 (CET)

{{protiv}} Predlog je odbijen; osoba zadovoljava kriterij značaja. Ako je sporna kvaliteta članka, svako ju je slobodan poboljšati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 19 mart 2022 (CET)

== Brisanje [[Batrić Mijović‎]] ==
Razlog brisanja:  Upitan značaj, osoba nije relevantna jer je predstavljala beznačajnu organizaciju sa malobrojnim članstvom, stoga izvori moraju biti raznovrsniji i potpuniji da bi prelazili prag značaja. Takođe, sama biografija osobe nije relevantna za Vikipediju.— [[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 00:29, 19 mart 2022 (CET)

{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 19 mart 2022 (CET)

== Rename two files ==

Hello!

Sorry for writing in English. Please move [[:Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.jpg|Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.jpg]] to [[:Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.png|Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.png]] and [[:Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.jpg|Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.jpg]] to [[:Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.png|File: Avril_Lavigne_-_Losing_Grip.jpg]]. The reason is that their file extension (.jpg) doesn't match their MIME (image/png). [[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jonteemil|razgovor]]) 18:50, 6 juli 2022 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mislim da ti ovo možeš, je'l? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:40, 20 juli 2022 (CEST)
::Mislim da je to to. @[[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]]: Is this what you meant? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:29, 20 juli 2022 (CEST)
:::Yes, thanks.[[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jonteemil|razgovor]]) 15:10, 20 juli 2022 (CEST)

== Brisanje informacija o &quot;Radost Satane&quot; ==

Na bosanskoj, hrvatskoj, i srpskoj vikipediji niko ne smatra ovu temu &quot;nerelevantnoj&quot;. (https://sh.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane)
- https://bs.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane
- https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone

U gore datim člancima se takođe pominje aktivnost na prostorima bivše Jugoslavije, koja se i danas dešava, i izvori su iz medija poput Telegrafa.

Ako mislite da nije dovoljno relevantna za sopstveni članak, zašto se informacije o ovome čak i brišu na stranici &quot;Satanizam&quot; kada sam napisao rečenicu/dve u odeljku za teistički satanizam?

:Osobno mišljenje o slučaju iznio sam na stranici za razgovor korisnika i stojim iza istih. Dodavanje sadržaja na ovoj Wikipediji djeluje mi kao (samo)reklamiranje i ne čini mi se da ima ikakvu enciklopedijsku svrhu; tematski nije sporno, al' namjera mi se čini neenciklopedijskom, a već smo imali ovakvih slučajeva i ranije. Neka se kolege izjasne, ja sam svakako još uvijek za brisanje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:28, 4 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>k7bzk3v8fa60rzor4fc8tukuu8v0u1i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261061</id>
      <parentid>41261055</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T19:30:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gjergj333</username>
        <id>155148</id>
      </contributor>
      <comment>/* Brisanje informacija o &quot;Radost Satane&quot; */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65547" xml:space="preserve">{{Wikipedia administratorska tabla zaglavlje}}

&lt;!--PIŠITE ISPOD OVE LINIJE!--&gt;

[[Kategorija:Održavanje Wikipedije]]

== Sitenotice ==

Treba ga apdejtovati po pitanju otvaranja admin table.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:27, 30 студени-novembar 2014 (CET)
:Zašto, kad je to sad gotova stvar? Postavljen je i link u nedavnim izmenama. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 16:51, 30 студени-novembar 2014 (CET)
::&lt;s&gt;U redu, ali treba da se stavi odeljak i za čekjuzere.&lt;/s&gt; Video već na szr.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:55, 30 студени-novembar 2014 (CET)

== Agatha Christie - link ka mislima ==


Poštovani svi,

Obzirom da imam problem sa jednim od Administratora (Igor Windsor),koji ne daje prihvatljivo objašnjenje za brisanje, molim i sve ostale Administratore da procene i pomognu oko rešavanja dileme  - da li je stavljanje linka ka mislima Agate Kristi, reklama ili on doprinosi boljem kvalitetu stranice.

Ja smatram da je stavljanje linka ovo drugo, ali Admin smatra suprotno i ne želi da ulazi u detaljna objašnjenja iako se meni čini da je pristrasan i ulazi u celi problem iz ugla sile (moguće da je to zbog toga što se radi o brsanju linka koji sam ja postavio).  

U prilogu Vam dostavljam i celokupnu prepisku, pa Vas molim da nam pomognete u rešavanju nastalog problema.

Sa poštovanjem
[[Korisnik:MislilacCom|Mislilac]] ([[Razgovor sa korisnikom:MislilacCom|razgovor]]) 14:30, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

Molim vas da ne stavljate link na svoj sajt u članke. Wikipedija nije mesto za reklamiranje internetskih portala. --Igor Windsor (razgovor) 10:36, 25 студени-novembar 2014 (CET)

Poštovani Igore, U pravu ste da Wikipedija nije mesto za reklamiranje internetskih portala. Ali, ovim putem se ne reklamira portal, već se daje kompletnija slika o autoru - u ovom slučaju Agata Kristi. Sve misli koje su trenutno na sajtu samo mogu pomoći da bolje shvatimo veličinu autora. Takođe, pre stavljanja linka, pokušao sam da upišem misli Agathe Christie u wikicitate, ali dobijam informaciju da je stranica wikicitati izbrisana. Uostalom, da li bi ovaj link smetao da sam izabrao neko drugo korisničko ime tako da niste upoznati ko je autor portala? Ali, potpuno ste u pravu da je možda pogrešno to što sam pored imena autora dao i ime sajta. To jeste na neki način reklama i to nije dobro. Možda bi najbolje rešenje bilo da dok se ne oformi stranica wikicitata za Agatu Kristi, naslov linka bude npr: Misli Agathe Christie bez ikakvog navođenja imena sajta. Jer, ipak bez citata, ova stranica nije kompletna....od toliko knjiga koje su nabrojane i krimi priča da na stranici o njoj nema nijedne misli neće pomoći pomoći ni snazi stranice ni boljem razumevanju autora.


Obzirom da ste opet obrisali link prinuđen sam da Vam ukažem na: Saveti o uređivanju Vikipedijinih članaka

Uvek koristite neutralnu tačku gledišta, pošto Vikipedija nije mesto za promovisanje stavova.

Navedite svoje izvore da bi i drugi mogli da provere i prošire vaš rad. Trenutno većini Vikipedijinih članaka nedostaju dobre reference, i to ide u prilog njenoj najvećoj pojedinačkoj kritici – da nije pouzdan izvor. Pomozite tako što ćete istražiti mrežne i štampane resurse da biste našli reference za članak na kojem radite, i navedite ih u odgovarajućem obliku, a razmotrite i mogućnost da stavite citate u tekst za sporne činjenice.

Nadam se da ćete mi dati jasnije objašnjenje zbog čega uklanjate link sa mislima Agate Kristi? Mislilac (razgovor) 13:22, 28 студени-novembar 2014 (CET)

Nije relevantno za taj članak. Još jednom vas molim da ne reklamirate svoj sajt stavljajući ga u članke na sh.wiki. --Igor Windsor (razgovor) 13:25, 28 студени-novembar 2014 (CET)

Ja sam pasionirani ljubitelj Agathe Christie i ja sam autor članka oko kojega se vodi spor trenutno, još tamo na hr.wiki. Što se konkretnog problema tiče, morat ću se složiti s Igorom i reći da ovo, unatoč svemu, djeluje kao reklama, a da ne govorim o pitanju provjerljivosti. Ne mislim da je navedena stranica ikako relevantna za članak i vjerujem da postoji cijela serija alternativa. 

Njezini citati mogu se postaviti u sam članak bez stranice, ili se na Wikicitatu može otvoriti stranica, također bez linka. Solucija postoji, ne mislim da se ovdje treba ikoga napadati ili optuživati. Ako je cilj ovoga doista davanje kompletnije slike o autorici, onda će se rješenje lako pronaći --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 14:47, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

:Na tom se sajtu nalazi četrdesetak citata (nereferenciranih i izvan konteksta) A. Christie, uz desetke drugih ljudi. Ne smatram to relevantnim vanjskim linkom ni u jednom članku na wikipediji. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:43, 1 decembar-просинац 2014 (CET)

== Korisnička prava ==
Ne slažem se s dodeljivanjem autopatrolerskog statusa [[Korisnik:Aleksa Lukic|korisniku Aleksa Lukic]], budući da se njegove izmene na sh.wiki uglavnom sastoje u sumnjivim preimenovanjima članaka (&quot;Coitus interruptus&quot; u &quot;Metod prekinutog snošaja&quot;, &quot;Rimski London&quot; u &quot;Londinijum&quot; itd.), od kojih se ja, na primer ne slažem ni s jednim, a poslednja mu se izmena sastoji u nepotrebnoj, dakle nasilnoj ćirilizaciji članka koji je ovde već bio postavljen na latinici. Predlažem, stoga, da mu se autopatrolerski status ukine. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 11:07, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

: Nisam ubeđen vašim argumentom. Medicinski termini, poput ''Coitus interruptus'', se često pipu na latinskom, mada su prevodi isto tako zastupljeni. Naziv rimskog grada bi verovatno trebalo napisati u orginalu ''Londinium''. Njegova poslednja izmena nije nasilna. On je napisao taj članak na srwiki u ćirilici, a ja sam ga pri prenosu uneo u latinici. On mi se obratio pre promene pisma tog članka, i ja sam složio da taj članak bude napisan u pismu koje je Aleksa kao autor članka izabrao. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 16:50, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

::Ne bih se složio da poslednja izmena nije nasilna. Naime, smatram je nasilnom jer je članak već ovde bio stavljen na latinici, a zatim je prebačen na ćirilicu, a da nisu izvršene nikakve druge suštinske promene u članku. Vaš argument o &quot;autorstvu&quot; članka ne mogu prihvatiti, prvo jer &quot;autori&quot; članaka, kad su članci jednom postavljeni na wikipediji, prestaju biti pojedinci, a zatim i jer, ako se o nekom autorstvu i može govoriti, u ovom se konktretnom slučaju jedino može govoriti o autorstvu tog članka u domenu sr.wikipedije, nikako u domenu cele wikipedije na svim jezicima. Uostalom, ako ćemo tako, taj je članak na sr.wiki zapravo prevod članka s en.wiki, pa se jedino onaj koji ga je tamo napisao može smatrati njegovim izvornim &quot;autorom&quot;. A tamo je, usput budi rečeno, napisan, dakako, na latinici. (Naziv rimskog grada na području današnjeg Londona se, inače, kod nas transkribuje &quot;Londinij&quot;.) --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 17:01, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

::Zašto svatko ovdje dobiva status autopatroliranog kao da je to nešto... tipa čokoladice? o.O Mislim, ljudi, stanimo na loptu. Apsolutno se slažem s Igorom ovdje i smatram da se ta prava trebaju oduzeti. S druge strane, ja bih Dcirovicu kao kolega admin postavio dva pitanja - (1) Zašto su Aleksi dodijeljena prava mimo procedure, temeljem lične procjene da se radi o 'iskusnom korisniku'? Možda je meni promaklo, ako jest najdublje se ispričavam, ali ja nisam našto ime među prijedlozima za dodjelu statusa pa se samo zanima temeljem čega se samovoljno i mimo procedure vrši taj postupak? (2) Zašto je kolega Dcirovic smatrao shodnim da kolegi sa sr.wiki samostalno i bez konzultacija, a mimo uređivačke politike ove Wiki, dozvoli promjenu za koju ne postoji ni pravna ni činjenična osnova? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 21:27, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

Sta god se desilo sa pravima autopatrolera bilo kome da se dodele taj korisnik niti administrator nece biti osteceni ni u kom slucaju. [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Popis_korisni%C4%8Dkih_prava] Ne moguce je izvrsiti korekciju i nekome obrisati status autopatrolera ako korisnik koji uklanja prava nije birokrata. [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0/14#Administratori_i_birokrate_.C4.87e_mo.C4.87i_dodjeljivati.2C_ali_samo_birokrate_.C4.87e_mo.C4.87i_oduzimati_.28opcija_3.29] Tako je to ovde izglasano. Ako neki smatraju. U koliko neko smatra da je potrebna sistemska mogucnost da i administratori sem dodeljivanja statusa autopatrolera mogu da oduzimaju status autopatrolera moze se uvek pokrenuti rasprava na Pijaci. To ne znaci ako je neko autopatroler da se njegove izmene i dalje nece pratiti. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 22:23, 7 decembar-просинац 2014 (CET)

Relativno mali broj osoba piše kvalitetne članke na Vikipediji našem jeziku (kao god se taj jezik/projekat zvao), i stoga imam dosta dobar uvid u rad tih osoba. Aleksa se zadnjih godina uredno radi. Što se tiče procedure, nije mi problem da je sledim. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 00:30, 8 decembar-просинац 2014 (CET)

Поштовани сарадници. Пре свега, ја нисам &quot;свако&quot;, ја сам особа са извесним уређиваким искуством која није везана за овај пројекат (пре свега на ен вики и ср вики). Текст са енглеске википедије није само превод као што и сами знате, довољно је да упоредита та два и биће вам јасно. За Лондонијум се слажем да није &quot;у средини&quot; назив, али ја се не бих бунио да то буде и Лондониј, само мислм да &quot;Римски Лондон&quot; баш рогобатно звучи. Што се тиче коитуса интеруптуса, то је српско-хрватски назив који се учи у школи, а ово није Википедија на латинском језику, него на српско-хрватском колико ја знам. --[[Korisnik:Aleksa Lukic|Aleksa]] [[Razgovor sa korisnikom:Aleksa Lukic|►]] 05:47, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

:Ja bi rekao da i ''Rimski London'' i ''Londinijum'' zvuče rogobatno. Ja bi lično premestio članak na '''London u vreme Rimljana'''.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:06, 9 decembar-просинац 2014 (CET)
::Za koitus, ipak, podržavam Aleksu. Ipak je to naziv i u udžbenicima, i u medicinskim enciklopedijama i u svakodnevnoj upotrebi.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 16:08, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

Ne bi li bilo najbolje držati se latinskoga izvornika, a to je Londinium? 

Medicinska latinština, pak, dozlaboga je zastarjela, pogotovo otkad imamo metajezike kao što su MKB-10 i SNOMED i koji olakšavaju korištenje materinjih jezika u pisanju dijagnoza, med. postupaka itd. Dakle, razumno bi bilo zadržati naziv ove kontacepcijske metode u SH varijanti. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 17:14, 9 decembar-просинац 2014 (CET)

==[[JŽ serija 441]]==
Evo mene opet. Može li neko da prebaci članak na latinicu, pošto ja za to nemam vremena. Takođe treba popraviti kategorije i zameniti ЖС sa JŽ.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 22:52, 13 decembar-просинац 2014 (CET)
:Isto važi i za [[JŽ serija 461]]--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 22:55, 13 decembar-просинац 2014 (CET)
::Hvala puno Igoru Windsoru i OC Ripperu na pomoći.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 12:59, 14 decembar-просинац 2014 (CET)

==[[ŽS serija 413]]==
Može li neki admin ovo da obriše, pogrešan sam voz uneo, a filter mi ne daje da popravim sadržaj.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.111.29|176.104.111.29]] 21:16, 17 decembar-просинац 2014 (CET)
:Rešeno je ovo premeštanjem. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:00, 17 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Srbofobija]] ==
Predlažem da se ovaj članak na mesec dana zaštiti za neregistrovane korisnike. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 09:33, 19 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Jugoslav Petrušić]]==
Pozivam administratore da pregledaju relevantnost ovog članka, kao i valjanost njegovih izvora.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 13:14, 19 decembar-просинац 2014 (CET)

== [[Korisnik:Андрија]] ==
Nažalost, prinuđen sam predložiti da se korisnik Андрија blokira na neki duži period. Ja ne mogu stalno ići iza njega po člancima i dokazivati da Tračani nisu Srbi, da reka Granik nije od &quot;granica&quot;, da Aleksandar nije od &quot;les, šuma&quot;, da Hrist nije od &quot;hrast&quot;, da ser nije od &quot;Serbi&quot;, da herr nije od &quot;Hervati&quot; itd. Sve je to na neki način simpatično, ali što je mnogo - mnogo je. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:29, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

Dakle tebi je sve to samo simpatično u smislu nekog humora,a nije bitno što najobrazovaniji Grk svoga vremena Slavene naziva Tračanima. Nisam ja to napisao,već prepisao njegov stav,a on ne samo da nije usamljen već je sva naša inteligencija tako učila ranije. Treba li skrivati stav Ljudevita Gaja o Ilirima i Slavenima da je to jedno te isto?Pa čak da nije u pravu,zar treba brisati i činjenicu o njegovom stavu po tom pitanju,samo jer se ne uklapa u zvaničnu,po meni ispolitizivanu, istoriografiju. Slažem se da je jedini način da se stane na put istine,onima koji nisu u pravu nasilje. Pa kad svoju istinu ne možete drugačije obraniti onda se pozivate na nasilje. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 22:01, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

:Sasvim je uobičajeno za vizantijske pisce da sebi savremene narode nazivaju imenima naroda koji su na tim prostorima živeli u antici; to je bilo jedno od retorskih sredstava kojima se nastojala održati veza s antičkim piscima, na koje su se učeni Vizantici ugledali. To ne znači da su Tračani bili Sloveni. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:06, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

:Kao što sam već rekao, bude li nastavio s glupostima, krenut ćemo s kraćim blokom koji će, kako se budu isti nastavljali, rasti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 22:11, 21 decembar-просинац 2014 (CET)

== Sakrivanje izmene ==
Sakriti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Shawn_Marion&amp;diff=8780919&amp;oldid=5060513 ove dve izmene]. Thanks, --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 00:08, 27 decembar-просинац 2014 (CET)
:Uraditi ovo pod hitno, jer stoji dva meseca!--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 15:32, 8 februar-вељача 2015 (CET)

== Vandalizam IP-a [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/93.86.137.229 93.86.137.229] ==
Molim da se blokira dotični IP koji vandališe moju steranicu za [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Dardaneli799&amp;diff=8796710&amp;oldid=8710483 ragovor] i nepotreno vraća [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/93.86.137.229 sadržaj], te konstantno uklanja kategorije &quot;Antikomunizam&quot; i napada mene što se vidi na stranici za [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji#Kategorizacija ragovor], to da Nacisti nisu antikomunisti to je smešno čuti s obzirom kliko su za vreme rata poubijali komunista.--[[Korisnik:Dardaneli799|Dardaneli799]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dardaneli799|razgovor]]) 16:30, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

:Nedozvoljeno je uklanjati ili brisati sadržaj stranice za razgovor. Isti se može arhivirati, ali ne i trajno brisati. Što se uklanjanja kategorije tiče - to nije osnova za blokiranje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:22, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

::Ne postoji pravilo o tome je li brisanje korisničkih stranica za razgovor zabranjeno ili ne. O tome korisnici tek treba da se izjasne. Dotad, koliko ja znam, ono što nije zabranjeno - dozvoljeno je. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:24, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

:::Sad vidim [[Wikipedia:Stranica za razgovor|ovde]] da je ipak zabranjeno. Pogrešio sam, izvinjavam se. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:26, 27 decembar-просинац 2014 (CET)

==Topic ban za korisnika Rječina2==
Neovisno o tome kakav će biti rezultat glasovanja o skidanju statusa administratora, skrećem pozornost na to da korisnik [[Korisnik:Rjecina2|Rječina2]] ukazuje na ozbiljnu i sistematsku pristranost kada piše o jednoj temi. Moram napomenuti da je Rječina blokiran zauvijek na čak dvije  wikipedije (na en wiki je blokiran zbog „remetilačkog ponašanja“ [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Log/block&amp;page=User%3ARjecina][http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Administrators%27_noticeboard/Incidents&amp;oldid=279417763#User:Rjecina_again]), da je na en wiki upozoren da ne koristi riječ &quot;propaganda&quot; ili da &quot;formulira neke tvrdnje kao istinu&quot;[https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=User_talk:Rjecina/Archive_1&amp;diff=prev&amp;oldid=110146149] a na ovoj je jedan korisnik također naveo da širi „rusku propagandu“ [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Izabrani_%C4%8Dlanci/Prijedlozi_za_izabrane_%C4%8Dlanke&amp;diff=7590287&amp;oldid=7587207]. Ja isprva nisam znao što se misli pod tim, ali nakon pobližeg istraživanja, moram nažalost reći da su te optužbe izgleda u pravu. Rječina2 već godinama ovdje potiho vodi rehabilitaciju Staljina i staljinizma. Njegovo veličanje totalitarnog zločinca je razlog zbog kojeg fingira i izvrće cijelu povijest kako bi pokazao ne samo Staljina, već i SSSR u što pozitivnijem svjetlu, te ga opravdao za što više zločina („normalno na zapadu popularne usporedbe Hitler=Staljin neće biti“[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Josif_Staljin&amp;diff=prev&amp;oldid=1673726]; „…neupitna činjenica da slično misle i Gruzijci i čak „nakon 10 godina“ vladinog pranja mozga da je Staljin bio „loš čovjek“. Vaše osobno mišljenje da je on bio „loš čovjek“ je za wikipediju potpuno nevažno“ [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Josif_Staljin&amp;diff=prev&amp;oldid=1673321]; na „zapadu demonizirani“ pakt Ribbentrop-Molotov [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;diff=1630802&amp;oldid=1630798]; „Diktator“ promijenjeno u „Diktator (1936-1941)“, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Josif_Staljin&amp;diff=1600410&amp;oldid=1600408]; aneksije baltičkih država (riječ „okupacija“ je zabranjena zbog nekog razloga, iako se koristi na en wiki) [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjetska_aneksija_balti%C4%8Dkih_dr%C5%BEava&amp;diff=prev&amp;oldid=1333774], Gorbačov [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mihail_Gorba%C4%8Dov&amp;diff=382259&amp;oldid=379766] [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Mihail_Gorba%C4%8Dov&amp;diff=5567113&amp;oldid=5566935], sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine (riječ okupacija je opet zabranjena, iako se koristi na en wiki) [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjetska_aneksija_Besarabije_i_Sjeverne_Bukovine&amp;diff=4379211&amp;oldid=4240995], afgansko-sovjetski rat [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Afgansko-sovjetski_rat&amp;diff=prev&amp;oldid=1559989], itd.). 
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Na en wiki, kojoj težimo, za to postoji nešto zvano [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Banning_policy#Topic_ban Topic ban]. Članak Staljin, kojeg je Rječina pisao, tek je transformiran u normalan i lišen mitologije (tvrdnje da je Staljin pročitao 20.000 knjiga itd.) nakon intervencije tri-četiri korisnika, nakon čega je sada čak i dobar članak. Predlažem da se osnuje neovisna komisija koja će istražiti ove ozbiljne optužbe sa ciljem da se Rječini2 nametne tematska zabrana iz polja sovjetsko-ruska povijest od 1400. do danas. Kada se sastavi komisija, ja ću ako je potrebno iznijeti još dokaza za moju tvrdnju ako i ovo već nije i više nego dovoljno da se istraži.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 12:33, 2 januar-сијечањ 2015 (CET)

:Između ostalog, podržavam i ovo (mada će sad vjerojatno ispasti da smo se Seiya i ja urotili protiv sirotog Rječine... on voli vidjeti teorije zavjere i spletke, kako vidimo i na en.wiki). Meni samo nije jasno kako je čovjek koji je trajno blokiran na jednoj Wiki admin na drugoj? To mi djeluje pomalo apsurdno... Sklon sam tome da se ljudi ne mijenjaju nikako, a definitivno sam uvjeren da se ljudi ne mijenjaju od jezičnog koda jedne Wiki do jezičnog koda druge wiki... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 12:53, 2 januar-сијечањ 2015 (CET)
::Čovjek stvarno mora imati ozbiljne probleme kada kopa 8 godina u wiki prošlost :D--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 17:44, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

==Zaštita od administratora Edgar Allan Poe==

Kao korisnik smatram da me administrator Edgar Allan Poe maltretira revertirama i s puno drugih stvari. Pošto Edgar iz ''principa'' odbija od toga odustati moje pravo je da tražim zaštitu od njega pošto on nije niti Napoleon niti Staljin ove wikipedie koji određuje što je ispravno, a što nije ispravno iako on izgleda umišlja da je on i prvo i drugo pa je samo on u stanju ocjenjivati što je dobro, a što nije dobro. Ja smatram da je cilj korisnik Edgar moje potpuno izbacivanje s wikipedije što on više pretjerano niti ne krije pa u skladu s tim tražim '''zaštitu na koju imam pravo'''--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 17:51, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

:Kao korisnik, ja smatram da me administrator Rječina vrijeđa, lažno optužuje, napada na nacionalnoj osnovi, zbog čega sam ranije već tražio intervenciju kolege Rippera, koji je Rječinu dogledno upozorio. Ponovo Rječina izigrava divu, meni se čini, kao i onda kada je prijetio odlaskom pa nije naišlo na odjeka. Najrecentniji primjer - [[Šablon:Na današnji dan/19.01.]]. U članku je stajao podatak da je tad uveden gregorijanski kalendar u Srbiji i Crnoj Gori. Reko ja sebi, ne budi lijen pa provjerio fino i došao do [[w:sr:Јулијански календар|ove stranice]] na kojoj jasno, uz reference, piše 10. siječnja, 15. siječnja i 28. siječnja. Nigdje se 19. siječnja ne spominje, ali to Rječina uradno stavlja na godišnjice. A ovo je samo jedna od '''serije''' grešaka koje se pojavljuju na njegovim šablonima. Mislim da nema spora oko toga da pogrešni podaci ne mogu stajati na Wiki, a pogotovo ne na godišnjicama pa ne vidim što je tu &quot;maltretiranje revertima i puno drugih stvari&quot; kad čovjek loše radi svoj posao. 
:Rječina, u principu, paranoidno reagira kao i svaki puta dosada kad nešto nije po njegovom. Ja se njime niti bavim, niti me zanima gdje će on biti i hoće li on biti, ali kad upalim glavn stranicu i vidim neku stilističku ili jezičnu glupost, onda istu moram korigirati jer mi je glupo vući druge ljude za rukav i moliti ih da to čine umjesto mene. Ne vidim stvarno kakv zaštitu Rječina traži i što ja to njemu činim, a na njegove zabrane koje želi nametnuti ne pristajem da, iz principa, jer ovo je - slobodna enciklopedija. Isto tako je i s njegovim prijetnjama da će dati Seiyju i mene na CheckUser provjeru... ja stvarno ne znam dokad će se toleritati prijetnje zadiranjem u privatnost, jer CU provjera je upravo to --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:12, 18 januar-сијечањ 2015 (CET)

== Spajanje revizija ==
Molim da admini spoje revizije ([[:en:WP:MM|merge histories]]) ove dve stranice: [[Trovanje ugljen-monoksidom]] i [[Trovanje ugljеn-monoksidom]]. Tako sto ce prvo obrisati jednu, pa drugu preimenovati na obrisanu, potom obrisati i nju i vratiti revizije sa obe stranice. Hvala. --[[Korisnik:VS6507|VS6507]] ([[Razgovor sa korisnikom:VS6507|razgovor]]) 12:36, 8 februar-вељача 2015 (CET)

== [Global proposal] m.{{SITENAME}}.org: {{int:group-all}} {{int:right-edit}} ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
[[File:Mediawiki-mobile-smartphone.png|thumb|MediaWiki mobile]]
Hi, this message is to let you know that, on domains like {{CONTENTLANGUAGE}}.'''m'''.wikipedia.org, '''unregistered users cannot edit'''. At the Wikimedia Forum, where global configuration changes are normally discussed, a few dozens users [[m:Wikimedia Forum#Proposal: restore normal editing permissions on all mobile sites| propose to restore normal editing permissions on all mobile sites]]. Please read and comment!

Sorry for writing in English but I thought as administrators you would be interested. Thanks, [[m:User:Nemo_bis|Nemo]] 23:26, 1 mart-ожујак 2015 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Nemo bis@metawiki using the list at http://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Meta:Sandbox&amp;oldid=11428879 --&gt;

== Izabrana slika... tjedna ==

Poštovani admini,

skrećem vam pozornost na [[special:diff/9069401|ovu svoju izmjenu]] zato što sâm nemam ovlasti da učinim ono što je u sažetku napisano. Naslovnicu ne bi trebalo zatrpavati nepotrebnim upisima, već bi ona morala biti jednostavna i privlačna pasivnim korisnicima, tj. čitateljima, a i pregledna za one aktivne, tj. suradnike. [[file:face-wink.svg|20px]] I ono u sažetku ''nije'' razgovor ni s kime! Čisto da ne bih i ovdje pobrao nekakvu sumanutu opomenu. [[file:face-badtooth.svg|20px]] Usput, popis jezika na lijevoj margini trebalo bi debelo srezati samo na one bitne i pri kraju dodati '''čitav popis''' kao što je to učinjeno [[:en:Main Page|na naslovnici ''Engleske wikipedije'']]. Ovako je naslovnica nepotrebno dugačka što nije dobro. Hvala na pomoći! [[file:face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 19:09, 11 mart-ожујак 2015 (CET)

Uputa. Da bi se uklonili svi jezici osim željenih, koji su ionako već navedeni u kodu, naslovnici je potrebno dodati sljedeću funkciju parsera: &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{noexternallanglinks}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Da imam ovlasti, sredio bih ovo sâm. [[file:face-smile.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 11:35, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

[[Korisnik:OC Ripper|OC Rippere]] mzoes li ti uraditi ovo? --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 11:47, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

:Urađeno. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:56, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

:P.S. Hvala Conquistadoru na sugestiji. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:56, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::Hvala tebi, [[user:OC Ripper|OC Ripperu]], što si uvažio uputu. [[file:face-smile.svg|20px]] Znam da sam dosadan, no imam još jedan zahtjev. Budući da je lista jezika srezana (i duljina naslovnice konačno dovedena u svoje okvire), bilo bi dobro na njezinu kraju dodati link na sve inojezične projekte (usp. [[:en:Main Page|naslovnica EW-a]] i dr.). To se postiže s pomoću ekstenzije [[mw:Extension:ExtraLanguageLink|ExtraLanguageLink]]. Upute su ondje. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 13:57, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::I trebalo bi na {{tl|main page interwikis}} izbrisati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[simple:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i umjesto toga dodati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[en:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; između &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[el:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;[[es:]]&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; (zbog abecednog redanja (endo)glotonima) jer sada na popisu nedostaje ona wikipedija znana kao ''prva među jednakima''. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]), 15:05, 14. marta 2015. (CET)

:::Obavljeno. Još jednom hvala na upozorenju. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 16:03, 14 mart-ожујак 2015 (CET)

::::[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], molim. [[file:face-smile.svg|20px]] Nego ona kompletna lista jezika dodaje se ne s pomoću ekstenzije, nego izmjenom postavaka u [[MediaWiki:Common.css]] i [[MediaWiki:Common.js]] (usp. [[:en:MediaWiki:Common.css|en:MediaWiki:Common.css]] i [[:en:MediaWiki:Common.js|en:MediaWiki:Common.js]]). Budući da nemam ovlasti za izmjenom ovih stranica, onda predlažem da to učiniti netko tko to može (i zna). Za boldani link vidi ''/* Main page fixes */'' u [[:en:MediaWiki:Common.css|Common.css-u]], a za postavljanje sama linka na naslovnici vidi ''* Main Page layout fixes'' u [[:en:MediaWiki:Common.js|Common.js-u]]. I time bi konačno bili riješeni interwikiji na naslovnici. [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:55, 19. marta 2015. (CET)

{{izvlaka|4}} [[user:OC Ripper|OC Ripperu]], [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Common.js&amp;diff=prev&amp;oldid=9156004 radi]! [[file:face-smile.svg|20px]] Vidi interwikije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Main_Page&amp;redirect=no ovdje]. Ono što moraš izmijeniti jest da ovo:
&gt;
&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
/**
 * Main Page layout fixes
 *
 * Description: Adds an additional link to the complete list of languages available.
 * Maintainers: [[User:AzaToth]], [[User:R. Koot]], [[User:Alex Smotrov]]
 */
if ( mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Glavna_stranica_/_Главна_страница' || mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Razgovor:Glavna_stranica_/_Главна_страница' ) {
    $( function () {
        mw.util.addPortletLink( 'p-lang', '//meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias',
            'Cijela lista', 'interwiki-completelist', 'Cijela lista wikipedija' );
    } );
}
&lt;/pre&gt;

piše umjesto ovoga:

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
/**
 * Main Page layout fixes
 *
 * Description: Adds an additional link to the complete list of languages available.
 * Maintainers: [[User:AzaToth]], [[User:R. Koot]], [[User:Alex Smotrov]]
 */
if ( mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Main_Page' || mw.config.get( 'wgPageName' ) === 'Talk:Main_Page' ) {
    $( function () {
        mw.util.addPortletLink( 'p-lang', '//meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias',
            'Complete list', 'interwiki-completelist', 'Complete list of Wikipedias' );
    } );
}
&lt;/pre&gt;

Pokušaj pa javi! [[file:face-wink.svg|20px]] [[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:04, 20. marta 2015. (CET)

[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], mislio sam da ćeš [[Wikipedia:Administratorska tabla#Izabrana_slika... tjedna|kopirati direktno odavde, a ne iz uredničkog prozora]]. Sada si [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Common.js&amp;curid=19336&amp;diff=9157948&amp;oldid=9156004 obuhvatio wikimarkup] &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;pre&gt;...&lt;/pre&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i vjerojatno zbog toga ne renderira dobro željeni rezultat na naslovnici. Ukloni te parametre pa da vidimo jesam li u pravu. [[file:face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:40, 20. marta 2015. (CET)

[[user:OC Ripper|OC Ripperu]], hvala na [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki%3ACommon.js&amp;diff=9158350&amp;oldid=7619376 adminskoj asistenciji]! [[file:face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:49, 20. marta 2015. (CET)

== [[MediaWiki: sitenotice]] ==

Admini, jeste li uočili da je zaglavlje stranica prazno za sve neprijavljene korisnike? [[file:face-sad.svg|20px]] Ako sam dobro shvatio, [[:mw:Manual:Interface/Sitenotice|ovdje]] piše da bi trebalo povećati broj na [[MediaWiki: sitenotice id]]. Nažalost nemam ovlasti da sâm to uradim, pa molim admine da povećaju broj na 2 da vidimo hoće li to otkloniti nastali problem. Hvala unaprijed na pomoći! [[file:face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 19:16, 22. aprila 2015. (CET)

== [[Korisnik:Trance Light]] ==

Trajno blokirati ovog korisnika jer je na [[meta:Steward_requests/Checkuser|meta zahtevima za čekjuzer]] utvrđen kao vlasnik naloga Цистерне Пиштољ, Потужний львівський танчик i tako dalje, kojima je vandalizovao srpskohrvatsku Vikipediju. Korisnik je inače sa ruske vikipedije, a pored naše, vandalizovao je ukrajinsku, srpsku, kazašku i tursku vikipediju. Već je trajno blokiran na ruskoj i ukrajinskoj vikipediji. Na ukrajinskoj vikipediji je imao preko 20 sokpapeta kojim je pravio preusmerenja, slično kao i ovde.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 19:30, 3 maj-свибањ 2015 (CEST)

==Vratite mi čestitke==
jer ja time nisam ništa loše mislio; problematičan IP je dosta toga napisao, a moja (dobronamerna) poruka je stradala kao kolateralna šteta. Konkretno mislim na odeljak za 400 000 članaka na Pijaci.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 12:10, 24 jun-липањ 2015 (CEST)
:Vraćeno. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] ([[Razgovor sa korisnikom:Biblbroks|razgovor]]) 19:35, 24 jun-липањ 2015 (CEST)

==[[Franciscus Bossinensis]] ==
treba pretvoriti u preusmerenje na [[Franjo Bosanac]] jer je ova druga varijanta češće korišćeno ime na prostoru bivše Jugoslavije.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 17:49, 14 avgust-коловоз 2015 (CEST)
:{{urađeno}} --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:29, 22 avgust-коловоз 2015 (CEST)

==[[Korisnik:Sirmium bike international]] ==
Trajno blankovati stranu kao reklamni spam koji je zaostao još iz 2006.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 14:21, 21 avgust-коловоз 2015 (CEST)

==Spojiti==
[[HŽ serija 1141|ovu]] i [[JŽ serija 441|ovu]] stranu, to jest HŽ serija 1141 da se spoji u JŽ serija 441.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 17:02, 29 avgust-коловоз 2015 (CEST)

:{{urađeno}} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 17:13, 29 avgust-коловоз 2015 (CEST)

== Zahtjev za spajanje stranica: WP:FDL ==

Budući da nemam ovlasti da sâm izvedem spajanje, molim administratore da spoje stranice [[Wikipedia:GNU-ova LSD]] (''starija'') i [[Wikipedia:Tekst GNU Free Documentation License]] (''novija'') u jednu stranicu, [[Wikipedia:GNU Free Documentation License]]. Također molim da se sačuva historija obiju stranica (v. ''[[:m:Help:Moving a page#Fixing cut and paste moves|Help:Moving a page § Fixing cut and paste moves]]''). Toliko zasad. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 01:54, 25. novembra 2015. (CET)

Uf, vidim da postoji i prijevod, dakle treća stranica: [[Wikipedia:Tekst GNU-ove Licence za slobodnu dokumentaciju]]. Sve bi to trebalo staviti na jednu jedinu stranicu, [[Wikipedia:GNU Free Documentation License]]. Možda bi bilo dobro prvo spojiti historije najrecentnijih dviju stranica, a potom ovu spojenu historiju spojiti s historijom prve stranice. Potom se lako uredi njezin sadržaj. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 02:14, 25. novembra 2015. (CET)
:Rešiti ovo, stoji mesec dana.--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 16:09, 1 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Bisanje nerelevantnih &quot;organizacija&quot; ==
Molba za brisanje ovih članaka: [[Jugoslovenski centar Tito]], [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]], [[Partija rada (Srbija)]], [[Udruženje komunista Jugoslavije u Srbiji]], [[Komunistički pokret Srbije (2007)]], [[Komunisti Republike Srbije]], [[Jugoslovenski klub]], [[Naša Jugoslavija]], [[Savez Jugoslovena]]. Razlog brisanju je taj jer neprelaze prag [[Wikipedia:Značaj|značaja]]. Svako ko malo istraži rad i delovanje ovih &quot;organizacija&quot; i broj članova može da utvrdi da se radi o marginalnim udruženjima sa malobrojnim članstvom. Svaka od tih udruženja nema ni 10 aktivnih članova, niti su društveno aktvina u javnom životu stoga su za brisanje. --[[Korisnik:Hercules strong|Hercules strong]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hercules strong|razgovor]]) 12:56, 4 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Predlog za brzo brisanje datoteka ==
Predlažem brisanje sledećih datoteka: [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_Jugoslovenski_klub.jpg 1], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Savez_komunista_Jugoslavije_u_Srbiji_(SKJ_u_Srbiji).png 2], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Komunisti_Srbije.jpg 3], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_Yu_centar_Tito.png 4], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Logo_KPS-a.png 5]. Smatram, da nema potrebe da se više datoteke nalaze na ovoj Vikipediji kada nisu u upotrebi. Ukoliko jednoga dana ponovo budu napisani članci i dotične organizacije pređu prag značaja datoteke se lako mogu ponovo otpremiti.--[[Korisnik:Hercules strong|Hercules strong]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hercules strong|razgovor]]) 11:00, 12 januar-сијечањ 2016 (CET)

== Poništavanje preusmjeravanja ==

Nakon razgovora s Conquistadorom [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_korisnikom:Conquistador#Lingvisti.C4.8Dka_terminologija] [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Pluricentri%C4%8Dni_jezik] složili smo se da zamolim administratora za poništavanje jednog premještanja stranice preko [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pluricentri%C4%8Dni_jezik&amp;diff=22160400&amp;oldid=20260076 preusmjeravanja]: da se ponovo vrati naziv članku Policentrični standardni jezik umjesto Pluricentrični jezik, dakle na stanje kakvo je bilo prije 21.2.2016. Hvala! --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 19:06, 7 mart 2016 (CET)

== [[Posebno:Doprinosi/Vrtleska225]] ==
Deder blokirajte ovog, promoviše nevladinu organizaciju koja ne prelazi prag značaja + obrisati stranicu [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH]].--[[Posebno:Doprinosi/176.104.110.11|176.104.110.11]] 13:14, 10 april 2016 (CEST)

== Test na Sitenoticeu ==

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li izbrisati sav sadržaj na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Treba mi radi testiranja... --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 10:14, 26. aprila 2016. (CEST)

:Javi kad završiš --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 11:44, 26 april 2016 (CEST)

::{{u|Edgar Allan Poe}}, nema problema. Daj mi izbriši i [[MediaWiki:Anonnotice]]. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 13:03, 26. aprila 2016. (CEST)

:::''Ditto'' --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 13:20, 26 april 2016 (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li posve izbrisati stranice [[MediaWiki:Sitenotice]] i [[MediaWiki:Anonnotice]]? Javim kad da poništite ova brisanja. Hvala. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:08, 3. maja 2016. (CEST)

:Urađeno --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 18:30, 3 maj 2016 (CEST)

::Odlično, {{u|Edgar Allan Poe}}. Provjerio sam što sam trebao. Možeš poništiti brisanja i vratiti na prethodnu verziju zajedno s historijama uređenjâ. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 20:30, 3. maja 2016. (CEST)

:::Sređeno :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;,Poe&lt;/font&gt;]] 22:40, 3 maj 2016 (CEST)

::::{{u|Edgar Allan Poe}}, mislio sam samo da vratiš na prethodni korak, onaj s praznim sadržajem. Testiranje je još u toku. ;) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 22:45, 3. maja 2016. (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}} ili {{u|OC Ripper}}, možete li na [[MediaWiki:Anonnotice]] upisati &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{MediaWiki:Sitenotice}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i na [[MediaWiki:Sitenotice]] sav sadržaj izbrisati i upisati:
&lt;pre&gt;&lt;nowiki&gt;Pratite srpskohrvatsku Wikipediju putem aplikacija za &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://market.android.com/details?id=org.wikipedia Android]&lt;/span&gt; i &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://itunes.apple.com/us/app/wikipedia-mobile/id324715238?mt=8 iOS]&lt;/span&gt; te društvenih mreža [[File:Facebook icon.svg|15px|link=https://www.facebook.com/sh.wikipedia]] &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://www.facebook.com/sh.wikipedia Facebook]&lt;/span&gt; i [[File:Twitter.svg|15px|link=https://twitter.com/sh_wikipedija]] &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://twitter.com/sh_wikipedija Twitter]&lt;/span&gt;.&lt;/nowiki&gt;&lt;/pre&gt;

Hvala. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 07:46, 7. septembra 2016. (CEST)

:{{urađeno}}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:05, 7 rujan-септембар 2016 (CEST)

== Promjena naslova članka == 

Zamolio bih administratora da promijeni naslov članka [[Ivana Simić Bodrožić]] u samo [[Ivana Bodrožić]] jer se prije godinu dana rastala od tadašnjeg supruga Romana Simića i vratila se na svoje djevojačko prezime.--[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 08:35, 22 mart 2017 (CET)

:{{Done}}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:50, 22 mart 2017 (CET)

== Improved search in deleted pages archive ==

{{int:please-translate}}

During Wikimedia Hackathon 2016, the [[mw:Wikimedia_Discovery|Discovery]] team [https://phabricator.wikimedia.org/T109561 worked] on one of the items on the 2015 community wishlist, namely [[m:2015_Community_Wishlist_Survey/Search#Provide_a_means_of_searching_for_deleted_pages|enabling searching the archive of deleted pages]]. This feature is now ready for production deployment, and will be enabled on all wikis, except Wikidata. 

Right now, the feature is behind a feature flag - to use it on your wiki, please go to the &lt;code&gt;Special:Undelete&lt;/code&gt; page, and add &lt;code&gt;&amp;fuzzy=1&lt;/code&gt; to the URL, like this: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=1. Then search for the pages you're interested in. There should be more results than before, due to using ElasticSearch indexing (via the CirrusSearch extension).

We plan to enable this improved search by default on all wikis soon (around August 1, 2017). If you have any objections to this - please raise them with the Discovery team via [http://mailto:discovery@lists.wikimedia.org email] or on this announcement's discussion page. Like most Mediawiki configuration parameters, the functionality can be configured per wiki. 
Once the improved search becomes the default, you can still access the old mode using &lt;code&gt;&amp;fuzzy=0&lt;/code&gt; in the URL, like this: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=0

Please note that since Special:Undelete is an admin-only feature, this search capability is also only accessible to wiki admins. 

{{Int:Feedback-thanks-title}}  [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 20:40, 25 juli 2017 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CKoerner_(WMF)/Archive_search_announce/Distribution_list&amp;oldid=17036927 --&gt;

===Prijevod (Translation)===

Za vrijeme Wikimedijinog Hackathona 2016, tim za [[mw:Wikimedia_Discovery|Otkrića]]  [https://phabricator.wikimedia.org/T109561 je radio] na jednoj od stavci na popisu želja zajednice za 2015. godine , preciznije [[m:2015_Community_Wishlist_Survey/Search#Provide_a_means_of_searching_for_deleted_pages|na omogćavanju pretrage arhive izbrisanih stranica]]. Ova opcija je sada spremna za postavljanje produkcije, te će biti omogućena na svim wikijima osim Wikipodataka. 

Sada se opcija nalaze pod zastavicom opcija - da bi je koristili na vašoj wiki, molimo &lt;code&gt;Special:Undelete&lt;/code&gt; na stranici i dodajte &lt;code&gt;&amp;fuzzy=1&lt;/code&gt; URL, ovako: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=1. Onda tražite stranice za koje ste zainteresirani. Trebalo bi biti više rezultata nego ranije, zahvaljujući tome što se koristi indeksiranje  ElasticSearch (preko ekstenzije CirrusSearch).

Planiramo omogućiti ovu poboljšanju pretragu na svim wikijima uskoro (oko 1. augusta 2017). Ukoliko imate primjedbe na ovo - molimo dostavite ih timu za Otkrića preko [http://mailto:discovery@lists.wikimedia.org E-maila] ili na ovoj stranici za objave. Kao svi Mediawikijevi parametri za konfiguraciju, funkcionalnost se može konfigurirati na wiki. 
Jednom kada poboljšana pretraga postane redovna, još uvijek ćete moći pristupiti starom modu koristeći&lt;code&gt;&amp;fuzzy=0&lt;/code&gt; u URL, kao ovo: https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3AUndelete&amp;fuzzy=0

Molimo da uzmete u obzir da je Special:Undelete opcija samo za administratore, te da je mogućnost pretrage dostupna jedino administratorima wikija. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:05, 26 juli 2017 (CEST)

== Vraćanje eliminirane margine (T178626) ==

{{u|Edgar Allan Poe}} i {{u|OC Ripper}}, možete li dopuniti [[MediaWiki:Common.css]] jer je došlo do izmjena u kodu dizajna stranica? Zbog učinjenih izmjena eliminirana je gornja margina između podnaslova i sadržaja članka. Sada je sadržaj članka stiješnjen uz podnaslov, npr. vidi disambigvacijsku napomenu u članku [[sedmica]]. Više o tome može se saznati {{plainlink|url=https://phabricator.wikimedia.org/T178626|name=ovdje}}.

Stanje prije izmjene Common.css (sadašnje stanje):

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
#p-logo a { background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/b/bc/Wiki.png) 35% 50% no-repeat !important; }

/* kraj */
&lt;/pre&gt;

Stanje poslije izmjene Common.css (buduće stanje):

&lt;pre style=&quot;display: inline-block&quot;&gt;
#p-logo a { background: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/b/bc/Wiki.png) 35% 50% no-repeat !important; }

/* Gallery styles background changes are restricted to screen view. In printing we should avoid applying backgrounds. */
@media screen {
	/* The backgrounds for galleries. */
	#content .gallerybox div.thumb {
	    /* Light gray padding */
	    background-color: #f8f9fa;
	}
	
	/* Put a chequered background behind images, only visible if they have transparency.
   '.filehistory a img' and '#file img:hover' are handled by MediaWiki core (as of 1.19) */
	.gallerybox .thumb img {
	    background: #fff url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png) repeat;
	}
	/* But not on articles, user pages, portals or with opt-out. */
	.ns-0 .gallerybox .thumb img,
	.ns-2 .gallerybox .thumb img,
	.ns-100 .gallerybox .thumb img,
	.nochecker .gallerybox .thumb img {
	    background: #fff;
	}
	
	/* T178626 */
	#contentSub:empty,
	#contentSub2:empty {
		display: block !important;
	}
	
	#contentSub:empty ~ #jump-to-nav,
	#contentSub2:empty ~ #jump-to-nav {
		margin-top: -1.4em !important;
		margin-bottom: 1.4em !important;
	}


}

/* kraj */
&lt;/pre&gt;

Nakon umetanja ovih redaka problem bi trebao biti riješen. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 15:09, 23. oktobra 2017. (CEST)

{{u|Edgar Allan Poe}}, oprosti što gnjavim, ali možeš li do daljnjega poništiti [[Special:Diff/40776602|svoj posljednji diff]]? Nisam siguran je li recentna izmjena Common.css-a utjecala na otkrivanje naslova na glavnoj stranici ili je riječ o pukoj koincidenciji i uzrok tomu valja tražiti drugdje. A nije da nisam pretraživao lokalni MediaWiki uzduž i poprijeko... :/ Nakon poništenja javim ti što i kako dalje. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 02:15, 26. oktobra 2017. (CEST)

:{{u|Conquistador}}. Urađeno. Ako ima još problema, javi. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 09:06, 26 oktobar 2017 (CEST)

== Sitenotice i Annotice ==

{{u|OC Ripper}} i {{u|Edgar Allan Poe}}, molim da se do daljnjega blankira, tj. isprazni od svega sadržaja [[MediaWiki:Sitenotice]] i [[MediaWiki:Anonnotice]]. Imali su smisla u početku, no odslužili su svoje. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 18:07, 27. decembra 2017. (CET)

: Previdio sam da je sadržaj [[MediaWiki:Anonnotice]] bio [[Special:Permalink/38336340|ovaj]] (transkludira se sadržaj sa [[MediaWiki:Sitenotice]]), pa je trebalo blankirati samo [[MediaWiki:Sitenotice]]. {{u|Edgar Allan Poe}}, trebalo bi poništiti [[Special:Diff/40789678|ovo]]. Ispričavam se na dijelom pogrešnoj uputi. :/ --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 09:11, 29. decembra 2017. (CET)

::{{Urađeno}}[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 09:37, 29 decembar 2017 (CET)

Čini se da problem i dalje perzistira, makar u tragovima. :/ Na svim stranicama zaostaje uz desnu marginu dugme [zatvori]. Trebalo bi [[MediaWiki:Sitenotice]] posve blankirati, tj. spremiti stranicu bez sadržaja (ne izbrisati!), a ne samo obgrliti markupom ([[Special:Diff/40789679|diff]]). To će onda vjerojatno ukloniti i dalje prisutnu zaglavnu noticu za anonimne korisnike, što je i bio cilj. Nakon što blankirate [[MediaWiki:Sitenotice]], javim ako problem bude i dalje prisutan. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 20:45, 29. decembra 2017. (CET)

== I need help reviewing a Global RFC ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Dear admins, I am preparing a [[m:User:Micru/Draft RFC|Global Request for Comments about financial support for admins ]] that might be relevant for you .

Can you please review the draft and give me some feedback about how to improve it? Thank you. 

[[m:MassMessage|MassMessage]] sent by [[m:User:Micru|Micru]] on 20:00, 7 juni 2018 (CEST)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Micru@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/All_Admins&amp;oldid=18110688 --&gt;

== Problem oko otpremanja datoteke  ==
Zašto ne mogu da otpremim [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:Futog.png ovu ] datoteku  koja je originalna verzija zastave na [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Zastava_Futoga.png ovu] vašu, trenutna koja stoji na SH Wiki je izmišljena? --[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 07:58, 14 novembar 2018 (CET)

:Pretpostavljam da je problem bio u različitim imenima fajla. U svakom slučaju je sada riješen. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:21, 14 novembar 2018 (CET)

Ok hvala --[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 03:57, 18 novembar 2018 (CET)

== New Wikimedia password policy and requirements ==

&lt;div class=&quot;plainlinks mw-content-ltr&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;

{{int:please-translate}}

The Wikimedia Foundation security team is implementing a new [[m:Password policy|password policy and requirements]]. [[mw:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|You can learn more about the project on MediaWiki.org]].

These new requirements will apply to new accounts and privileged accounts. New accounts will be required to create a password with a minimum length of 8 characters. Privileged accounts will be prompted to update their password to one that is at least 10 characters in length.

These changes are planned to be in effect on December 13th. If you think your work or tools will be affected by this change, please let us know on [[mw:Talk:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|the talk page]].

{{Int:Feedback-thanks-title}}
&lt;/div&gt; [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 22:21, 6 decembar 2018 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CKoerner_(WMF)/Sandbox&amp;oldid=18693867 --&gt;

== Brisanje datoteke  ==

Potrebno obrisati [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Zastava_Futoga.png ovu] datoteku, jer je postavljena na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Flag_of_Futog.png commonsu].--[[Korisnik:Sima71|Sima71]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sima71|razgovor]]) 02:56, 19 decembar 2018 (CET)

==Cross wiki spam deletion request==
Hello, can you please delete [[Ali Al Suleiman|this page]] under &quot;cross-wiki spam&quot; reason? As you see [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ali_Al_Suleiman&amp;action=history here] [[:m:User:علاء/case1|the user himself]] revert my edits many times. Best [[Korisnik:علاء|علاء]] ([[Razgovor sa korisnikom:علاء|razgovor]]) 15:26, 27 januar 2019 (CET)

== Few pages needs to be cleaned up after maintenance ==

''Sorry for writing in English.''

Hello, after [[:phab:T173070|recent maintenace]] that was done on your wiki, a few of pages that were previously inaccessible are accessible again. Some of those pages couldn't be fixed, because their name was taken by another page. For that reason, I've moved those pages to start with &lt;code&gt;T173070&lt;/code&gt;. I'd like ask you to review those pages, move them to correct title or delete them, if they are no longer needed. You can find the list of pages that needs maintenance in the [[:phab:P8677|output of the maintenance script]]. If you need any help with this, please feel free to [[:m:User talk:Martin Urbanec|contact me]]. Best regards, --[[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[User talk:Martin Urbanec|talk]]) 23:15, 27 juni 2019 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Martin_Urbanec/sand&amp;oldid=19175709 --&gt;

==Sakrivanje==
{{ping|OC Ripper}}, {{ping|Edgar Allan Poe}} Ove bi tri izmene trebalo izbrisati: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=41033580&amp;oldid=40889793 ovu], [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=next&amp;oldid=41033580 ovu] i [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:MareBG&amp;diff=next&amp;oldid=41033581 ovu]. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 23 decembar 2020 (CET)

== Doxxing ==
Sakriti sadržaj izmena pod vremenskim oznakama 18:22, 30 juli 2021, 20:03, 30 juli 2021. i 20:25, 30 juli 2021. u povesti izmena stranice [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] i korisničko ime [[Posebno:Diff/41071068|ove izmene]]. Korisnik se slučajno doxxao, tj. doxxao je svoju IP adresu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:39, 30 juli 2021 (CEST)
:OK. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:48, 30 juli 2021 (CEST)

== Prijava: 212.200.181.96 ==
Blokirati [[Korisnik:212.200.181.96|IP adresu 212.200.181.96]] zbog kršenja pravila o trima vraćanjima i neobrazloženog poništavanja izmena. Also, POV push patterns and WP:NOTHERE. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:38, 2 oktobar 2021 (CEST)

== Global ban proposal for Musée Annam ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
There is an on-going discussion about a proposal that Musée Annam be globally banned from editing all Wikimedia projects. You are invited to participate at [[:m:Requests for comment/Global ban for Musée Annam|Requests for comment/Global ban for Musée Annam]] on Meta-Wiki. {{int:Feedback-thanks-title}} [[User:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] ([[User talk:NguoiDungKhongDinhDanh|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 15:22, 27 decembar 2021 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:1234qwer1234qwer4@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Requests_for_comment/Global_ban_for_Mus%C3%A9e_Annam/Invitations/AN&amp;oldid=22500565 --&gt;

== 168.216.132.198 ==
Apologize this message is written in English: Please block [[Posebno:Contributions/168.216.132.198]], vandalizing [[Don Knotts]]. Thanks! [[Korisnik:Stang|Stang]] ([[Razgovor sa korisnikom:Stang|razgovor]]) 19:45, 24 januar 2022 (CET)

== Prijava: 161.53.180.10 i 161.53.180.14 ==
Vandalizam IP adresa na stranici [[Ishrana u staroj Grčkoj]]. Blokirati na tri dana i/ili zaštiti stranicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:53, 28 januar 2022 (CET)

== [[Special:Contributions/RussianDispenser]] ==

Apologize this message is written in English.  Please block user [[Special:Contributions/RussianDispenser]], they are removing content of an article without any reason. Thanks! [[Korisnik:Stang|Stang]] ([[Razgovor sa korisnikom:Stang|razgovor]]) 19:19, 14 februar 2022 (CET)

== Brisanje [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]] ==
Potrebno brisanje stranice [[Novi komunistički pokret Jugoslavije]] zato što organizacija nije relevantna za Vikipediju. --[[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 04:56, 18 mart 2022 (CET)

'''Razlozi irelevantnost:'''
* Od 1990. danas nije zabeležila bitan politički rezultat,
* Nema relevantnih izvora o učešću na parlamentarnim, pokrajinskih i lokalnim izborima od 1990. do danas,
* U poslednjih par godina konstantno najavljuje učešće na izborima na raznim nivoima u Srbiji i nakraju neučestvuje kako navode ''&quot;zbog neprikupljenih potpisa i nedostatka financijskih sredstava&quot;'' i time vrši obmanu javnosti,
* Medijski je nezastupljena, za razliku od drugih političkih činilaca,
* Lažno se na svom sajtu i u javnosti predstavlja kao ''&quot;politička stranka''&quot;, iako je zvanično registrovana kao udruženje građana.

{{protiv}} Entitet zadovoljava kriterij značaja. Ako je sporna kvaliteta članka, svako ju je slobodan poboljšati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2022 (CET)

== Brisanje [[Branko Kitanović‎]] ==
Razlog brisanja:  Upitan značaj, osoba nije relevantna jer je predstavljala beznačajnu organizaciju sa malobrojnim članstvom, stoga izvori moraju biti raznovrsniji i potpuniji da bi prelazili prag značaja. Takođe, sama biografija osobe nije relevantna za Vikipediju.— [[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 00:29, 19 mart 2022 (CET)

{{protiv}} Predlog je odbijen; osoba zadovoljava kriterij značaja. Ako je sporna kvaliteta članka, svako ju je slobodan poboljšati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 19 mart 2022 (CET)

== Brisanje [[Batrić Mijović‎]] ==
Razlog brisanja:  Upitan značaj, osoba nije relevantna jer je predstavljala beznačajnu organizaciju sa malobrojnim članstvom, stoga izvori moraju biti raznovrsniji i potpuniji da bi prelazili prag značaja. Takođe, sama biografija osobe nije relevantna za Vikipediju.— [[Korisnik:Smiroje|Smiroje]] ([[Razgovor sa korisnikom:Smiroje|razgovor]]) 00:29, 19 mart 2022 (CET)

{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 19 mart 2022 (CET)

== Rename two files ==

Hello!

Sorry for writing in English. Please move [[:Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.jpg|Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.jpg]] to [[:Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.png|Datoteka:Avril Lavigne - Live Acoustic.png]] and [[:Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.jpg|Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.jpg]] to [[:Datoteka:Avril Lavigne - Losing Grip.png|File: Avril_Lavigne_-_Losing_Grip.jpg]]. The reason is that their file extension (.jpg) doesn't match their MIME (image/png). [[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jonteemil|razgovor]]) 18:50, 6 juli 2022 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mislim da ti ovo možeš, je'l? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:40, 20 juli 2022 (CEST)
::Mislim da je to to. @[[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]]: Is this what you meant? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:29, 20 juli 2022 (CEST)
:::Yes, thanks.[[Korisnik:Jonteemil|Jonteemil]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jonteemil|razgovor]]) 15:10, 20 juli 2022 (CEST)

== Brisanje informacija o &quot;Radost Satane&quot; ==

Na bosanskoj, hrvatskoj, i srpskoj vikipediji niko ne smatra ovu temu &quot;nerelevantnoj&quot;. (https://sh.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane)
- https://bs.wikipedia.org/wiki/Radost_Satane
- https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D1%82_%D0%A1%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B5
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Radost_Sotone

U gore datim člancima se takođe pominje aktivnost na prostorima bivše Jugoslavije, koja se i danas dešava, i izvori su iz medija poput Telegrafa.

Ako mislite da nije dovoljno relevantna za sopstveni članak, zašto se informacije o ovome čak i brišu na stranici &quot;Satanizam&quot; kada sam napisao rečenicu/dve u odeljku za teistički satanizam?

:Osobno mišljenje o slučaju iznio sam na stranici za razgovor korisnika i stojim iza istih. Dodavanje sadržaja na ovoj Wikipediji djeluje mi kao (samo)reklamiranje i ne čini mi se da ima ikakvu enciklopedijsku svrhu; tematski nije sporno, al' namjera mi se čini neenciklopedijskom, a već smo imali ovakvih slučajeva i ranije. Neka se kolege izjasne, ja sam svakako još uvijek za brisanje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:28, 4 august 2022 (CEST)

:(Samo)reklamiranje?
:Hrišćanin piše članak o Hrišćanstvu na Vikipediji, radi informisanja? Musliman piše članak o Islamu, radi informisanja ljudi ovde? Zar ne, ili je i to (samo)reklamiranje?
:Da li sam išta napisao u članku, ili na članku o Satanizmu, što izgleda kao direktna reklama/promocija bilo čega? Ako jesam, molim da pokažete šta to tačno indicira na direktno reklamiranje.
:Sve što sam bilo gde napisao je pisano iz totalno neutralnog gledišta. [[Korisnik:Gjergj333|Gjergj333]] ([[Razgovor sa korisnikom:Gjergj333|razgovor]]) 21:30, 4 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>5ydwllh0wpu7fvkbkk14o6rsjz67e08</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4032521</id>
    <revision>
      <id>41261088</id>
      <parentid>14889431</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:26:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="163" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]
__HIDDENCAT__
{{prekat|Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima}}</text>
      <sha1>bg7axbnrykrvjcp1yniech2jlrlk0l6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261089</id>
      <parentid>41261088</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:27:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Orijentolog|Orijentolog]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__
{{prekat|Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima}}</text>
      <sha1>29x0b321e9b5vr6jbqei3zx3k9c1e39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjevernokavkaski Emirat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477923</id>
    <revision>
      <id>41261046</id>
      <parentid>41248423</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T14:32:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka/fajl Flag_of_Mountain_ASSR_(1921-1924).svg je uklonjen/a jer ga/ju je na [[:commons:|Ostavi]] obrisao Rubin16 sa razlogom: per [[:c:Commons:Deletion requests/Unreliable emblems of Mountain ASSR (1921-1924)|]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3854" xml:space="preserve">{{Infokutija bivša zemlja
|konvencionalno_dugo_ime = Sjevernokavkaski Emirat
|domaće_ime = Северо-Кавказский эмират
|kratko_ime = Sjevernokavkaski Emirat
|ime_genitiv = Sjevernokavkaskog Emirata
|kontinent = Evropa
|region = Kavkaz
|p1 = Jug Rusije (1919 - 1920)
|zastava_p1 = Flag of Russia.svg
|s1 = Gorska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
|zastava_s1 =
|slika_grb = Coat of Arms North-Caucausen Emirate (1919).png
|slika_zastava = Flag of the North Caucasian Emirate 2.svg
|national_motto = |national_anthem = 
|image_map = |image_map_caption = 
|glavni_grad = Vedeno 
|domaći_jezici = {{nowrap|[[Ruski jezik|ruski]]&lt;br/&gt;[[Čečenski jezik|čečenski]]&lt;br/&gt;[[dagestan]]ski jezici}}
|vlast_tip = [[islam]]ski [[emirat]]
|era = Međuratni period
|datum_početak = septembar 1919
|godina_početak = 1919
|događaj_kraj = [[Ruski građanski rat|inkorporacija u RSFSR]]
|datum_kraj = mart 1920.
|godina_kraj = 1920
|valuta = [[rublja]]
|titula_vođa = [[emir]]
|godina_vođa1 = 1919 - 1920
|ime_vođa1= [[Uzun-Hadži]]
}}

'''Sjevernokavkaski Emirat''' ({{jez-ru|Северо-Кавказский эмират}}) bila je kratkotrajna samoproglašena [[islamska država]] koja je za vrijeme [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] od 1919. do 1920. postojala na dijelovima današnje [[Čečenija|Čečenije]] i [[Dagestan]]a. 

Nastala je nekoliko mjeseci nakon što su u aprilu 1919. [[Bijeli pokret|bjelogardejske]] snage [[Anton Denjikin|Antona Denjikina]] zauzele Čečeniju i Dagestan te okončale režim tzv. [[Gorska Republika|Gorske Republike]]. [[Uzun-Hadži]], dagestanski muslimanski vođa, je nakon toga počeo okupljati pristaše u teško pristupačnim planinskim dijelovima te oblasti, te je proglašen [[imam]]om Čečenije i Dagestana. U ljeto 1919. je odatle poslao proglas [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] sultanu [[Mehmed VI|Mehmedom VI]] tražeći od njega da uspostavi [[protektorat]] nad oblastima bivšeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] gdje su muslimani imali većinu. Od te inicijative nije bilo nikakve koristi, ali je zato Uzun-Hadži stekao određeni ugled nakon što su njegove snage početkom septembra 1919. porazile bjelogardejske snage. Nakon toga se 19. septembra 1919. Uzun-Hadži proglasio [[emir]]om Sjevernog Kavkaza i formirao vladu sa sjedištem u selu [[Vedeno]], tradicionalnom uporištu Čečena u [[Kavkaski ratovi|Kavkaskim ratovima]]. 

Na ta područja su se, pak, sklonili dijelovi [[Sovjetska Rusija|sovjetske]] [[11. armija (Crvena armija)|11. armije]] nakon poraza u okršajima sa bjelogardejcima. Njen zapovjednik je sa Uzun-Hadžijem započeo pregovore o savezništvu, koji su rezultirali ulaskom [[boljševici|boljševika]] u vladu Emirata, odnosno pripajanjem Uzun-Hadžijevih oružanih formacija u [[Crvena armija|Crvenu armiju]]. Boljševici i Uzun-Hadži su za nekoliko mjeseci porazili bjelogardejce i do proljeća 1920. ih protjerali sa Sjevernog Kavkaza. Nakon toga su, pak, sovjetske vlasti Uzun-Hadžiju poslale pismo s ponudom da ga i nadalje priznaju kao vrhovnog vjerskog vođu muslimana na Sjevernom Kavkazu, a da je on zauzvrat morao priznati sovjetsku svjetovnu vlast. Uzun-Hadži je to odbio, ali je nakon nekoliko dana umro. Za novog emira je proglašen Derviš Muhamad, ali on nije imao autoriteta ni spsoobnosti da se odupre sovjetskim zahtjevima, te je tako Sjevernokavkaski Emirat propao. Umjesto njega je vlast preuzela [[Gorska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] u sastavu Sovjetske Rusije.

==Vanjske veze==
*[http://www.gazavat.ru/history3.php?rub=11&amp;art=142 ГОРСКАЯ МОНАРХИЯ МУДЖАХИДОВ - ГОСУДАРСТВЕННАЯ СИМВОЛИКА СЕВЕРО-КАВКАЗСКОГО ЭМИРАТА В 1919-1920 гг.]

{{Ruski građanski rat - države i režimi}}

[[Kategorija:Historija Čečenije]]</text>
      <sha1>4ycrpp9axvu5dzv02zner9dbtiuvdsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Cite newsgroup</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4497187</id>
    <revision>
      <id>41261095</id>
      <parentid>16213808</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:34:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="173" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{#invoke:citation/CS1|citation
|CitationClass=newsgroup
}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mmn9elr2cpsna28cd5qkmg20vk6ynyl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4542765</id>
    <revision>
      <id>41261092</id>
      <parentid>40756209</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>{{prekat|Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima}} bez točke.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="148" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__
{{prekat|Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima}}

[[Kategorija:Kategorije za praćenje]]
[[Kategorija:CS1 greške]]</text>
      <sha1>ldyajxbm1fodek1hg2derbbjn4k9hcj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hronologija Osmanskog Carstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4545244</id>
    <revision>
      <id>41261069</id>
      <parentid>41260777</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T23:56:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79148" xml:space="preserve">
{{TOC right}}
{{Glavni članak|Osmansko Carstvo|Istorija Osmanskog carstva}}

Ovo je '''Hronologija Osmanskog carstva''' odnosno lista glavnih događaja u istoriji [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. &lt;br/&gt;
Ono se po običaju stvara [[1299]]. s [[Osman I|Osman–begom]] i postepenim osvajanjem [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]] a nestaje [[1922]]. kada [[Kemal Atatürk|Mustafa Kemal]] stvara [[Turska|Republiku Tursku]].&lt;br/&gt;
Ovaj članak je dopuna glavnih članaka [[Osmansko carstvo]] i [[Istorija Osmanskog carstva]]. Za jasniji pogled na stvaranju Osmanove dinastije i carstva valja također proširiti pogled na članke: [[Bizantsko carstvo]], [[Turkijski narodi]], [[Oguzi]], [[Seldžuci]], [[Rumski Sultanat]], [[Križarski ratovi]], [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučki sultanat]].

==Turkijsko doba (1071–1299)==
*[[1071]]. [[Bitka kod Mancikerta]]&lt;ref&gt;{{en}} {{cite book|last=Skylitzes|first=John|year=2010|title=A Synopsis of Byzantine History, 811–1057|url=https://www.google.fr/books/edition/John_Skylitzes_A_Synopsis_of_Byzantine_H/vGE8Xq832A0C?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=John+Skylitz%C3%A8s+Manzikert&amp;pg=PA432&amp;printsec=frontcover|location= Cambridge|publisher= Cambridge University Press|pages=526|ref =}} (vidi: [[Jovan Skilica|Ioannes Scylitzes]], Σύνοψις ἱστοριῶν (kraj [[11. vijek]]a)&lt;/ref&gt; (26. augusta): [[Seldžučka Monarhija|Seldžuci]] pod vodstvom [[Alp-Arslan]]a iznenada pobijaju [[Bizantsko Carstvo|vizantisku vojsku]]{{efn|Turci su bili vrlo sposobni [[Konjica|konjušari]], služili su se [[Sulica|džilitom]] a nadasve su bili opasni [[Luk (oružje)|strijelci]]. S time su u ta doba napredovali u brzini i u taktiktici na bojišnici protiv armija koje su se još uvijek temeljile na [[Pješadija|pješadiju]] (po uzoru [[Rimska vojska|rimske vojske]] na primjer). Na početku (za vrijeme [[Seldžuci|Seldžuka]]) su turski napadi često upotrebljavali tekniku ''[[Gazi|ghāze]]'' (ista riječ znači i «sveti rat» kao [[Džihad]]), to jeste strategiju kratkog napada sa lakom konjicom da bi uništili strateške točke kod neprijatelja (zgrade ili skladišta, vojnu opremu, konje, prehranu, izviđače...), potom su se povlačili da bi nešto kasnije i iznenada opet napali na isti način, sve do konačnog direktnog sukoba i prodora. Kasnije će funkciju ghāze preuzeti jedinica [[Akindžije|akindžija]]. Stoga u [[Hronologija Osmanskog carstva#Zlatno doba (1453–1566)|zlatnom dobu carstva]] će se osmanska vojna strategija preoblikovati. Taktika ghāze će ostati, ali će veliki napadi imati češće oblik opsade i pohoda u kojim se kreće jedan naoružani grad. Na pohodu je išao i sultan, koji je bio prvi vojvoda odmah ispred [[Veliki vezir|velikog vezira]]. Taj običaj će trajati do 16. stoljeća ([[Mehmet II]], [[Selim I|Selim]], [[Sulejman I|Sulejman]]) pa i nešto kasnije ([[Murat IV]]) mada od 17. stoljeća sultani sve češće stanuju na [[Topkapi Saraj|dvoru]] i bave se dvorskim i stambolskim doživljajima.}}. Turci (Seldžuci) ulaze u [[Anadolija|Anadoliju]]. Grčki [[Konya|Ikonion]] je novi glavni grad seldžučke Anadolije.
*[[1092]]. Seldžučko carstvo pod [[Malik-šah I|Malik-šah]]om dostiže vrhunac svog teritorijalnog proširenja.
*[[1095]] – [[1111]]. U seldžučkoj Perziji ([[Tus (Iran)|Tus]]) književnik [[Al-Gazali|al-Ghazāli]] razvija pravac [[Sufizam|sufizma]]&lt;ref&gt;{{en}} {{cite book|last=|first=|year=2020|title=Routledge Handbook on Sufism|url=https://www.google.fr/books/edition/Routledge_Handbook_on_Sufism/Qi7yDwAAQBAJ?hl=fr&amp;gbpv=0|location=Abingdon |publisher= Routledge |pages=564|ref =}}&lt;/ref&gt; (''tasavuf''), što će kasnije bit prvobitna crta turskog [[Sunizam|sunizma]]. Kojijeni sufijske misli su u [[Irak]]u [[9. vijek]]a&lt;ref&gt;{{en}} {{cite book|last=Green|first=Nile|year=2012|title=Sufism. A Global History|url=https://www.google.fr/books/edition/Sufism/uSqVORWulK8C?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=sufism&amp;printsec=frontcover|location=Chichester |publisher= Wiley-Blackwell |pages=263|ref =}}, str. 24&lt;/ref&gt;.
*[[1171]]. Dolazak prvih [[Republika Genova|đenovljanskih]] trgovaca na [[Beyoğlu|Peru]].
*[[1204]]. [[Četvrti križarski rat]]. [[Mletačka Republika|Venecijanski]] trgovci se nastanjuju na [[Beyoğlu|Peru]], jako bitna trgovačka postaja prema Istoku{{efn|[[Križarski ratovi]] će stvoriti nepoverenje i otvoreno neprijateljstvo između Latina i [[Bizantsko Carstvo|Grka]]. To stanje je se pogoršalo kada je Francusko-Venecijanska koalicija napala [[Konstantinopolj|Carigrad]] (1204) koji je držao uzurpator [[Aleksije III Anđeo]] i stvorila [[Latinsko Carstvo]], okupirajući dio Trakije i Makedonije i stvarajući u Grčkoj razne feudalne države. Vizantinci su se podjelili na tri države: [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezundsko carstvo]], [[Epirska Despotovina|Epirsku kneževinu]] i [[Nikejsko carstvo]]. Ovo poslednje je predstavljalo nastavak carske vizantinske tradicije. Godine 1261. godine [[Mihajlo VIII Paleolog]] je ponovo zauzeo Carigrad ali obnovljena imperija više nije imala nikakav karakter univerzalnosti. U 13. stoljeću [[Bizantsko Carstvo|Bizantinsko carstvo]] je država puna pukotina koja pokušava se braniti napada sa svih strana.}}. [[Mletačka Republika]] počijne prva teritorijalna osvajanja na [[Egejsko more|Egejskom moru]]&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Davies|first1=Siriol|last2=Davis|first2=Jack L.|year=2007|title=Between Venice and Istanbul : colonial landscapes in early modern Greece|url=https://www.google.fr/books/edition/Between_Venice_and_Istanbul/YoZlbnrH2SEC?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=venetian+colony+in+istanbul&amp;pg=PA151&amp;printsec=frontcover|location=Princeton|publisher= American School of Classical Studies at Athens|pages=260|ref = SiriolDavies}}&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Turkish bow Boeheim.jpg|thumb|right|190px|Turski luk.]]
*[[1220]] – [[1340]]: [[Mongolsko Carstvo|Mongolski]] napadi na istočnu i jugoistočnu Europu, na Kavkaz, [[Kijevska Rusija|Rusiju]] i [[Horezmijska Monarhija|Perziju]].
*[[1274]]. [[Mongolsko Carstvo|Mongolski]] napad na [[Drugo Bugarsko Carstvo|Bugarsku]].
*[[1277]]. [[Bitka kod Elbistana]] blizu [[Kahramanmaraş|Maraša]] (15. aprila), između mongolskog [[Ilhanidska Monarhija|Ilkanat]]a ([[Pervane]]) i [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučkog sultanata]]. Mamelučka pobjeda.
*Oko [[1280.]]/[[1281]]. Smrt [[Erthogrul|Erthogrul-bega]], njegov sin [[Osman I|Osman]] postaje [[beg]] [[Domaniç]]a i [[Söğüt]]a i [[vazal]] [[Rumski Sultanat|Rumskog sultanata]]{{efn|Poslije smrti [[Erthogrul|Erthogrul-bega]], dolazi na vlast njegov sin [[Osman I|Osman]] i postaje [[beg]] ili [[emir]] [[Domaniç]]a i [[Söğüt]]a i još uvijek [[vazal]] [[Rumski Sultanat|Rumskog sultanata]] na formalnoj razini. [[Turci]] su tada već bili [[Muhamed]]ske [[Vjera|vjeroispovjesti]] jer su prešli u [[Islam]] za vrijeme [[Seldžuci|Seldžuka]] ([[10. vijek|10. stoljeće]])}}.
*[[1285]]. Drugi [[Mongolsko Carstvo|mongolski]] napad na [[Drugo Bugarsko Carstvo|Kraljevinu Bugarsku]].
*[[1288]]. Osman–beg osvaja [[Tvrđava Karadžahisar|tvrđavu Karadžahisar]] ({{Šablon:Jez-tur|Karacahisar Kalesi}}) kod [[Eskişehir]]a. 
**Prijateljstvo sa [[Šeik Edebali|šeikom Edebalijem]] (''[[Osmanov san]]'').
**Potom Osman napada İnegöl (Ἀγγελόκωμις), [[Bilecik]] (Βηλοκώμα) i Yarhisar.

==Hronologija==
[[Datoteka:Anatolia1300.png|thumb|left|thumb|250px|Stanje Anadoije 1300.]]
*'''[[1299]]'''. [[Osman I|Osman ''Gazi'']] osniva [[Osmansko carstvo]], postaje [[sultan]]. Te godine je zapravo proglašen za [[Kan (titula)|khan]]a plemena [[Pleme Kaji|Kayı]]. Glavni grad je [[Söğüt]].
*[[1302]]. [[Bitka kod Bafeona]] (27. jun 1302.) teški poraz bizantinske vojske protiv osmanovih Turaka. Prvi događaj potkrijepljen dokazima o životu Osmana&lt;ref&gt;{{harvnb|Bozarslan|2013|p=32}}&lt;/ref&gt;.
*[[1304]]. Katalonski plaćenici pod imenom [[Almogaveri]] se bore protiv [[Osmanlije|Osmanlija]] u službi [[Bizantsko Carstvo|Vizantije]] ([[Roger de Flor]]{{efn|[[Roger de Flor]] ([[Brindisi]], oko 1267 – [[Edirne|Adrianopolis]], 1305), [[Templari|vitez templar]] i plaćenik u službi kraljeva [[Kruna Aragona|Aragone]].}}).
** Osman zauzima [[Osmaneli|Lefke]], Akhisar, Koçhisar, Marmaracık i [[Yenişehir (Bursa)|Yenişehir]] (sjeverozapadna Anadolija).
*[[1307]]. Nakon smrti rumskog sultana [[Mesud II|Mesuda II.]] (ubijen od [[Mongolsko Carstvo|Mongola]]), nestaje [[Rumski Sultanat]].
[[Datoteka:Orhan I area map.png|thumb|right|190px|&lt;center&gt;Orhanove zemlje&lt;/center&gt;]]
*[[1317]]. Osman–beg opseda [[Bursa|Prusu]] (Προύσα). Napadi u više navrata (''[[Gazi|ghaza]]'').
*[[1320]] – [[1331]]: za vrijeme vezirata [[Alaeddin–beg|Alaeddin–bega]] pojavljuje se vojna jedinica [[Janjičari|Janjičara]] («novi vojnici»).
*[[1324]]. [[Uzbeg Khan]]{{efn|[[Uzbeg Khan]] (1282–1341), khan [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]].}} napada [[Trakija|Trakiju]].
*[[1326]]. Osmanlije zauzimaju [[Bursa|Prusu]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Bozarslan|2013|p=32}}&lt;/ref&gt; (6. april), koja postaje novi glavni grad osmanske države. 
** Smrt [[Osman I|Osmana]] i [[Orhan I|Orhanovo]] ustoličenje.
*[[1327]]. Prvi [[Orhan I|Orhanov]] novac iskovan u Bursi&lt;ref&gt;{{cite book|last=Şevket|first=Pamuk|year=2000|title= A Monetary History of the Ottoman Empire|url=https://books.google.fr/books?id=Htk3Wn789EQC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=fr&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false|location= Cambridge|publisher= Cambridge University Press|pages=276|ref = Şevket Pamuk|loc=str. 21}}&lt;/ref&gt; (srebrena [[Akča]]). Do 1477. Osmanlije se služe srebrenom kovanicom, koja će bit dosta stabilno sredstvo u trgovini prvog carstva&lt;ref&gt;{{harvnb|Şevket Pamuk|2000|p=20}}&lt;/ref&gt;.
*[[1331]]. Osmanlije zauzimaju staru bizantinsku [[İznik|Nikeju]] (Νίκαια) koja postaje novi turski glavni grad&lt;ref&gt;{{harvnb|Bozarslan|2013|p=32}}&lt;/ref&gt;.
*[[1334]] – [[1335]]. Turci osvajaju Kareški Begluk{{efn|{{Šablon:Jez-tur|Karesi Beyliği}} u okolici [[Balıkesir]]a.}}&lt;ref&gt;{{harvnb|Bozarslan|2013|p=32}}&lt;/ref&gt;.
*[[1337]]. Drugi napad [[Uzbeg Khan|Uzbega khana]] na [[Trakija|Trakiju]].
**Osmanlije zauzimaju [[Nikomedija|Nikomediju]] (Νικομήδεια, [[İzmit]])&lt;ref&gt;{{harvnb|Bozarslan|2013|p=32}}&lt;/ref&gt;.
*[[1346]]. [[Orhan I|Orhan]] se ženi [[Teodora Kantakouzene|Teodorom]], kći [[Jovan VI Kantakuzin|Jovana Kantakuzina]], i s njom dobija sina [[Princ Halil|Halila]].
* [[1346]] – [[1353]]: [[Crna smrt]]{{efn|U roku desetak godina zbog zaraze umrlo je 26–30% od svjetskog stanovništva, a u nekim krajevima čak 70% ([[Venecija]], [[Toskana]], [[Bremen (grad)|Bremen]]). Demografsko opadanje stanovništva će prouzrokovati između 14. i 15. stoljeća velike promjene na društveno–političkoj razini i na polju kulture i vjere. Na strani Anadolije i Balkana, imamo isto snažno opadanje stanovništva, no glavna posljedica kuge će bit slabljenje ideologije [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]], čemu slijedi slabljenje feudalnog sistema, i rast građanske klase u Europi. Zaključno: Osmanlije lakše napreduju u ratovima, dok u Europi niču filozofsko–kulturalni smijerovi i tehnološke inovacije koje će unaprijediti Europu u 18. i 19. stoljeću.}}. Zaraza stiže u [[Konstantinopolj]] i na [[Beyoğlu|Peru]] (jesen 1347).
*[[1352]]. Orhan daje trgovačke povlastice [[Republika Genova|Đenovljanima]]. [[Sulejman-paša (Orhanov sin)|Sulejman-paša]], Orhanov najstariji sin, zauzima tvrđavu Cippe ({{Šablon:Jez-tur|Çimpe Kalesi}}{{efn|''Çimpe Kalesi'': 40°29'44.9&quot;N 26°44'04.5&quot;E}}). Dakle, &lt;u&gt;Osmanlije prelaze [[Dardaneli|Dardanele]]&lt;/u&gt; i početak Osmanskog osvajanja [[Trakija|Trakije]].
*[[1354]]. Osmanlije zauzimaju [[Ankara|Ankaru]] i [[Galipolje]].
*[[1357]]. Prestolonaslednik [[Sulejman-paša (Orhanov sin)|Sulejman-paša]] umire. Početak mira sa [[Vizantija|Viznatijom]].
*[[1359]]. Princ [[Murat I|Murat]] napada [[Trakija|Trakiju]].
* oko [[1360]]. Murad stvara ''[[Kapikulu]]'', profesionalni vojni odjel sastavljen od robova uzvišene porte. Vjerojatno isti Murad je stvaralac sistema ''[[Danak u krvi|devširma]]''&lt;ref&gt;{{harvnb|Bozarslan|2013|p=64}}&lt;/ref&gt;.
*[[1361]]. Princ Murat zauzima [[Jedrene]].
*[[1362]]. Smrt [[Orhan I|Orhana]] i ustoličenje [[Murat I|sultana Murata]]. Stvaranje [[Janjičari|Janjičara]], što omogućuje karijere strancima u [[Osmanska vojska|Osmanskoj vojsci]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=8}}&lt;/ref&gt;. Glavni grad carstva postaje [[Edirne|Jedrene]].
**[[1362.]]/[[1365]]. Nastaje [[Rumelijski pašaluk]]{{efn|[[Rumelijski pašaluk]] se na turskom zove ''Rumeli Eyaleti'' (Ejalet Rumelije) ili ''Rumeli Beylerbeyliği'' (Beglerbegluk Rumelije). To je bila velika pokrajina turskog carstva u Europi. Osmanlije su ju nazvale ''[[Rumelija|Rumeli]]'' (zemlja Rûma) gdje riječ «Rûm» obilježava «narode Rima». Glavni grad pokrajine je bio u [[Edirne|Jedrenama]] (1362–1530), [[Sofija|Sofiji]] (1530–1836) i u [[Bitola|Manastiru]] (1836–1867).}} ili {{Šablon:Jez-tur|Rumeli Eyaleti}}, što je ime cjelokupne pokrajine Osmanskog carstva u jugoistočnoj Europi.
* [[1364]]. [[Čandarli Halil Hajredin-paša|Čandarli Halil-paša]] postaje [[Veliki vezir]] (1364–1387) sultana Murata: uspon [[Porodica Čandarli|porodice Čandarli]], titula Velikog vezira se jedno vrijeme nasljeđuje&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=8}}&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Yenceri 4.jpg|thumb|right|190px|&lt;center&gt;[[Janjičari]]&lt;/center&gt;]]
*[[1367]]. Turci osvajaju bugarsku tvrđavu [[Burgas]]{{efn|{{Šablon:Jez-lat|Develtum}}, {{Šablon:Jez-gr|Pirgos}}}}. Nešto kasnije će u Burgasu sagraditi tvrđavu koja će se zvati ''Boğaz kale''.
*[[1371]]. Muratova pobeda u [[Bitka na Marici|Maričkoj bici]]. Cijela [[Makedonija (region)|Makedonija]] i djelovi [[Peloponez]]a padaju pod tursku vlast.
*[[1373]]. Osmanlije osvajaju bugarski grad [[Jambol]]. Jedna mala otporna strana grada će ostati naoružana i samostalna.
*[[1375]]-[[1380]]. Osmanlije prisajedinjuju delove Germijane{{efn|{{Šablon:Jez-tur|Germiyanoğulları Beyliği}} okolica [[Kütahya|Kütahye]].}} i Hamidilije{{efn|{{Šablon:Jez-tur|Hamitoğulları Beyliği}} okolica [[Antalya|Antalye]] i Korkutelija.}}.
*[[1382]]. Turci osvajaju [[Bitola|Monastir]].
*[[1383]]. Turci osvajaju [[Ser]] u grčkoj Makedoniji.
*[[1385]]. [[Osmanlije]] zauzimaju [[Sofija|Sofiju]].
** U osvojenom bugarskom [[Blagoevgrad]]u{{efn|{{Šablon:Jez-gr|Σκαπτοπάρα}}, {{Šablon:Jez-bg|Gorna Džumaja}}, {{Šablon:Jez-tur|Cuma-i Bâlâ}}}} većina stanovništva prelazi u islam.
** [[1386]]. Osmanlije zauzimaju [[Niš]] nakon opsade koja je trajala 25 dana.
*[[1386]]. [[Bitka kod Pločnika]] kod [[Prokuplje|Prokuplja]] ([[Lazar Hrebeljanović]]). Prvi poraz Turaka na Balkanu. Suvremenici proslavljuju Srbe.
*[[1387]]. Osmanlije osvajaju [[Kavala|Kavalu]].
*[[1388]]. [[Bitka kod Bileće]] (27 august). Drugi poraz Turaka ovaj put od strane [[Kraljevina Bosna|Bosanaca]] ([[Vlatko Vuković]]).
**Turci osvajaju okolicu male bugarske utvrde [[Ruse]].
*[[1389]]. [[Bitka na Kosovu]]. Smrt sultana [[Murat I|Murata]] ([[Miloš Obilić]]?) i ustoličenje [[Bajazit I|sultana Bajazita]].
** Osmanlije osvajaju bugarsku luku [[Varna|Varnu]].
*[[1389]]-[[1390]]. Bajazit osvaja zapadnu Anadoliju i kneževine Menteše{{efn|{{Šablon:Jez-tur|Menteşeoğulları Beyliği}} u okolici [[Milas]]a.}}, [[Aydın]], Saruhan{{efn|{{Šablon:Jez-tur|Saruhanoğulları Beyliği}}, okolica [[Manisa|Manise]].}}, Germijanu, i Hamidiliju.
*[[1391]]. Prvi turski napad na [[Konstantinopolj]]. Bez uspjeha.
*[[1392]]. Turci osvajaju [[Skoplje]] ({{Šablon:Jez-tur|Üsküb}}).
*[[1393]]. Turci osvajaju bugarsko [[Veliko Tarnovo]].
*[[1394]]-[[1402]]. Bajazitova [[Opsada Carigrada (1394–1402)|opsada Konstantinopolja]] ([[Manojlo II Paleolog]], [[Jovan VII Paleolog]], [[Jean II Le Meingre]]). Bez uspjeha.
[[Datoteka:Tamerlan2.jpg|thumb|right|190px|&lt;center&gt;[[Timur]]&lt;/center&gt;]]
*[[1395]]. Bajazitov pohod na [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarsku]] i [[Vlaška|Vlašku]]. [[Bitka na Rovinama]] ([[17. maj]]a), pobjeda vlaškog vojvode [[Mirča I Stariji|Mirče Velikog]] nad Turcima.
*[[1396]]. &lt;u&gt;[[Bitka kod Nikopolja]]&lt;/u&gt; (25. septembra). Osmanska pobeda i pad [[Drugo Bugarsko Carstvo|Bugarskog carstva]].
**Turci osvajaju [[Vidin]] i uspostavljaju [[Vidinski sandžak]].
**Bugarski car [[Jovan Stracimir]] je uhićen nakon bitke i zatočen u [[Bursa|Bursi]], gdje su ga zadavili.
** Turci osvajaju bugarski [[Silistra|Drastar]] (1396/1400).
*[[1397]]. [[Konstantin II Stratimirović]] pruža otpor i nastavlja carstvo kao vojvoda [[Vidinska Bugarska|Vidinskog carstva]] zadnji ostatak [[Drugo Bugarsko Carstvo|Bugarskog carstva]].
* [[1402]]. [[Bitka kod Ankare|Bitka kod Agore]] protiv Tatara ([[28. jul]]a). [[Bajazit I|Bajazit]] pada u zarobljeništvo. [[Timur]] stvara [[Timuridska Monarhija|Tatarsko carstvo]]{{efn|Sa Tamerlanom se stvara velika država u centralnoj Aziji. Na strani jugo–istočne Europe, najbitnije posljedice su usporavanje turskih ratova i Turske imperije, a na dugoročnoj razini opadaju ostaci srednjovjekovnih država, tako da će Osmanslijama bit lakše kada budu krenule u nove napade. [[Bizantsko Carstvo|država Bizantija]] ostaje vrlo krhka.}}.
** Padom Osmanskog carstva pod Tatarima, Balkanske države su pod manjem pritisku, stoga se stvara [[Srpska Despotovina]] pod [[Stefan Lazarević|Stefanom Lazarevićem]].
** [[Konstantin II Stratimirović]] stupa u savezništvo u protuosmansku svrhu zajedno sa srpskim despotom [[Stefan Lazarević|Stefanom Lazarevićem]] i sa [[Mirča I Stariji|Mirčom]] knezom [[Vlaška|Vlaške]].
* [[Građanski rat u Osmanskom carstvu|Građanski rat u Anadoliji]] (1402–1413)
*[[1403]]. [[Bajazid I|Bajazit]] izvršio samoubistvo u Akšehiru blizu [[Konya|Konye]] ([[8. mart]]a)&lt;ref&gt;[[Konstantin Mihailović]], ''Janičarove uspomene ili Turska hronika'', [1490—1501]. Prvo izdanje: 1865; Beograd, SANU, 1959.&lt;/ref&gt;.
** U [[Kneževina Albanija|Kneževini Albaniji]] dolazi na vlast [[Nikita Topija]], zadnji vladar [[Kroja|Kroje]]. Krojsko plemstvo masovno prihvaća [[Mletačka Republika|mletačku vlast]].
*[[1403]]-[[1413]]: doba tzv. [[Osmanski interegnum|Osmanskog interegnuma]], rat između Bajazitovih sinova: [[Isa Čelebija]], [[Sulejman Čelebija]], [[Musa Čelebija]], [[Mehmed I|Mehmed Čelebija]].
**Sulejman Čelebija u [[Edirne|Jedrenu]] vlada nad Bugarskom i Trakijom, njegov saveznik je [[Vuk Lazarević]];
**Isa Čelebija je samostalni knez u [[Bursa|Bursi]];
**Mehmed stvara novu kneževinu u [[Amasya|Amasiji]], njegov saveznik je [[Stefan Lazarević]] pa Stefanov sin [[Đurađ Branković|Đurađ]];
**Musa, Bajazitov sin zarobljen zajedno sa ocem, biva oslođen i vraća se u osvajanje carstva, njegov saveznik je [[Mirča I Stariji|Mirča I]].
*[[1404]]. U [[Kraljevina Bosna|Kraljevini Bosni]] unutarnja borba između [[Tvrtko II|Tvrtka II.]] i pro–ugarskog [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]].
*[[1405]]. Smrt [[Timur]]a u dalekom mjestu Otrar, današnji južni [[Kazahstan]] (8. februara, bolest). Njegov nasljednik je unuk [[Halil Sultan|khan Halil]], međutim [[Timuridska Monarhija|Tatarsko carstvo]] brzo ulazi u razdoblje stagnacije i nestabilnost.
**[[Prvi skadarski rat]] (1405–1412). [[Mletačka republika]] napada [[Zeta|Zetu]] [[Balšići|Balšića]]. Rat ostaje neriješen, ali Venecija počinje se širiti po [[Jadransko more|Jadranu]].
*[[1406]]. [[Čandarli Ali Paša]] umire. Sulejman Čelebija bez najpovjerenijeg suradnika. Postaje sve više politički usamljen.
**Mehmetove pristaše usmrćuju Isu Čelebiju u jednom [[hamam]]u u [[Eskişehir]]u.
*[[1408]]. [[Žigmund Luksemburški]] osniva [[Zmajski red]] za borbu protiv Turaka.
**Osmanlije osvajaju [[Sivas]] u Anadoliji.
*[[1410]]. [[Bitka kod Kosmidiona]] (15. juna). Pobeda Sulejmana nad Musom.
**Osmanlije osvajaju [[Manisa|Manisu]].
*[[1411]]. Ubojstvo Sulejmana Čelebije (17. februara).
**[[Žigmund Luksemburški]] postaje «Rex Romanorum» (21. jula){{efn|[[Žigmund Luksemburški]], kralj [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske, Hrvatske i Dalmacje]], postaje «Rex Romanorum» (21. jula) tj. [[Rimsko-njemački kralj]] ili kralj njemačkih feudalnih država. Počinje kratko razdoblje (1411–1437) u kojem je [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarska]] centar moći u Europi. Žigmund vodi aktivnu politiku u Hrvatskoj i u Bosni, pa i na jugu Balkana. Naročito protiv Turaka.}}.
*[[1413]]. [[Bitka kod sela Čamorlu]] (5. jula). [[Mehmed I|Princ Mehmed]] (zajedno sa [[Stefan Lazarević|Stefanom Lazarevićem]] i [[Đurađ Branković|Đurđom Brankovićem]]) pobeđuje [[Musa Čelebija|Musu]] kod Sofije. Ujedinjuje osmanske teritorije. Musa je ozlijeđen i potom ubijen u borbi. Počinje [[Mehmed I|Mehmedov]] sultanat.
*[[1415]]. [[Mehmed I|Princ Mehmed]] na čelu vojnog pohoda odlazi u Anadoliju. Sukob sa [[Mletačka Republika|Venecijom]].
**Turski upad u [[Furlanija|Furlaniju]].
*[[1416]]. [[Bitka kod Galipolja (1416)|Bitka di Galipolja]]. Venecijanska pobjeda i venecijanska nadmoć nad Egejskom moru.
**Pobuna [[Šeik Bedreddin|Šeika Bedredina]] u [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Rumelija|Rumeliji]] protiv stari carskih ustanova, uključujući protiv sultanata (ljeto/jesen)&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=8}}&lt;/ref&gt;.
*[[1418]]. Pohod [[Mehmed I|princa Mehmeda]] na Džanik ({{Šablon:Jez-tur|Canik}}, [[Samsun]]).
*[[1419]]. Turci osvajaju [[Constanța|Constanțu]].
*[[1420]]. Osmanlije osvajaju [[Konya|Ikonion]] u Anadoliji.
*[[1421]]. Smrt Mehmeda. Ustoličenje 17–godišnjeg [[Murat II|Murata II]] u [[Bursa|Bursi]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=3}}&lt;/ref&gt;.
*[[1422]]. Konačni pad [[Drugo Bugarsko Carstvo|Bugarskog carstva]] ([[Konstantin II Bugarski|Konstantin II.]])
*[[1423]]. Osmanlije osvajaju [[Volos]] u Grčkoj.
*[[1424]]. Mirovni ugovor Murata II sa [[Mletačka Republika|Venecijom]].
**Osmanlije osvajaju [[Fethiye|Makre]] ([[Poluotok Teke|Teke]], jugozapadna Anadolija).
*[[1425]]. Osmanlije osvajaju [[Aydın]].
*[[1426]]. Turci osvajaju [[Izmir]].
*[[1428]]. Mirovni ugovor sa [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarskom]].
**Osmanlije osvajaju [[Kütahya|Kotyaion]] u [[Frigija|Frigiji]].
*[[1430]]. Turci osvajaju [[Solun]]. U napadu na grad upotrebljavaju topove, stoga prvi tragovi vatrenog oružija kod Turaka (ili možda nešto ranije, u 1420–im godinama).
**Osmanlije osvajaju [[Janjina|Janjinu]] u grčkom [[Epir (region)|Epiru]].
* [[1435]]. [[Srpska Despotovina|Srpski despot]] [[Đurađ Branković]], nadajući se u savezništvo sa Osmanlijama, vijenča 16–godišnju kćeri [[Mara Branković|Maru]] (''Despina Hatun'') za sultana [[Murat II|Murata II]] (4. septembra)&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=16}}&lt;/ref&gt;
*[[1438]]. Pohod Murata na [[Transilvanija|Erdelj]]: prolaz kroz [[Đerdapska klisura|Gvozdena vrata]], napadi na [[Sibiu]], [[Sighișoara|Sighișoaru]], [[Mediaș, Mediaș|Mediaș]] i [[Brašov]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=16}}&lt;/ref&gt;. Preko 70.000&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=16}}&lt;/ref&gt; osoba je [[Ropstvo|zarobljeno]]. Prvi put se spominje ''[[Danak u krvi|devširme]]''.
*[[1439]]. Murat osvaja [[Smederevo]]; prvi pad [[Srpska Despotovina|Srbije]].
*[[1441]] – [[1442]]. Sa zapovjedništva u [[Beogradska tvrđava|Beogradu]] [[Janoš Hunjadi|János Hunyadi]] napada [[Smederevski sandžak]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=20}}&lt;/ref&gt;.
** [[Šahbedin|Šehabettin–paša]], [[beglerbeg]] [[Rumelija|Rumelije]], gradi utvrdu na [[Avala|Avali]] ([[Žrnov|Žrnovan]])&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=20}}&lt;/ref&gt;.
** [[Janoš Hunjadi|János Hunyadi]] odnosi pobedu nad Osmanlijama u [[Transilvanija|Erdelju]].
*[[1444]]. [[Murat II]] [[Abdikacija|abdicira]] u korist mladog sina [[Mehmed II|Mehmeda]]. Pokušaj mirnog prelaza vlasti s oca na sina. No Mehmed II je još vrlo mlad (12 godina).
**[[Bitka kod Varne]] (10. novembar). Velika bitka, puno žrtava. Smrt [[Vladislav I.|Vladislava Jagelovića]], viteza i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|kralja Poljske]] na bojišnici. Osmanska pobjeda. Propast [[Varninski križarski rat|Varninskog savezništva]] i odlučujuća pobjeda Osmanlija. [[Bizantsko Carstvo|Bizantija]] je pri kraju.

[[Datoteka:Empèri Otoman - Expansion territòriala de 1307 a 1683.png|thumb|center|450px|&lt;center&gt;Širenje Osmanskog carstva od 1307. do 1683.&lt;/center&gt;]]

*[[1446]]. [[Murat II]] po drugi put na prestolu umjesto sina Mehmeda.
*[[1448]]. [[Kosovska bitka (1448)|Druga kosovska bitka]] (17–20. oktobra): poraz [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Mađara]] ([[Janoš Hunjadi]])&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=37}}&lt;/ref&gt;. 
*[[1450]]. [[Opsada Kroje]]: [[Opsada Kroje (1450)|Prva opsada Kroje]]. Pobjeda Lješke lige ([[Skenderbeg]]).
** Murat II izgrađuje [[Jedrenski saraj]] ({{Šablon:Jez-tur|Edirne Sarayı}}).
*[[1451]]. Smrt [[Murat II|Murata II]] ([[3. februar]], bolest); ustoličenje [[Mehmed II|Mehmeda II]] ([[18. februar]]a)
*[[1453]]. [[Mehmed II|Mehmed]] [[Pad Carigrada (1453)|opseda Carigrad]] ([[6. april]]-[[29. maj]]). Pad [[Karaköy|Pere]].
**Velika seoba Bizantinaca na Zapad{{efn|Bizantinska diaspora: [[Firentinsko Vojvodstvo|Toskana]], [[Mletačka Republika|Venecija]], [[Papinska Država|Rim]]. Među ostalim broje se [[Pleton]], [[Teodor Gaza]], [[Juraj Trapezuntski]], [[Visarion]], [[Jovan Argiropul]], [[Andronik Kalist]], [[Konstantin Laskaris]], što su ključne figure [[Humanizam|humanističke revolucije]].}}. 
**''Byzantion'' (Βυζάντιον) odnosno ''Nova Roma'' odnosno ''Constantinopolis'' postaje osmanski grad (''Kostantiniyye'') i novo središte osmanskog dvora.
**Mehmed II naređuje da [[Čandarli Halil–paša]] bude uhićen i pogubljen (10. jula): prvi veliki vezir likvidiran od strane jednog sultana. Pad porodice [[Čandarli]].
**Od tada sultanovi službenici su sve više zarobljenici iz [[Danak u krvi|devširma]].
**Centralizacija odluka pod Mehmedom II.
[[Datoteka:Siege constantinople bnf fr2691.jpg|thumb|right|270px|&lt;center&gt;[[Pad Carigrada (1453)|Opsada Konstantinopolja]]&lt;/center&gt;]]
**Pokolj i nasilje nad stanovništvom Carigrada{{efn|U osvojenom Carigradu preživjeli Bizantinci bivaju zarobljeni (sluge, devširme, harem...). Većina starog Carigrada je srušena ([[Crkva Svetih apostola (Carigrad)|Crkva Svetih apostola]], [[Džamija Ðul|Hagia Theodosia]], [[Hipodrom u Carigradu|Hipodrom]], [[Palača Blaherne]]). Glavne crkve postaju džamije ([[Aja Sofija]], [[Arapska Džamija]], [[Džamija Eski Imaret]], [[Crkva Hora|Džamija Karije]], [[Džamija Kalenderhane]] i dr.).}}
**''[[Kapitolacije Osmanskog carstva|Kapitolacija]]'' odnosno ugovor sa Genovom i Venecijom.
*[[1458]]. Turci osvajaju [[Atena|Atenu]] (august 1458){{efn|Zadnji vojvoda Atene (Francesco II Acciaiuoli) se predaje sultanu. Ulazak Mehmeda II u Atenu (august 1458).}}&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=160}}&lt;/ref&gt;, grčki grad ulazi u dugo razdoblje propadanja.
**U Istanbulu sultan Mehmed II sagrađuje [[Ejup Sultan Džamija|Ejup Sultan Džamiju]] na mjesto gdje je po običaju oko 669. godine poginuo u borbi [[Abu Ajub al-Ansari|Ejup]],  suputnik [[Muhamed]]a. U džamiji se čuvao [[Osmanov mač]] i obavljalo ustoličenje sultana. Nešto kasnije Ejup Sultan Džamija će postati jedno od svetih mjesta islama.
**[[Dubrovačka Republika]] sklapa ugovor s Osmanskim carstvom o plaćanju danka. Dubrovnik je faktički samostalna republika ali plaća godišnji danak sultanu (do 1808.).
*[[1459]]. Predaja [[Smederevo|Smedereva]] (jun). Pad srednjovekovne [[Despotovina Srbija|Despotovine Srbije]].
*[[1461]]. Osmanlije osvajaju [[Trabzon]]. Pad [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntskog carstva]] ([[Mahmud-paša Anđelović]]; 15. august) i konačni kraj carstva [[Dinastija Komnina|dinastije Komnina]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=195}}&lt;/ref&gt;.
*[[1462]]. [[Mehmed II|Sultan Mehmed]] pokorava [[Vlaška|Vlašku]] (leto).
**Napad na [[Opština Târgoviște, Dâmbovița|Târgoviște]] (jun 1462): [[Vlad Țepeș]] bezuspješno pokušava ubiti [[Mehmed II|Mehmeda II]].
**[[Isa-beg Isaković]] počinje izgradnju [[Sarajevo|Saraybosne]].
*[[1463]]. Pad srednjovekovne [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]] pod tursku vlast. Smrt [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]].
**Turski upad u [[Furlanija|Furlaniju]] (1463/1469).
*[[1464]]. Opadanje zdravlja [[Mehmed II|Mehmeta II]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=233}}&lt;/ref&gt;.
*[[1466]]. [[Opsada Kroje (1466–1467)|Druga opsada Kroje]]. Pobjeda Lješko-venecijanske koalicije ([[Skenderbeg]]).
**Turci izgrađuju tvrđavu [[Elbasan]].
*[[1467]]. [[Opsada Kroje (1467)|Treća opsada Kroje]]. Pobjeda [[Skenderbeg]]a.
*[[1468]]. Turci osvajaju [[Mostar]].
*[[1472]]. Turski upad u [[Furlanija|Furlaniju]].
** [[Nikola Iločki|Miklós Újlaki]] postaje kralj Bosne&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=232}}&lt;/ref&gt; po nalogu ugarskog kralja [[Matija Korvin|Matyaša Hunyadija]]. Privremena obnova [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]] sa centrom u [[Jajce|Jajcu]].
** Česti osmanski napadi [[Jajce]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Babinger|1978|p=232}}&lt;/ref&gt;.
*[[1473]]. Osmanlije osvajaju [[Mersin]]
*[[1475]]. Turci osvajaju [[Feodosija|Feodosiju]] na [[Krim]]u.
** Turski upad u [[Azov]].
*[[1477]]. Turski upad u [[Furlanija|Furlaniju]].
[[Datoteka:Gentile Bellini 003.jpg|thumb|right|120px|&lt;center&gt;[[Mehmed II|Mehmed II Osvajač (''Fatih'')]]&lt;/center&gt;]]
** Prve zlatne turske kovanice&lt;ref&gt;{{harvnb|Şevket Pamuk|2000|p=20}}&lt;/ref&gt;. Turska trgovina se služi zlatnim, srebrnim i bakrenim novcem&lt;ref&gt;{{harvnb|Şevket Pamuk|2000|p=20}}&lt;/ref&gt; mada često za zlatnu kovanicu se upotrebljavao venecijanski [[Zecchino|dukat]]{{efn|Tzv. ''Zecchino'' ili ''ducato d'oro''.}}&lt;ref&gt;{{en}}{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/coin/Ottoman-Empire|title=Britannica: Ottoman Empire, Coin.|date=|accessdate = 29. 03. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Şevket Pamuk|2000|p=60; 90}}&lt;/ref&gt;.
*[[1478]]. Umire [[Uzun Hasan]] {{efn|Uzun Hasan (1423–1478), vladar [[Ak Kojunlu|Ak Kojunla]].}}, zadnji vladar Saveza [[Ak Kojunlu|Ak Kojunla]]. Otvara se prostor za proširenje [[Safavidska Monarhija|Safavida]] u Perziji i Osmanlija u Anadoliji.
**Mehmed II [[Opsada Skadra (1478)|opseda Skadar]] u Albaniji. Turska pobjeda.
**Turski upad u [[Furlanija|Furlaniju]] (1478/1479).
**[[Opsada Kroje (1478)|Četvrta opsada Kruje]]. Osmanska pobjeda i konačni pad Albanije.
*[[1480]]. [[Osmanska invazija Otranta|Napad na Otranto]], u južnoj Italiji. '''&lt;&lt;&lt;'''
*[[1481]]. [[Mehmed II|Mehmed]] umire (3. maja), vjerovatno otrovan od sina Bajazita{{sfn|Encyclopedia|2009|loc=str. 368}}.
**[[Bajazit II]], sin Mehmeda II i [[Gülbahar (žena Mehmeda II.)|Gülbahar Hatun]], stupa na presto (20. maja)
**Borba između braće za presto. [[Bajazit II|Sultan Bazajit]] pobjeđuje nad [[Sultan Cem|sultanom Džemom]], koji bježi na Zapad.
*Osmanlije osvajaju [[Kalamata|Kalamatu]] u Grčkoj.
* [[1483]]. Osmanlije osvajaju poslednje ostatke zemlje hercega od sv. Save ([[Hercegovina]]).
* [[1484]]-[[1491]]. [[Osmansko–mamelučki rat (1485–1491)|Rat sa egipatskim Mamelucima]] između Anadolije i Sirije. Na kraju stanje ostaje neriješeno, ali [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučka država]] slabi.
* [[1492]]. Sultan Bajazit II prima i priziva španjolske Jevreje ([[Sefardi]]) u Osmansko carstvo, nakon što su ih katolički kraljevi prognali iz [[Kraljevina Kastilja|Kraljevine Kastilje]] i [[Kraljevina Aragon|Kraljevine Aragone]] ([[Alhambrijski ukaz]], 31. marta 1492.)&lt;ref name=&quot;Jewish Encyclopedia&quot;&gt;{{en}} {{cite web|last1=Jacobs|first1=Joseph|last2=Montgomery|first2=Mary W.|year=|title= Jewish Encyclopedia: Turkey|url=https://jewishencyclopedia.com/articles/14546-turkey|date=|accessdate = 15. 03. 2022}}&lt;/ref&gt;. Iste godine šalje admirala Kemala Reisa {{efn|Kemāl Reʾīs (1451–1511), osmanski admiral.}} da bi brodom doveo Sefarde u Osmansko carstvo. Jevreji će postati među glavnim trgovcima carstva{{efn|Turci su bili sjajni ratnici, ali slabiji trgovci. Potom je sultanska politika težila da se drugim narodima prepuste djelatnosti u kojim su odlikovali. Trgovinom su se većinom bavili [[Jevreji]]&lt;ref name=&quot;Jewish Encyclopedia&quot;/&gt;, [[Armenci]] i [[Grci]].}}.
**Turci osvajaju [[Amasya|Amasiju]].
* [[1493]]. [[Sefardi]] uvode prvi [[Tiskarstvo|tiskarski stroj]] u Istanbulu. Tiskaju knjige na latinskom, grčkom, talijanskom, sirijskom i jevrejskom jeziku, dok im je bilo zabranjeno tiskati na arapskom i na turskom&lt;ref name=&quot;Jewish Encyclopedia&quot;/&gt;.
**[[Krbavska bitka]]. Napad [[Akindžije|Akindžija]] i turska brza pobjeda.
* [[1497]]-[[1499]]. [[Poljsko–otomanski rat (1485–1503)|Rat sa Poljskom]]. Turksa pobjeda, [[Bukovina]] i [[Moldavija]] postaju turski vazali.
* [[1499]]. Osmanlije osvajaju Crnu Goru odnosno [[Zeta (država)|Zetu]] ([[Đurađ Crnojević]]).
** Turci osvajaju okolicu [[Makarska|Makarske]].
** Turski upad u [[Furlanija|Furlaniju]].
* [[1499]]-[[1503]]. [[Mletačko-osmanski rat (1499–1503)|Rat sa Venecijom]]. Osmanska pobjeda, Turci osvajaju [[Koroni]] i [[Metoni]] na jugu Grčke.
* [[1500]] – [[1545]]. Godine službe [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]]: Osmanlije postaju sila na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]].
[[Datoteka:Uppsala Mecca painting.jpg|thumb|right|200px|&lt;center&gt;[[Meka]]&lt;/center&gt;]]
*[[1501]]. Turci osvajaju [[Drač]] u Albaniji.
*[[1503]]. Zadnji turski upad u [[Furlanija|Furlaniju]].
*[[1512]]. [[Selim I]] (42 godine) prisiljava svog oca [[Bajazit II|sultana Bajazita II]] da abdicira (24. aprila). Počinje sultanat Selima I.
*[[1514]]. Selim nanosi poraz [[Ismail I|šahu Ismailu]] u [[Bitka kod Čaldirana|bitci kod Čaldirana]]. Turska pobjeda i proširenje prema istoku. Osmanlije osvajaju [[Erzurum]] u istočnoj Anadoliji.
*[[1515]]. Osmanlije osvajaju [[Kayseri|Kajsareju]] u Anadoliji.
*[[1516]]. [[Osmansko–mamelučki rat (1516–1517)|Drugi osmansko–mamelučki rat]]. Pad [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučkog sultanata]]. Turci osvajaju [[Antiohija|Antiohiju]], [[Homs]], [[Alep|Halab]], [[Damask|Dimašk]], [[Beirut]].
**[[Hajrudin Barbarosa]] i [[Oruk Barbarosa]] osvajaju [[Alžir (grad)|Alžir]] (najdalja turska granica na zapadu).
*[[1517]]. Turci osvajaju [[Jeruzalem]].
**Turci osvajaju [[Kairo]] i [[Egipat]].
**Turci osvajaju [[Meka|Meku]] i [[Medina|Medinu]]. Sultan [[Selim I|Selim]] postaje [[halifa]]. Rađanje Osmanskog kalifata (1517–1924).
*[[1520]]. Smrt [[Selim I|sultana Selima]] (21. septembram, vjerojatno zbog zaraze); 26–godišnji [[Sulejman I|šehzade Sulejman]], sin [[Ajše Hafsa Sultan|Hafse]] i Selima, stupa na presto (30. septembra)
[[Datoteka:EmperorSuleiman.jpg|thumb|right|120px|&lt;center&gt;[[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]]&lt;/center&gt;]]
**Robinja [[Rokselana|Aleksandra]], poklon od [[Ibrahim-paša Pargalija|Ibrahim-paše Pargalije]], postaje konkubina sultana Sulejmana.
*[[1521]]. Ugarski [[Pad Beograda (1521|Beograd osvojen]] (29. augusta).
*[[1526]]. &lt;u&gt;[[Mohačka bitka|Bitka kod Mohača]]&lt;/u&gt; (29. avgusta). Nestanak [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]] i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatske]], Osmansko carstvo zauzima [[Panonija|Panoniju]].
*[[1527]]. Turci zauzimaju [[Benkovac]], zadnja granica na sjevero-zapadu [[Rumelija|Rumelije]].
**[[Austrijsko–turški rat (1527-1528)|Austrijsko–turški rat]]. Početak izravnih ratnih sukoba između Beča i Istanbula. Austrijska pobjeda ([[Jovan Nenad]]).
** [[Mletačko-osmanski rat (1537–1540)|Mletačko-osmanski rat]], teški sukobi mornarica po [[Egejsko more|Egejskom]], [[Jonsko more|Jonskom]] i [[jadransko more|Jadranskom moru]] ([[Andrea Doria]], [[Hajrudin Barbarosa]]).
*[[1529]]. [[Sulejman I|Sulejman]] zauzima [[Budim]] (8. septembra).
**[[Opsada Beča 1529.|Opsada Beča]] (26. septembra-16. oktobra). Austrijska pobjeda i povlačenje Osmanlija.
**Turci zauzimaju [[Odesa|Odesu]].
*[[1530]]. Turci osvajaju grad Diu u [[Gujarat]]u, u zapadnoj Indiji ([[Mustafa Bayram]]).
*[[1532]]. Novi ratni pohod Sulejmana na Austriju.
**[[Osmansko-persijski rat (1532–1555)|Osmansko-persijski rat]] (1532–1555)
*[[1534]]. Turci osvajaju [[Bagdad]].
*[[1535]]. Turci osvajaju [[Basra|Basru]].
** [[Osvajanje Tunisa (1535)|Osvajanje Tunisa]]. [[Špansko Carstvo|Špansko]]–[[Habsburg|habsburška]] mornarica osvaja grad Tunis u borbi protiv [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina]].
*[[1537]]. Rat sa Venecijom.
**Sulejman u Albaniji. [[Opsada Krfa (1537)|Opsada Krfa]], turski pokušaj propada.
**Osmanlije upadaju u [[Apulija|Apuliju]] (jula).
**[[Bitka kod Klisa 1537.|Bitka kod Klisa]]. Turska pobjeda i pad [[Klis]]a ([[Petar Kružić]])&lt;ref&gt;{{hr}}{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34295|title=Hrvatska Enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža): Kružić, Petar|date=|accessdate = 29. 03. 2022}}&lt;/ref&gt;.
*[[1538]]. Turci osvajaju [[Aden]] i [[Sana (Jemen)|Sanu]] na jugu [[Arabija|Arapskog poluotoka]].
**Turci osvajaju [[Kišinjev]] i [[Bender, Moldavija|Bender]].
**Osmanlije osvajaju [[Mosul]].
**[[Bitka kod Preveze]] na [[Epir (region)|epirskoj]] obali (28. septembar). Pobjeda Osmanske flote ([[Hajrudin Barbarosa]]) nad koalicijom ([[Andrea Doria]]) [[Mletačka Republika|Venecije]], [[Republika Genova|Genove]], [[Papinska Država|Papinstva]], [[Kruna Kastilje|Španije]], [[Napuljsko Kraljevstvo|Napulja]], [[Kraljevina Sicilija|Sicilije]] i [[Malteški red|Malteških vitezova]]. Osmanlije zaustavljaju težnju za nadzorom nad Sredozemlju od strane Venecije i Španije.
*[[1539]]. Osvajanje [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]] (10. avgusta).
*[[1540]]. [[Mletačka Republika|Venecija]] je poražena na moru ([[Mletačko-osmanski rat (1537–1540)|Mletačko-osmanski rat]]), gubi brojne otoke na [[Dalmacija|Jadranskoj obali]], na [[Jonsko more|Jonskom]] i [[Egejsko more|Egejskom moru]].
** Özdemir–paša{{efn|Özdemir–paša, [[Mameluci|Mameluk]] [[Čerkezi|čerkeškog]] podrijetla, namjesnik [[Jemen|Jemenskog Ejaleta]].}} uvodi piće [[Kava|kavu]] na turskim prostorima.
*[[1541]]. Ratni pohod Sulejmana na [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]], pripajanje Ugarske.
** [[Habsburg|Habsburški]] napad na [[Budimska palača|Budimsku tvrđavu]] ([[Wilhelmom von Roggendorfom]], 4. maja). Turska obrana i dolazak u pomoć sa juga sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] sa vojskom. Osmanlije konačno zauzimaju [[Budim]] i sultan stvara [[Budimski vilajet]]&lt;ref&gt;{{hu}} {{cite web |url=https://hu.dbpedia.org/page/Buda_ostroma_(1541)|title=Buda ostroma (1541)|last=|first=|date= |website= |publisher= |accessdate=26. 07. 2022 |quote=}} &lt;/ref&gt;.
**[[1541]] – [[1579]]: godine službe [[Mehmed-paša Sokolović|Sokollu Mehmed–paše]] i [[Lala Mustafa-paša|Lala Mustafa-paše]]. Vrhunac osmanske vojne sile i zlatno doba osmanske države.
[[Datoteka:1566-The Funeral of Sultan Suleyman the Magnificent-right.jpg|thumb|right|150px|&lt;center&gt;Pogrebna povorka sultana Sulejmana 1566.&lt;/center&gt;]]
*[[1543]]. [[Mimar Sinan]] izgrađuje [[Džamija Šehzade|Džamiju Šehzade]] (1543–1548) u [[Istanbul]]u.
*[[1544]]. Turski upad u [[Miskolc]].
*[[1545]]. Primirje između Sulejmana i [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]].
*[[1548]]. Ratni pohod Sulejmana na Iran, pad [[Van, Turska|Vana]] (25. avgusta).
*[[1550]]. [[Mimar Sinan]] izgrađuje [[Sulejmanije džamija|Sulejmanije džamiju]] (1550–1557) u [[Istanbul]]u.
*[[1551]]. Turci osvajaju otok [[Gozo]] i grad [[Tripoli|Trablus]] u Libiji.
*[[1557]]. Turci osvajaju [[Massava|Massavu]] na obali istočne Afrike.
*[[1558]]. Smrt [[Rokselana|sultanije Hurem]], najdraže sultanu Sulejmanu.
*[[1559]]. Građanski rat između Sulejmanovih sinova [[Selim II|Selima]] i [[Šehzade Bajezid|Bajazita]].
*[[1562]]. Mir sa carem [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandom]] (1. jula).
*[[1566]]. [[Bitka kod Sigeta|Opsada Sigeta]] (5. august-7. septembar). [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Zrinski]] brani Siget (2.500 protiv 90.000)&lt;ref&gt;{{hr}}{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67474|title=Hrvatska Enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža): Zrinski, Nikola IV.|date=|accessdate = 29. 03. 2022}}&lt;/ref&gt;.
**Smrt [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] (5/6. septembar; bolest). Turski časnici prikrivaju smrt sultana za četrdeset i dva dana i njegovo tijelo je potajno zakopano u [[Szigetvar]]u&lt;ref&gt;[[Turski jezik|tur]]. {{cite web|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/suleyman-i|title=TDV İslâm Ansiklopedisi: SÜLEYMAN I|date=|accessdate = 29. 03. 2022}}&lt;/ref&gt;.
**Ustoličenje [[Selim II|Selima II.]] (24. septembra), sin Sulejmana i [[Rokselana|Hürreme]].
**Turci zauzimaju otok [[Hios]] od [[Republika Genova|Republike Genove]].
* [[1566]] – [[1656]]: ''[[Sultanat žena]]'' ({{Šablon:Jez-tur|Kadınlar saltanatı}})
** [[1566]] – [[1603]]: godine [[Sultanija Safije|sultanije Safije]], strašno mudra i moćna žena na [[Topkapi Saraj|Osmanskom dvoru]]. Bila je žena [[Murat III|Murata III.]]
[[Datoteka:Ottoman Empire Detailed.png|thumb|right|350px|&lt;center&gt;Osmansko carstvo 1593.&lt;/center&gt;]]
*[[1568]]. [[Mimar Sinan]] izgrađuje [[Selimija|Selimiju džamiju]] (1568–1574) u [[Edirne|Jedrenu]].
**[[Habsburg|Habsburzi]] plaćaju godišnji danak Osmanlijama.
* [[1569]]. Pohod Osmanlija protiv [[Rusko Carstvo|Rusa]]; plan kanal Don-Volga i opsada [[Astrahan]]a.
** Veliki požar u [[Istanbul]]u.
* [[1570]]. [[Kneževina Transilvanija]] je vazal Osmanskog carstva. Najsjevernija točka Osmanskog prostora su [[Košice]].
* [[1570]] – [[1573]]. [[Ciparski rat]] između Osmanskog carstva i [[Mletačka Republika|Republike Venecije]].
** [[Opsada Famaguste]] (1570/1571) na [[Kipar|Kipru]]. [[Lala Mustafa-paša]] osvaja tvrđavu, pokolj stanovništva i ubojstvo generala [[Marco Antonio Bragadin|Bragadina]] (17. augusta 1571.)&lt;ref&gt;{{harvnb|Zorzi|2020|p=351}}&lt;/ref&gt;.
* [[1571]]. Stvaranje [[Sveta liga (1571)|Svete lige]] protiv Osmanlija.
** [[Bitka kod Lepanta]]{{efn|[[Naupakt|Ναύπακτος]], ''Lepanto'', ''İnebahtı''.}} (7. oktobra). Teški poraz Turaka.
* [[1574]]. [[Osvajanje Tunisa (1574)|Osvajanje Tunisa]]. Turci oduzimaju grad Tunis [[Špansko Carstvo|Španskom carstvu]] ([[Uludž Ali]] i [[Džigalazade Jusuf Sinan-paša|Jusuf Sinan-paša]]).
** Smrt [[Selim II|Selima II.]] (udes) i dolazak na vlast [[Murat III|Murata III.]], sin [[Sultanija Nurbanu|Nurbane]] i Selima II. Carstvo se suočava sa prvim finansijskim poteškoćama i sa rastom nezadovoljstva u društvu (1574–1595). 
* [[1577]]. Turci osvajaju [[Džibuti]].
** [[Osmansko–safavidski rat (1578–1590)|Osmansko–perzijski rat]].
*[[1579]]. [[Mehmed-paša Sokolović]] je usmrćen (11. oktobra) od strane jednog vojnika ([[Janjičari|Janjičara]]?) u još nejasnim okolnostima. U njegovoj spomen ostaje [[Džamija Mehmed-paše Sokolovića]] (sagr. 1571/1572, [[Mimar Sinan]]) i još mnogo čega {{efn|[[Mehmed-paša Sokolović]] je bio vrstan vojnik i vojvoda, sultanov savjetnik, upravnik i mecena. Vjerom musliman, oženio je [[Esmehan Sultan]] (1545–1585), kćer sultana [[Selim II|Selima II.]] i sultanije [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]]. Imali su dvoje djece: Sultanzade Ibrahim Han i Safiye Hanim-Sultan.}}. Kraj sjajnog doba Sultana Sulejmana.
* [[1580]]. [[Kodža Sinan-paša|Sinan-paša]] imenovan za velikog vezira.
* [[1581]]. [[Felipe II od Španije|Filip II od Španjolske]] priznaje regentstvo [[Tunis]]a, [[Alžir]]a, [[Kirenaika|Kirenaike]] i [[Tripolitanija|Tripolitanije]] kao tursko vlasništvo, tzv. «barbarske oblasti» za kršćane.
* [[1583]]. Smrt [[Sultanija Nurbanu|sultanije Nurbanu]], jedna od najpoštovanijih žena svog vremena.
* [[1585]]. Turci osvajaju [[Kars]] i [[Tabriz]].
** Počinje monetarna nestabilnost Osmanskog carstva, glavni uzroci su fiskalne, ekonomske i političke poteškoće dok se istovremeno svijetska tržišta proširavaju i ubrzavaju (usp. Europski [[kolonijalizam]]). To monetarno slabljenje traje do 1690. [[Akča]] postepeno nestaje s tržišta dok sve više ini novac kruži po Osmanskom carstvu&lt;ref&gt;{{harvnb|Şevket Pamuk|2000|p=20}}&lt;/ref&gt;.
* [[1588]]. Osmanlije zauzimaju Karadağ ([[Arasbaran]], na granici sa [[Iran]]om).
* [[1589]]. Ustanak [[Janjičari|janičara]] u Carigradu (3. aprila) ({{Šablon:Jez-tur|Beylerbeyi Vakası}}).
* [[1590]]. Kraj [[Osmansko–safavidski rat (1578–1590)|Osmansko–perzijskog rata]]. Turska pobjeda. [[Istanbulski ugovor (1590)|Istanbulski ugovor]]. Turci osvajaju veći dio [[Kavkaz]]a i neke djelove sjeverozapadne [[Perzija|Perzije]] ([[Gruzija]], [[Azerbejdžan]], [[Luristan|Luristān]], [[Dagestan]], [[Kurdistan]], [[Huzestan|Khūzestān]], [[Kirkuk|Šahrizor]]...)
* [[1593]]. Pobuna [[Spahija]] i [[Segban]]a u Istanbulu (27. januara). [[Pobuna Dželalija]] ({{Šablon:Jez-tur|Celalî ayaklanmaları}}).
[[Datoteka:Mosque of Sultan Achmet.jpg|thumb|right|230px|&lt;center&gt;[[Džamija sultana Ahmeta]]&lt;/center&gt;]]
**[[1593]] – [[1606]]: [[Dugi rat]] između [[Habsburg]]a i Osmanlija; 
** [[Kodža Sinan-paša|Sinan-paša]] opet imenovan za velikog vezira;
** [[Bitka kod Siska]] (22. juna 1593): austrijska pobjeda protiv Turaka.
* [[1595]]. Prirodna smrt [[Murat III|Murata III.]] na [[Topkapi Saraj|Topkapiju]]. Ustoličenje 29–godišnjeg [[Mehmed III|Mehmeda III.]], sin [[Sultanija Safija|Safije]] i Murata III. 
* [[1603]]. [[Spahija|Spahijska]] buna. Smrt [[Mehmed III|Mehmeda III]] (22. decembra); [[Ahmed I]] stupa na presto (23. decembra).
* [[1604]]. [[Sultanija Safija]] (baka sultana Ahmeda) je otjerana sa dvora.
* [[1605]] – [[1651]]: godine [[Sultanija Kosem|sultanije Kosem]], podrijetlom [[Grci|Grkinja]], jako moćna žena na [[Topkapi Saray|Osmanskom dvoru]]. Bila je žena [[Ahmed I|Ahmeda I.]] Rodila je mnogo djece, među kojim i dva sultana: [[Murat IV]] i [[Ibrahim I|Ibrahim ''Ludi'']].
* [[1606]]. [[Žitvanski mir]]. Pravo katolika da grade crkve u Osmanskom carstvu. Tursko teritorijalno proširenje u [[Panonija|Panoniji]]. Ukidanje godišnjeg danka koje su Habsburzi plaćali Osmanlijama. [[Krimski Kanat]] postaje turski vazal.
* [[1609]]. Izgrađivanje [[Džamija sultana Ahmeta|Džamije sultana Ahmeta]] (1609–1616)
* [[1617]]. Smrt [[Ahmed I|Ahmeda I]] (bolest)
* [[1617]]-[[1623]]. Kriza Sultanata. Unutrašnji nemiri: vladavina sultana [[Mustafa I|Mustafe]], psihološki nestabilna osoba.
** [[Mustafa I]] (sin [[Halime Sultan|Halime]] i Ahmeda I.) je prvi sultan koji faktički ne izlazi iz [[Topkapi Saraj|carskog dvorca]] te većinu vremena provodi u [[kafes]]u.
*[[Moldavski rat magnata]]. Osmansko carstvo podržava [[Kneževina Moldavija|Kneževinu Moldaviju]] protiv [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanska Unije]].
*[[1618]]. Sultan Mustafa je odložen, na presto stupa njegov unuk mladi [[Osman II]], sin [[Mahfiruz Sultan|Mahfiruze]] i Ahmeda I.
* [[1622]]. Ubojstvo 18–godišnjeg sultana [[Osman II|Osmana II.]] (pobuna Janjičara). Povratak na vlast [[Mustafa I|Mustafe]]. Međutim Mustafa je manje važna pojava na dvorcu. Stvarnu moć drže veliki vezir [[Kara Davut-paša]] i [[Sultanija Halime]].
**[[Pobuna Abaza Mehmed–paše]].
* [[1623]]. Na vlast [[Murat IV|sultan Murat IV]] (rexit 1623–1640), sin [[Sultanija Kosem|Sultanije Kosem]] i Ahmeda I.
**[[Osmansko–safavidski rat (1623–1639)|Osmansko–safavidski rat]] (1623–1639) na istoku.
**[[Pobuna Abaza Mehmed–paše|Druga pobuna Abaza Mehmed–paše]].
* [[1630]] – [[1672]]: Putovanja [[Evliya Çelebi|Evlije Čelebije]] ([[Hrvatska]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]], [[Albanija]], [[Atena]], [[Holandija (regija)|Holandija]], [[Beč]], [[Krit]], [[Baku]], [[Krimski Kanat]], [[Sirija]], [[Palestina]], [[Čerkezija]]).
* [[1638]]. [[Murat IV|Murat IV]] ponovo osvaja [[Bagdad]] (novembar/decembar)
* [[1640]] – [[1648]]. Vladavina [[Ibrahim I|sultana Ibrahima]], psihopatološki slučaj. Najdublja turska politička kriza u 17. stoljeću. Najmoćnija osoba na [[Topkapi Saraj|Topkapiju]] je zapravo Ibrahimova majka, [[Sultanija Kosem|sultanija Kösem]].
** Sultan [[Ibrahim I|Ibrahim]] faktički ne izlazi iz [[Topkapi Saraj|Topkapija]] i većinu vremena provodi u [[harem]]u. Priča se o 280 konkubina&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web|last=Dash|first=Mike|url=https://www.smithsonianmag.com/history/the-ottoman-empires-life-or-death-race-164064882/|title=The Ottoman Empire’s Life-or-Death Race|date=22. 03. 2012|accessdate = 15. 03. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Rank|2020}}&lt;/ref&gt;. Sultan je od njih dobio mnogo djece.
* [[1645]]-[[1669]]. [[Kandijski rat]] protiv [[Mletačka Republika|Venecije]]: Osmanlije osvajaju otok [[Krit]], Venecija učvršćuje položaj u [[Dalmacija|Dalmaciji]].
* [[1648]]. Velika narodna pobuna protiv vlasti, u [[Istanbul]]u i u Osmanskom carstvu pod vodstvom [[Janjičari|Janjičara]] i [[Ulema]]. Veliki vezir [[Hezarpare Ahmed–paša]] je pogubljen (8. augusta, zadavljen i rastrgan u parčad od naroda) a potom i sultan [[Ibrahim I|Ibrahim]] (18. augusta, zadavljen).
* [[1648]]. Na presto stupa [[Mehmed IV|Mehmed IV ''Lovac'']], sin Ibrahima I.
* [[1651]]. Prva pobuna [[Abaza Hasan–paša|Abaze Hasan–paše]].
* [[1656]]. Veliki vezir postaje [[Mehmed-paša Ćuprilić]] (vezirat 1656–1661). Preokrenuo Kandijski rat. Privremeni oporavak i stabilizacija carstva.
**[[1656]]-[[1683]]. Doba [[Ćuprilići|Ćuprilića]].
* [[1657]]-[[1658]]. Druga pobuna [[Abaza Hasan–paša|Abaze Hasan–paše]] (†1659)
* [[1660]]. [[Kneževina Transilvanija]] privremeno pada pod izravnu Osmansku vlast. Osmansko carstvo u centru Europe.
* [[1661]]. [[Kuga]]
* [[Veliki turski rat]] (1662–1699)
** [[Habsburško-turski rat (1663–1664)|Habsburško-turski rat]] ([[Nikola VII. Zrinski|Nikola VII. Zrinski]])
* [[1668]]. Turci ponovo osvajaju [[Basra|Basru]].
[[Datoteka:Turkish siege of Vienna - 1683.png|thumb|right|280px|&lt;center&gt;[[Opsada Beča 1683.|Opsada Beča]]&lt;/center&gt;]]
* [[1682]]. Pohod Mehmeda na Beograd.
* [[1683]]. [[Opsada Beča (1683)|Druga opsada Beča]]. Nakon dva mjeseca, vojne snage [[Sveta liga|Svete lige]] pod vodstvom [[Jan III. Sobjeski|Jana Sobjeskog]] odbija napad Turske armije (po procjeni: 200.000 ljudi&lt;ref&gt;{{de}} {{cite web|year=|title= Wien Geschichte Wiki: Zweite Türkenbelagerung (1683)|url=https://www.geschichtewiki.wien.gv.at/Zweite_T%C3%BCrkenbelagerung_(1683)|date=|accessdate = 15. 03. 2022}}&lt;/ref&gt;) na [[Kahlenberg]]u. Bit će to zapravo zadnji turski napad na centralnu Europu.
** Veliki vezir [[Kara Mustafa-paša]] biva pogubljen u [[Beograd]]u po izravnom naredbom sultana Mehmeda IV ([[25.12.|25. 12.]] [[1683]]).
* 1683 – 1687: godine vladavine [[Gülnuş Sultan|sultanije Gülnuš]], podrijetlo [[Grci|Grkinja]] sa venecijanskog [[Krit]]a, vrlo moćna žena na dvoru i mecena. Bila je žena [[Mehmed IV|Mehmeda IV.]] i rodila je šestoro djece od kojih su dva postala sultani ([[Mustafa II]] i [[Ahmed III]]).
** [[Osmansko carstvo]] dostiže vrhunac svoga teritorijalnog proširenja ([[Mehmed IV]], 1683).
* [[1686]]. [[Opsada Budima (1686)|Opsada Budima]]. Vojvoda [[Karlo V, vojvoda od Lorene|Karlo od Lorene]] osvoja [[Obuda|Óbudu]], [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] za kuću [[Habsburg]]&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url=https://www.budapest.com/city_guide/general_information/history.en.html|title=budapest.com – Budapest History|last=|first=|date= |website= |publisher= |accessdate=26. 07. 2022 |quote=}} &lt;/ref&gt;.
* [[1687]]. [[Jegen Osman-paša]] i [[Janjičari]] skidaju sa vlasti sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV.]] (8. novembra). Na presto stupa njegov polubrat [[Sulejman II]].
** [[Eugen Savojski]], austrijski vojvoda francusko–talijanskog podrijetla, vodi teške pobjede nad Turcima u [[Veliki turski rat|Austrijsko–turskom ratu]]: [[Bitka kod Mohača 1687.|Bitka kod Mohača]].
** [[Krimske bitke|Prva ofenziva na Krim]] (2. maja). [[Rusko Carstvo|Ruski]] napad na [[Krimski Tatari|Krimski Kanat]] (osmanski vazal). Pobjeda Krimskih tatara. Krimski kanat ostaje nezavisan. Osmansko širenje u Europi se zaustavlja. Kraj saveza između Krimskog kanata, Francuske i [[Imre Thököly|Imrea Thökölyja]].
* [[1689]]. Napad [[Sulejman II|Sulejmana]] na austrijsku granicu.
** [[Bitka kod Niša (1689)|Bitka kod Niša]] (24. septembra), austrijska pobjeda ([[Ludvig Vilhelm Badenski|Ludwig Wilhelm von Baden]]).
* [[1691]]. Smrt [[Sulejman II|Sulejmana]]. Dolazak na presto njegovog polubrata [[Ahmed II|Ahmeta II.]] (sin [[Ibrahim I|Ibrahima I.]])
** [[Bitka kod Slankamena]] (19. augusta), austrijska pobjeda ([[Ludvig Vilhelm Badenski|Ludwig Wilhelm von Baden]])&lt;ref&gt;{{de}} {{cite web |url=https://web.archive.org/web/20120328114744/http://www.badische-heimat.de/neu/projekte/texte/salankamen.pdf|title=Der Türkenlouis und die Schlacht von Salankamen,  19. August 1691|last=|first=|date= |website=https://badische-heimat.de/ |publisher=Badische Heimat |accessdate=27. 07. 2022 |quote=}} &lt;/ref&gt;.
* [[1695]]. Smrt [[Ahmed II|Ahmeda II.]], stupa na presto [[Mustafa II]], sin [[Mehmed IV|Mehmeda IV.]] i [[Gülnuş Sultan|Gülnuş]].
* [[1697]]. [[Bitka kod Sente]] ([[Eugen Savojski|princ Eugen]]) i Pohod na Sarajevo (isto princ Eugen).
* [[1699]]. [[Karlovački mir|Mir u Karlovcima]] sa Austrijom (26. januara).
* [[1703]]. [[Jedrenska pobuna]] ([[Janjičari]]) zbog [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]]. Vojska maršira na [[Istanbul]]. Ubojstvo [[Šejh-ul-islam|šejhulislama]] [[Feyzullah Efendi|Feyzullaha Efendije]] i svrgavanje sa trona sultana [[Mustafa II|Mustafe II.]]
**[[Mustafa II]] se odriče prestola u korist brata [[Ahmed III|Ahmeda III.]] (isto sin sultanije [[Gülnuş Sultan|Gülnuş]]).
* [[1709]]. [[Egzil]] švedskog kralja [[Karl XII od Švedske|Karla XII]] na [[Topkapi Saraj|Topkapiju]], sultan ga prima na dvor. 
* [[1710]]. [[Rusko-turski rat (1710–1711)|Kampanja rijeke Pruth]], osmanski pohod na [[Moldavija (regija)|Moldaviju]] ([[Baltadži Mehmed Paša]])
* [[1711]]. [[Mirovni ugovor iz Pruta|Mir iz Pruta]] (21. jula). Osmanska pobjeda.
* [[1713]]. Sultan [[Ahmed III|Ahmed]] proteruje švedskog kralja [[Karl XII od Švedske|Karla XII]] sa dvora i potpisuje ugovor o miru sa Rusijom. [[Mir iz Jedrena (1713)|Mir iz Jedrena]] (23. juna): uspostavlja mir sa [[Rusko Carstvo|Rusijom]] koji će trajati 25 godina.
* [[1714]]. [[Mletačko-osmanski rat (1714–1718)|Drugi Morejski rat]] (1714–1718). Osmanska pobjeda nad [[Mletačka Republika|Venecijom]].
* [[1716]]. [[Austrijsko-turski rat (1716–1718)|Austrijsko-turski rat]] (1716–1718)
** [[Bitka kod Petrovaradina]] ([[Eugen Savojski]], 5. august). Teški poraz Osmanlija, vezir [[Silahdar Damat Ali-paša|Ali-paša]] je ubijen u bitci.
* [[1717]]. [[Opsada Beograda (1717)|Opsada Beograda]] ([[Eugen Savojski]]), Halil-paša bezuspješno predvodi vojsku na Beograd.
* [[1718]]. [[Požarevački mir|Mir u Požarevcu]]. Turska se odriče [[Temišvar]]a, [[Smederevo|Smedereva]] i [[Beograd]]a. 
** Počinje tzv. ''[[Doba lala]]'' (1718-1730), razdoblje mira i stabilnosti.
** Potpisan trgovački ugovor između Austrije i Turske: slobodan uvoz austrijske robe osim oružja i municije, Austrija dobija pravo na konzule u većim trgovačkim mjestima. I turski trgovci, pretežno [[Grci]] i [[Cincari]], dobijaju povlastice u habsburškim zemljama. 
[[Datoteka:Sultan ahmed III.jpeg|thumb|right|130px|&lt;center&gt;[[Ahmed III.]]&lt;/center&gt;]]
* Sultanat [[Ahmed III|Ahmeda III.]] (1703–1730) i vezirat [[Nevšehirli Damat Ibrahim-paša|Nevšehirlije Ibrahim-paše]] (1718–1730).
* [[1720]]. [[Seyyid Vehbi]] i [[Abdülcelil Levni]] sastavljaju knjigu ''[[Surname-i Vehbi]]'';
** Prvi sastav [[mehter]] muzike dolazi na Zapad, po nalogu sultana Ahmeda III. u počast Poljske.
* [[1721]]. Putovanje veleposlanika [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi|Mehmeda Čelebije]] u [[Kraljevina Francuska|Kraljevinu Francusku]]. Njegov izvještaj sultanu će bit značajan za prve reforme carstva.
* [[1723]]. Počinje [[Osmansko–hotački rat (1726–1727)|rat s Iranom]], Osmanlije zauzimaju [[Gruzija|Gruziju]] i [[Gandža (grad)|Gandžu]].
* [[1724]]. [[Carigradski ugovor (1724.)|Carigradski ugovor]]: podjela zemalja [[Safavidska Monarhija|Safavidske Perzije]]. Geopolitičko nadmetanje između Rusije i Turske.
* [[1726]]. Otvorena prva [[Štamparstvo|štamparija]] u [[Istanbul]]u ([[Ibrahim Muteferika]]).
* [[1727]]. Hamadanski sporazum s [[Hotakijska Monarhija|Hotakidima]]: Osmansko Carstvo pripaja zapadni Iran.
* [[1729]]. Ulazi u tok nova kovanica pod nazivom «Zer-i mahbub».
* [[1730]]. Pobuna [[Janjičari|janičara]] pod [[Patrona Halil|Patronom Halilom]]. Pobuna svrgava sultana [[Ahmed III|Ahmeda III.]] Stupanje na presto [[Mahmud I|Mahmuda I]], sin [[Mustafa II|Mustafe II.]] (septembar).
** Početak [[Osmansko-persijski rat (1730-1735)|Osmansko-perzijskog rata]] napadom [[Nadir Šah|Nadir Šaha]], povlačenje osmanske vojske koja je poražena u bitci kod [[Malajer]]a (zapadni Iran).
*[[1739]]. [[Bitka kod Grocke|Pobeda Turaka kod Grocke]].
**Kraj [[Rusko-turski rat (1735–1739)|Rusko-turskog rata]]. Austrija vraća Turcima [[Kraljevina Srbija (1718–1739)|Kraljevinu Srbiju]], [[Oltenija|Malu Vlašku]], [[Posavina|sjevernu Bosnu]] i južni [[Banat]]. Osmanlije gube [[Azov]]. [[Niški sporazum (1739)|Niški sporazum]] i [[Beogradski mir]].
*[[1744]]. [[Emir]] [[Muhamed ibn Saud]] i [[imam]] [[Muhamed ibn Abdul Vahab]] stvaraju [[Emirat Dirija]] na [[Arabija|Arapskom poluotoku]].
*[[1754]]. Smrt sultana [[Mahmud I|Mahmuda]] (bolest), bio je mecena i mudar vladar. Sultan nije imao djece. Stupa na vlast [[Osman III]], njegov brat.
*[[1755]]. Sagrađena [[Nuruosmanije džamija]] u [[Istanbul]]u.
*[[1757]]. Smrt sultana [[Osman III|Osmana III.]] Kao i njegov brat i Osman III je ostao bez djece.
**Stupa na vlast [[Mustafa III]], sin [[Ahmed III|Ahmeda III.]] i vrlo solidan vladar{{efn|[[Mustafa III]] je sultan koji jako brine za pravdom, poduzima niz koraka kako bi povećao prosperitet [[Istanbul]]a, stabilizira novac, izgrađuje velike žitnice, održava akvadukte i uspostavlja strogu fiskalnu politiku.}}.
*[[1768]]-[[1774]]. [[Rusko-turski rat (1768—1774)|Rusko-turski rat]]. Rusija dobija [[Kerč]], [[Yeni-Kale]], [[Kabardsko-Balkarska|Kabardiju]]. Osmanlije gube [[Krimski Kanat]].
*[[1770]]. Pobeda u pomorskoj bici kod [[Çeşme|Češme]] ispred [[Hios]]a (5–7 juli 1770). Ruska pobjeda nad Turcima.
*[[1774]]. Ponižavajući [[Kučukkainardžijski mir|Mir u Kučuk-Kainardži]] (10-21. juli). Turska priznaje pravo Rusiji da drži u [[Istanbul]]u svog predstavnika i da će štititi hrišćansku veru i crkve. Rusija dobija slobodan izlaz na [[Crno more]], jer dobija tvrđave na obali [[Azovsko more|Azovskog mora]], područje između rijeka [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]] i [[Južni Bug|Bug]], te plovidbene i trgovačke povlastice u Osmanskom Carstvu&lt;ref name=&quot;britannicaabdulhamid1&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Abdulhamid-I|title=Britannica: Abdülhamid I. Ottoman sultan|last=|first=|date= |website= |publisher= |accessdate=26. 07. 2022 |quote=}} &lt;/ref&gt;.
**Smrt [[Mustafa III|Mustafe III.]] (srčani udar, 21. januara). Dolazak na vlast njegovog brata [[Abdul Hamid I|Abdulhamida]].
*[[1775]]. Osmansko carstvo predaje [[Bukovina|Bukovinu]] [[Habsburg|Habsburzima]].
*[[1783]]. [[Rusko Carstvo|Rusija]] pripaja Krim ([[Krimski Kanat]], osmanski) i planirala podijeliti Osmansko carstvo.
*[[1787]]. Novi [[Rusko-turski rat (1787–1792)|rat Rusije i Turske]]. Ruska pobjeda. [[Rusko carstvo]] pripaja sebi [[Edisan|Jedisan]] ([[Odesa]], [[Nikolajev]]).
*[[1788]]-[[1791]]. [[Austrijsko-turski rat (1787–1791)|Tursko-Austrijski rat]]. Austrijska pobjeda.
*[[1789]]. Austrijanci su [[Opsada Beograda (1789)|osvojili Beograd]] ([[Ernst Gideon von Laudon|Ernst von Laudon]]): [[Kočina krajina|Austrijska Srbija]] (1788–1792).
**Smrt 64–godišnjeg sultana [[Abdul Hamid I|Abdulhamida]] (7. aprila), bio je dobronamjeran vladar sa velikim interesom za državne poslove i naklonjen reformama&lt;ref name=&quot;britannicaabdulhamid1&quot;/&gt;.
**Stupanje [[Selim III|Selima III.]] na vlast. Energičan vladar koji nastaje za reformama. Prvi pokušaj reforme usred propasti imperije.
*[[1791]]. [[Svištovski mir|Mir u Svištovu]] (4. avgust). Turska amnestija u Crnoj Gori, Bosni, Srbiji, Vlaškoj i Moldaviji. 
**[[Mirovni ugovor iz Jašija|Mir u Jašiju]]. Rusija vraća Turskoj [[Besarabija|Besarabiju]] i [[Moldavija|Moldaviju]].
**Sultan [[Selim III]] odlučuje uvesti teže promjene u carstvu. Njegova glavna [[reforma]] uvodi novu vojnu postrojbu lojalnu [[sultan]]u, jedinicu [[Nizam-ı Cedid|Novog poretka]] (''Nizâm-ı Cedîd''). Vrlo brzo će najveća prijetnja novom poretku postati [[janjičari]].
*[[1794]]. Turski sultani objavljuje povlastice [[Smederevski sandžak|Smederevskom sandžaku]] i uvodi knežinsku samoupravu.
* [[1798]]. Francuski general [[Napoleon I Bonaparte|Bonaparte]] vodi [[Egipatska kampanja|pohod na Egipat]] (1798–1801). Osmansko carstvo gubi [[Egipat]].
* [[1800]]. [[Selim III|Sultan Selim]] se miri sa [[Janičari]]ma.
* [[1800]]-[[1804]]. Janičarska vladavina u [[Smederevski sandžak|Smederevskom sandžaku]] (''dahije'').
* [[1804]]-[[1813]]. [[Prvi srpski ustanak]]. Srpska pobuna protiv Dahija, pojava vojvode [[Karađorđe|Đorđa Petrovića]]: &lt;u&gt;[[Srpska revolucija (1804–1835)|Srpski ustanak]]&lt;/u&gt;. 
* [[1805]]. U Egiptu nastaje nova samostalna [[dinastija Muhameda Alija]].
* [[1806]]. [[Rusko-turski rat (1806–1812)|Rusko-turski rat]]. Ruska pobjeda u [[Moldavija|Moldaviji]].
** [[Incident u Jedrenu (1806)|Incident u Jedrenu]]. Sukob između sultanovih jedinica ''[[Nizam-ı Cedid|Novog poretka]]'' i jedne koalicije balkanskih velikana, [[Ajan|ajana]]{{efn|''Ajanat'' je bio institucija koja je neformalno ostavila trag u Osmanskom carstvu dugo vremena sve do 18. veka i perioda Tanzimata. To su bili provincijski magnati, bivši upravnici ili ljudi koji su bili donekle ugledni i poštovani. Poslije nekog vremena, ti uglednici su dodati u sistem. Najistaknutiji među njima bili su bivši vladari.}} i [[Janjičari|janičarskih]] garnizona u [[Trakija|Trakiji]] (ljeto): da bi izbjegao novi [[građanski rat]] i nered, sultan napušta nacrt reformi i mijenja vladu.
* [[1807]]. [[Pobuna jamaka]]. Državni udar u Osmanskom carstvu ([[Kabakçı Mustafa]]).
**Sultan [[Selim III]] je svrgnut i zatvoren od strane ustanka [[Janjičari|janjičara]].
[[Datoteka:Battle of Navarino-Auguste Mayer mg 0598.jpg|thumb|right|190px|&lt;center&gt;[[Bitka kod Navarina]]&lt;/center&gt;]]
* [[1808]]. [[Tilsitski mir|Mir u Tilzitu]]. Prekid neprijateljstva.
**Drugi državni udar u Osmanskom carstvu ([[Alemdar Mustafa–paša]], 21. juna). Alemdar Mustafa, [[ajan]] [[Ruse|Ruščuka]] i jaki zagovornik reformi, skuplja vojsku od 40.000 ljudi i kreće na Carigrad sa svrhom ponovnog uspostavljanja [[Selim III|Selima III.]], ali je došao prekasno.
**Sultan [[Selim III]], veliki reformator i mecena, je ubijen (28. jula) po naredbi rođaka, budućeg sultana [[Mustafa IV|Mustafe IV.]]
**Treći državni udar [[Alemdar Mustafa–paša|Alemdara Mustafe–paše]] (novembar). Sultan [[Mustafa IV]] je pogubljen u Istanbulu (17. novembra) po naređenju sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]].
**Stupanje na presto [[Mahmud II|Mahmud II ''Adlija'']].
* [[1812]]. [[Bukureštanski mir 1812.|Mir u Bukureštu]]. Likvidacija prvog ustanka u Srbiji i turska pobjeda.
* [[1814]]. [[Hadži-Prodanova buna|Srpska pobuna]] pod vodstvom [[Hadži Prodan Gligorijević|Hadži-Prodana]] ([[Požega (Srbija)|Požega]], [[Kragujevac]], [[Jagodina]]). Turci uspijevaju ugušiti pobunu.
* [[1815]]-[[1830]]. [[Drugi srpski ustanak]] pod vodstvom [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]]. Srpska pobjeda, Istanbul gubi kontrolu nad [[Smederevski sandžak|Smederevskom sandžaku]].
**U šumi kod [[Радовање (Велика Плана)|Radovanja]] ubojstvo [[Karađorđe|Petrovića]] po naredbi [[Miloš Obrenović|Obrenovića]] ([[25.7.|25. 7.]] [[1817.]]).
*[[1821]]. Ustanak [[Heterija|Heterije]] u Rumuniji i [[Dunavske kneževine|Dunavskim kneževinama]]. &lt;u&gt;[[Grčki rat za nezavisnost|Grčki ustanak]]&lt;/u&gt;.
[[Datoteka:Sultan Mahmud II.jpg|thumb|right|190px|&lt;center&gt;[[Mahmud II.]] i potreba [[Tanzimat|reformi]]&lt;/center&gt;]]
**[[1822]]. [[Pokolj na Hiosu]] (oko 25.000 mrtvih)
* [[1826]]. [[Rusko-turski rat (1828–1829)|Rusko-turski rat]]. Ruska pobjeda u Grčkoj.
**[[Incident u dobar čas]]: sultan [[Mahmud II.]] raspušta vojni odred [[Janjičari|Janjičara]] (15. juna).
* [[1827]]. [[Navarinska bitka|Bitka kod Navarina]]{{efn|[[Pylos|Πύλος]]}} (20. okt. 1827). Pobjeda koalicije (Engleska, Francuska, Rusija) protiv Osmanske mornarice.
* [[1829]]. [[Sporazum u Jedrenama|Mir u Jedrenu]]. Porta priznaje autonomna prava Vlaške, Moldavije i Srbije.
* [[1839]]-[[1841]]. [[Drugi osmansko-egipatski rat|Građanski rat]] između [[Abdul Medžid I|Abdulmedžida]] i [[Muhamed Ali od Egipta|Muhamed-Alije]], valije Egipta. 
**Smrt sultana [[Mahmud II|Mahmuda II.]] ([[Tuberkuloza|sušica]], 1. jula). Stupanje na presto njegovog sina [[Abdul Medžid I|Abdulmedžida]]. Abdulmedžid je uvjereni reformator i nastavlja nacrt oca. Imat će oko četrdeset sinova i kćeri, svi zadnji sultani Osmanskog carstva će biti njegovi sinovi.
**Počinje razdoblje velikih reformi (&lt;u&gt;'''''[[Tanzimat|Tanzimât]]'''''&lt;/u&gt; [[1839]]–[[1876]])
* [[1853]]-[[1856]]. [[Krimski rat|Rusko-turski rat na Krimu]]. Osmanska pobjeda u savezništvu sa Englezima i Francuzima.
* [[1856]]. [[Pariški sporazum (1856)|Pariski mir]]. Samostalnost [[Dunavske kneževine|Dunavskih kneževina]]. [[Rusko carstvo|Rusija]] predaje [[Besarabija|Besarabiju]] [[Kneževina Moldavija|Kneževini Moldaviji]].
* [[1859]]. Nastaju [[Ujedinjene Kneževine Moldavija i Vlaška]], samostalna država koja je formalno vazal Osmanskog carstva.
* [[1861]]. Smrt [[Abdul Medžid I|Abdulmedžida]] ([[Tuberkuloza|sušica]], 25. juna). [[Abdul Aziz|Sultan Abdulaziz]] (polubrat Abdulmedžida) stupa na presto.
* [[1865]]. Liberalni turski pokret [[Mlade Osmanlije|Mladih Osmanlija]], zagovaraju veća građanska prava.
* [[1866]]. [[Kretski ustanak (1866–1869)|Kretski ustanak]] (21. augusta; [[Michail Korakas|Korakas]], [[Gavriil Marinakis|Marinakis]])
* [[1870]]. Ukaz sultana [[Abdul Aziz I|Abdulaziza]] uspostavlja [[Bugarska egzarhija|Bugarsku egzarhiju]]. Prvi bugarski egzarh je [[Antim I]]. Antim je u stvari vođa nacije u [[Bugarski narodni preporod|Bugarskom preporodu]].
* [[1872]]. [[Midhat-paša]] postaje [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|veliki vezir]] (31. jula), podržava reforme.
* [[1875]]. Pobuna Srba u [[Nevesinje|Nevesinju]], stoga slijedi [[Bosansko-hercegovački ustanak|Ustanak u Bosni i Hercegovini]].
* [[1876]]. [[Aprilski ustanak]] u [[Edirne Eyaleti|Jedrenskom pašaluku]] ([[Hristo Botev|Botev]], [[Georgi Benkovski|Benkovski]], [[Ilarion Dragostinov|Dragostinov]], [[Panajot Volov|Volov]]). Bugarski ustanak ugušen od Osmanske vojske.
**Vlada uvodi prvi [[Ustav Osmanskog Carstva]] (23. aprila), uz podršku pokreta [[Mlade Osmanlije|Mladih Osmanlija]] i po nacrtu bivšeg velikog vezira [[Midhat-paša|Midhat-paše]].
**[[Abdul Aziz|Abdulaziz]] zbačen sa prestola (30 i 31. maj). 
**Ustoličenje [[Murat V|Mehmeda Murata V.]], sin Abdulmedžida. Murat V nastoji za demokratskim reformama u carstvu. Kratki sultanant [[Murat V|Murata V]] (93 dana).
**Bivši sultan [[Abdul Aziz|Abdulaziz]] vrši [[samoubistvo]] na [[Çırağan Sarayı|Çırağan Saraju]] u [[Istanbul]]u (4. juna)&lt;ref&gt;{{cite book|last=Davis|first=Fanny|year=1970|title= The Palace of Topkapi in Istanbul |url=https://archive.org/details/palaceoftopkapii00davi/mode/2up|location= New York|publisher= Scribner|pages=306|ref = Davis}}&lt;/ref&gt;.
** [[Crnogorsko-turski rat]] (18. juna).
** Sultan [[Murat V]] je svrgnut sa prijestola (29/31 augusta) od strane vezira [[Mithat–paša|Mithat–paše]].
** Njemu slijedi despotska vladavina sultana [[Abdul Hamid II|Abdulhamida]] ([[1878]]–[[1908]]).
** Reformator [[Mithat–paša]] je postavljen za velikog vezira (19. decembra, drugi mandat).
** Prvi ustav Osmanskog carstva{{efn|{{Šablon:Jez-tur|Kânûn-ı Esâsî}}, prvi turski ustav 1876.}} ([[Krikor Odian]]) po europskom modelu (23. decembar).
* [[1877]]-[[1878]]. [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turski rat]]. Ruska pobjeda.
** [[Rumunski rat za nezavisnost]] ([[Karol I Rumunski|Karol von Hohenzollern-Sigmaringen]], [[Nikolaj Nikolaevič Romanov (1831–1891)|Nikolaj Nikolaevič]], [[Nikolai Stoletov|Stoletov]]): april 1877 – mart 1878.
* [[1877]]. [[Osman Nuri-paša|Osman-paša]] predaje [[Pleven|Plevnu]] Rusima.
* [[1878]]. Vojska [[Sulejman Husnu–paša|Sulejman-paše]] razbijena kod [[Edirne|Jedrena]] (20. januara). Potpisano [[Primirje u Jedrenu (1878)|primirje u Jedrenu]] (31. januara). [[Sanstefanski mir]] (23. februara). &lt;u&gt;[[Berlinski kongres]]&lt;/u&gt; (jun). Teritorija Otomanskog carstva je okrnjena. Turska gubi [[Batumi|Batum]], [[Kars]], [[Ardahan]]. 
** Pobjeda Crnogoraca u [[Crnogorsko-turski rat|u ratu protiv Osmanskog carstva]] (19. februar, [[Nikola I Petrović Njegoš|Nikola Petrović]]). Turska priznaje samostalnost [[Knjaževina Crna Gora|Crnogorske knjaževine]].
**nastaje [[Kneževina Bugarska]].
**[[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austrijska okupacija Bosne]]. Bosna je turska teritorija ali Austrija drži administraciju.
**Sultan [[Abdul Hamid II|Abdulhamid]] ukida ustav i uspostavlja reakcionarni i policijski režim (17. februar).
* [[1881]]. Osnovana [[Administracija za osmanski javni dug]].
**Nastaje [[Kraljevina Rumunija]] (13. marta)
* [[1884]]. [[Midhat-paša]] je zatvoren u [[Taif]]u gdje su ga zadavili njegovi čuvari (8. maja).
* [[1895]]. [[Hamidijski masakri|Pokolj Jermena]] u Anadoliji ([[Erzurum]], [[Diyarbakir]]): po procijenama između 80.000 i 300.000 osoba.
* [[1897]]. [[Grčko-turski rat (1897)|Grčko-turski rat]]. Osmanska pobjeda, Sjeverna [[Tesalija]] i [[Solun|Tesaloniki]] ostaju turske zemlje.
**[[Kritski ustanak]] (1897–1898). Stvaranje [[Kretska Država|Kretske Države]] i protjeravanje Turaka sa otoka.
* [[1903]]. [[Ilindanski ustanak|Ilindenski ustanak]] makedonskog stanovništva. Turci ugušuju pobunu.
* [[1905]]. [[Perzijska ustavna revolucija]] protiv [[Kadžari (dinastija)|Kadžarske dinastije]]. 
** [[Perzijski ustav 1906.|Perzijski ustav]] (1906). Istovremeno, osmanski napad na [[Perzija|Perziju]] 1906. godine. Abdulmadžid–paša, valija [[Bagdad]]a, vodi napad na perzijske pogranične gradove (Bahīk, Muhābād, Urmia).
** Osmansko carstvo broji nešto više od 20.368.485 stanovnika.
* [[1908]]. Početak [[Mladoturci|Mladoturske revolucije]], liberalni pokret ali radikalniji naspram [[Mlade Osmanlije|Mladim Osmanlijama]]. 
**[[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsko carstvo]] pripaja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] (7. oktobra).
**Otvara se [[Bosanska kriza]], stvara se tajno društvo [[Mlada Bosna]].
* [[1909]]. [[Abdul Hamid II|Abdulhamid]] pokušao da izvrši [[Kontrarevolucija|kontrarevolucionarni]] udar bez uspeha. 
**[[Incident od 31. marta]]; sultan [[Abdul Hamid II|Abdulhamid]] je svrgnut (13. april); 
**Stupa na presto sultan [[Mehmed V]]. Vlada kao marioneta [[Veliki vezir|visira]] [[Mehmed Talat-paša|Talat-paše]], [[Ismail Enver]]a, i [[Ahmed Džemal]]a. 
**Vraćanje pređašnjeg Ustava: konstitucionalni režim pod [[Mehmed V|Mehmedom V.]] (''Ustavni sultanat'') koji se ubrzo pretvara u autoritarni režim.
* [[1911]]. [[Italijansko-turski rat]] za Libiju i Egejske otoke. [[Kraljevina Italija]] osvaja [[Kirenaika|Kirenaiku]] i [[Fezan]] ([[Libija]]), [[Dodekanez]] i [[Egejsko more|Egejske otoke]].
* [[1912]]. [[Prvi balkanski rat]] (oktobra). [[Londonska konferencija (1912–1913)|Mirovni ugovor u Londonu]].
* [[1913]]. Novo pokretanje rata (januar). [[Drugi balkanski rat]]. Poraz i potvrda odredaba [[Londonski mir (1913)|Londonskog primirja]]. Osmansko carstvo konačno gubi [[Rumelija|Rumeliju]]. Turska odlazi sa Balkana.
** nastaje [[Kneževina Albanija]].
* [[1914]] – [[1918]]. [[Prvi svetski rat]].
**[[Sarajevski atentat]] (jun 1914.), [[Julski ultimatum]]; Austrijski pohod na Srbiju (početak augusta 1914.)
**Turska izjavljuje svoju neutralnost u ratu (13. avgusta). 
**Turska vlada naređuje da se zatvore moreuze i naređuje da se miniraju obale. 
**Turska ulazi u rat na strani [[Centralne sile|Centralnih sila]] (29. oktobra). 
**Turska 3. Armija je razbijena u [[Bitka kod Sarikamiša|bitci kod Sarikamiša]] (decembar 1914 – januar 1915.) od strane Rusa ([[Kavkaska kampanja]]). 
* [[1915]]. [[Galipoljska operacija|Bitka na Dardanelima]] (1915–1916): katastrofalan poraz [[Antanta|Antante]] od strane Turaka.
**Na [[Solunski front|Solunskom frontu]] bori se i 20. Turski korpus ([[Abdul Kerim-paša]]).
**[[Armenski genocid]] ([[Mehmed Talat-paša|Talat-paša]]): početak 1915. – januar 1917. Po procijenama ubijeno između 600.000 i 1.500.000 Armenaca.
**[[Genocid nad Asircima]] (februar 1915 – 1920): po procijenama ubijeno između 275.000 i 500.000 [[Asirci|Kaldejskih Asiraca]].
* [[1916]]. [[Sporazum Sykes-Picot|Sajks-Pikotov sporazum]] (16. maja) [[Antanta|Antante]] o podeli Turskih teritorija.
* [[1918]]. Kraj rata.
**[[Mir u Brest-Litovsku]] (3. marta). Pobjeda [[Centralne sile|Centralnih sila]] nad [[Rusko Carstvo|Ruskom carstvom]] (Vidi: [[Boljševici]] i [[Ruska revolucija]]). Rusija izlazi iz rata. Samostalnost država u istočnoj Europi.
**Stvaranje [[Republika Armenija (1918–1920)|Republike Armenije]] (28. maja).
**[[Batumski ugovor]] (4. jun) između Osmanskog carstva i kavkaških država.
**Smrt sultana [[Mehmed V|Mehmeda V.]] u [[Palata Jildiz|Jildiz Palači]] (3. jula; imao je 73 godina, cijeli život je proveo u palači Yıldız). Sultan postaje [[Mehmed VI|Mehmed VI ''Vahidedin'']] (4. jula)
**[[Bitka kod Bakua]] (august – septembar 1918): Osmansko-Azerbejdžanska pobjeda Komunističkog [[Baku]]a podržanog od [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruskih Sovijeta]].
**[[Solunsko primirje]] (29. septembra). [[Kraljevina Bugarska]] se predaje.
**&lt;u&gt;[[Primirje iz Mudrosa]]&lt;/u&gt; (30. oktobra). Turska na ostrvu [[Limnos]] potpisuje kapitulaciju i predaje svoje snage Englezima.
**[[Primirje kod Ville Giusti]] (3. novembra). [[Austro-Ugarska]] se predaje.
**[[Primirje s Njemačkom 1918.|Primirje kod Compiègnea]] (11. novembra). Njemačka se predaje. Kraj Prvoj svijetskog rata.
[[Datoteka:AbdulmecidII.jpg|thumb|right|130px|&lt;center&gt;Zadnji osmanski vladar, [[Abdul Medžid II|Abdulmedžid II.]]&lt;/center&gt;]]
* [[1918]]–[[1919]]. [[Pariška mirovna konferencija (1919)|Versajska mirovna konferencija]] (18. decembar-16. januar 1919)
* [[1920]]. &lt;u&gt;[[Sporazum u Sèvresu|Sporazum u Sevresu]]&lt;/u&gt;. Razoružavanje celokupne Turske vojske. Rasap Osmanskog carstva. Odstup od teritorija carstva u korist Grčke, Italije, Britanije i Francuske. Pobuna generala [[Kemal Atatürk|Kemala Mustafe Ataturka]].
** Stvaranje [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]]{{efn|[[Velika narodna skupština Turske]], {{Šablon:Jez-tur|Türkiye Büyük Millet Meclisi}}.}} (23. april).
* [[1921]]. Turska proglašava nezavisnost i prisajedinjenje Bosfora i Dardanela{{efn|Vidi kasnije: [[Konvencija iz Montreauxa 1936.|Konvencija iz Montreauxa]] (1936)}}. 
** [[Grčko-turski rat (1919–1922)|Rat sa Grcima]]. Poraz Grka kod Inone{{efn|''İnönü Muharebesi''.}} (januar/april 1921.). Povlačenje Grka.
* [[1922]]. Kraj Osmanskog carstva ('''[[1.11.|1. novembar]] [[1922]]''') i početak Republike do danas. Velika narodna skupština Turske ukida sultanat. Zajednička vlada [[Abdul Medžid II|Abdulmedžida]] i [[Kemal Atatürk|Kemala Ataturka]]. Abdulmedžid nosi samo titulu [[halifa|halife]] (19. novembra). Bivši sultan [[Mehmed VI|Mehmed VI]] odlazi u [[egzil]] na [[Malta|Maltu]] i potom u [[Kraljevina Italija|Italiju]] ([[Ligurija]]).
* [[1923]]. Kemal Mustafa Ataturk proglašava Republiku (mart).
* [[1924]]. Ukidanje Osmanskog kalifata (3. marta). Zadnji je [[Abdul Medžid II|Abdulmedžid II]]. Istog dana Osmanska porodica odlazi u [[egzil]] u [[Švicarska|Švicarsku]], pa u [[Francuska|Francusku]].

== Vanjske poveznice ==
* {{en}}{{cite web|url=https://www.britannica.com/summary/Ottoman-Empire-Timeline|title=Britannica: Ottoman Empire Timeline|date=|accessdate = 15. 03. 2022}}

== Vidi još ==
* [[Osmansko Carstvo]]
* [[Istorija Osmanskog carstva]]
* [[Osmanska dinastija]]: 
**[[Spisak sultana Osmanskog carstva|Sultani]], 
**[[Lista sultanija Osmanskog carstva|Sultanije]], 
**[[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Veliki veziri]].

== Bilješke ==
{{notelist|2|}}

== Izvori ==
{{reflist|2|}}

== Bibliografija ==
* {{cite book|last1=Ágoston|first1=Gábor|last2=Masters|first2=Bruce|year=2009|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|url=https://books.google.fr/books?id=QjzYdCxumFcC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=fr&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false|location=New York|publisher=Facts On File|pages=650|ref = Encyclopedia}}
* {{cite book|last=Ágoston|first=Gábor|year=2005|title=Guns for the Sultan: Military Power and the Weapons Industry in the Ottoman Empire|url=https://www.google.fr/books/edition/Guns_for_the_Sultan/dNqzjfWABSAC?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=Guns+for+the+Sultan:+Military+Power+and+the+Weapons+Industry+in+the+Ottoman+Empire&amp;printsec=frontcover|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|pages=277|ref = Agoston}}
* {{cite book|last=Babinger|first=Franz|year=1978|title=Mehmed the Conqueror and His Time|url=https://www.google.fr/books/edition/Mehmed_the_Conqueror_and_His_Time/CeVwEAAAQBAJ?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=venetian+colony+in+istanbul&amp;pg=PA256&amp;printsec=frontcover|location=Princeton|publisher=Princeton University Press|pages=549|ref=Babinger}}
* {{cite book|last=Bozarslan|first=Hamit|year=2013|title= Histoire de la Turquie. De l'Empire à nos jours|url=https://www.google.fr/books/edition/Histoire_de_la_Turquie/7zwqEAAAQBAJ?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=hamit+bozarslan&amp;printsec=frontcover|location= Paris|publisher= Éditions Tallandier|pages=589|ref = Bozarslan}}
* {{cite book|last1=Erickson|first1=‎Edward J.|last2=Uyar|first2=Mesut|year=2009|title= A Military History of the Ottomans: From Osman to Atatürk|url=https://www.google.fr/books/edition/A_Military_History_of_the_Ottomans/JgfNBKHG7S8C?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=A+Military+History+of+the+Ottomans:+From+Osman+to+Ataturk&amp;printsec=frontcover|location= Santa Barbara (CA, USA), Denver (CO, USA), Oxford (UK)|publisher= ABC–CLIO
|pages=379|ref = Erickson}}
* {{cite book|last1=Murphey|first1=Rhoads|year=1999|title= Ottoman Warfare, 1500-1700|url=https://books.google.com/books?id=dGs0soIEJEUC|location= New Brunswick (NJ, USA) / UK|publisher= Rutgers University Press / Routledge|pages=278|ref = Murphey}}
* {{cite book|last=Rank|first=Scott|year=2020|title= History's 9 Most Insane Rulers|url=https://www.google.fr/books/edition/History_s_9_Most_Insane_Rulers/hxDADwAAQBAJ?hl=fr&amp;gbpv=1&amp;dq=History%27s+9+Most+Insane+Rulers&amp;printsec=frontcover|location= Washington D.C.|publisher= Regnery History|pages=320|ref =Rank}}
* {{cite book|last1=Shaw|first1=Stanford|last2=Kural Shaw|first2=Ezel|year=2010|title=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey|url=https://books.google.fr/books?id=E9-YfgVZDBkC&amp;printsec=frontcover&amp;hl=fr&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|pages=|ref = Shaw}}
* {{cite book|last=Zorzi|first=Alvise|year=2000|title= La repubblica del Leone. Storia di Venezia|location= Milano|publisher= Bompiani|pages=762|ref = Zorzi}}

[[Kategorija:Osmansko Carstvo| ]]</text>
      <sha1>172ghavtg4xyjatp20mh0abxjswy10r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Renato Sanches</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4564603</id>
    <revision>
      <id>41261110</id>
      <parentid>41061031</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T11:36:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5246" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Renato Sanches
| slika                     = [[File:Zen-benf16 (2).jpg|220px]]
| punoime                   = Renato Júnior Luz Sanches
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[18. kolovoza]] [[1997.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|POR}} [[Lisabon]]
| rodnadržava               = [[Portugal]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Portugalci|Portugalac]]
| državljanstvo             = {{flagicon|POR}} [[portugal]]sko
| visina                    = 1.76 m

| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| brojnadresu               =

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          =

| godine1                    = 2015 – 2016
| klubovi1                   = {{flagicon|POR}} [[S.L. Benfica]]
| nastupi(golovi)1           = 24 (2)
| godine2                    = 2016 – 2019
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Bayern München]]
| nastupi(golovi)2           = 35 (1)
| godine3                    = 2017 – 2018
| klubovi3                   = → {{flagicon|WAL}} [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]
| nastupi(golovi)3           = 12 (0)
| godine4                    = {{nowrap|2019 – 2022}}
| klubovi4                   = {{flagicon|FRA|1976}} [[Lille OSC|Lille]]
| nastupi(golovi)4           = {{nowrap|67 (6)}}
| godine5                    = 2022 – 
| klubovi5                   = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}}
| nastupi(golovi)5           = 0 (0)
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          =

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2016 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|POR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 32 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 =

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 5.8.2022
}}
'''Renato Júnior Luz Sanches''', poznatiji kao '''Renato Sanches''' ([[Lisabon]], [[18. kolovoza]] [[1997.]]) je [[portugal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač za [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]].

Svoju profesionalnu karijeru započeo je u [[S.L. Benfica|Benfici]], prvo u B momčadi, za koju debitira u listopadu [[2014.]], a onda i u seniorskoj ekipi, za koju debitira deset mjeseci kasnije. U svojoj jedinoj sezoni u Benfici, osvojio je [[Primeira Liga|prvenstvo]] i [[Taça da Liga|liga kup]]. Tokom [[2016.]] je dogovorio transfer u [[Bayern München]] u iznosu od €35,000,000, postavši tako najskuplji portugalski igrač koji je napustio domaću ligu. U Bayernu se nije dokazao, nakon čega je [[2019.]] godine prešao u [[Lille OSC|Lille]]. Od [[2022.]] godine igra za [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]].

Za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|reprezentaciju Portugala]] je nastupao na svim razinama, a za seniorsku ekipu debitirao je [[2016.]] godine te je nastupio i na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]] godine, postavši tako, s 18 godina, najmlađi Portugalac s nastupom na nekom međunarodnom natjecanju.

{{Sastav Portugal 2016 EP}}
{{Sastav Portugal 2020 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1997||Sanches, Renato}}

[[Kategorija:Portugalski fudbaleri ili nogometaši]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Benfice]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu ili nogometu]]</text>
      <sha1>lnukyfulag0trkuvtal7tvvitk5y0si</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261111</id>
      <parentid>41261110</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T11:36:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Paris Saint-Germaina|Fudbaleri ili nogometaši Paris Saint-Germaina]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5308" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Renato Sanches
| slika                     = [[File:Zen-benf16 (2).jpg|220px]]
| punoime                   = Renato Júnior Luz Sanches
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[18. kolovoza]] [[1997.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|POR}} [[Lisabon]]
| rodnadržava               = [[Portugal]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Portugalci|Portugalac]]
| državljanstvo             = {{flagicon|POR}} [[portugal]]sko
| visina                    = 1.76 m

| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]
| brojnadresu               =

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          =

| godine1                    = 2015 – 2016
| klubovi1                   = {{flagicon|POR}} [[S.L. Benfica]]
| nastupi(golovi)1           = 24 (2)
| godine2                    = 2016 – 2019
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Bayern München]]
| nastupi(golovi)2           = 35 (1)
| godine3                    = 2017 – 2018
| klubovi3                   = → {{flagicon|WAL}} [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]
| nastupi(golovi)3           = 12 (0)
| godine4                    = {{nowrap|2019 – 2022}}
| klubovi4                   = {{flagicon|FRA|1976}} [[Lille OSC|Lille]]
| nastupi(golovi)4           = {{nowrap|67 (6)}}
| godine5                    = 2022 – 
| klubovi5                   = {{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}}
| nastupi(golovi)5           = 0 (0)
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          =

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2016 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|POR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 32 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 =

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 5.8.2022
}}
'''Renato Júnior Luz Sanches''', poznatiji kao '''Renato Sanches''' ([[Lisabon]], [[18. kolovoza]] [[1997.]]) je [[portugal]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač za [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]].

Svoju profesionalnu karijeru započeo je u [[S.L. Benfica|Benfici]], prvo u B momčadi, za koju debitira u listopadu [[2014.]], a onda i u seniorskoj ekipi, za koju debitira deset mjeseci kasnije. U svojoj jedinoj sezoni u Benfici, osvojio je [[Primeira Liga|prvenstvo]] i [[Taça da Liga|liga kup]]. Tokom [[2016.]] je dogovorio transfer u [[Bayern München]] u iznosu od €35,000,000, postavši tako najskuplji portugalski igrač koji je napustio domaću ligu. U Bayernu se nije dokazao, nakon čega je [[2019.]] godine prešao u [[Lille OSC|Lille]]. Od [[2022.]] godine igra za [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]].

Za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|reprezentaciju Portugala]] je nastupao na svim razinama, a za seniorsku ekipu debitirao je [[2016.]] godine te je nastupio i na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]] godine, postavši tako, s 18 godina, najmlađi Portugalac s nastupom na nekom međunarodnom natjecanju.

{{Sastav Portugal 2016 EP}}
{{Sastav Portugal 2020 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1997||Sanches, Renato}}

[[Kategorija:Portugalski fudbaleri ili nogometaši]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Benfice]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu ili nogometu]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Paris Saint-Germaina]]</text>
      <sha1>a6pt96yp9jdtu7yrj24kzbpv515oi2o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vahid Halilhodžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4607269</id>
    <revision>
      <id>41261112</id>
      <parentid>41247591</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T11:37:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Fudbalski ili nogometni treneri]]; +[[Kategorija:Fudbalski ili nogometni izbornici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2124" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
|imenogometaša=Vahid Halilhodžić
|slika=
|punoime=Vahid Halilhodžić
|datumrođenja={{birth date and age|1952|10|15|df=yes}}
|rodnigrad={{flagicon|JUG}}[[Jablanica]]
|rodnadržava=[[SFR Jugoslavija]]
|pozicija=Napadač
|trenutniklub=
|brojnadresu=
|godine1=1971-1981
|klubovi1={{flagicon|YUG}}[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
|nastupi(golovi)1=
|godine2=1971-1972
|klubovi2=→{{flagicon|YUG}}[[NK Neretva|Neretva]]
|nastupi(golovi)2=
|godine3=1981-1986
|klubovi3={{flagicon|FRA}}[[FC Nantes|Nantes]]
|nastupi(golovi)3=
|godine4=1986-1987
|klubovi4={{flagicon|FRA}}[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|nastupi(golovi)4=
|nacionalnegodine1=1976-1985
|nacionalneekipe1={{NogRep|JUG}}
|nacionalninastupi(golovi)1=15 (8)
}}
'''Vahid Halilhodžić''' ([[15. oktobar]] [[1952]].) je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosansko-hercegovački]] [[Fudbal|nogometaš]].

==Statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!colspan=3|{{NogRep|JUG}}
|-
!Godine!!Uta.!!Gol.
|-
|1976||2||0
|-
|1977||1||0
|-
|1978||3||4
|-
|1979||0||0
|-
|1980||1||0
|-
|1981||5||4
|-
|1982||2||0
|-
|1983||0||0
|-
|1984||0||0
|-
|1985||1||0
|-
!Ukupno||15||8
|}

==Vanjske veze==
*[https://www.national-football-teams.com/player/20020/Vahid_Halilhodzic.html National Football Teams]
*[http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-vahid-halilhodzic Intervju s Vahidom Halilhodžićem], serijal &quot;Oni pobjeđuju&quot;, [[Al Jazeera Balkans]], 14. 7. 2014.
*[https://www.youtube.com/watch?v=A1apodIhz1k &quot;Vaha: portret jedne legende&quot;], [[dokumentarni film]], Al Jazeera Balkans, 19. 12. 2021 ([[YouTube]])

{{Stub}}
{{Sastav SFRJ 1976 EP}}
{{Sastav SFRJ 1982 SP}}
{{Sastav Alžir 2014 SP}}
{{Najbolji strijelci Ligue 1}}

{{Životni vijek|1952||Halilhodžić, Vahid}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri ili nogometaši]]
[[Kategorija:Izbornici fudbalske ili nogometne reprezentacije Japana]]
[[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri ili nogometaši]]
[[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Fudbalski ili nogometni treneri]]
[[Kategorija:Fudbalski ili nogometni izbornici]]</text>
      <sha1>72bahphnyp8b8605n1peg6utx41xsai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>'Ndrangheta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4614235</id>
    <revision>
      <id>41261086</id>
      <parentid>41185392</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:23:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>testiram nešto</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2246" xml:space="preserve">'''’Ndrangeta''' ({{jez-ital|′Ndràngheta}}), poznata i kao '''porodica Montalbano''' ({{jez-ital|Famiglia Montalbano}}),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.carabinieri.it/Internet/Arma/Ieri/Storia/Vista+da/Fascicolo+22/01_Fascicolo+22.htm|title=La lotta contro la mafia, i tanti nomi del patto di sangue, Carabinieri.it|access-date=2018-03-15|archivedate=2008-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081016083708/http://www.carabinieri.it/Internet/Arma/Ieri/Storia/Vista+da/Fascicolo+22/01_Fascicolo+22.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; '''la Santa''' ({{jez-ital|la Santa}}) i '''Pičoterija''' ({{jez-ital|Picciotteria}}),&lt;ref name=&quot;autogenerato3&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.camera.it/_dati/leg15/lavori/documentiparlamentari/indiceetesti/023/005/INTERO.pdf|title=Relazione 2008 della Commissione Antimafia |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; [[mafija]]ška je [[Organizovani kriminal|kriminalna organizacija]] sa sjedištem u [[Kalabrija|Kalabriji]] u [[Italija|Italiji]]. Iako nije poznata kao sicilijanska [[Sicilijanska mafija|Koza nostra]], ili što je ruralnija od [[napulj]]ske [[Kamora|Kamore]] i [[apulija|apulijska]] [[Sakra korona unita|Sakra korona unite]], Ndrangeta je postala najmoćnija kriminalna organizacija kraj 20. i početkom 21. vijeka. Obično se vezuje za Koza nostru, zbog geografske blizine, zajedničke kulture i jezika Sicilije i Kalabrije, iako Ndrangeta posluje nezavisno od Koza nostre. Američki diplomatski izvori procjenjuju da trgovinom drogom, iznudom i pranjem novca organizacija čini najmanje 3 % BDP Italije.&lt;ref name=cp130111&gt;[http://www.theguardian.pe.ca/News/Canada%20-%20World/Society/2011-01-13/article-2115398/US-saw-mafiaridden-Italian-region-as-failed-state-according-to-WikiLeaks-cable/1 &quot;US saw mafia-ridden Italian region as 'failed state,' according to WikiLeaks cable&quot;], ''[[The Canadian Press]]'', 13 January 2011.&lt;/ref&gt; Od pedesetih godina 20. vijeka, organizacija se proširila na sjevernu Italiju i dalje u inostranstvo.

== Vidi još ==
* [[Mafija]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{Commonscat|'Ndrangheta}}

{{DEFAULTSORT:Ndrangheta}}
[[Kategorija:Organizirani kriminal]]
[[Kategorija:Kriminal u Italiji]]
[[Kategorija:Kalabrija]]
[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]</text>
      <sha1>lt29prwjokrvil8f2n2kwaoaujo0vu4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261087</id>
      <parentid>41261086</parentid>
      <timestamp>2022-08-05T06:23:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2174" xml:space="preserve">'''’Ndrangeta''' ({{jez-ital|′Ndràngheta}}), poznata i kao '''porodica Montalbano''' ({{jez-ital|Famiglia Montalbano}}),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.carabinieri.it/Internet/Arma/Ieri/Storia/Vista+da/Fascicolo+22/01_Fascicolo+22.htm|title=La lotta contro la mafia, i tanti nomi del patto di sangue, Carabinieri.it|access-date=2018-03-15|archivedate=2008-10-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081016083708/http://www.carabinieri.it/Internet/Arma/Ieri/Storia/Vista+da/Fascicolo+22/01_Fascicolo+22.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; '''la Santa''' ({{jez-ital|la Santa}}) i '''Pičoterija''' ({{jez-ital|Picciotteria}}),&lt;ref name=&quot;autogenerato3&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.camera.it/_dati/leg15/lavori/documentiparlamentari/indiceetesti/023/005/INTERO.pdf|title=Relazione 2008 della Commissione Antimafia |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; [[mafija]]ška je [[Organizovani kriminal|kriminalna organizacija]] sa sjedištem u [[Kalabrija|Kalabriji]] u [[Italija|Italiji]]. Iako nije poznata kao sicilijanska [[Sicilijanska mafija|Koza nostra]], ili što je ruralnija od [[napulj]]ske [[Kamora|Kamore]] i [[apulija|apulijska]] [[Sakra korona unita|Sakra korona unite]], Ndrangeta je postala najmoćnija kriminalna organizacija kraj 20. i početkom 21. vijeka. Obično se vezuje za Koza nostru, zbog geografske blizine, zajedničke kulture i jezika Sicilije i Kalabrije, iako Ndrangeta posluje nezavisno od Koza nostre. Američki diplomatski izvori procjenjuju da trgovinom drogom, iznudom i pranjem novca organizacija čini najmanje 3 % BDP Italije.&lt;ref name=cp130111&gt;[http://www.theguardian.pe.ca/News/Canada%20-%20World/Society/2011-01-13/article-2115398/US-saw-mafiaridden-Italian-region-as-failed-state-according-to-WikiLeaks-cable/1 &quot;US saw mafia-ridden Italian region as 'failed state,' according to WikiLeaks cable&quot;], ''[[The Canadian Press]]'', 13 January 2011.&lt;/ref&gt; Od pedesetih godina 20. vijeka, organizacija se proširila na sjevernu Italiju i dalje u inostranstvo.

== Vidi još ==
* [[Mafija]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{Commonscat|'Ndrangheta}}

{{DEFAULTSORT:Ndrangheta}}
[[Kategorija:Organizirani kriminal]]
[[Kategorija:Kriminal u Italiji]]
[[Kategorija:Kalabrija]]</text>
      <sha1>q5mmc24jigvdija4g6xa56mb6sylb2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4671648</id>
    <revision>
      <id>41261060</id>
      <parentid>41245702</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T19:25:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3255" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Dijle
| drugo_ime =Dyle
| slika =Belgium_2013-06-08_(9146988982).jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis=Rijeka kod [[Mechelen]]a
| kontinenti= [[Evropa]]
| regije =[[Valonija]], [[Flandrija]]
| države  = {{flag|Belgija}}
| pokrajine =[[Valonski Brabant]], [[Flamanski Brabant]] i [[Antwerpen (provincija)|Antwerpen]]
| gradovi =
| izvor =Kod [[selo|sela]] Houtain-le-Val
| izvor_visina = 50° 34′ 19″ N, 4° 25′ 3″ E
| izvor_koord  =
| ušće =[[Rupel (rijeka)|Rupel]] kod [[Mechelen]]a
| ušće_visina  =
| ušće_koord  =51.0735°N 4.4201°E
| ušće_vrsta=
| dužina =86 &lt;ref name=brit/&gt; 
| pritoke=Thyle, Train, Laan, Nethen, [[IJse]], [[Demer]], [[Zenne]]
| vodopadi     =
| ade          = 
| protok_sred  =25
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Sjeverno more|sjevernomorski]]
| površina =758&lt;ref name=po/&gt;  
| ulijeva_se_u =[[Rupel (rijeka)|Rupel]] 
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe = 
| karta=KaartDijle.jpg
| karta_širina =
| karta_opis =[[Karta]] [[porječje|porječja]]
}}
'''Dijle''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Dyle'') je [[rijeka]] u sredini [[Belgija|Belgije]] duga 86 [[km]], lijeva [[pritoka]] rijeke [[Rupel (rijeka)|Rupel]].

== Hidrologija==

Dijle [[izvor|izvire]] kod [[selo|sela]] Houtain-le-Val nedaleko od [[granica|granice]] [[Belgijske provincije|provincija]] [[Hainaut (provincija)|Hainaut]] i [[Valonski Brabant]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 145 [[metar|metra]]. Od tamo teče prema [[sjever]]u, protičući kroz [[grad]]ove, [[Ottignies-Louvain-la-Neuve]], [[Wavre]], [[Leuven]] i [[Mechelen]]. 
Na svom toku prema [[ušće|ušću]] prima brojne [[pritoka|pritoke]], najveće su; Thyle, Train, Laan, Nethen, [[IJse]], [[Demer]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.routeyou.com/nl-be/location/view/5237/dijle
   |title = ''Dijle''
   |publisher=Route You
   |language =nizozemski
   |accessdate =18.03. 2022.}}&lt;/ref&gt; 
Ispod [[Mechelen]]a prima pritoku [[Zenne]], a nešto niže spaja se sa rijekom [[Nete (rijeka)|Nete]] i formira (ili uvire) u rijeku [[Rupel (rijeka)|Rupel]], koja nakon kratkog toka od 12 [[km]] uvire u [[Scheldt]]u nešto ispred [[Antwerpen]]a.&lt;ref name=tre&gt;{{cite web
   |url=https://www.discoveringbelgium.com/walking-cycling-river-dijle/
   |title = ''Walking and cycling along the River Dijle''
   |publisher=Discovering Belgium
   |language =engleski
   |accessdate =18.03. 2022.}}&lt;/ref&gt;

[[Porječje]] rijeke prostire se po [[Belgijske provincije|Belgijskim provincijama]] [[Valonski Brabant]], [[Flamanski Brabant]] i [[Antwerpen (provincija)|Antwerpen]] na [[površina|površini]] od 758 [[km²]].&lt;ref name=po&gt;{{cite web
   |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S2213305414000794
   |title = ''From natural to human-dominated floodplain geoecology''
   |publisher=Science Direct
   |language =engleski
   |accessdate =18.03. 2022.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dijle}}
* [https://www.discoveringbelgium.com/walking-cycling-river-dijle/ ''Walking and cycling along the River Dijle'' (na portalu Discovering Belgium)] {{en icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Belgiji]]</text>
      <sha1>mnnk9llkm2ckt9u6h5tmaga3octb0pb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Overijse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673312</id>
    <revision>
      <id>41261052</id>
      <timestamp>2022-08-04T16:27:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5060" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Overijse
| ime_genitiv =Overijsea
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Overijse_aerial_photo_A.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =50
| širina-minute    =46
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =04
| dužina-minute    =32
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Halle-Vilvoorde (arondisman)|Halle-Vilvoorde]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Inge Lenseclaes 

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 44.4 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =25,888&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća = 583.1 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =3090&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj= 02-016&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Overijse''' je [[grad]] i [[općina]] od 25,888 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/
 | title =''Belgium: Vlaams Brabant''
 | accessdate =02.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, u sredini [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]].

U njegovom sastavu su i [[naselje|naselja]]; Eizer, Maleizen, Jezus-Eik, Tombeek i Terlanen

== Geografske karakteristike ==

Overijse se prostire duž [[obala]] [[rijeka|riječice]] [[IJse]], udaljen 18 [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od centra [[Bruxelles]]a, tako da je danas samo jedan od satelitskih [[grad]]ova spavaonica te [[metropola|metropole]].

== Historija ==

Lokalitet je prvi put [[dokument]]iran [[832]]. pod [[ime]]nom  -''Isca'' ([[keltski jezici|keltska]] riječ za [[voda|vodu]]), kad ga je [[Franačka|franački]] [[car]] [[Luj I Pobožni]] darovao svom [[vazal]]u Aginulfu.
[[Povelja|Poveljom]] [[Brabantsko vojvodstvo|brabantskog]] [[vojvoda|vojvode]] Hendrika II iz [[1234]]. Overijse dobiva iste [[gradska prava|slobode]] kao [[Leuven]].&lt;ref name=brit/&gt;

Za vrijeme [[pobuna|pobune protiv [[Habsburg|austrijskog]] car]]a [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijana I]]-[[1489]], stanovnici [[Bruxelles]]a utvrdili su Overijse, careve trupe zauzele su i opljačkale Overijse.
Katastrofalni [[požar]] [[1692]] uništio je 49 [[kuća]] i dio [[crkva|crkve]].&lt;ref name=brit/&gt;

Prvi [[Parna mašina|parni]] [[tramvaj]] došao je [[1894]]. do Overijsea i rješio ga izolacije.&lt;ref name=brit&gt; {{cite web
   |url=https://www.beierij.be/geschiedenis-van-overijse/
   |title =Geschiedenis van Overijse
   |publisher =Beierij
   |language =nizozemski
   |accessdate =04.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Pobratimski gradovi ==
Overijse ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;&lt;ref name=partner&gt; {{cite web
   |url=https://www.overijse.be/verbroederingstoelage
   |title =Verbroederingstoelage
   |publisher =Gemeente Overijse
   |language =nizozemski
   |accessdate =04.08.2022.}}&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|Njemačka}} [[Bacharach]], [[Njemačka]]
* {{flagicon|Njemačka}} [[Bruttig-Fankel]], [[Njemačka]]
* {{flagicon|Italija}} [[Lecco]], [[Italija]]
* {{flagicon|Francuska}} [[Mâcon]], [[Francuska]]
* {{flagicon|Slovačka}} [[Modra]], [[Slovačka]]

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Overijse}}
*[https://www.overijse.be/ ''Gemeente Overijse'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>nc0o8xv60sm7qno7wqzrc2pzsgmk5wz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>IJse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673313</id>
    <revision>
      <id>41261057</id>
      <timestamp>2022-08-04T19:17:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1630" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=IJse
| drugo_ime =
| slika =Ijse - panoramio.jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis=
| kontinenti= [[Evropa]]
| regije =
| države  ={{flag|Belgija}}
| pokrajine =[[Flamanski Brabant]]
| gradovi =[[Overijse]]
| izvor =[[šuma]] Soignes ([[jugoistok|jugoistočno]] od [[Bruxelles]]a)
| izvor_visina =
| izvor_koord  =
| ušće =[[Dijle]] kod [[selo]]a Neerijse
| ušće_visina  =
| ušće_koord  =
| ušće_vrsta=
| dužina =22,7&lt;ref name=brit/&gt; 
| pritoke=
| vodopadi=
| ade= 
| protok_sred  =
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Sjeverno more|sjevernomorski]]
| površina =
| ulijeva_se_u =[[Dijle]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''IJse''' ([[francuski jezik|francuski]]; ''Yssche'' ili ''Yse'') je [[rijeka|riječica]] u sredini [[Belgija|Belgiji]], duga 22,7 [[km]], lijeva [[pritoka]] rijeke [[Dijle]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==
IJse [[izvor|izvire]] u [[šuma|šumi]] Soignes, [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Bruxelles]]a.
Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u peko [[Overijse]]a do [[ušće|ušća]] u rijeku [[Dijle]] kod [[selo|sela]] Neerijse.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.franksawyer.be/artikels/charmante-ijse
   |title = ''De charmante Ijse''
   |publisher=Frank Sawyer
   |language =francuski
   |accessdate =02.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|IJse}}
* [https://www.franksawyer.be/artikels/charmante-ijse ''La IJse''] {{fr icon}}
[[Kategorija:Rijeke u Belgiji]]</text>
      <sha1>3q8h01z76rajzrrs4s4trciawjrrm4u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261058</id>
      <parentid>41261057</parentid>
      <timestamp>2022-08-04T19:19:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1627" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=IJse
| drugo_ime =
| slika =Ijse - panoramio.jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis=
| kontinenti= [[Evropa]]
| regije =
| države  ={{flag|Belgija}}
| pokrajine =[[Flamanski Brabant]]
| gradovi =[[Overijse]]
| izvor =[[šuma]] Soignes ([[jugoistok|jugoistočno]] od [[Bruxelles]]a)
| izvor_visina =
| izvor_koord  =
| ušće =[[Dijle]] kod [[selo]]a Neerijse
| ušće_visina  =
| ušće_koord  =
| ušće_vrsta=
| dužina =22,7&lt;ref name=brit/&gt; 
| pritoke=
| vodopadi=
| ade= 
| protok_sred  =
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Sjeverno more|sjevernomorski]]
| površina =
| ulijeva_se_u =[[Dijle]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''IJse''' ([[francuski jezik|francuski]]; ''Yssche'' ili ''Yse'') je [[rijeka|riječica]] u sredini [[Belgija|Belgiji]], duga 22,7 [[km]], lijeva [[pritoka]] rijeke [[Dijle]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==
IJse [[izvor|izvire]] u [[šuma|šumi]] Soignes, [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Bruxelles]]a.
Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u peko [[Overijse]]a do [[ušće|ušća]] u rijeku [[Dijle]] kod [[selo|sela]] Neerijse.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.franksawyer.be/artikels/charmante-ijse
   |title = ''De charmante Ijse''
   |publisher=Frank Sawyer
   |language =francuski
   |accessdate =02.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|IJse}}
* [https://www.franksawyer.be/artikels/charmante-ijse ''IJse''] {{nl icon}}
[[Kategorija:Rijeke u Belgiji]]</text>
      <sha1>e3df89f196d6bmax4k2dzhooertb3en</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koksijde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673314</id>
    <revision>
      <id>41261059</id>
      <timestamp>2022-08-04T19:22:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5182" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Koksijde
| ime_genitiv =Koksijdea
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Koksijde Koninklijke Baan koksijde-Bad - 231079 - onroerenderfgoed.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=Centar [[grad]]a

| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat=
| slika_pečat_veličina=
| slika_grb  =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =Belgija
| slika_lokacijska_karta_opis   =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =51
| širina-minute    =06
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =02
| dužina-minute    =39
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Belgija}}
| lokacija1_ime  =[[Belgijske regije|Regija]]
| lokacija1_info =[[Flandrija]] 
| lokacija2_ime  =[[Belgijske zajednice|Zajednica]]
| lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]]
| lokacija3_ime  =[[Belgijske provincije|Provincija]]
| lokacija3_info =[[Zapadna Flandrija]]
| lokacija4_ime  =[[Belgijski arondismani|Arondisman]]
| lokacija4_info =[[Veurne (arondisman)|Veurne]]

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Marc Vanden Bussche 

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 44 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt; 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina=
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2022]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =21,851&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =496.6 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = [[CET]]
| utc_pomak= +1
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      = 
| poštanski_broj  =058&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj= 8670&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Koksijde''' ([[francuski jezik|francuski]]; ''Coxyde'') je [[grad]] i [[općina]] od 21,851 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/westvlaanderen/
 | title =''Belgium: West-Vlaanderen''
 | accessdate =04.08.2022
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, na [[zapad]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Zapadna Flandrija|Provinciji Zapadna Flandrija]].

U njegovom sastavu su i [[naselje|naselja]]; Oostduinkerke, St-Idesbald i Wulpen.

== Geografske karakteristike ==
[[datoteka:Koksijde Zeelaan (Koksijde-Bad) - 231559 - onroerenderfgoed.jpg|thumb|left|240px|&lt;center&gt;[[Hotel]]i uz [[plaža|plažu]]]]
[[datoteka:Beach at Koksijde (Belgium).jpg|thumb|left|240px|&lt;center&gt;[[Plaža]]]]
Koksijde se prostire duž [[obala|obale]] [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], udaljen dvadesetak [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[francuska|francuskog]] [[Dunkerque]]a, sa kojim dijeli dugu [[plaža|plažu]].

Koksijde je poznat po naj[[visina|višoj]] [[dina|dini]] u Belgiji - Hoge Blekker (33 [[metar|metra]]) i po ruševinama [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] Duinenabdij iz [[1138]]. Ona je za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bila jedna od najvažnijih vjerskih institucaija u Flandriji.&lt;ref name=geo&gt; {{cite web
   |url=https://koksijde.com/en/koksijde.php
   |title =Koksijde
   |publisher =Koksijde
   |language =engleski
   |accessdate =04.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Koksijdeje sve do [[19. vijek]]a bio [[ribarstvo|ribarsko]] [[selo]], tad se počeo razvijati kao [[more|morsko]] [[resort|ljetovalište]], tako da već prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] postao popularna [[turistička destinacija]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] usljedio je bum masovnog  turizma i gradnje.&lt;ref name=brit&gt; {{cite web
   |url=https://koksijde.com/en/history.php
   |title =History of Koksijde
   |publisher =Koksijde
   |language =engleski
   |accessdate =04.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

== Pobratimski gradovi ==
Koksijde ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;&lt;ref name=partner&gt; {{cite web
   |url=https://www.koksijde.be/stedenband
   |title =Stedenband Koksijde-Marowijne (Suriname)
   |publisher =Gemeente Koksijde
   |language =nizozemski
   |accessdate =04.08.2022.}}&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|Surinam}} [[Albina (Surinam)|Albina]], [[Surinam]]
* {{flagicon|Surinam}} [[Galibi]], [[Surinam]]

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Koksijde}}
*[https://www.koksijde.be/ ''Gemeente Koksijde'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}}
[[Kategorija:Gradovi u Belgiji]]
[[Kategorija:Opštine u Belgiji]]
[[Kategorija:Flandrija]]</text>
      <sha1>mbe828bpfe65f4rc7ubz6vqvv93k4z0</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>